Novosti, July 15, 1944

              =#
BTRANA 2 NOVOSTI remsB sa er iMNOVnOSsTI r raspravlja Subota 15 jula 1944
Pttblohod every Tuesdav Thursday and Saturđar by ft
Novosti Pubushing Company o poslije-- ratno i rekorc- - In tbe Croatian Language
svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatsko fes&tt struke! m a zemlje
ADRESA NOVOSTI
206 Adekrfck Street VVeeU Toronto 1 Ostari
Telepboae: ADekdde 1642
BogMeređ k tho Regiatrv Ofiice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 os
No 46052 CP
Dopiei bez potpisa se no uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ne izgovaranjem nego radom
riješene biti problem
U posljednja dva tri broja "Hrvatskog Glasa" vodeći lju-di
od Hrvatske Seljačke Stranke u Kanadi raspravljaju pita-nje
pomo6 našem narodu u starom kraju
Mi se na te rasprave nebi ni obazirali pustili bi ih neka
raspravljaju do mile velje jer to je konačno sve Sto raHo 2a
sada po tom pitanju — ali kad se u svakom članku bio pisan
po uredniku po vodstvu ili pojedincu napada ili obratno pri-kazuje
naš rad (koji do sada počiva no na praznim riječima
nego na 200000 dolara prikupljenih obećanja i na odobrenju da
kao prvu ratu pošaljemo 50000 dolara medicinskih potreba)
onda se moramo na to osvrnuti
U glavnom nama se pripisuje da smo mi krivi Sto se po
tom pitanju ne radi skupno jer nama se kako kaže Stanković
skorom uvjek žuri" i koji se opet (po njegovom) "zaletimo u ko-ječemu"
Stanković zna a i oni drugi koji pilu o tome znaju da to
nije istina pa ipak piSu ne da isprave svoj pogrešan stav ko-jeg
su zauzeli nego da opravdaju svoju dosadašnju pasivnost
i za to svale krivicu na nekog drugog
Svatko zna da se je o potrebi zajedničkog rada pisalo na
dugo i široko prije konvencije Izmjenjeno je i nekoliko pisama
izmedju jednog i drugog vodstva Pokušavalo se uvjeravanjem
preko Ujedinjenih Odbora preko skupština i ličnih razgovora
pa što — od svega toga ništa
Braća sa vrha Seljačke Stranke u Kanadi nisu bila odušev-ljena
za takav rad i za to do jedinstva nije došlo Kažemo bra-ća
sa "vrha" jer smo zapazili da se obično članstvo Seljačke
Stranke slagalo sa idejom o zajedničkom radu i samo čekalo za
odobrenja od vodstva
Izgovori "nismo zvani" ili "nismo pitani" ne drže vode jer
svatko zna da se zvalo da se pitalo pisalo agitiralo jest i mo-lilo
u nekojim prilikama Uvjek su bili spremni odgovori: "mi se
slažemo i tako treba da bude ali ipak počekati ćemo da čuje-mo
što će naše vodstvo reći o tome Čekalo se dok konačno ci-jelih
pet mjeseci kasnije dolazi glavni odbor HSS sa progla-som
na svoje članstvo u kojem se kaže da je došlo vrijeme pri-kupljanja
da se sav novac šalje na njihovog (strankinog) glav-nog
blagajnika i da se sa nama raditi ne može jer "da mi izazi-vamo
i huškamo na medjusobnu borbu"
Da li se je moglo čekati PET mjeseci pa da čujemo odgovor
NE i poziv za rad Da li naša pomoć nije bila neposredno nuž-na?
Da li svaki dan čekanja i odlaganja tog pitanja nije skop-čan
sa žrtvama naših očeva majki braće i sestara u starom
kraju Konačno kad bi bili čekali kako se to preporučivalo da
li bi danas mogli poslati PEDESET HILJADA DOLARA vrijedno-sti
ljekarija u stari kraj?
Znalo se i onda i danas se zna da se po tom pitanju obzi-rom
na zakonske restrikcije neće moći raditi preko Sjedinjenih
Država pa ipak su braća sa "desna" uzimali to kao razlog i
kao argumenat protiv naših preporuka i namjera da mi u Ka-nada
radimo posebno Pozvan je bio i Butković nebi li on kako
ishodio dozvolu Uopće na sve moguće načine pokušalo se da
se omalovaži već započeti rad u Kanadi i nadje neki drugi
izlaz — samo da se ne ide s nama
U glavnom da po tom pitanju nije došlo do saradnje
razlog je to što braca od Seljačke Stranke nisu zagrijana za
ni jednu stvar u kojoj nije onako kako oni reču ako to ne ido
pod njihovim nadzorom i u kredit njihovim partijskim interesi-ma
i onda pitanje Mačeka kojeg se iz kraja osudjuje kao
izdajnika i protivnika oslobodilačke borbe pod vodstvom
maršala Tita
To su u glavnom razlozi Sve drugo izmotavanje i baca-nje
krivnje sad na ovo sad na ono i onog nije ništa drugo
nego traženje puta i načina kako se iskopati iz nezgodne si-tuacije
i odgovornosti u koju su zapali uslijed svoje ortodoksije
To njihovo stanovište je najbolje potvrdio jedan njihov
glavni odbornik kad je poslije svoje zadnje sjednice kao za-stupnik
svog društva pri Ujedinjenom Odboru u Torontu re-kao
uvredljivo i izazivački "mi nećemo s vama jer u vas po-vjerenja
nemamo Mi nećemo s' vama dok vi držite ruku na
zajedničkoj blagajni"
A Petar Stanković u prošlom broju svoje novine kaže
"K teme su došle i navale na dra Mačeka i 'njegovu okolinu'
što se je konačno pretvorilo u čisto stranačku propagandu pa
je jasno sve da smo se u početku bili složili obzirom na sabi-ranje
pomoći staroj domovini — ta bi se sloga razbila povo-dom
tih nepromišljenih napadaja koji se zasnivaju na tvrd-njama
ljevičareld nastrojenih ljudL"
I tako razišli 3mo se Vi ste odabrali taj a mi ovaj pravac
Vi namjeravate raditi pod svojom partijskom firmom a mi već
radimo pod firmom UJEDINJENJA svih naroda koji obitavaju
današnju i koji će obitavati sutrašnju Jugoslaviju
Stoga biti će bolje za samu stvar ako se prestane sa ne-osnovnim
optužbama i izgovorima zašto se nije došlo do sa-radnje
Umjesto toga bolje će biti da sa radom pokažemo što
mi možemo na ovaj i što vi možete na onaj način Taj rad i ve-ličina
njegova naš doprinos i žrtva za tu stvar biti će najbo-lja
ocjena koliko su vaše i naše namjere bile iskrene
Pred par tjedana je u federal-nom
parlamentu održana raspi a
o planovima za pasljeratnu re
konstrukciju i uspostavu posebnog
federalnog-- odjeljenja koji će tom
zadaćom rukovoditi Potrebno je
prije svega napomenuti da je kod
rasprave bilo prisutno samo 25
članova parlamenta što znači ni
svaki deseti Član nije bio prisutan
pri raspravi na tako važnom pi-tanju
o budućnosti Kanade
Premijer Kina je Izložio cijeli
program o rekonstrukciji poslije
rata Rekao je da je posljeratni
prosperitet stvar nedjeljiva Stvat
koja se ne tiče samo jedne nacije
nego cijelog svijeta On je istakao
potrebu za mirno posljeratno trgo-vanje
i medjusobnu suradnju svih
nacija Još prošlog aprila po pi-tanja
rekonstrukcije Mr King je
rekao:
"Posljeratnom rekonstrukcijom
ponovno se ima uposliti blizu dva
milijuna Kanadijanaca koji se sa-da
nalaze u oružanim silama trgo-vačkoj
mornarici i ratnoj indu-striji
Uposljenje mora biti pro
duktivno i doprinestj povišenju
životnog stupnja Naša velika in-dustrijska
poduzeća koja sada
proizvode za ratne svrhe moraju
se preurediti za proizvodnju po-- 1
treba u mirno vrijeme kod nas ili
preko granica Moraju se naći i
dobiti tržišta za našu sve veću
proizvodnju hrane jer inače suo-čiti
ćemo se sa poljoprivrednom
depresijom Željeznice ceste i dru-ga
sredstva koja su se istrošila
pod ratnim teretom moraju se po-praviti
Gradjansku avijaciju i
druga sredstva transportacije
mora se razviti Razvijanje javnih
radova biti će od velike potrebe
naročito za vrijeme dok se pri-vatna
industrija preuredi za pro-izvodnju
domaćih potreba Izgrad
nja novih stanova u gradovima i
farmama i popravak postojećih
stanova može mnogo doprinestl
uposljenju i popravku životnog
stupnja"
Sva ta opažanja premijera Kin-g- a
potrebna su u posljeratnoj re-konstrukciji
za podržavanje stalne
proizvodnje i uposlivanja On od-lučno
zagovara proširenje domaće
proizvodnje u Kanadi poslije po-bjede
On je pokazao kako je me-djunarod- na
suradnja sa Ujedinje-nim
Nacijama i vladino posredo-vanje
u Industriji kod kuće omo-gućilo
proširiti ratnu proizvodnju
na najveći stupanj u zemlji Takva
suradja i vladino posredovanje u
privatnoj industriji mora se podr
žavati i poslije rata ako ćemo uči-niti
progres u ekonomiji
Prije svega kaže Mr King nuž-no
je da se postigne što veće upo-slivan- je
i sto veća proizvodnja
Kada je Mr IJIackmore član So-ci- al
Credit partije pitao gdje će
se uzeti novac za rekonstrukciju
Mr King je odgovorio: "Ja nisam
zabrinut poteškoćama za provod je-n-je
rekonstrukcija radi toga što se
nebi mogao dobiti novac koji je
za to potreban" Znači problem
poslije rata nije novac Mr King
je u svom govoru rekao ds njega
naročito zabrinjuje uposiivanje za
jednu godinu ili više poslije rata
dok se industrija preuredi za do-maću
proizvodnju ali nadodaje da
se i ova opasnost može izbjeći pu
tem javnih radova
Glediita Mr Kinga na posije-ratn- u
rekonstrukciju su dobra No
ipak manjkava su u tome što fali
praktična politika On treba da ia
to prisiljuje torijevce i druge pro-tivnike
posljeratnih reforma te da
apelira na radnike da mu pomognu
provesti u život program o rekon-strukciji
jer liberali ga nisu u
stanju sami provesti u djelo i
cijeli plan neće raditi pravilno ako
se radnike ne pozove da sudjeluju
u planiranju programa i provodje-nj- u
istog u život Opozicija koju
Mr King ima nastojati će da ko-liko
Je više moguće spriječi refor-me
On je sam sa svojim članst-vom
u parlamentu neće biti u sta-nju
savladati Bez dvojbe da će
premijer i u svojoj partiji biti
prisiljen voditi borbu za liniju ko
ja vodi posljeratnom progresu To
mora biti jasno i vrlo se lako mole
dogoditi Onaj dan kada se vodila
rasprava o posljeratnoj rekonstru-kciji
Mr King nije čak ni vlasti-tih
sljedbenika mobilizirao da uče-stvuju
i da se upoznaju sa zada-ćom
koju je on podastro parlamen-tu
Sve u svemu borba opozicijo
posljeratnoj rekonstrukciji se neće
moći izbjeći Ona će se pojaviti
bik) u kakvoj formi jer očito je
sta Radi toga program Mr Kinga
treba snažnu potporu u najgorem
stečaju Ako proslijedi istim ca
tem ako će pravilno P"4aljati
pitanje radničkih nadnica izgrad-nju
hiljade novih stanoa i soc-ijalnu
zaštitu biti će u stanju mo-bilizirati
nadmašnu većinu narod-nih
sila u zemlji protiv torijevaca
biti će u stanju okupiti ogromnu
većinu radničkog pokreta za pret-varanje
u život teheranskog pro-grama
Uz sve dobre strane na liniji re
Srbi organizirali vlastitu
vojsku i priključili se
Maršalu Titu
PARTIZANSKI POKRET POD VODSTVOM DRUGA TEMPO
JE NAJNOVIJA GLAVOBOLJA
Dopisnik N Y Herald-Tribu-n- e
Russel Hil koji je do sada
napisao već nekoliko dopisa o
političkom i ratnom stanju u Ju-goslaviji
te koji je u tijesnoj
vezi sa vodećim pretstavnicima
Narodnog Oslobodilačkog Pokre-ta
u Bari piše pod gornjim naslo-vom
u spomenutoj novini od 7 c
mj slijedeće:
U brdinama istočne Srbije više
nego sto milja od najbliže obalne
točke partizanski pokret raste kao
gljiva kroz zadnjih nekoliko mje-seci
tako da je sada razvijen u
nekoliko isključivo srpskih divi-zija
Partizana koje su prisilile
Njemce da teško pojačaju njihove
garnizone uzduž strateških željez-ničkih
pruga NIŠ-Skopl- je i Niš-Sofij- a:
Njemci su se toliko zabrinuli da
se pokret nebi razvio u druge kra-jeve
Srbije da su pred nekoliko
dana poduzeli ofenzivu velikog
opsega protiv Maršal Titovih Srba
u nadi da će ovu novu vojsku uni-štiti
dok je još u formiranju MeJ-juti- m
saveznički časnici koji su u
vezi sa Srbima pouzdano vjeruju
da je ova ofenziva u kojoj uzima-ju
udjela uz Njemce Bugari i
Četnici Draže Mihajlovića došla
prekasno da postigne taj cilj
Jedna od najznačajnijih pojava
uspjeha u rekrutira-nj- u
ove vojske u Srbiji je u či-njenici
da su ovi krajevi bili jed-nom
matica Mihajlovićeve vojske
Ovim se rasplinula zadnja dvojba
da je partizanski pokret u istinu
jugoslovenski a ne hrvatski u zna-čaju
Stvarno Titova vojska izvan
Srbije takodjer uključuje znatni
dio Srba Njegov je pokret zapo-čet
u Srbiji i naknadno bio zatje-ra- n
zapadno u Crnu Goru i sje-verno
u Bosnu Saveznički časnici
računaju da Srbi i Crnogorci sa-činjavaju
više nego polovicu bor-benih
trupa Narodne OslobodilaJ-k- e
Vojske
Nedavni razvoj partizanskog ra-tovanja
u Srbiji nije rezultat Ti-tovog
napredovanja prema Istoku
Srpski se je pokret razvio iz ma-lih
grupa koje su počele operi-rati
prošlog novembra blizu stare
bugarsko - jugoslavenske granice
Njihov vodja bio je tajinstveni
"drug Tempo" o kome se čak i da-nas
znade veoma malo
"Tempo" kao i "Tito" j umiš-ljeno
ime Pravo ime srpskoga
vodje je tajna i po svoj prilici ne-ma
pol tuceta ljudi izvan Jugosla
vije koji ga znadu O njemu se nej
govori kao generalu ili časniku
bilo kojeg ranga već ga se jedno-stavno
naziva "drug Tempo" On
je priznat kao br 1 Partizan u Sr-biji
i on priznaje Tita kao svog
vrhovnog zapovjednika
Tempov pokret počeo se razvi-jati
tek pred nekoliko mjeseci na
isti način kao i partizanske grupe
u drugim krajevima zemlje Naj-prije
Srbi su se naoružali upadi-ma
u njemačke i bugarske garni-zone
i otmicom oružja iz njih
Gdjegod su se poiavill sa crvenim
zvijezdama na kapama hrlili su k
njima dobrovoljci
Srbi su se naime osjećali kao da
su promašili ne imajući efektiv-nog
otpornog pokreta kojemu bi
se obratili Mrzili su Njemce i Bu-gare
ali kada su se pridružili čet-nicima
ubrzo bi se našli ili uza-ludno
čekajući na akciju ili u
operacijama protiv Partizana uz
kvisling-Nedićev- e državne straže
U to vrijeme bile su
garnizone u Srbiji ograničene
na nekoliko bugarskih divizija i
mali broj njemačkih trupa Uzduž
željeznice bile su "pill-box- " utvrde
i Njemci su regrutirali seljake da
čekićima udaraju u tračnice ako
da protivnika posljeratnom pro- - bi koji pokušao sabotažu Kada bi
spentetu i progresu imamo do-- se zvuk čekića čuo "pill-box- " i
pu- -
strojevne puške bi otvorile vatru
na odredjeni pravac uzduž tračni- -
i iij(' iMikt
de Mr King treba p t lti i"- -
borac za posljeratni progna v
gova politika o rekonstrukciji
ći će na žestoki napad sa sti im
ontan'jskog premijera I)rew U
Taguea Meighena i drugih t
jevaca kada se jednoć počmo i vadjati u djelo Mr King radi t
treba svom programu traiti
saeznika i
NJEMCIMA
partizanskog
neprijatelj-ske
konstrukcije
podupiratelja
Medjutim kada su Partizani p
ćeli operacije ove su se mjere po
kazale uzaludne Jake straže nje-mačkih
i bugarskih trupa zanip
nile su seljake sa čekićima li
unatoč toga bilo je prošlog mjese-ca
tucet uspješnih operacija protiv
željezničke pruge Niš-Skopl- je
Prigodom jednog velikog napadaja
uspjelo je Partizanima sasma uni-štiti
željezničku stanicu Leskovac
20 milja južno od Niša razorh'ši
veliku količinu vagona i lokomoti
va kao i željezničkih instalacija
Nedavno bilo je nekoliko napadaja
na prugu Niš-Sofi- ja po kojoj pro-lazi
glasoviti Orient expres
Tempo je organizirao oslobodje-n- i
teritorij u Srbiji na isti način
kao što je organiziran po Partiza-nima
kontroliran teritorij u dru-gim
krajevima zemlje sa lokal-nim
gradjanskim Vijećima koja
upravljaju selima i gradovima
Najviše srpskih dobrovoljaca je Iz
gradova a najviše časnika je iz
redova bivše redovite jugosloven-sk- e
vojske
Dvadeset i prva srpska divizija
koja je bila spomenuta u komuni-kej- u
i službeno pohvaljena po Ti-tu
je po svoj prilici barem tako
dobra kao bilo koja u Partizanskoj
vojsci Druge divizije formirane su
od dobrovoljaca koji u zadnje vri-jeme
hrle u hiljadama mjesečno v
Partizansku vojsku Sa toliko do-brovoljaca
nastao je problem u to-me
što je nemoguće sve Izvježba-ti
i naoružati
Saveznički časnici drže da srp-ski
Partizani broje oko 2000 lju
di ali stalno je da bi se taj broj
veoma pomnožio kada bi se ima
lo potrebno oružje za njihovo na-oružanje
Srpski Partizani bili su do sada
ograničeni na razmjerno malo br-dins- ko
područje koje je nedovo'j-n- o
za uzdržavanje velike vojske
Nova njemačka ofenziva bila je
bez dvojbe potaknuta strahom da
će se Partizani razgraniti u driiri
područja Ako im to uspije nji-hova
će se snaga vanredno pomno
žiti jer gdjegod se pojave njima
se priključe brojni novi dobro-voljci
Medju potonjima je nepre-stani
pritok četnika koji su zamr-zili
sve to očitiju kolaboraciju sa
Nedićevim trupama i Njemcima
Tito očekuje velike stvari od
njegovih srpskih slijedbenika Ako
partizanskom pokretu uspije oslo-boditi
Srbiju kao i ostalu Jugosla-viju
njegov poratni položaj biti
će ogromno pojačan Partizani će
tada biti u stanju da s punim pra-vom
govore u ime ih dijelova
Jugoslavije
NEISCRPIVE SU BOR-BENE
SNAGE NAŠEG
NARODA
Hrvatski narod Fromine sve do
nedavna dao je vrlo mali broj bo-raca
u N O V Jako ustaško upo-rište
u drniškom kraju i Mačekovi
agenti dugo su ovaj kraj držali
pod svojim utlcajem Ali velika
većina naroda nikad nije pošla pu-tem
ustaških zločina za što je
dokaz da se za vrijeme ustaškog
klanja nije zamjerio susjednim
srpskim selima u Promini i srp-skom
narodu Bukovice zapadno od
Krke čak je bilo mnogo primjera
medjusobnog zaštićivanja i sarad-nje
za vrijeme narodno-oslobodi-Iač- ke
borbe Saradnja četnika i
ustaša i teror jednih i drugih pro-budio
je ovaj narod Zadnjih ne-koliko
mjeseci naročito poslije ka
pitulacije Italije formirani su N
— U BJELORUSIJI Krvavi zločini
u Zagrebu
(Pod gornjim naslovom izašao
je ovaj članak u novini "Naprijed"
od 6 januara 1944)
Početkom mjeseca decembra ove
godine gestapovska i ustaška pse-ta
u neprekidnom nizu najkrvavi-jih
zločina počinjenih u našoj zem-lji
izvršili su još jedno Objesili
su u Zagrebu glavnom gradu Hr-vatske
— šestnaest hrvatskih ro-doljuba
medju njima i poznate
javne radnike profesora Bogdana
Ogrizovića dr Aleksandra Flori-ć- a
ing Stjepana Tomaša i drugp
Dvadesetidevet mjeseci prošlo
je od kako je prva tužna lista os-vanula
na ulicama grada Zagreba
Zatim su slijedile liste jedna za
drugom Nizala su se zvjerstva
odurnih dvonožnih bića koja su
vršila zločine za koja ne postoji
odgovarajući izraz u čovječjem j-zi- ku"
Sovjetski narodi već izvode krv-nike
svoje zemlje pred nesmiljeni
sud narodne pravde Smrtna osu-da
vješanjem izrečena je u Har-kovu
nad stostrukim ubojicama
sovjetskih ljudi — Langfeldom
Ritzom i Retzlavom Na trgu Har-kova
uz tri zločinca visjelo je tijelo
I jednog izdajice — Gulanova
I kod nas će se njihati gestapov-ska
pseta S njima zajedno u isto
me redu visjet će i Gulanovi u Hr
osje-ćaje
pripada
izdajnik
Zagrebu
smekšati
rječniku
proteklu
Nova Bukovačka
Brigada N V
NARODA MOBILI-ZACIJ- E
SVAPSKOG SLUGE IZRODA DJUJIĆA
Početkom niaiča bande no-dalmatin- ski
oko Hrvati
Srbi zajedno
jedinica
Hitle-- 1 dalmatinske brigade si-rovu
vojsku zločinaca borbe
Ofenzivu se
pripremali parolom plan
četnika
Engleze Srpski narod Bukovice
prvih dana borbe pokazao
svoj prezir banditu
izdajici krvniku srpskog
naroda Zna narod Bukovice se
engleski narod bori protiv
razbojnika njegovih slugu
popa ostalih četničkih
banda Zna narod Bukovice je
pop Djujić u Ime kralja Petra slu-žio
talijanskom njemačkom oku-patoru
je poklao stotine če-stitih
Srba
sjeverne Dalmacije da je opljač-kao
i spalio stotine srpskih ku-ća
kojom započele ofen-zivu
četničke bande zaseocimn
dugo Sjever--
uspješnijim akcijama
borbeni duh privlači
nove borce narod aktivno
borbi
naših naroda
Sinjski kotar u posljednjeg
mjeseca dao preko C60 boraca
O-- i u selima osnovan U trogirskom kotaru je
vatskoj Bez milosti dignut će na-ši
narodi toliko stupova koliko bu-de
zločinaca Ne ćemo zaboraviti ni
jednog zločina je učinjen i
će još biti učinjen ne će-mo
zaboraviti ništa
Harkov je odrazio želje i
1 našeg naroda Jedino još
mjesto koje krvolocima
jesu vješala I mi ćemo ih posta-viti
u Zagrebu u Osijeku i Splitu
u svakom mjestu gdje su se rodili
izdajnici A kada bude kažnjen
zadnji zločinac i skinut
će se vješala i njima zajedno i
sva teška sramota koju je Pavelić
bacio na našu zemlju
se približujemo i su-tra
ćemo biti u njemu i svima gra-dovima
naše zemlje A onda će do-ći
na red Gulanovi NI jedan jedi-ni
ne će umaći Ništa ne će
Riječ milosrdje biti
će nepoznata u narodnog
isto kao što je
zločincima bol patnja i stradanja
našeg naroda
Osvetiti ćemo svaku
krvi svaku suzu
Osuda će biti kratka Smrt izvr-šioci- ma
smrt onima koji su osudi-li
smrt onima su blagosivlja-l- i
Smrt onima krivi
Rtrahujte razbojnici zločinci i
izdajice Čeka vas samo jedno
smrtna osuda i uništenje
O
JE ODGOVOR BUKOVICE NA POKUŠAJ
četničke odred u kojem se
popa Djujića u jačini 15K) zajedno bore iz i
bandita poduzele su ofenzivu u iz Bukovice sa djelo-Bukovi- ci
sa ciljem da mobiliziraju vima Kninskog odreda i
srpski narod Bukovice za VI XIX
i za rad u i vizije poslije tri dana ras-njemačk- im
tvornicama tjerali su tako da im
su sa da idi potpuno razbio Pobijeno je
na obalu dočekati kralja Petra i Cl i preko 100 je ranjeno
već od
je prema Dju-jić- u
I
da
njema-čkih
i
Djujića i
da
i
da na
muškaraca i žena iz
na
Pljačka su
po
Rvenike nije trajala
sve podiže
Tromlnaca i
i da
učestvuju u za oslobodjenje
toku
je
O svim i koji do i
koji
koji Mi
i
s
Mi
nas
moći
suda nepoznata
prolivenu
kap
koji
koji su
—
Primorja
pljačkaše
Banda se povukla u Kistanje neo-bavljena
posla Pod zaštitom oku-patora
malo im je trajao mir u
Kistanjama Jedinice Narodno-oslobodilač- ke
vojske oslobodile ru
Kistanje Radučić i Mokro Polje
Kninski odred je u trodnevnim
borbama izmedju Knina i Kistanja
uništio 40 Švaba Akcija ovog od-reda
na švapsku kolonu izvršena
je tako udarnički da su Švabe kao
zečevi iskakali iz kaminiona ali
su ih metci naših boraca tačno ga-dja- ll
i bjeianje im je kratko tra-jalo
Odgovor Bukovice na Djujićev
pokušaj mobilizacije bio je pret-varanje
odreda u brigadu i osni-vanje
novog odreda Oni koji su
ostali kod kuće uvidjeli su da
im nema spasa u čekanju kod
kuće Prijeti smrt od Nijemaca i
četnika ili sramota da u posljed-njem
času njihove propasti po-stanu
izrodi svoga naroda i zbog
toga na sebe izavazu sud i kaz-nu
Tražili su puške i poJll u svo
ju NOV koja im je obranila ži
vote kuću i imovinu i koji će
je Kotarski N O O Promina A sada dao preko 2500 boraca u re- - i borbom gdje god ima fašista i
sada od male rromlnske čete koja dove N O V stupilo je novih 200 četničkih i ustaških izroda do-je
vršila akcije na neprijateljske boraca Novi borci stižu sa Korču- - Inijetl slobodu narodu Bukovice I
patrole i likvidirala špijune for- - la Pelješca Dugog Otoka iz go-- J Čitavom srpskom i hrvatskom
miran je odred od 200 borac koji tovo svih krajeva Dalmacije narodu