Nase Novine, August 26, 1981

              'fe'l
_. Ш1 J&S MUX. MAY 27, 1981 lata geriln
POJACANA 'REPRESIJA hunte lukasa GARSIJE NAJVlSE
PRIDONIJELA UJEDINJENJU UPOZICIJE I RASPLAMSAVANJU GERIL -SK-O-
USTANICKOG POKRETA - NEPOSREDNI CILJ — ONEMOGU-CAVANJ- E
"2ANDARMSKE ULOGE" GVATEMALSKE ARMIJE U PODRU-CJ- U,
PRIJE SVEGA U SALVADORU
(Od stalnog dopisnika "Borbe")
U Gvatemali, po broju stanov-nik- a
najvecoj srednjoameriCkoj
zemlji (oko 7 milijuna), situacija
sve vi5e podsjeca na onu od prlje
neSto viSe od godinu dana u
Salvadoru — kada je pojacana
represija vladajuce hunte najviSe
pridonijela ujedinjavanju opoziclje
i rasplamsavanju gerilsko-ustaniC-ko- g
pokreta.
ZLOClN U CABAHITU
I ovdje je rezimska "avangarda" u
zlocinima naoruzane grupe civila,
bliske krajnje desniCarskom Pokre-t-u.
Hapse, muCe, prijete, ubijaju
istaknute intelektualce, sindikalne
lidere, seljake, svecenike svakog za
koga po svojoj procjeni misle da je
"za crvene".
Jedan od tipicnih njihovih zlo-ci- na
jest masakr u selu Cabahitu,
oblast Cimaltenango. Dosli su
usred bijela dana obidnim automo-bilim- a
all do zuba naoruzanl,
pokupili sve odrasle seljane u
zgradu osnovne Skole, izvrSili
"ispitivanja" a zatim na obliznjem
bre2uljku strijelali 24 seljaka.
Reiim je, kao i uvijek u sli6nim
prilikama saopcio da je pokrenuo
"detaljnu istragu" o zlodinu i to
isto ce ponoviti poslije svakog
slijedeceg.
NeSto se ipak, mijenja. Gerilski
pokreti, od kojih su neki u malo-brojni- m
grupama tavorili viSe od
decenija posljednjih mjeseci se
znatno omasovljavaju i, u isto
vrijeme, ostvaruju sve 6vr§cu ko-ordina- ciju
akcija. O tome svjedoci i
6injenica da istovremeno, gotovo
svakodnevno, djeluju u_ oblastima
Kite, Kvesaltenangu, San Markosu
(du2 granice s Meksikom) i Cimal- -
zemi?oU ~ u centralnom dijelu
:!"!{! 9ot°vo nadomak glavnom
gradu Gvatemali.
Gerilska armija siromaSnih
(EGP), jedan od cetiri glavna
pokreta, u svom posljednjem bil-ten- u
— koji redovito uspijeva
dotunti stranim dopisnicima u
Meksiku — tvrdi da je samo u toku
marta u raznim zasjedama "likvidi-ran- o
oko 150 pripadnika zloCinacke
armije generala Lukasa".
SOLIDARNOSTSA
SALVADOROM
ProSle srijede kod gradida Nebah
u provinciji Ki6e doSlo je do
zestokog okrSaja izmedu jedne јабе
gerilske grupacije i jedinice refim-sk- e
armije angazlrane u uobica-jeni- m
operacijama "£i§cenja".
Prema slu2benom saopcenju armi-je
generala Lukasa "u окгбаји je
likvidirano 18 terorista, ali sa
ialjenjem konstatiramo i smrt pot-porucni- ka
Floresa Nahera i pet
vojnika". Jo§ nije poznato saop-cenj- e
gerilaca o ovom sukobu — ne
zna se ni o kojem gerilskom
pokretu je rijec — ali prema
izjavama seljaka, gerilci su sace-ka- li
vojnike u zasjedi, napali ih
mitraljezima i bombama, a zatim se
bez zrtava povukh u obliznje Sume.
"Helikopteri su odnijeli dva-deset- ak
ranjenih vojnika" — ispri-ca- li
su poslije okrSaja seljaci.
Pojacana gerilska aktivnost u
Gvatemali u dosta direktnoj vezi je i
sa zbivanjima u Salvadoru.
"EGP, svjesna odgovornosti koju
ima zajedno s drugim organizaci-jam- a
— FAR, ORPA i PGT —
odlufiila je da pojaca aktivnost
protiv represivnih snaga u zemlji
kako bi sprijecila zlocinaiku Luka-sov- u
vladu da sa svojim trupama
pomogne salvadorskoj hunti priti-snut- oj
pobjednickim pohodom
Fronta nacionalnog oslobodenja
'"Farabudo marti" — objagnjava se
u jednom od posljednjih biltera
gerilske armije slromaSnih.
Dakle, neposredni cilj јабапја
gerilskih akcija u Gvatemali nije
usmjeren na obaranje rezima —
realno se procjenjuje da u ovom
trenutku snage za to nedostaje —
vec onemogucavanje "zandarske
uloge Lukasove armije u podruc-ju- ".
Poslije okrsaja kod Nebaha
general Lukas je naSao za potrebno
da ohrabri armiju posjetom "prvoj
liniji fronta" i govorom u kojem je
veliCao snagu armije — "пајјабе u
srednjoj Americi", kako je rekao.
Lider krajnje desnicarskog MLN-- a
Mario Sandoval Alarkon sa svoje
strane je pokusao da internacio-nalizir- a
zbivanja u zemlji tvrdnjom
da "Meksiko sluzi kao baza za
obu6avanje teroristickih bandi".
Табпо je, medutim, samo to da
pred nasiljima diktatorskog rezima
hiljade gvatemalskih . seljaka iz
dana u dan utofiiSte i kakav-taka- v
posao poku§ava naci u Cijapasu,
meksiCkoj drzavi duz granice s
Gvatemalom.
S. VU KM IROVIC
Suzdrzane
reakcije
japanske vlade
TOKIO (Tanjug) — Dok je
u krugovima japanske vlade
rezultat francuskih pred-sjedniCk- ih
izbora primljen u
ponedjeljak ujutro mirno i
uzdrzano, predsjednik
japanske Socijalistidke
stranke l6io Asukata pozdra-vi- o
je odmah pobjedu Fran-coi- sa
Mitterranda kao "pri-jelom- nu
to6ku u svjetskoj
politici", koja, prema njego-vi- m
rijeCima, oznafiava
"po6etak novog progresiv-n- og
pokreta u Evropi",
nakon vala konzervativizma
nakon 1977. godine.
Asukata je Mitterrandovu
pobjedu pripisao, uz ostalo,
6injenici Sto se novi fran-cus- ki
predsjednik zalaze za
mir, nasuprot "politici" sile,
koju, kao Sto je rekao forsira
americki predsjednik Ronald
Reagan.
U sluzbenim japanskim
kVugovima ocjenjuje se isto-dob- no da 6e s Mitterrandom
kao predsjednikom odnosi
Japana i Francuske biti
slozeniji i da ce se to
posebno odraziti na oStriji
stav Clanica EZ prema japan-sko- m
trgovinskom suficitu i
ekspanzivnom izvozu. Stoga
japanska diplomacija ima
novih problema u pripre-mam- a
za posjetu premijera
Zenka Suzukija 6lancima EZ,
predviden za slijedeci
mjesec i torn prilikom ovdje
se podsjeca da je vlada u
Tokiju dosad zapostavjala
odnose s francuskom Soci-jalisti6ko- m
strankom.
' S J' ' ' '" -- t '
Francois Mitterra
PARIZ (od stalnog dopi-snika
Vjesnika) — Dvadeset
prvi francuski predsjednik
Francois Mitterrand je rekao
da je mogao biti knjizevnik ili
historiCar. Umjesto da Di§e
historiju on se rade odlucio
da je zivi: najprije kao advo-ka- t,
zatim kao novinar, i u
vecem dijelu zivota kao poli-ti6a- r.
Ulaskom u Elizejsku
palafiu, ostvario je svoju
posljednju neostvarenu poli-ti6k- u
ambiciju — da postane
§ef drzave, prvi socialist
kojem je to uspjelo u dugoj
povijesti Francuske Repu-blik- e.
Izgledalo je, ne tako
davno, da od tog sna пебе
biti ni§ta: 1965. godine uSao
je u neravnopravnu borbu sa
generalom De Gaulleom i
ostvario viSe nego 6asni
rezultat — 45,5 posto gla-sov- a.
Devet godina kasnije
bio je. na pragu Elizejske
pala6e, ali je na kraju morao
gledati svog tadaSnjeg kon-kuren- ta
Giscarda d'Estainga
kako pobjedhidki ulazi u
hram Francuske drzave sa
nekih 420,000 glasova viSka.
Bilo je jesenas dosta neiz-vjesno- sti
hoce li 64-godi§- nji Francois Mitterrand, optere-6e- n
ve6 komplekskom svog
neuspjeha, krenuti u tre6u
borbu. Onima koji su ga
odvradali zbog vremeSnosti,
odgovorio je primjerom De
Gaullea koji je 1958. godine
kada je do§ao na vlast bio tri
godine stariji. Onima koji su
ga odgovarali da odustane u
korist svog mladeg parti-jsko- g
konkurenta Michela
Rocarda objaSnjavao je:
"Moj problem nije Rocard
nego Giscard".
"Poulidor Francuske poli-tik- e"
kako su Mitterranda bili
— s nekom nenaklono§6u i s
nevjericom — prozvali kriti-fiar- i,
stigao je, eto, napokon
prvi na cilj.
U donskim stepama na
obali Cimljanskog mora
nastavlja se izgradnja novog
grada Volgodonska, ili kao
Sto se sve viSe uobicava re6i
— Atomgrada. Taj novi i
neobi6an "grad podize se
neposredno uz tvornicu
"Atom-maS- ", koja proizvodi
tomske reaktore. Tamo ce
prvi put u svijetu poceti na
tekucoj vrpci proizvodnja
reaktora za atomske elek-tran- e
— po nekoliko njih
godiSnje.
Prvi reaktor, 6iji je put na
tekudoj vrpci trajao dvije i
pol godine, trebao je biti
gotov vec po6etkom ove
godine. Njegova izrada
робе1а je 6ak prije nego Sto
su bili podignuti svi zidovi u
pojedinim halama. Reaktor
VVER-10- 0, kao Sto isti6e
omladinski rukovodilac G.
Olejnikov, ima u promjeru
oko 9 metara, tezak je oko
400 tona, a ротоби super-snazn- e
dizalice i specijalnog
Uvjerljivo, sto iznenaduje.
Kada je krenuo jesenas
propaganda je davala
golemu prednost dosadaS-nje- m
predsjedniku, бак 61
posto biraca. Mitterrand kao
da je vjerovao u revanS, u
svoju Sansu, koju je opazio u
slabostima — socijalnim i
ekonomskim — Giscardova
mandata: nezaposlenosti,
socijalne nejednakosti, nesi-gumos- ti,
skupode... S onim
karakteristi6nim i optimi-stifikim- a
— da 6e "tre6a biti
sreca" socijalistifiki se voda
bacio u kampanju u kojoj mu
je najprije bilo stalo do toga
da predo6i prednosti svje
politike. On je nudio vecu
socijalnu pravdu, ve6u zapo-sienos- t,
кгабе radno vrijeme,
ve6u odgovornost, slobodu
i demokraciju. . Kad se pobijedi, pobijedio
je kandidat i njegov pro-gram.
Kazu za Mitterranda da je
uvijek maStao o tome da
bude Leon Blum koji ce
postati predsjednikom
republike. Ostvario je to.
htio je joS viSe — biti De
Gaulle Ijevice.
U nedjelju na ve6er stigao
je do tog cilja. lako je bio
Generalov protivnik, imponi-ra- o
mu je: "Najve6a kvaliteta
jednog 6ovjeka jest ona koju
je imao De Gaulle — da bude
svoj gospodar, ako vladate
sobom vi mozete stvoriti
velike politiCke akcije".
Pokazalo se da novi fran-cuski
Predsjednik ima
nafiina da proSiri svoju vlast i
na druge, navedinu. lako po
stilu nije govornik koji bi
uvjerljivo uticao, koji privladi
samom svojom pojavom, on
se uspio nametnuti idejama
kojejezastupaoju kojimaje
sakupljeno golemo iskustvo
6bvjeka koji je dugo bio na
vlasti i joS dulje u opoziciji.
Nedavno je Mitterrand
izjavio da voli putovati zelje--
vozila takvi ce se reaktori
dopremati naobalu Cimljan-skog
mora, te odatle na
brodu klase "rijeka — more"
do elektrana. Tako 6e se
teku6e vrpce "Atom-maS- a"
godiSnje silaziti po nekoliko
reaktora...
Sto se tice samog Atom-grada,
prema rijeiima glav-no- g
arhitekta A. Frolova, on
je projektiran tako da bude
privlafian i voljen od njegovih
zitelja. To ce orema qene-ralno- m urbanistickom planu
prvenstveno biti morsko pri-staniS- te,
pa ce se pruzati
uzduz cimljanskog mora.
More de "uci" u grad — duz
ulica pruzat 6e se kanali, a u
dvoriStima киба biti бе izgra-de- ni
bazeni, da bi se uz njih
lakSe podnosilo vru6e step-sk- o
Ijeto.
I joS neSto. Posebne
raznobojne tratine stvarat бе
neponovljivu paletu boja, jer
бе bilje za njih biti tako
odabrano, da mu boja bude
znicom: otac mu je radio na
zeljeznici. Zavr§io je kao
22-godiSn-jak
(1938) studij
prava i politifikih nauka, ali
ga je ubrzo zatekao rat, a to
je za njega bilo: njemafiko
zarobljeniStvo, bijeg iz
zatvora i suradnja s Pokre-to- m
otpora. Vec u prvoj.
god in i poslije rata izabran je
za poslanika i od tada ne pre-sta- je
sa stvaranjem svojih
politickih formacija, najprije
manjih, pa vecih, da bi 1971 . godine zavrSio s osnivanjem
Socijalistifike stranke u
Epinay sur Seine koja je,
danas najjaca izborna for-macija
u zemlji.
U razdoblju izmedu 1945. i
1957. Mitterrand je bio 11
puta izabran za ministra:
Mendes France mu je pov-jerav- ao
ministarstvo unu-traSnj- ih
poslova, Guy Mollet
Pravde. Suprotstavio se,
1958, ponovnom dolasku
generala De Gaulla Sto je,
mozda, bilo odlucujuce za
njegovu bududnost. Izgubio
je mjesto poslanika i povra-ti- o
ga tek fietiri godine
kasnije, uz jedinstvenu
podrSku svih partija Ijevice.
To je za njega bila zivotna i
politicka pouka, i od tada je
u njegovu programu prisutan
neprestano jedan cilj, ili
sredstvo borbe, koje nije
uvijek sa simpatijom, ali ni s
lakocom ostvarivao — jedin-stv- o
lijevih snaga. Dva puta
je — 1965. i 1974. — bio
jedini kandidat Ijevice na
predsjednidkim izborima, a
izabran je tre6i put kada to
nije bio formalno, ali je
uzivao stvamu podrSku svih
lijevih formacija u drugom
izbornom krugu.
Francois Mitterrand pod
lijevomzastavomzeli okupiti
Sto viSe Francuza: "Ja sam
kandidat okupljanja, a ne
podjele", govori on. Jasno je
da ne moze udovoljiti svima.
On ce nacionalizirati banke,
nacionalizirat 6e 11 velikih
industrijskih grupacija...
Sto ce sve napraviti, kako i
s koji ma — to je ono Sto novi
predsjednik ostavlja za prve
dane svoje (ne)ofcekivane
vladavine.
Mirko Galic
razliCita u raznim mjese-cim- a.
Kad se Atomgrad u
potpunosti podigne, mo6i 6e
se иобЦЈ da njegove ulice
nisu ravne, nego povinute te
da podsje6aju na osmice.
NajviSe i najljepSe zgrade bit
бе na obali, a svojim kejom '
od sto osamdeset metara, te
prostranom pristaniSnom
zgradom bit бе to ne samo
jedan od najljepSih gradova
u zemlji, nego i jedan od
najmladih.
Prosje6na starost stanov-nik- a
Volgodonska joS je
1975. godine iznosila tride- -
! set dvije godine. Ali uskoro
su brojke zamijenile mjesta,
pa se doSlo do prosjeka —
dvadeset tri godine. Zato se i
nastoji da Atomgrad postane
j grad mladosti i sporta, te i
jgeneralni plan predvida
izgradnju odgovaraju6ih
j sportskih objekata, ик1јиби-јји- бј
i pokriveno klizaliSte.
] (Nastavak na st. 9)
J.
j
-- . (
A'