Nase Novine, April 10, 1986

              5
l4 '.k" " 1
, ¥ %4
злт ј. jfeSitai i?. i.'W$}'a;.J!i3i6'f„0'- - ,.цЈ!;А ,'д. -- лиашУгЖчм&ћ' ' fc -
& ппзп
3%
ЧЛС' "NASE NOVINE"
UNOVOJ SITUACIJI
Kao Sto je poznato, "Nase novine"
su od 1972. god. (od prestanka izla-zenj- a
"Narodnog glasnika") jedini
iseljenicki progresivni list na Ame-ricko- m kontinentu. Ovo ne znaci da
su svi drugi reakcionarni, ali ti dru-g- i,
osim onih ekstremnih cetnickih,
ustaskih i bjelogardijskih, koji su
otvoreno neprijateljski, imaju po-seb- nu
ulogu u iseljenistvu, na do-brotvor- noj osnovi. Upravo stoga, re-dakci- ja, pretplatnici i prijatelji
"NN" trebaju stalno biti svjesni
svoje velicanstvene uloge u iselje-nistvu.
Ovo narocito treba da se od-no- si
na radnicku klasu i postenu in-teligenc- iju
u redovima naseg iselje-niStv- a.
NiSta manje treba da se od-no- si
i na one stotine hiljada "ne-zainteresovan- ih" iseljenika, za
koje znamo da su prijatelji nove Ju-goslavia
e
Ako bi list uspio da proSiri svoju
djelatnost na veci broj iseljenika o
kojima govorim, odnosno ako bi ti
iseljenici prihvatili "Nase novine"
kao svoj list, onda bi bile zado-voljen- e
potrebe lista i informatika
za kojom vape iseljenici daleko od
rodne grude. Ovo je kratko i jasno
i upravo povodom toga ne mogu da
shvatim da ustaske, cetnicke i bje-logardejs- ke organiacije, ciji supor-ter-i
ne cine ni deset posto nasih ise-ljenika,
odrzavaju nekoliko nepri-jateljski- h
listova, a stotine hiljada
INSE NOVINE
Gasio jug,osovenski iseljenika i ivjVov
potomakanaSeveraoamerickom kontinentu.
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof. Adeia Roki
SEKRETARI:BoiidarPavkoiciSofviaHermg
BLAGAJNIK: VnkaNoiinic
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vadisav Gacic
UREDNICKI KOLEGIJUM: ?rotan
Dolenc, Darnel Pixiades, Pero Kovacevic,
Mike Grbic, Miienko Popovic.
DOPISNICI: Pro? . Viadimir Tomoi6 , (Uni-versity
of St. Chatharines), A.nton Kosteiac
(Welland), Du&an Putnik (Chicago), Boza
Spacek (New York), Frank Puduric (Vancou-ver),
Margaret Starcevifc (Los Angeles, Cali-fornia),
5osip Stanic-Stani- os (Rim, Italija),
IjepaTeofanoVrc. (Remacheid, Zap. Nema5ka),
Mtra &trbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko
Markovic , UikaMarkovic , Petar Kurtic , Mio£
Kondi6, Meksandar Ciric, Strahinja Maietic,
Novica M6, prof. Dulanka Licina Nikoia
Drenoac i Bozidar Zwkovifc.
IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbvc, Josip
Kovacifc, Stanko Mudieka, Katarina Kostic,
MWena Bolic, Ana Durovvc, Lepa Rajnovic,
Borisiav NeSkovic RozaYija Divjakovic, Duro
Maijkovifc, Ivan Pribanvc, MWe BaVjak, Uija
Bubaio, Pavao Radmanic, Ostoja Kovacevic,
Viktor A,rar, Dv&an Stanar, MiYvjan Petrovic,
3oVm Severinski, Mate Siaul, Martin Karavanic,
SrdanBod'6 , Peko Dmitrovic , MiiicaMiuchin ,
K. Geriach, Leo Bacich, BoSko Miadenovic,
Mo& Vukcei6, Josip Suijic, Rudi Gregoras,
Stanko Botf, Josip Gabre, Aca Petrovic i Bata
Baric.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg габипа: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
Hstovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
Hstovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
RedakcijaodgoarazanerK)tpisanemateri'ja-e-.
Potpisani cianci ixraiavaju milijenje autora.
Dopisi se ne vra6aju.
na§ih prijatelja jedva kubure sa
jednim.
Svjestan sam cinjenice da u fon-dov- e tih neprijateljskih organizaci-j- a
i listova stalno "kljukaju" hilja-d- e
dolara od CIA--e i drugih bogatih
reakcionarnih faktora, koji ne samo
da ne zele napredak nase zemlje,
nego su se snaznp prihvatili uloge
suzbijanja "Sirenja komunizma u
svijetu". Kad nam je to jasno, onda
i nasi prijatelji i svi progresivni
ljudi u svijetu bi trebalod da pri-hva- te
izazov, ne da bi sirili "komu-nizam- "
nego da bi parirali reakcio-narni- m
snagama u svijetu i zausta-vil- i
njihovo ratno huskanje.
Tesko mi je i zamisliti, a kamoli
napisati, da su nasi rodoljubivi ise-ljenici,
u trci za zaradom, zabora-vi- li
na svoju duznost prema rodnoj
grudi. Nisu, jer zarada im se ne bi
znatno smanjila, ako nesto malo
vremena zrtvuju za masovnije orga-nizovan- je nasih iseljenika na pa-triotsk- oj
i klasnoj osnovi i tako po-mog- nu
svoj list. A onima koji mozda
misle da nam takav list sada nije
potreban, porucujem: Jeste i to ni-st- a
manje, nego sto je bio potreban
izmedu dva rata, u toku narodnoo-slobodilacko- g rata i neposredno
nakon oslobodenja, jer svi na lieu
mjesta mozete vidjeti kako se ujedi-njuj- u
neprijatelji u rovarenju pro-ti- v
Jugoslavije, cije ime ne mogu ni
da cuju i koja im je trn u oku.
A sad nekoliko redaka o samom
listu, o njegovom stavu i duznosti
koju treba da ispuni u iseljenistvu
na torn kontinentu.
Korisno je sto "Nase novine" u
nedostatku originalnih dopisa iz
Jugoslavije, prenesu po koji clanak
iz nase stampe, jer to su izvorne in-formac- ije, koje inace ne bi dosle do
nasih iseljenika. No i tu redakcija
mora biti strogo selektiyna, jer se i
u пабој stampi, koju niko ne cenzu-ris- e, cesto pojavi po neki prilog,
koji moze biti i antipropaganda.
Naime, treba da znamo da neprija-telji
zlonamjerno citaju i naopako,
kako bi takve clanke iskoristili kao
otrovne strijele uperene protiv
nase zemlje.
Gospodu kapitaliste i njihovu rat-nohuskac- ku politiku u vasoj sredi-n- i,
kao i do sada, nimalo ne trebate
stedjeti. Prisiljavajte ih, moblizaci-jo- m
javnog mnjenja da prihvate mir
u svijetu. Treba da znamo da nam
je u sadasnjoj situaciji u svijetu,
najveca svetinja boriti se za mir.
Trebamo znati da je postojanje
ratne psihoze u interesu proi-zvoda- ca
oruzja, jer kad ne bi bilo
te psihoze, kad bi se prestalo proi-zvodi- ti
oruzje, prestalo bi i basno-slovn- e
bogacenje onih najbogati-jih- .
Pojedinci prigovaraju da malo pi-se- te
o Sovjetskom Savezu. Ja to ne
primjecujem, a najmanje mislim da
bi to cinili zato, sto ste protiv So-vjetsk- og
Saveza. Ukratko, mislim,
da i o tome pisete srazmjerno ono-lik- o
koliko vam dozvoljava prostor
u listu. Na drugoj strani, i vasi kri-tize- ri bi trebalo da shvate da vi ne
mozete pisati napamet o Sovjet-skom
Savezu, ako ne primate do-pi- se
s lica mjesta, ili ako nesto ne
prenesete iz druge stampe.
No nije samo Sovjetski savez u pi-tanj- u. Interesantna je i savremena
Kina i njeno kretanje u savreme-no- m
svijetu. Prema tome, trebalo bi
pisati i i o njoj i ostalim socijalis-ticki- m
zemljama, kojih sada ima si-jas- et
ii svijetu i koje, svaka na svoj
nacin1, uz Marksa i Lenjina ili bez
njih (6esto zavisi od taktickih razlo-ga- )
grade svoj socijalizam. U sklopu
syega toga, treba pisati i o ogromnoj
uiozi koju nesvrstane zemlje, s Ju-goslavij- om vrlo aktivnom u njima,
igraju danas u svijetu.
Medutim, teziste lista treba da se
bazira na pisanju o zivotu i radu na-sih
iseljenika i radnickoj klasi i po-sten- oj inteligenciji u njihovim sre-dinam- a.
Ali, da bi se to zadovoljava-juc- e
postiglo, trebalo bi imati
stalne saradnike i dopisnike u svim
vecim naseobinama. Od njih bi tre-ba- li
redovno da pristizu kratki do-pi- si
o zivotu iseljenika u njihovoj
sredini, o radnicima u fabrikama, o
klubovima i ostalim organizacija-ma- .
Kad bi, na primjer, pisma pret-platni- ka sadrzavali ne samo "sa-lje- m pretplatu ili obnovu pretpla-te"- ,
nego i nesto opsirnije iz svoje
okoline, list bi bio bogatiji i zanim-ljivij- i.
Znam da zuljavi dlanovi, a
jos manje drhtljive penzionerske
ruke, nisu mozda sposobne za duze
pisanje, ali neka pisu onako kako
znaju i mogu, a redakcija ce srociti
njihov dopis i staviti tacku i zapjetu
onamo gdje treba.
I jos jedna moja primjedba: Nije
steta imati posebne nacionalne (ne
nacionalisticke) klubove, niti je po-gres- no
ako, na primjer, svaki nacio-nal- ni klub slavi "svoj" nacionalni
praznik, ali je steta, da ne kazem
sramota, ako se u istom gradu orga-nizuj- u
posebne proslave nasih za-jednic- kih
jugoslovenskih praznika,
kao sto je na primjer Dvadesetde-vet- i
novembar.
Da bi se dobio takav list, kakav bi
zeljeli i redakcija i citaoci, ne mo-zem- o
se zanositi iluzijom da to za-visi
iskljucivo od redakcije. Ona
moze mnogo pomoci svojim pravil-ni- m
stavom i to na dva fronta: da
bude cvrsta spona prvo za jedinstvo
nasih patriotskih iseljenika, a onda
i za prijateljstvo izmedu Jugosla-vije
na jednoj i SAD i Kanade na
drugoj strani.
Znam za neke nase "dobrostoje-ce- "
iseljenike, kojima "bogatstvo"
ne smeta da stoje u prvim redovima
u borbi za nasu naprednu stvar. Ja
ih posebno pozdravljam.i cestitam
im na svome patriotizmu. Na drugoj
strani znam, i iz vlastitog iskustva,
koliko je tesko raditi u iseljenistvu
i sa iseljenicima. Ljubomoru, da ce
neko drugi postati poznatiji od me-n- e, treba iskljuciti iz naseg rada.
Bracnu ljubomoru je lako rijesiti —
rastavom, ali ona koja potkopava
uzajamni rad medu pojedinim ise-ljenicima,
cesto ostaje beskonacna.
A to je steta. Zdrava ambicija je ko-risn- a, ali patolosko nezdrava je
opasna. Ona koci napredak, a koci
razvitak i pojedinaca i drustva.
Luka MARKOVIC
Jugoslavia
AMBASADORI
"CONTADORE"
KOD DIZDAREVICA
BEOGRAD, januara (Tanjug) — Sa-vez- ni sekretar za vanjske poslove
Raif Dizdarevic primio je ambasa-dor- e
zemalja grupe "Contadora" i
grupe za podrSku akreditiranih u na-§- oj
zemljikojisumuuru6ilitekst"po-ruk- e
iz Caraballede o miru, sigurno-st- i
i demokraciji u Srednjoj Americi",
usvojenu 12. januara ove godine na
sastanku ministra vanjskih poslova
osam latinoamerifikih zemalja, cla-nic- a tih dviju mirovnih grupa, u vene-zuelsko- m gradicu Caraballedi.
Savezni sekretar Raif Dizdarevic je
podvukao odlufcnu podrSku na§e zem-lje
miroljubivom rje§avanju kriza u
Srednjoj Americi i istakao da se ono
moze zasnivati samo na striktnom po-Stova- nju principa i politidke nesvr-stanos- ti
i u skladu s autentidnim inte-resim- a
i zeljama naroda tog rajona,
bez mijeSanja sa strane.
POP ClRA I POP SPIRA
NA KRAUEVAdKI NA&1N
У. I TUCNJAVA FKHD
OLTAROM
Svecenici Krstomir Gavrovic (50)
i Slobodan Ilic (42), starjeSina i
parohijan cukojevacke crkve,
na6i se uskoro pred sudom zbog
tuenjave kojoj su povod bile ne-suglasi- ce
oko podjele novcane
naknade za obavljanje vjerskih
obreda.
KRALJEVO, januara — Nakon tufc-nja- ve
ispred oltara zbog novca, dva sve-ceni- ka
naci ce se uskoro u kraljevackom
Opcinskom sudu. Svada svecenika
Krstomira Gavrovica (50) i Slobodana
Ilica (42), starjesine i parohijana cuko-jevafik- e
crkve, za povod je imala nesu-glasic- u
oko toga kome pripada naknada
za vjerske obrede. Naime, nakon §to je
Gavrovic obavio posao u selu Stublu,
koje se nalazi u Ilicevoj parohiji, Ilic je
zatrazio da mu preda naplaceni novae.
Medutim, umjesto dinara, Ilic je dobio
batine. Prema navodina optuznice, Ga
vrovic je udario бакот u lice paroha, a
potom ga oborio na pod crkve. Kad se
Ilic onesvijestio, nastavio ga je tuci no-gam- a,
te mu je slomio vilicu.
Zbog nedostojnog cina vladika zicki
Stefan premjestio je u duga sela oba
svecenika.
KUBANCI UPORNO
TRAZE NAFTU
HAVANA: Kubanci uporno traze
naftu po citavom ostrvu s ciljem da
do 1990. godine dostignu dva miliona
tona domace proizvodnje i time sma-nj- e
zavisnost od uvoza iz Sovjetskog
Saveza.
U prvoj polovini pro§le godine iz
svih trinaest kubanskih izvora dobi-jen- o
je vise od 400 hiljada tona nafte,
§to ukazuje na to da bi proizvodnja u
1986. godini mogla prestici proslogo-disn- ji
rekord od 750 hiljada tona.
Uz pomoc sovjetskih i meksifckih
stru6njaka vrse se geoloska istraziva-nj- a,
narocito na centralnom delu se-ver- ne
obale, gde su vec otkrivena zna-caj- na nalazista. Najvece zalihe
nadene su na podrucju najznafiajni-je- g
turistiCkog centra Varadero, gde
su izgradnjom kolektora i planiranim
naftovodom preduzete vanredne
mere za§tite okoline.
Kubanci dobijaju iz Sovjetskog
Savza po deset miliona tona nafte go-diSnje.
Da bi smanjili zavisnost zbog
nafte, Kubanci grade prvu nuklearnu
centralu i planiraju jos dve, a prihva-ce- n
je i plan izgradnje niza malih hi-drocentr-ala.
(Tanjug).
NAS PRIJEDLOG ZA UNESKOVU
LISTU SVJETSKE BA&TINE
CETIRI CJELINE
BEOGRAD, januar (Tanjug) — Ju-gosloven- ska
komisija za suradnju s
Uneskom uputila je ovih dana Une-sk- u
prijedlog SFRJ za upis nasih kul-turn- ih
i prirodnih dobara na listu
svjetske baStine.
Za upis u 1986. godini predlozeni su
manastir Studenica, Bas-6ar§i- ja u Sa-rajev- u,
Skocjanske jame i Brioni. Pri-jedlog
je sluzbeno uputio SIV. Iz-rad- en je po najstrozim kriterijima
Komiteta Uneska za svjetsku bastinu.
Konvenciji o zastiti svjetske kul-turn- e
i prirodne bastine Jugoslavija
je pristupila 1974. godine. Od tada na
listi su se vec nasli Dioklecijanova
palada u Splitu, Ohrid, Stari Ras sa
Sopocanima, Kotor, Duborvnik, Pli-tvic- ka jezera i Durmitor.
Koordinacioni odbor je vec sadinio
i spisak naSih kandidata koji bi na
listu trebali biti predlozeni u nared-ni- h deset godina. To su Derdap, Eu-frazije- va bazilika u Рогеби, manastir
Nerezi, Gracanica, Decani, Trogir,
Stari most s povijesnom jezgrom Mo-star- a,
Notrijski Kras, Tara s kanjo-no- m
Drine, Biogradska gora, Markovi
kuli, Kornati, KopaCki rit i Deliblat-sk- a
peScara.