Novosti, May 27, 1948

              iiii-Hsin----
--H
I
Strana 2 "NOVOST I" Četvrtak 27 maja 1949
NOVOSTI
fttssftsited evety Tuesdav Thursday and Satufder by the
Novosti Publishing Company
In thc Croatian Language
ABtherieed at Secend Class Mali Post Offiee Department Ottawa
Hegtsteted to the Registry Offioe for the Qty oi Toronto
on the 24th Doy ol October 1941 as
No 46052 CP
teaA svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Ješku
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
ADRESA: 479 Queen St W Toronto 2-- B Ontorto
Telephore- - ADelaide 1642
Vlada ih je deportirala po
naredjenju vlasnika rudnika
Federalna vlada je ovih dana deportirala u Sjedinjene
Države još jednog unijslcog organizatora Pred nekoliko tje-dana
deportiran je Reid Robinson podpredsjednik Internatio-nal
Union of Mine Mili and Smelter Workers a isa njega
George Knott organizator ove unije u Sudbury
Jedan i drugi deportirani su po naredjenju vlasnika rud-nika
Nitko nije imao dokaza za optužbu radi koje ih se pro-gnate
sa posla medju rudarima Oni nisu bili po volji vlasni-cima
rudnika i da ih se rjese trebalo se poslužiti "crvenim
etrasHom" Pod ovim pkrftem vlada je obadva prognala u Sjed
Države i zabranila ulaz u Kanadu drugim unijskim orga-nizatorima
ako se u njih "posumnja da su komunisti" Pod
ovakvu "sumnju" može pasti svako lice koje odlazi u rudar-ske
predjele odm upravitelja i vlasnika rudnika Za njih je u
svako doba otvoren prolaz na granici izmedju Kanade i Sje-dinjenih
Država
Organizirani rudari energično protestiraju Njihovom pro-testu
se priključuju i drugi medju njima 25000 članova United
Electrical Radio and MachineWorkers unija (CIO) koja je
ovih dana poslala rezoluciju na vladu u Ottavri i zatražila da
se prestane deportacijom unijsklh organizatora "Smatramo da
je miješanje vlade u unijske poslove gruba povreda radničkih
prava Udiučno tratimo oa vjaae aa prestane pomagan po-slodavcima
u razbijanju zanatsko unijskog pokreta" — kaže
ova unija
Sve zanatske unije trebaju protestirati 1 spriječiti vladu u
kršenju demokratskih prava koja su radnicima zakonom pri-znata
Vlada snosi odgovornost i zato što vlasnici brodova
krše zakone i razbijaju Canadian Seamen's uniju koja traži
pregovore za obnovu ugovora
Vlada takodjer snosi odgovornost ato šio su radnici kod
Rogers Majestic kompanije u predgradju Toronta već po drugi
puki u kratkom razmaku prisiljeni voditi štrajk za povišicu
nadnice i pravo unijskog poslovanja
Poslodavci sve jedan za drugim navaljuju na tekovine
organiziranih radnika Organizirani radnici sa jakim unijskim
vodstvom su na putu njihovim planovima za veće profite pa
toga nastoje da odstrane ovu zapreku na jedan iU drugi na-čin
Zato radnici moraju pružiti snažan otpor svagdje gdje
god poslodavci uz pomoć vlade krše pravo na slobodno orga-niziranje
1 unijsko poslovanje Protest rudara protiv deporta-cije
njihovih vodja mora odjeknuti po cijeloj zemlji i naići na
snažnu potporu radnika i ostalih demokratskih građana
Stanković bi najradje da
se zaboravi
Petar Stanković urednik "Hrvatskog Glaeo" u WinRipegu
nema što reći na optužbu koju smo podigli protiv njega i po-tvrdili
dokumentima sa njegovim potpisom Samo se jednom
osvrnuo tw objavljene dokument i više govorio o svemu dru-gom
što nije važno nego o onom što se od njega traži da
govori
Mi smo Stankovića optužili da je mjesečno primao po
300 američkih dolara od omraženih veliko srpskih režima i
tražili da odgovori zašto su ga ti režimi plaćali Teška je to
optušba jer ona odokriva korupciju i pokvarenost u cijelom
jnačekovskom taboru O ovoj optužbi piše naša iseljenička
štampa ne samo u Kanadi nego i u Sjedinjenim Državama
O njoj govore nosi iseljenici posvuda 1 podejećuju jedan dru-goga
kako se Stanković prićinjavao kao tobožnji "protivnik"
veliko srpske diktature a iz njezin kase primao pare
Optužba protiv Stankovića naišla je na razne komentare
i medju samim mačekovdma Jedni su se mnogo razočarali
jer im je time dokažemo kako ih je Stanković godinama varao
Drugi govore da ih je Stanković obrukao i kompromitirao ci-jelu
organizaciju "Hrvatski Glas" je službeni organ njihove
organizacije a urednika je plaćala vlada čiji ministar rata
Draža Mihajlović je suradjivao sa fašističkom osovinom
Nikada Stanković nije rekao svojim sljedbenicima radi
čega je primao po 300 američkih dolara mjesečno iz dispozi-ciono- g
fonda stare Jugoslavije Njegova tvrdnja da je ovu
svotu primao za "naručene novine" je siromašan izgovor Sva-tko
zna da protunarodni režimi bivše Jugoslavije — prem
su se narodnom imovinom razbacivali kapom i šakom — nisu
plaćati po 300 dolara na mjesec za onih nekoliko primjeraka
novine
Stanković bi najradje da se o tome više ne govori da
se više ne spominje njegovo sruiništvo vladi koja je kroz svog
ministra rata suradjtvakt sa fašističkom osovinom Mi znamo
da Stankovića peče to što smo ukazali na njega kao na tudjeg
plaćenika i agenta pete kolone Mi smo ga optužili pred cije
lim našim iseljeništvom u ovim zemljama i u buduće ćemo
na njega ukazivati kao na stranog agenta i neprijatelja svega
Jto je napredno i demokratsko
OLITIKA TAtfNIH
NAGOĐBI 1 IZDAJE
Ministarstvo vanjskih poslova
SSSR izdalo je prvi svezak "Do-kumenata
i materijala iz predve-čerja
drugog svjetskog rata" (iz
arhive ministarstva vanjskih po
slova Njemačke) Taj svezak obu-hvaća
period od studenoga 1987 do
studenoga 1938 godine tj period
koji je odigrao presudnu ulogu u
započinjanju drugog svjetskog ra-ta
Dokumenti koji su ušli u tu knji-gu
otkrivaju pravu suštinu vanjske
politike Velike Britanije i Francu-ske
u tom periodu i uspostavljaju
historijsku istinu koju su falsifi-kato- ri
historije htjeli da sakriju
od naroda svijeta Ta historijska
istina sadržana je prije svega u
tome sto su zapadne države pred
rat potpomagale hitlerovsku agre-siju
pokušavajući da hitlerovsku
Njemačku potaknu na rat protiv
SSSIfi da Sovjetski Savez izoli-raju
pred opasnošću hitlerovske
agresije
Taj zbornik dokumenata obuhva
ća zapisnike razgovora vodjenih
ismedju engleskih državnika i Hit-ler- a
U tim razgovorima Ispoljava-j- u
se izvanredno jasno osnovne cr-te
engleske politike "umirivanja"
U Hitlerovom razgovoru s eng-leskim
ministrom spoljnih poslova
lordom Halifaxom (razgovor je
vodjen u Obersalzburgu 19 stude-noga
1937 godine) IIalifax je u
ime engleske vlade direktno pred-ložio
Hitleru da ee Engleska a s
njome 1 Francuska pridruže "oso-vini
llerlin— Rim" Halifax je na-glasio
da "ne smije postojati uti-sak
da će "osovina Perlin— Rim"
ili dobri odnosi izmedju Londona
I Fariza trpjeti uslijed njemačko-englesko- g
zblilenja" Istakao je da
Miri driave moraju medjusobno
saradjivati u rješavanju sih eu-ropskih
pitanja
Halifax je izjavio da Je ovakva
saradnja izmedju Engleske 1 hit-lerovaca
neophodna za ostvarenje
"zajedničkih ideala" Koji su to
"zajednici ideali" mogli postojati
tada izmedju hitlerovskog agreso-ra
i engleskih vlada jućih krugova?
llalifaxova kazivanja ćine nesum-njivim
to da je po srijedi bila
zajednička borba protiv SSSR Ha-tifa- x
je ukazivao da je llitler "pre-priječio
put komunizmu u Zapad
nu Europu" i da se Njemačka s
pravom mole smatrati tvrdjavom
Zapada protiv Sovjetskog Saveza
Provokatorski podstičući hitlerov-sku
agresiju u pravcu istoka Ha-lffa- x
se starao samo o tome da
svjetska Javnost rte bude obavije-štena
o tajnoj nagodbi engleskih
Imperijalista s Hitlerom {Treba
pokušati — predložio Je Ha1ifax
Hitleru — da se razgovara istim
jezikom izbjegavaju! pri tome
glasne razgovore o suviše dalekoj
perspektivi"
MalifaK Je bio spreman da plati
visoku cijenu sa Hitlerovo obeća
nje da ee napasti Sovjetski Savez
Nudio Je HHleru veliku teritoriju
u Africi — teritoriju koja bi obu
hvaćala do bazen rijeke Kongo
Engleski političari ukazivali su
pri tome da Engleska preuzima
zadatak da se s Portugalijom Spa- -
nijom Francuskom i Italijom do-govori
o ustupanju ove teritorije
Njemačkoj Medjutim oni su u- -
porno isticali da kolonijalni posje
di "poklonjeni" Njemačkoj mora-ju
da predstavljaju plaču sa Hit
lerovo učešće u sporazumu s Eng-leskom
o europskim pitanjima En-gleska
diplomacija manijački se
vraćala na ideju englesko-njemn-čko- g
saveza U razgovoru britan-skog
ambasadora u Derlinu Hen-derso- na
s Hitlerom 3 ožujka 1938
engleska vlada ponovo je istakla
prijedlog da se s Njemačkom sklo--
pi opći sporazum U ovom razgo-- 1
voru Henderson je javio oa je
"neophodno pozitivno učešće Nje-mačke
u cilju uspostavljanja mira
I sigurnosti u Europi"
To nije značilo ništa drugo ne-go
ponudu Njemačkoj da se pro-vodi
zajednička politika u Europi
1 da se na račun trećih država a
prije svega na račun Sovjetskog
Saveza postigne sporazum o rje-šenju
svih englesko-njemački- h su-protnosti
Engleski diplomati ne-prekidno
su isticali zajednicu inte-resa
i zajednicu ciljeva hitlerov-ske
Njemačke i Engleske
Izvještaj njemačkog ambasado-ra
u Londonu Dirksena njemačkom
ministarstvu vanjskih poslova od
10 lipnja 1938 god (taj Je izvje-štaj
objavljen u prvom svesku
"Dokumenata i materijala iz pred-večerja
drugog svjetskog rata")
predstavlja svjedočanstvo o dale-kosežnoj
jednođašnesti koja je ta-da
postojala ismedju hitlerovske
NjVmačke i Engleske
Pozivajući r na svoje razgovore
s engleskim državnicima Dirksen
je konstatirao da se engleska vla- -
nriNržila razumijevanju naj-hitnijih
točaka Hitlerovog vanjsko- -
političkog programa "u pogledu
odstranjivanja Sovjetskog Saveza
od rješavanja sudbine Europe od--
gtranjivanja Društva naroda u is
tom smislu nužnosti dvostranih
pregovora i sporazuma"
Potrebno je istaći da Je Hitler
tada formulirao cilj svoje vanjske
politike bal na gore citirani na-čin
izjavivši u već spomenutom
razgovoru s engleskim ambasado-rom
u Berlinu Hendersonom da
je on čineći svoje prijedloge "u
voje vrijeme imao u vidu ujedi-njenje
Europe bez Rusije" Na taj
način engleski diplomati i Hitler
zaista su nalazili "zajednički Je-zik"
kadgod ee stvar ticala poli-tike
izolacije Sovjetskog Saveza u
Europi
Engleski diplomati koji su ne-iumnj- ivo
bili inicijatori i inspira-tor- L
munehenske politike uživaju
potpunu podriku Francuske i USA
U prvom svesku "Dokumenata i
materijala iz predvečerja drugog
svjetskom rata" sadržane su mno-gobrojne
činjenice koje karakteri-ziraju
izdajničku politiku francu
ske diplomacije Francuska diplo
macija takodjer nije težila ujedi
njenju miroljubivih zemalja u bor-bi
protiv hitlerovske agresije već
izolaciji Sovjetskog Saveza i huš-kanju
hitlerovske Njemačke na
SSSR U knjizi Je objavljen izvje-štaj
poljskog ambasadora u Pari-zu
Lukasijevlća od 27 svibnja 1938
upućen poljskom ministru vanjskih
poslova Deku Lukasijević navodi
svoj razgovor s francuskim mini-strom
vanjskih poslova Bonnetom
Donnet je rekao o francusko-so-vjetsko- m
paktu o uzajamnoj pomo-ći:
"Francusko-eovjetsk- i pakt veo-ma
je "uslovan" i francuska vla-da
ni najmanje ne teii da se na
nj osloni
U istom izvještaju saopćavaju se
podaci o Lukasijevićevom razgo-voru
s američkim ambasadorom u
Parizu Bulittom taj razgovor Ja-sno
pokazuje da američka politika
nije htjela da pruža nikakav ot-por
hitlerovskoj agresiji u Europi
Dobivši od engleske diplomacije
sankciju za prigrabljivanje Aus-trije
Hitler Je tdmah pristupio
praktičnim akcijama Austrijska
vlada dobila Je 12 veljače prvi Hit-lero- v
ultimatum i prihvatila ga Je
pod pritiskom englesko-franeusk- e
diplomacije Mjesec dana kasnije
13 ožujka 1938 Hltlerove trupe
potpuno su okupirale Austriju
London i Pariz nisu ničim pro-testirali
protiv Hitlerovog prig
rabljivanja Austrije U prvom sve-sku
"Dokumenata i materijala iz
predvečerja drugog svjetskog ra-ta"
navode se interesantni citati is
telefonskog razgovora vodjenog is-medju
Goringa i Rtbbentropa koji
se nalazio u Londonu neposredno
poslije hitlerovskog zauzimanja A-ustr- ije
"Ovih dana poslije dom- -
fk' J " ™ J"' UtrriellllVITlt — zMrvjjssv swireii- -
trop Goringu — On Je ostavio
na mene vrlo povoljan utisak on
mi Je dao pismo — nešto novo sa
fuhrere a Ja ću ga lično pređo ti
fuhreru" "Moji utisd o obojld —
Halifaxu i Chamberiatnu sjajni
su" — ponovo Je naglasio Riseen-tro- p
pri kraju razgovora Engleski
državnici činili eu sve što Je od
njih zavisilo da bi spriječili po-dusima- nje
bilo kakvih ©droćnih
mjera protiv hitlerovske agresije
Engleska Je drugog travnja 1M8
službeno priznala hitlerovsko osva-janje
Austrije
Potpuno ieto bilo Je držanje en-gleske
i francuske drplosnacije i
za vrijeme pripremanja i ostvare
nja osvajanja ćeJtosJoračke od hrt- -
1 0d samog početka Esg-- 1
leska i Francuska orijentirale se
se u pravcu potpunog izručivanja
ćehaekHračke Nijemcima — u cilja
podstkanja njemačke agresije
pravcu Istoka
Engleeko-francusk- a diplomacija
ne samo što se nije suprotstavljala
hitlerovskom pritisku na Csnoslo-vačk- u
nego je naprotiv iskoristi
la svoj utjecaj za preriju na ieeo-slovač- ku
vlada Tu preriju eow je
provodlfa preko svojih ambasado-- 1
ra u Pragu preko poznate nzMJe
mrda Kuncrmana u cenjievazj
sreta Chamberlainom u Berchtes-gaden- u
15 rujna u
Munehenu 29-3- 0
1938
susreti bili su posvećeni ine-kreče- nju
sramne nagodbe e izruči-vanju
čehoslevačke na milost i ne-milost
Hitleru Chamber-lainevo-g
susreta s Hitlerom Ber--
- farfftnrTsffiziauszvian™ -- ' h "ju&k
' " ' ' " "'"' uli -'-''-
'' 'K'roSSsSSitillBt
1 --rK
chtesgadenu bio je englesko-fra- n
cuski --ultimatum u kome je ćeho
slovačkoj vladi preporučeno da
NJemačkoj preda dijelove ćehoslo- -
vačke teritorije s pretežno njema-čkim
stanovništvom Prijedlog Ce-hoslova- čke
da se pitanje Sudetske
oblasti iznese pred arbitražni sud
u skladu s Locarnekim sporazu-mom
od 16 listopada 1926 naišao
Je u Londonu na odlučan otpor U
svojoj noti od 21 rujna objavlje-noj
u ovoj knjizi britanska vlada
predložila Je čehoslovačkoj vladi
da povuče svoj prijedlog Sutra-dan
Je čehoslovačka vlada izjavila
da kapitulira pred njemačkim za-htjevima
Chamberlain Je 29 rujna otišao
da se nadje s Hitlerom u Munche-n- u
kako bi utanačio sramnu na-godbu
s njim — nagodbu koja je
ušla u historiju pod nazivom: Mun-chens- ki
sporazum Dokumenti koji
se odnose na pregovore u Munche-n- u
s novom snagom ističu osnovni
pravac tadašnje englesko-franeusk- e
politike — kurs na izolaciju
SSSR i podeticanje hitlerovske ag-resije
protiv Sovjetskog Saveza
Na munebenekoj konferenciji četi-riju
država (Njemačka Italija
Engleska i Francuska) ispoljila se
odmah u početku potpuna Jednodu-Šno- st
svih njenih učesnika u čeho- -
slovačkom pitanju U izvještaju
munehenekim pregovorima objav-ljenim
u ovoj knjizi izlaže se Hit-lero- va
uvodna riječ održana pri-likom
otvaranja konferencije
"On (tJ Hitler) konstatira — re-čeno
Je u izvještaju — da su raz-mimoilaže- nja
izmedju njih (t j
učesnika konferencije) minimalna
Jer se svi slažu u tome da teri-torij
mora biti ustupljen Njema-čkoj"
Chamberlain i Deladier dodvo-ravali
su se na sve načine fašisti-čkim
diktatorima i naglašavali
"općeeuropski značaj "munehenske
nagodbe" Chamberlain Je izme-dju
ostalog izjavio: "češko pita-nje
predstavlja europsko pitanje i
njegovo rješenje nije za države
samo pravo već i dužnost" U du-hu
Chamberlaina govorio Je Dala--
dier 'Predsjednik vlade Daladier
odgovorio Je — rečeno Je u izvje-štaju
— da francuska vlada ne će
trpjeti odugovlačenja od strane če-ške
vlade ovoj stvari Ne može
da bude ni govora o odlaganju
evakodje oblasti (riječ Je su-dets- koj
oblasti) dotle dok bi se
podigla nova utvrdjenja"
Poslije žrtvovanja ćehoslovačke
sa pa dne driave računale su da će
osigurati sebe i otvoriti Hitleru
put na Istok Za vrijeme Chnmher-lainovo- g
boravka u Munehenu 30
rujna bila je potpisana zajednička
deklaracija Hitlera i predsjednika
engleske vlade deklaracija koja
ne predstavlja ništa drugo nego
ugovor o nenapadanju ismedju En-gleske
i Njemačke Poslije toga
6 prosinca 138 došlo do slične
francusko njemačke deklaracije
koja isto tako predstavljala u
suštini ugovor nenapadanju iz-medju
Francuske i Njemačke Na
taj način Engleska i Francuska
poduzele' su isdavši ćehoalovaćku
sve mjere sa potpuno izoliranje
Sovjetskog Saveoa '
U tragičnim po Cehosloračku
munehenekim enaizrn samo Je So-vjetski
Savez ostao vjeran poHtiei
dosljedne i čvrste obrane neaavis-nee- ti
I nacionalnih prava ćehoslo-vačk- e
Naroeai komesarijat vanj-skih
poslova SSSR saopćio Je 30
rujna političkom predstavniku
SSSR u ćesMalovačkoj da on mo-le
bporečrtt ovoj zemlji slijedeće:
SSSR ukasat će joj pomoć u skla
du s čehoslovatko-sovjetski- m ugo- -
varani o usajamnoj pomoći koji Je
kao što je poanato predvidjao is-tevrssn-eeo
i stapanje Francuske u
obranu CeboeJovačke Još uoči
nunkeheaske nagodbe sovjetska
vlada ponovne je izjavila da se iz-jašnjava
sa sazivanje medjunaro-dn- e
konferencije u dlju ukaziva-nja
praktične Čehoslovač-koj
i sa poduzimanje praktičnih
mjera upravljenih na očuvanje mi-ra
Poetije osvajanja ćehoeiovač-k- e
od hitlerovskih trupa sovjetska
rWa afe „ svojpJ -- u to
hitlerovska NJe- -
- i„in „ wlršir rc!
historije d& krivicu sa politiku pod-srican- ja
hitlerovske agresije skinu
z krivca i da je pripitu nedužnome t J Sovjetskom Savezu Sovjetska
petitika u predvečerju rata bila
je kao i danas politika očuvanja
asira politika ukazivanja otpora
svim agresivnim planovima Nje-mačke
Nasuprot tome politika za- -
I najzad preko rumunjskih t Ju-- j { FnmeaA akt dti-gosiavenski- h
predst-vnJ- ka u Pra- - j 1M mOJu i agresije
gu !
I Dokuasesni koji su ušli u prvi
U prvom svesku "Dolcumeoatn fT-- Mk
-- rumenaU" i materijala
I materijala iz predvečerja dragog pwdreferjll dngog „jeukog
svjetskog raU" objavljeni su do-- nU mgoHnH m spretne po- - kumenti koji se tiču Hrtlerorih su-- - -T- resaaeJk falsifikatom
s
Godeebergu 22
rujna i rujna
Ti
Rezultat
u
o
u
o
Je
je
o
pomoći
0 trogodišnjici
oslobodjenja Sušaka
POBJEDE U PROŠLOSTI — PUTOKAZ U BUDUĆNOST
Svakodnevno nižu ee pobjede
naših naroda u mirnoj izgradnji
Dan za danom donosi nove uspje-he
koji su opet novi podsticaji sa
sve nova i nova djela To nam po-kazuju
naia ostvarenja iz Petogo-dišnjeg
plana to dokazuju sve ak-cije
Narodne fronte
Ipak i pored svih tih novih po-bjeda
ne možemo ni spomenuti na-še
pobjede u nedavnoj prošlosti
Ne smijemo olako proći mimo onih
veličanstvenih dana koji su zidali
temelje za veliko djelo oslobodje-nja
Jer ta eu djela sama po sebi
velika Ona su klasičan primjer
da narod koji se zna boriti za svoju
slobodu on će je i izvojevati Jer
su ta djela i danas nadahnuće za
nova stremljenja za nove pothva-te
za pobjede na ekonomskom i
kulturnem polju A veličanstvenost
pobjeda naših naroda u narodno- -
oslobodilačkom ratu ogleda se JoS
više u ovim našim sadalnjim pod-vizima
Rez onih u ratu izostali bi
sadašnji Današnja naša djela su
nastavak onih iz borbe za istjeri-vanje
okupatora iz naše zemlje
za likvidaciju staroga pod parolom
"nema povratka na staro" za us-postavu
narodno vlasti i izgradnju
nove države bratske zajednice rav-nopravnih
naroda
Padaju na pamet ove misli o
trogodišnjici oslobodjenja Sušaka
ltili su ono zaista veličanstveni
dani Dugo očekivani ali s vjerom
čekani Nepokolebljivo i ustrajno
Uz bezbroj žrtava stradanja i pa-tnji
No Bve jo bilo podnošljivo
upravo zato Ito jo vjera naših na-roda
u pobjedu naJe pravedne
stvari bila neograničena I veli-čanstveni
dani oslobodjenja Suša
ka 21 aprila 1915 to su na divan
način potvrdili
Oslobodjenje Sušaka nije bio dan
vedar samo za Sušak i Sušačanc
Taj su dan slavili cijelo Hrvnteko
Primorje i Gorski Kotar Jer to
je bio završetak Jednog snažnog
pohoda Jugoslavenske armije kroz
Liku do Sušaka To je bio potpun
dokaz o snazi mlado Armije rodje-n- e
1 prekaljene u narodno-oslobo-dilačko- m
ratu To Je bilo svanuće
dana slobode potpuno i nedvoum-n- o
za čitav narod Hrvatskog Pri-morja
1 Gorskog Kotara za narod
koji Je u NOll-- i dao cijelog sebe
za pobjedu
Ali je oslobodjenje Sušaka imalo
ujedno i Jož Jedno veliko znače-ni-e
To Je bio predznak ekorog
oslobodjenja Rijeke Slobodan S?
šak se više nije mogao ni zamisli-ti
bez slobodne Rijeke Oslobodje-n- i
Sušak je bio navještaj oslobo-djenja
Rijeke Dogadjajl su 1 to
potvrdili I sve sto se kasnije zbi-lo
sve do spalanja Sušaka i Rije-ke
u Jedan grad sve Je bilo nemi-novni
ishod narodno-oelobodilač- ke
borbe napose neposredno oslobo-djenja
Sušaka Istovremeno to je
bio jasni navještaj da i našoj Istri
sviće sloboda da će Jugoslaven
llerlin — Sef Štaba sovjetske
vojne uprave u Njemačkoj gene-ral-lajtna- nt
Lukjančenko dao Je
izjavu predstavniku lista "For-ver- c"
povodom masonog prela --
ženji Izgladnjelih ljudi i kriml-naln- h
elemenata iz zapadne Nje-mačke
u sovjetsku okupacionu zo-nu
Lukjančenko se takodjer do-takao
izvoženja industrijskih ure-dja- ja
i stvari od vrijednosti iz Iler-z- a
uzroke koji gone gladne ljude
da predju u sovjetsku zonu i sa-žaljav- am
ih — rekao Je general
Lukjančenko — Istovremeno sam
istog mišljenja kao i mnogi listo-vi
da to može imati nepovoljne
posljedice po snabdijevanju živež-nim
namirnicama stanovništva u
sovjetskoj zoni Nadležne vojne i
civilne vlasti — nastavio Je Luk-jančenko
— moraju osigurati po-treban
red i zaštitu stanovništva
od terorističkih elemenata koji u- -
padnih država bila Je politika taj-nih
nagodbi i izdaje politika pod-stkanja
njemačke agresije u cilju
njenog upućivanja protiv Sovjet-skog
Saveza U ovom potpunom
planova i akcija hitlerovske Nje-mačke
i zapadnih država uoči dru-gog
svjetskog rata sadržan Je iz-vanredno
veliki značaj prvog sve-ska
"Dokumenata i materijala iz
predvečerja drugog svjetskog ra-ta"
D M
ska armija pobjedonosno savriKti
svoj veličanstveni oslobodilački
put Dogadjaji su i tu pokazali da
je vjera bila opravdano da naperi
i žrtve naših naroda nisu bili uza-ludni
iako su poratni huškaH i
neprijatelji tekovina
borbe omeli tu i tamo
da naše pobjede budu u potpunosti
veličanstvene
Medjutim naše pobjede u teka
borbe naSe
pobjede cijele naše zemlje tmadu
i svoj savremeni veliki značaj I
uvijek će te pobjede imati svoje
značenje za naše narode Te su po-bjede
izvor naših snaga one su
nadahnuće za današnjicu one su
putokaz u sutrašnjicu Naš dana-šnji
hod je nastavak našeg puta
kroz rat Do-gadjaji
su potvrdili i dnevno po-tvrdj- uju
da je naš put do pobjede
nad okupatorom bio Jedino moguć
i opravdan To je bio u stvari i
jedini put — u borbu! Isto tako i
naš put obnove a naročito put iz-gradnje
naše zemlje Je jedino op-ravdan
Da on vodi novom velikom
djelu — ostvarenju Petogodišnjeg
plana — dokazuju već dosadašnji
uspjesi Ali s njima zajedno one
naše pobjede u narodno-oslobo- di
lačkoj borbi dokazuju i pravilnost
puta i mogućnost ostvarenja za-misli
koje sam narod pred sebe
postavlja Danas rukovodi s tom
velikom akcijom isgradnje naše ze-mlje
naš Narodni front sigurno i
dalekovidno bilježeći uspjeh sa us-pjehom
Nije dakle naša nedavna pro-šlost
sa svojim pobjedama i veii-čanetven- im
danima samo historij-ska
prošlost Ona Je živa ona tra-je
u nama i s nama ona živi i u
našim novim pokoljenjima Tako
treba i da bude I oslobodjenje Su-šaka
21 aprila 1915 godine i oslo-bodjenje
Rijeke 3 maja iste godi-ne
kao i dani oslobodjenja svih
naših gradova i sela to su dani
iz slavne prošlosti kao spomen na
jedno uistinu herojsko doba To
su u isti mah dani podstreka za
stvaralaštvo današnjice to su pu-tokazi
sa Još slavniju budućnost
Dani takve naše prošlosti vodili su
sve bliže cilju — oalobodjenju da-nu
naše grad iločke sadašnjice vode
nas i opet a borbom pod uslovima
mirne isgradnje zemlje svom no-vom
cilju — sodjaliemu U toj
perspektivi treba sagledati i zna-čenje
dana oslobodjenja uopće pa
dakle i dana oslobodjenja Jednog
dijela naše današnje Rijeke našeg
slavnog Sušaka koji Je bio van-gardi- st
sa oslobodjenje cijele Ri-jeke
Ostaje dokle 21 aprila 1U sla-van
i nezaboravan ne strne sa
Hrvatsko Primorje sa Gorski Ka-tar
već i sa samu Rijeku sa dje-lu
današnju Rijeku I kao takav
neka trajno živi s nama da nam
bude vodič na sadašnjim putevima
do naše velik budućnosti
V A
General Lukjančenko Je leeaas
da zasada ne smatra pstntnint
poduzimanje kakvih vanredmh
mjera za spriječavanje maTrjvnog
prelaženja granice sovjetske seee
orim onih koje se predrlejen di-rektivom
broj 43 Kontrolno sa-vjeta
Odgovarajući na drugo pitanje
general Lukjančenko Je Isjavie:
"Saobraćaj Ismedju Berlina i za-padnih
okupacionih zona Njema-čke
održava se preko sovjetske
zone Stoga je potpuno priroda da
Interesi hesbjednoeti i očuvanja
reda zahtijevaju otstranjenje svih
nesuglasica u tom pogledu zato
će se morati poduzeti mjere na
osnovu zajedničkih odluka svih
okupacionih sila činjenica da kon-trolu
saobraćajnih linija vrše so-vjetske
vojne vlasti može se sma-trati
garancijom za red i očuva-nje
zakonitosti u čemu su zain-teresirani
svi osim onih koji Sete
da ih krše što fm ntitmto dezvo-Ht- i"
General Lukjaneenko Je ne kra-ju
naglasio da poljoprivredni ra-dovi
kao i zadari obnove i razvoja
mirnodopske privrede povećaju
zadatke transporta sovjetske zone
što će se morati uzeti u obzir kod
razmatranja pitanja korištenja
glavnih saobraćajnih linija za ve-zu
Berlina sa Zapadnom Njemač
kom Pritom će sovjetske vlasti i
dalje voditi brigu da se obezbijedi
nesmetan dovoz namirnica za snab-dijevanje
stanovništva zapadnih
sektora Berlina ali na uredjeniji
način i uz potrebnu kontrolu
Masovno prelaženje izbjeglica iz zapadnih zona
u sovjetsku zonu Njemačke
razgolićivanju imperijalističkih
narodno-oelo-bodilač- ke
narodno-oslobodilač- ke
narodno-oslobodilač- ki