000125 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ИЧ - -- r-feM -- ? ЈуГГиЦ Ji v- - § -n-'Tiiiff " ~ " 1Г#1ШУЈ1 f -- ч -- „ Brcsfski pozdrav resdraiBt Bgudimea psrigodom waediuKSirodiraog raadraiskog praznika-Pr- vi Maga Tri'lrscta godma izlaienja hlazi svakog utorka i petka Godtinja pretplate: te Kcmailu 6 dolara, oitalt tenlje 7 dolara -t-miMj Adrtsa: 179 Queen Street We$t Toronto 2П, Ontario Tflrfon EM 3-161- -2 VOL. XIII No .51 (1123) TORONTO, FRIDAY. APRIL 2s. 10Г.1 PRICE 8c PER COPY SKI&EXA GENERALSKA radnicka klasa mm Pobuna fasistickih genera la u Ггапсиг,ко u skiM na. Jedan od kolovodja (general Challe) je dospio u tvor, a ostalj su pobjcgli, po svoj prilici u Spanjolsku, odakle su ncki od njih i doili Salan). Pobuna je propala — po opdom priznanju — zbog jednoduine opozicijc francuskog naroda, prije svega ra-dnid- ke klase. FaSistidki pobunjenici trcbali napasti sa-m- u Francusku i zauzeti vlast u Parizu, ali sc nisu usudi-l- i nakon se De Gaulle obratio narodu za pomod. Evo Sto sc o tome kaze u Jodnom izvjoStaju iz Pariza datiranom 21. nprila: "Invazija je bila planira-n- a za noc izmedju ncdjelje i ponodjeljka. Avioni sa pa-tlobranci- nia stajali spre-m- nj na alzirskim aerodromi-m- a u ocekivanju signala za tizlctanje. Jcdna iskusna rcakcionarna vojna sila bila jo spromna da spusti na tlosctak pariskih acrodroma, uvjercna da joj francuska armija nece pruziti nikakav otpor. Prema nekim, dosad jo5 nepotvrdjenim informa-cljama- , prethodnica ove ar-nia- do dak je i poslata na o-v- aj put koji je, prema zami-s- li njegovih organizntora, trcbalo da budo neSto nalik na ljetno turisticko krstarc-nj- o po plavom ncbu Francu-sko- . Ali, padobranci to jut-r- o nisu stiglj do Pariza. Za-sto- ? Objasnjcnje jo dVostruko: gencralska luinta nijo ni vje-roval- a ni odekivala da ce Do Gaulle tako brzo izabra-t- l "svoje savoznike i svoje protivnike". Ni u jednoj od varijanata pobunjenickog plana, davanje oruzja rad-nici- ma nije bilo predvidjeno. A, to jo upravo ono Sto sp dosilo. m- - da pretjerano skromno, oprezno i stidljivo. Ali, cinjenica je da je neko-lik- o stotina clanova triju sin-dikaln- ih ccntrala, socijalis-tidk- e, krscanske i komunis-tlck- c, nocas strnzarilo sa dr-zavn-im puSkama пл ramo-nu- . Cinjenica je da je iil Martine, prvak Ujedinjene socljalisticke partije, okru-5c- n svojim saradnicima, oce-kiv- ao napadade puSkomi-traljczo- m na stolu. Cinjeni-ca jo da jo u raznim dijclovi-ni- a Pariza od zalaska sunca do zore nckoliko hiljada od-ludn- ih ljudi, radnika i bivSih partizana, bdilo nad sigur-noc-u jednog grada koji je zlvio u ocekivanju alarmnih slrena . . . "Ncprespavaiin noc nije ostavila traga na licima ra-dnika koji osiguraju prilaze fabrikama. studenata koji kontroliSu svakoga tko ulazi u Sorbonu. bivSih partizana koji sa plavocrvenim traka-ni- a a rukavinia patroliraju ullcama zajedno sa policaj-cim- a i mobilnim gardistima koji su moida prvi put posli-j- e rata preko noci postali — popularni. .Tor, 3to kriti — u sludaju napada, na vojsku se no moze racunati. Jedini koji sigurno ili skoro si-gtir- no pru?.iti otpor padobra-nski- m "bertkama" bit co policajci, gardisti i. narav-n-o, prije svega narod 5ija je odlucnost bila kapitalna u i-z-mjoni plana za iznenadno osvianje Pariza. "Nocas izmedju dva i ce-ti- ri sata izjutra, obilazio sam Pariz. U Ministarstvu unut POBUNA U FKAXCl'SKOJ odigrala glavnui pobune za (general su su so sa ce razbijam raSnjih poslova vidio sam prcko biljadu bivSih pripad-nik- a Slobodnih francuskih snaga u civilu kako cekaju oruzjo. Vidio sam i cuo An dre JIalroa, onog koman-dant- a avijatickog puka iz Republikansko Spanije, uz-budjen- og, rjesenog, ustrep-tlog- : 'Padobranci ce biti o-v- dje za tri sata ili nikada — uzviknuo je on. — Zahvalju-juc- i jcdnoduSnom otporu na-roda oni nece proci". Istovrc-men- o u sjedistu Gcneralne konfederacije rada, KrScan-ski- h sindikata, Komunisti-ck- e partije, Ujcdinjenih so-cijalis- ta, cak i Gi Molcovih socijalista, biljade ljudi po-navljal- o je: "Fasizam nece proci lit "Atmosfera neizvjosnosti, u kojoj je Pariz zivio punib 3G sati od kako su u Alziru generali proglasili Vojnu dl-ktatu-ru, naglo se rasplinula i prosto izvjetrila poslije go-vo- ra koji je sinoc odrzao general De Gaulle. Odmje-reni- m ali i energi6nim rije cima, francuski predsjednik adbacio je ultimatum uzur-pator-a, zabranio vojsci da izvrsava njibova naredjenja i naredio lojalnim snagama da se "svim sredstvima sup-rotsta- ve pobuni". Ovaj odlu-cuju- ci preokret bio je moguc jedino zabvaljujuci podrSki citavog francuskog naroda. De Gaulle je to znao. Na ra-di- ju i televiziji poslije sva-kog snimka De Gaullc-ovo- g govora lideri politickib for-maci- ja dolazili su da izrazr svoju solidaraost sa sofom dr2ave. "Oko 23 sata mnogj Fran-cuz- i, svjesni da jo savjest citavog jednog naroda pro-govori- la i umonii od uzbu-djenj- a, spremali su sc na po-cina- k. Ali, tada se na ckra-n- u televizije pojavio famili-jarn- i lik premijera Debrea. Neobrijan, suznib ociju, zbi-Ija- n, on jo obavjostio Fran-cuz- e o neposrednoj opasno sti napada iz zraka. "Cim cujete sirene — rekao je or — izidjite na ulice, pjeSice. automobilom i uputite se prema najbliiem acrodro-m- u ..." Tog trenutka poce-l- a je nocna strata grada sa pet miliona stanovnika. "Nemojmo pretjerivati. Pu-n- o PariSana, narofito onib u "lijepim cetvrtima" ugasilo je svijetla i leglo da spava. Cak i nckoliko desniJarskih, burioaskih listova jutros je jo? pokualo da opravda "patriotizam" zavjerenika standardnim i ргШбпо otrca- - nim kliSeom "komunisti6ke opasnosti". Ali, Pariz radni-ka, Pariz malih ljudi, Pariz omladine, i da se ne bojim utapanja u patctiku rekao bih cak i Pariz komune, nije spavao. Samo u jednom sin-dikaln- om povjercniStvu u piftlgrailiii Antoin naisli smo na blizu hiljadu pet sto-tina dobrovoljaca rjesenih da fasizmu ргергебе put na neravnom asfaltu njihove glavne ulice." Na 24. aprila radnici, £i-novn- ici i studenti odriali su jednosatni generalni Strajk. Za to vrijemc citava Francu-ska je mirovala u znaku pro-tes- ta protiv gencralsko po-bun- o. NeSto ranije radnici "Ronaulta", najvece drzavno tvornico automobila odlucili su da okupiraju tvornicu i fomiiraju radnicku miliciju koja ce §tititi od eventual-no- g napada padobranaca. Uprkos izvjesnim iazmimoi- - lazonjima it ocjeni situacijo i noslaganja oko formi po-kre- ta otpora, sve Ijevicarskc organizacije precutno su u-put- ilo jedan zajednickj pro-gram za obranu Republike. Naoruzano grupe radnika osiguravalo su tvornico i ne-k- o dijelove Pariza. Na ulica-m- a glavnog grada Francus-k- e jake snage policijo, mo-bil- no garde i dobrovoljaca, blintliratin kola j tenkovi Su-vaju strazit prod javnim zgradama i na glavnim pun-ktovim- a. Vijesti kazu da su pobu-njenici racunali na amoriCku pomoc. Prema izvjcstaju je-dnog ameriCkog dopisnika iz Alzira, general Challe je za-traz- io Kennedyevu pomoc za "spas Sredozcmlja od ko-munisti'- 6ko dominacijo". A-meri- Ska vlada je, me-djuti- m, poduprla Do Gaulle-a- . ♦ Sta dalje? Prema vijostima francus-ki narod neposredno trazi: Prvo, kaznjavanje aktiv-ni- h ucesnika fasistiJko po-bu- nc i smjenjivanje sa polo-zaj- a svih ultradesni6arskih elemenata. Drugo, 5to skoi-ij- e obusta-vljnnj- e rata u Alziru putem sporazuma sa privremenom alzirskom vladom. Trece, ogranifenjo dikta-к- е moci generala Dc Ga-ulle- a i vecj oslonac vlasti na narod. Komunistidka partija Ka nade u svom prvomni oni proglasu istice da jo omlja ahvacena masovnom bespo-slico- m da narod 2ive u stra-lu- i od nuklearnog rata i nc-godu- je zbog toga 3to su a-mer- icki monopoli zagospo-dari- lj kanadskom industri-jo- m i resursima. "Kad bi uprava zemlje bi-la u rukama ra-dnidk- e klase, stanje bi bilo drugacije" kaze se proglasu. Sada se treba boriti za no-v- u politiku mira, razoru2a-nj-o i kanadsku neutralnost. za zaposlenje, izradnju in-dustr-ijo i nacionalizaciju krupnih ameridkih monopo-la- . "Moguce je izmjeniti pra-va- c razvitka zemlje", kaze Komunistidka partija. "U-mjes- to ekonomske krize, mo-guce ie blagostanje, umjesto rata mir, umjesto naorufa-vanj- e razoruzavanje, umje-sto zapletenosti u ameridke vojne saveze kao 5to su NATO i NORAD. moguca je neutralnost i dezangaSova- - Kanadska stampa ocekiva novi napad na Kubu Washingtonskj dopisnik lista "Globe and Mail" Ge-orge Kain javlja (2G. aprila) da je sigurno da ce Sje-dinje- ne Drzave uSiniti sve mogude da sruSe Castra, sa-mo se jo§ tod no ne zna kada i kako. Druge vijesti kazu da Washington razmatra razn? mjere, ukljudiv pomorsku blokadu Kube, ekonomski embargo i ponovno Siljanje kubanskih izbjeglica u Ku-bu. Bain veli da noma izgle-d- a da de Sjedinjcno Dr2ave poslati svoje sile osim "u slucaju krajnje provokaci-je"- . "Toronto Daily Star" je pak ozbiljno vjerujc u tak-v- u mogucnost, jcr jo objavio J apel Kanadi i ostalim ameri- - ckim "saveznicima". da hit-- [ no porude Washingtonu : i "Nemoj napasti Kubu. Mo- - ralni kredit Zapnda nece podnijeti udarac." Drugim rijecima "Star" se boji da ce napadaj na Kubu donijeli propast imperijalizma. Ovaj list poziva da Kana-d- a odbaci "Kennedyevu do-ktrin- u", koja "obecava po-vecan- jo zategnutosti i opas-nos- t i koja ce Sjed. Drzave pretvorit u noskrupuloznog (nesavjesnog) siledziju (bu-lly) Zapadnog svijeta". "Kennedyeva doktrina" je ocjenjena ne samo kao prijetnja Kubi i Latinskoj Americi, nego i Kanadi. Diefenbakerova vlada jos nije iznijcla svoje stanoviSte, ali novine piSu da je zatra-zil- a objasnjenje Washing-tona- . Neki predstavnik vla- - Latinska Amerika Havana. — Sa svih strana Latinske Amerike u Havanu stizu poruke i pozdravi po-vodo- m razbijanja agresijo. U mnogim zemljama odr-zan- o su manifestacije Kubi. Kako javljaju kubanski do-pisnic- i, it glavnom gradu Mo ksika it manifestacijama je udestvovalo 200.000 Meksi-kanac- a koji su izmedju osta-lo- g, podrzali i odludni stav predsjednika Lopeza Matco-s- a protiv agresijo na kuban-sk- u rovoluciju. Policija je bacila bombe sa suzavcem kada su manifestanti dolli pred predsjednikovu paladu. Manifestacije u prilog U.0 V proglasu se ukazui-n- a promjeno koip so odigra- - 1 vaju u svijotu. kako so naro-- di bore za mir i ekonomsku sigurnost, jadanje socijaliz-m- a i opadanje i slabljenjo imperijalizma Sve to omo-guda- va promjenu sndasnje kanadsko politiko Uskoro ce biti formirana Nova paitija, koja mQze po-razi- ti Diofenbakerovu vladu i sprijoditi diskretiranu Li-beral- nu partiju da se povra-t- i na vlast, ako u svojim re- - dovima okupi sve progrestv-n- o Kanadjane i istupi sa programom suzbijanja mo-nopoli. stvaranjem posla. o-sigura- niom mira i kanadske nozavisnosti. Tredunijski pokret mole da suzbijo ofenzivu mono-pol- a na 2ivotn! standard ra-dno- tr naroda. izvojovati Л0-sat- ni radni tjodan. pobolj-§anj- e socit'alno zatito. obno-vi- ti industriju i otvoriti no-va trlista za kanadske pro-izvod- e. Moguce je sprovesti na ilk de je rekao da se "doktrina" ne odnosi na Kanadu. To je kazao i liberalni lider Lester B. Pearson, ali on je rekao t ovo: "Svaka doktrina koja ka2e da jedna nacija ne mo-2- e izmjeniti svoj drustvoni oblik — boz razlike koliko mi ne volimo tu promjenu — bez da ne riskira intervenci-j- u od neke stranc sile, imat do tekih i dalekoseznih pos-Ijcdic- a. Nama jo tudja ide-j- a da neka drzava ne moz tzmijeniti svoj oblik vlado. pa ni onda kada to narod hoco." Mnogi drugi misle da je bas to pravi smisao "doktri-no- " i da vazi za Kanadu isto toliko koliko za Kubu i osta-l- e zemlje Latinske Amerike David Lewis, nacionalni predsjednik CCF je rekao da Kanadjani vi§e ne smiju stajati po stranj i dozvolja-vat- i Sjedinjenim Drzavama da odrcdjuju njihovu poli-tik- u. Javljeno je i to da Diefon bakerova vlada namjerava "posredovati" izmedju Sjc dinjenih Drzava. Ministar vanjskih poslova Green je odbio da kaze da H jo to ta-dn- o ili nije. Pitanje j0 da li Kuba mozo vjerovati Kanadi nakon izjavo premijera Die-fenbake- ra da on stoji na strani Sjed. Drzava. je na strani Kube Kube odrzano su u Karakasu (Venezuela), Limi (Peru), Panami, Honduras, Boliviji (glavnom gradu Bogoti) itd. U skoro svim sludajevima do5lo je do sukoba sa polici-jo- m. U Limi radnici i studenti sukobili su so sa policijom tri puta it jodnom danu. U Gvatcmali je ranjeno vise osoba. U Karakasu organizo-van- o su maniestacijo uspr- - l kos predsjednikovom dek- - roiu o uKKianjii ustavnin ga-rancij- a koje su na snazi od proSlog novombra. U svim contrima izvrsona su hap§e-nj- a. cionalizaciju volikih ameri-dkih kompanija i prisilit ih da proizvodc za potrobe ka-nadsk- og naroda umjesto prafita Wall Streeta. Izdaci na vojne svrhe, ko-ji nepovoljno djelujtt na pri-vre- du i samo donose miliju-ii- p velikim krirnnrnriinmn. mogu biti smanjeni za 50 po-sto- .. Taj novae bi so upotre-bi- o za izgradnju kuca. sko-l- a, bolnica, tvornica i drugih korisnih projekata. Porezni sistom mo2c i tre-dbiacnbeititoizrmctfeannfosnirntmaknosnidha se.i nrebaci na bogatase i veliko korporacije. Sve ovo moze biti ostvaro-n- n ako Kanadiani budu uje-dinien- i. a to prife sveea zna-c- i da treba biti uiedinjena radnt'dka klasa unije. soci-jab's- ti i komunisti. D1fe so u proglasu kaze: "Mi moramo izvrSiti i svoje modjunarodno obave-z- e. "Kanadiani trebafu statl na stranu nnroda Kube, Konga, Laosa. Ju2no Afriko Prvomajski proglas Iz Konga iHi-'- ji lnjili dana stiu I'lninc p-- ''. ukljuciv to da je Mibjtoa tj.-k-a zutvurila iziiajmka 'o:nba i "predsjednika" Kasavubu. To м diK'dilo poslije .sastanka na kome su trolia'i da se do(?ovore o ra-kom.ida- vanju Kunga. Joi pre deeet godina koloni-zalo- ri su smatrali Afriku svo-jo- m najpouzdaniiom bazom, a najmimijom zemljcm ovog kon-tinent- a smatrali su Belgijski Kongo. Afrika je danas jcdna ogro-mn- a lomaca, na kojoj izgaraju kolonizatorsko zadnje zelje i tcznjo. Centar ove lomace je bivSl Belgijski Kongo, ovde je plamen najaci. Danas imperijalisti vode naj-ogorcenij- u borbu i biju najzes-c- u bitku u Kongu. Ne radi se samo o sudbini ove zemlje. Is-ho- d ove bitkc uticat ce na po Iozaj cele Afrike, na polozaj celog kolonijalnog sveta. Kolo- - mzatori su stavili sve na jednu kartu, nema takovoga zverstva kojega vec imperijalisti nisu primenili u Kongu. Zvcrska ubijanja. masovna klanja, koncetracioni logon, in-kvizitor-ska mucenja prilikom saslusavanja i istrage. Preko nocna uni£tavanja eclih nase-lj- a itd.. sve ovo su vec prakti-kova- 'i zapadnoevropski "civili zatori" i njihovi Iakeji. Kruna svih ovih imperijalis-ticki- h zverstava je ubijstvo pretsednika Kongoansko vlado i vodjo Africkog oslobodilac-ko- g pokreta Patrisa Lumumbe i njegovih najblizih saradnika. pretsednika sonata Josefa Okito i ministra Narodne odbrane M. Mpola. Ko su ubico Patrisa Lumum-be i njegovih drugova? Zlocine su izvrsili: Slugo im-perijalizma, iza kojih stoji me-djunaro- dni konsem "UNION MINIERE DU KATANGA". Bel-gijs- ki i Ameri£ki privredni mag nati. bankaii i njhov africki slu-g- a Combe. Dag Hammarsk-jol-d, lakcj kolonizatora uprljao je zastavu Organizacije Ujedi-njeni- h Nacija. jer pod zaStitom ove zastave jo ubijen premijer Kongoansko vlade Patris Lu-mumba. Lumumba jo trazio trupe Or-ganizacije Ujedinjenih Nacija da bi zastitio svoju zcmlju od Belgijskih kolonizatora. Zasto su imperijalisti ubili Patrisia Lumumbu? Velika ljubav prema svome narodu. razumevanjo interesa svoga naroda, valika minja prema kolonizatorima, sve ovo cinilo jo Lumumbu narodnim herojem. i zbog svega toga su slugo imperijalizma na zverski nacin umorili premijera Lu-mumbu. Kongoanski tragicnl doga i svih drugih zemalja gdje se vodi borba za slobodu. Mi moramo insistiratj da so svi-m- a prizna pravo na samoop-redjoljonj- e, boz imporijalis-ticko- g mijesanja. "Mi moramo pojadati za-htje- ve da se N. R. Kt'na pri-nt i u UN. "Mi so trebamo pridruzti radnim Ijudima socijalistid-ki- h zemalja, Sovjotskog Sa- - veza, Kine i drugih, u razm-jen- i delogacija da bi se me- - (tjusobno bolje upoznali." Na kraju sc kaze da je o-- vo "doba volike nade za ra-dniSt- vo. Problomi su voliki. ali mogucnosti za pobjodu su jo§ voce." "Pruf imo si jedan drugom rttku bez razlike nn partijs-- ku pripadnost ih vjeru, u borbi za novu politiku koja ce spasiti na§u zcmlju od ra- ta, ekonomske krize. sprijo-diti propadanje privrede f prodaui kanadskih interesa ameridkim miljarderima. "Garancija za pobjodu naroda u ovoj njegovoj ve-lik- oj borbi jesto icdinstvo za mir, razoruJanje i neutral-nost. 2Л knnndskn no7.nvfe. newt, za zaposlenje." djajl gudbina Patrisa Lumum-be Je velika pouka za narode Afrike i za sve oelale narode koji se bore za slobodu i neza-vieno- st. Narodi Afrike su se u-bed- ili, da kakova zverstva su u stanju da ucine imperijalisti kada se povede oducujuca borba. U borbi protivu Kongoanskog naroda, imperijalisti sacinjava-j- u jedan zajednicki blok. Zem-lje clanice NATOa inspirilu belgijske vlastodrsce da sa o-ruza- nom silom obracunaju sa narodom Konga. U ovoj akdji je doslo do potunog izrazaja "jedinstvo zapada". jedinstvo impcrijalista i ugnjetada. Ta cinjenica, da medju mla-di- m airickim zemljama nije bi- - i lo jedinstva, da bi so mogli su-- I prostaviti otvoronom koloniza j torskom banditizmu, i na taj nacin omogucili imperijalistic-- I kim slugama da oskmave slo- - bodu i nezavisnost Konga. Ovo i je velika pouka koja se nesmo iuuuiuvni. una upszQiava narode Afriko da uevrste svo-je rcdove u borbi koju zajed-nicki vode protivu imperijaliz-ma. Treba da dodju do potpu-no- g saznanja. da imperijalisti i njihovi saveznici prestavljaju vcliku opasnost ne samo za na-rode Konga, nego i za sve na-rode Afrike. Narodi Africkog kontinenta su, svo do izvosnog vremena gajili izvesno iluzijo u sadas-nj- i aparat Organizacije Ujedi-nje- ni Nacija. Nadajuci so po-mo- di od nje, u svojoj borbi za slobodu. Danas su so svo to iluzijo razprstale. Moze li se danas praviti razlika izmedju sekretara OUN Hammarskjol-d- a i impcrijalisticki razbojnidld vodja? No, ncmoze. I ba.1 zato, svo ove cinjenice treba da u budu-d- e uticu na politiku OUN. Tragodija naroda Konga, ko-ja jo kulminirala prilikom zver-sko- g ubijstva Pretsednika Lu-mumbe i njegovih drugova, ponovo jo dokazala, da u na-s- oj cri, svaka akcija agrosora, svaki pekusaj da pomodu oru-zja potisno oslobodilacku bor-bu, neizbezno prevazilazi gra-nic- e jedno zemlje i dobija me- - i djunarodni karaktor. Zlocini kojo su podinili kolonizatori u ' Kongu. ponovo dokazuju da so bezuslovno mora dokoncati impcrijalisticki sistcm, ova sra mota dovecanstva. Afridki narodi su izgubUt jednog najhrabrijeg borca i , .. !._ A_ ; sina, u ucr.osu lumumut. -u-vec-anstvo cele zemaljske kug- - io. sa gnjusanjem je Z iaKV ova imperijalistidka zverstva. Mediutim. frnrrtn-- . r~. i roja Kongoanskog naroda. da-l- a je nove snage oslobodila-cld- m pokretima na Afridkom kontinentu. Na mesto Lumum-be. stupaju stotine i stotino no-vi- h borara za slobodu Africkih naroda. Ovi borci vode i vodit de svoiu DraveHnn WtL-,- , ..— do pobedonosnog zavrletka. Imo Patrisija Lumumbe jo zastava oslobodilackih pokreta wraooi aniucotomjalne borbe porobljenih naroda. GOUd Rritanskn "pcfrolej- - ska" ajrrcsija u Omanu New York — saudijska Arabija obavijestila je UN da je V. Britanija izvrSila agrosiju u Omanu. Peralj-sko- m zaljovu u "ratu za pt roloj". Britanija je provcla blo-kadu Omana i na kopnu i na mom i sprecava svako obja vljivanje vijesti o sitttacijl u ovoj oblastl.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, April 28, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-04-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000032 |
Description
Title | 000125 |
OCR text | ИЧ - -- r-feM -- ? ЈуГГиЦ Ji v- - § -n-'Tiiiff " ~ " 1Г#1ШУЈ1 f -- ч -- „ Brcsfski pozdrav resdraiBt Bgudimea psrigodom waediuKSirodiraog raadraiskog praznika-Pr- vi Maga Tri'lrscta godma izlaienja hlazi svakog utorka i petka Godtinja pretplate: te Kcmailu 6 dolara, oitalt tenlje 7 dolara -t-miMj Adrtsa: 179 Queen Street We$t Toronto 2П, Ontario Tflrfon EM 3-161- -2 VOL. XIII No .51 (1123) TORONTO, FRIDAY. APRIL 2s. 10Г.1 PRICE 8c PER COPY SKI&EXA GENERALSKA radnicka klasa mm Pobuna fasistickih genera la u Ггапсиг,ко u skiM na. Jedan od kolovodja (general Challe) je dospio u tvor, a ostalj su pobjcgli, po svoj prilici u Spanjolsku, odakle su ncki od njih i doili Salan). Pobuna je propala — po opdom priznanju — zbog jednoduine opozicijc francuskog naroda, prije svega ra-dnid- ke klase. FaSistidki pobunjenici trcbali napasti sa-m- u Francusku i zauzeti vlast u Parizu, ali sc nisu usudi-l- i nakon se De Gaulle obratio narodu za pomod. Evo Sto sc o tome kaze u Jodnom izvjoStaju iz Pariza datiranom 21. nprila: "Invazija je bila planira-n- a za noc izmedju ncdjelje i ponodjeljka. Avioni sa pa-tlobranci- nia stajali spre-m- nj na alzirskim aerodromi-m- a u ocekivanju signala za tizlctanje. Jcdna iskusna rcakcionarna vojna sila bila jo spromna da spusti na tlosctak pariskih acrodroma, uvjercna da joj francuska armija nece pruziti nikakav otpor. Prema nekim, dosad jo5 nepotvrdjenim informa-cljama- , prethodnica ove ar-nia- do dak je i poslata na o-v- aj put koji je, prema zami-s- li njegovih organizntora, trcbalo da budo neSto nalik na ljetno turisticko krstarc-nj- o po plavom ncbu Francu-sko- . Ali, padobranci to jut-r- o nisu stiglj do Pariza. Za-sto- ? Objasnjcnje jo dVostruko: gencralska luinta nijo ni vje-roval- a ni odekivala da ce Do Gaulle tako brzo izabra-t- l "svoje savoznike i svoje protivnike". Ni u jednoj od varijanata pobunjenickog plana, davanje oruzja rad-nici- ma nije bilo predvidjeno. A, to jo upravo ono Sto sp dosilo. m- - da pretjerano skromno, oprezno i stidljivo. Ali, cinjenica je da je neko-lik- o stotina clanova triju sin-dikaln- ih ccntrala, socijalis-tidk- e, krscanske i komunis-tlck- c, nocas strnzarilo sa dr-zavn-im puSkama пл ramo-nu- . Cinjenica je da je iil Martine, prvak Ujedinjene socljalisticke partije, okru-5c- n svojim saradnicima, oce-kiv- ao napadade puSkomi-traljczo- m na stolu. Cinjeni-ca jo da jo u raznim dijclovi-ni- a Pariza od zalaska sunca do zore nckoliko hiljada od-ludn- ih ljudi, radnika i bivSih partizana, bdilo nad sigur-noc-u jednog grada koji je zlvio u ocekivanju alarmnih slrena . . . "Ncprespavaiin noc nije ostavila traga na licima ra-dnika koji osiguraju prilaze fabrikama. studenata koji kontroliSu svakoga tko ulazi u Sorbonu. bivSih partizana koji sa plavocrvenim traka-ni- a a rukavinia patroliraju ullcama zajedno sa policaj-cim- a i mobilnim gardistima koji su moida prvi put posli-j- e rata preko noci postali — popularni. .Tor, 3to kriti — u sludaju napada, na vojsku se no moze racunati. Jedini koji sigurno ili skoro si-gtir- no pru?.iti otpor padobra-nski- m "bertkama" bit co policajci, gardisti i. narav-n-o, prije svega narod 5ija je odlucnost bila kapitalna u i-z-mjoni plana za iznenadno osvianje Pariza. "Nocas izmedju dva i ce-ti- ri sata izjutra, obilazio sam Pariz. U Ministarstvu unut POBUNA U FKAXCl'SKOJ odigrala glavnui pobune za (general su su so sa ce razbijam raSnjih poslova vidio sam prcko biljadu bivSih pripad-nik- a Slobodnih francuskih snaga u civilu kako cekaju oruzjo. Vidio sam i cuo An dre JIalroa, onog koman-dant- a avijatickog puka iz Republikansko Spanije, uz-budjen- og, rjesenog, ustrep-tlog- : 'Padobranci ce biti o-v- dje za tri sata ili nikada — uzviknuo je on. — Zahvalju-juc- i jcdnoduSnom otporu na-roda oni nece proci". Istovrc-men- o u sjedistu Gcneralne konfederacije rada, KrScan-ski- h sindikata, Komunisti-ck- e partije, Ujcdinjenih so-cijalis- ta, cak i Gi Molcovih socijalista, biljade ljudi po-navljal- o je: "Fasizam nece proci lit "Atmosfera neizvjosnosti, u kojoj je Pariz zivio punib 3G sati od kako su u Alziru generali proglasili Vojnu dl-ktatu-ru, naglo se rasplinula i prosto izvjetrila poslije go-vo- ra koji je sinoc odrzao general De Gaulle. Odmje-reni- m ali i energi6nim rije cima, francuski predsjednik adbacio je ultimatum uzur-pator-a, zabranio vojsci da izvrsava njibova naredjenja i naredio lojalnim snagama da se "svim sredstvima sup-rotsta- ve pobuni". Ovaj odlu-cuju- ci preokret bio je moguc jedino zabvaljujuci podrSki citavog francuskog naroda. De Gaulle je to znao. Na ra-di- ju i televiziji poslije sva-kog snimka De Gaullc-ovo- g govora lideri politickib for-maci- ja dolazili su da izrazr svoju solidaraost sa sofom dr2ave. "Oko 23 sata mnogj Fran-cuz- i, svjesni da jo savjest citavog jednog naroda pro-govori- la i umonii od uzbu-djenj- a, spremali su sc na po-cina- k. Ali, tada se na ckra-n- u televizije pojavio famili-jarn- i lik premijera Debrea. Neobrijan, suznib ociju, zbi-Ija- n, on jo obavjostio Fran-cuz- e o neposrednoj opasno sti napada iz zraka. "Cim cujete sirene — rekao je or — izidjite na ulice, pjeSice. automobilom i uputite se prema najbliiem acrodro-m- u ..." Tog trenutka poce-l- a je nocna strata grada sa pet miliona stanovnika. "Nemojmo pretjerivati. Pu-n- o PariSana, narofito onib u "lijepim cetvrtima" ugasilo je svijetla i leglo da spava. Cak i nckoliko desniJarskih, burioaskih listova jutros je jo? pokualo da opravda "patriotizam" zavjerenika standardnim i ргШбпо otrca- - nim kliSeom "komunisti6ke opasnosti". Ali, Pariz radni-ka, Pariz malih ljudi, Pariz omladine, i da se ne bojim utapanja u patctiku rekao bih cak i Pariz komune, nije spavao. Samo u jednom sin-dikaln- om povjercniStvu u piftlgrailiii Antoin naisli smo na blizu hiljadu pet sto-tina dobrovoljaca rjesenih da fasizmu ргергебе put na neravnom asfaltu njihove glavne ulice." Na 24. aprila radnici, £i-novn- ici i studenti odriali su jednosatni generalni Strajk. Za to vrijemc citava Francu-ska je mirovala u znaku pro-tes- ta protiv gencralsko po-bun- o. NeSto ranije radnici "Ronaulta", najvece drzavno tvornico automobila odlucili su da okupiraju tvornicu i fomiiraju radnicku miliciju koja ce §tititi od eventual-no- g napada padobranaca. Uprkos izvjesnim iazmimoi- - lazonjima it ocjeni situacijo i noslaganja oko formi po-kre- ta otpora, sve Ijevicarskc organizacije precutno su u-put- ilo jedan zajednickj pro-gram za obranu Republike. Naoruzano grupe radnika osiguravalo su tvornico i ne-k- o dijelove Pariza. Na ulica-m- a glavnog grada Francus-k- e jake snage policijo, mo-bil- no garde i dobrovoljaca, blintliratin kola j tenkovi Su-vaju strazit prod javnim zgradama i na glavnim pun-ktovim- a. Vijesti kazu da su pobu-njenici racunali na amoriCku pomoc. Prema izvjcstaju je-dnog ameriCkog dopisnika iz Alzira, general Challe je za-traz- io Kennedyevu pomoc za "spas Sredozcmlja od ko-munisti'- 6ko dominacijo". A-meri- Ska vlada je, me-djuti- m, poduprla Do Gaulle-a- . ♦ Sta dalje? Prema vijostima francus-ki narod neposredno trazi: Prvo, kaznjavanje aktiv-ni- h ucesnika fasistiJko po-bu- nc i smjenjivanje sa polo-zaj- a svih ultradesni6arskih elemenata. Drugo, 5to skoi-ij- e obusta-vljnnj- e rata u Alziru putem sporazuma sa privremenom alzirskom vladom. Trece, ogranifenjo dikta-к- е moci generala Dc Ga-ulle- a i vecj oslonac vlasti na narod. Komunistidka partija Ka nade u svom prvomni oni proglasu istice da jo omlja ahvacena masovnom bespo-slico- m da narod 2ive u stra-lu- i od nuklearnog rata i nc-godu- je zbog toga 3to su a-mer- icki monopoli zagospo-dari- lj kanadskom industri-jo- m i resursima. "Kad bi uprava zemlje bi-la u rukama ra-dnidk- e klase, stanje bi bilo drugacije" kaze se proglasu. Sada se treba boriti za no-v- u politiku mira, razoru2a-nj-o i kanadsku neutralnost. za zaposlenje, izradnju in-dustr-ijo i nacionalizaciju krupnih ameridkih monopo-la- . "Moguce je izmjeniti pra-va- c razvitka zemlje", kaze Komunistidka partija. "U-mjes- to ekonomske krize, mo-guce ie blagostanje, umjesto rata mir, umjesto naorufa-vanj- e razoruzavanje, umje-sto zapletenosti u ameridke vojne saveze kao 5to su NATO i NORAD. moguca je neutralnost i dezangaSova- - Kanadska stampa ocekiva novi napad na Kubu Washingtonskj dopisnik lista "Globe and Mail" Ge-orge Kain javlja (2G. aprila) da je sigurno da ce Sje-dinje- ne Drzave uSiniti sve mogude da sruSe Castra, sa-mo se jo§ tod no ne zna kada i kako. Druge vijesti kazu da Washington razmatra razn? mjere, ukljudiv pomorsku blokadu Kube, ekonomski embargo i ponovno Siljanje kubanskih izbjeglica u Ku-bu. Bain veli da noma izgle-d- a da de Sjedinjcno Dr2ave poslati svoje sile osim "u slucaju krajnje provokaci-je"- . "Toronto Daily Star" je pak ozbiljno vjerujc u tak-v- u mogucnost, jcr jo objavio J apel Kanadi i ostalim ameri- - ckim "saveznicima". da hit-- [ no porude Washingtonu : i "Nemoj napasti Kubu. Mo- - ralni kredit Zapnda nece podnijeti udarac." Drugim rijecima "Star" se boji da ce napadaj na Kubu donijeli propast imperijalizma. Ovaj list poziva da Kana-d- a odbaci "Kennedyevu do-ktrin- u", koja "obecava po-vecan- jo zategnutosti i opas-nos- t i koja ce Sjed. Drzave pretvorit u noskrupuloznog (nesavjesnog) siledziju (bu-lly) Zapadnog svijeta". "Kennedyeva doktrina" je ocjenjena ne samo kao prijetnja Kubi i Latinskoj Americi, nego i Kanadi. Diefenbakerova vlada jos nije iznijcla svoje stanoviSte, ali novine piSu da je zatra-zil- a objasnjenje Washing-tona- . Neki predstavnik vla- - Latinska Amerika Havana. — Sa svih strana Latinske Amerike u Havanu stizu poruke i pozdravi po-vodo- m razbijanja agresijo. U mnogim zemljama odr-zan- o su manifestacije Kubi. Kako javljaju kubanski do-pisnic- i, it glavnom gradu Mo ksika it manifestacijama je udestvovalo 200.000 Meksi-kanac- a koji su izmedju osta-lo- g, podrzali i odludni stav predsjednika Lopeza Matco-s- a protiv agresijo na kuban-sk- u rovoluciju. Policija je bacila bombe sa suzavcem kada su manifestanti dolli pred predsjednikovu paladu. Manifestacije u prilog U.0 V proglasu se ukazui-n- a promjeno koip so odigra- - 1 vaju u svijotu. kako so naro-- di bore za mir i ekonomsku sigurnost, jadanje socijaliz-m- a i opadanje i slabljenjo imperijalizma Sve to omo-guda- va promjenu sndasnje kanadsko politiko Uskoro ce biti formirana Nova paitija, koja mQze po-razi- ti Diofenbakerovu vladu i sprijoditi diskretiranu Li-beral- nu partiju da se povra-t- i na vlast, ako u svojim re- - dovima okupi sve progrestv-n- o Kanadjane i istupi sa programom suzbijanja mo-nopoli. stvaranjem posla. o-sigura- niom mira i kanadske nozavisnosti. Tredunijski pokret mole da suzbijo ofenzivu mono-pol- a na 2ivotn! standard ra-dno- tr naroda. izvojovati Л0-sat- ni radni tjodan. pobolj-§anj- e socit'alno zatito. obno-vi- ti industriju i otvoriti no-va trlista za kanadske pro-izvod- e. Moguce je sprovesti na ilk de je rekao da se "doktrina" ne odnosi na Kanadu. To je kazao i liberalni lider Lester B. Pearson, ali on je rekao t ovo: "Svaka doktrina koja ka2e da jedna nacija ne mo-2- e izmjeniti svoj drustvoni oblik — boz razlike koliko mi ne volimo tu promjenu — bez da ne riskira intervenci-j- u od neke stranc sile, imat do tekih i dalekoseznih pos-Ijcdic- a. Nama jo tudja ide-j- a da neka drzava ne moz tzmijeniti svoj oblik vlado. pa ni onda kada to narod hoco." Mnogi drugi misle da je bas to pravi smisao "doktri-no- " i da vazi za Kanadu isto toliko koliko za Kubu i osta-l- e zemlje Latinske Amerike David Lewis, nacionalni predsjednik CCF je rekao da Kanadjani vi§e ne smiju stajati po stranj i dozvolja-vat- i Sjedinjenim Drzavama da odrcdjuju njihovu poli-tik- u. Javljeno je i to da Diefon bakerova vlada namjerava "posredovati" izmedju Sjc dinjenih Drzava. Ministar vanjskih poslova Green je odbio da kaze da H jo to ta-dn- o ili nije. Pitanje j0 da li Kuba mozo vjerovati Kanadi nakon izjavo premijera Die-fenbake- ra da on stoji na strani Sjed. Drzava. je na strani Kube Kube odrzano su u Karakasu (Venezuela), Limi (Peru), Panami, Honduras, Boliviji (glavnom gradu Bogoti) itd. U skoro svim sludajevima do5lo je do sukoba sa polici-jo- m. U Limi radnici i studenti sukobili su so sa policijom tri puta it jodnom danu. U Gvatcmali je ranjeno vise osoba. U Karakasu organizo-van- o su maniestacijo uspr- - l kos predsjednikovom dek- - roiu o uKKianjii ustavnin ga-rancij- a koje su na snazi od proSlog novombra. U svim contrima izvrsona su hap§e-nj- a. cionalizaciju volikih ameri-dkih kompanija i prisilit ih da proizvodc za potrobe ka-nadsk- og naroda umjesto prafita Wall Streeta. Izdaci na vojne svrhe, ko-ji nepovoljno djelujtt na pri-vre- du i samo donose miliju-ii- p velikim krirnnrnriinmn. mogu biti smanjeni za 50 po-sto- .. Taj novae bi so upotre-bi- o za izgradnju kuca. sko-l- a, bolnica, tvornica i drugih korisnih projekata. Porezni sistom mo2c i tre-dbiacnbeititoizrmctfeannfosnirntmaknosnidha se.i nrebaci na bogatase i veliko korporacije. Sve ovo moze biti ostvaro-n- n ako Kanadiani budu uje-dinien- i. a to prife sveea zna-c- i da treba biti uiedinjena radnt'dka klasa unije. soci-jab's- ti i komunisti. D1fe so u proglasu kaze: "Mi moramo izvrSiti i svoje modjunarodno obave-z- e. "Kanadiani trebafu statl na stranu nnroda Kube, Konga, Laosa. Ju2no Afriko Prvomajski proglas Iz Konga iHi-'- ji lnjili dana stiu I'lninc p-- ''. ukljuciv to da je Mibjtoa tj.-k-a zutvurila iziiajmka 'o:nba i "predsjednika" Kasavubu. To м diK'dilo poslije .sastanka na kome su trolia'i da se do(?ovore o ra-kom.ida- vanju Kunga. Joi pre deeet godina koloni-zalo- ri su smatrali Afriku svo-jo- m najpouzdaniiom bazom, a najmimijom zemljcm ovog kon-tinent- a smatrali su Belgijski Kongo. Afrika je danas jcdna ogro-mn- a lomaca, na kojoj izgaraju kolonizatorsko zadnje zelje i tcznjo. Centar ove lomace je bivSl Belgijski Kongo, ovde je plamen najaci. Danas imperijalisti vode naj-ogorcenij- u borbu i biju najzes-c- u bitku u Kongu. Ne radi se samo o sudbini ove zemlje. Is-ho- d ove bitkc uticat ce na po Iozaj cele Afrike, na polozaj celog kolonijalnog sveta. Kolo- - mzatori su stavili sve na jednu kartu, nema takovoga zverstva kojega vec imperijalisti nisu primenili u Kongu. Zvcrska ubijanja. masovna klanja, koncetracioni logon, in-kvizitor-ska mucenja prilikom saslusavanja i istrage. Preko nocna uni£tavanja eclih nase-lj- a itd.. sve ovo su vec prakti-kova- 'i zapadnoevropski "civili zatori" i njihovi Iakeji. Kruna svih ovih imperijalis-ticki- h zverstava je ubijstvo pretsednika Kongoansko vlado i vodjo Africkog oslobodilac-ko- g pokreta Patrisa Lumumbe i njegovih najblizih saradnika. pretsednika sonata Josefa Okito i ministra Narodne odbrane M. Mpola. Ko su ubico Patrisa Lumum-be i njegovih drugova? Zlocine su izvrsili: Slugo im-perijalizma, iza kojih stoji me-djunaro- dni konsem "UNION MINIERE DU KATANGA". Bel-gijs- ki i Ameri£ki privredni mag nati. bankaii i njhov africki slu-g- a Combe. Dag Hammarsk-jol-d, lakcj kolonizatora uprljao je zastavu Organizacije Ujedi-njeni- h Nacija. jer pod zaStitom ove zastave jo ubijen premijer Kongoansko vlade Patris Lu-mumba. Lumumba jo trazio trupe Or-ganizacije Ujedinjenih Nacija da bi zastitio svoju zcmlju od Belgijskih kolonizatora. Zasto su imperijalisti ubili Patrisia Lumumbu? Velika ljubav prema svome narodu. razumevanjo interesa svoga naroda, valika minja prema kolonizatorima, sve ovo cinilo jo Lumumbu narodnim herojem. i zbog svega toga su slugo imperijalizma na zverski nacin umorili premijera Lu-mumbu. Kongoanski tragicnl doga i svih drugih zemalja gdje se vodi borba za slobodu. Mi moramo insistiratj da so svi-m- a prizna pravo na samoop-redjoljonj- e, boz imporijalis-ticko- g mijesanja. "Mi moramo pojadati za-htje- ve da se N. R. Kt'na pri-nt i u UN. "Mi so trebamo pridruzti radnim Ijudima socijalistid-ki- h zemalja, Sovjotskog Sa- - veza, Kine i drugih, u razm-jen- i delogacija da bi se me- - (tjusobno bolje upoznali." Na kraju sc kaze da je o-- vo "doba volike nade za ra-dniSt- vo. Problomi su voliki. ali mogucnosti za pobjodu su jo§ voce." "Pruf imo si jedan drugom rttku bez razlike nn partijs-- ku pripadnost ih vjeru, u borbi za novu politiku koja ce spasiti na§u zcmlju od ra- ta, ekonomske krize. sprijo-diti propadanje privrede f prodaui kanadskih interesa ameridkim miljarderima. "Garancija za pobjodu naroda u ovoj njegovoj ve-lik- oj borbi jesto icdinstvo za mir, razoruJanje i neutral-nost. 2Л knnndskn no7.nvfe. newt, za zaposlenje." djajl gudbina Patrisa Lumum-be Je velika pouka za narode Afrike i za sve oelale narode koji se bore za slobodu i neza-vieno- st. Narodi Afrike su se u-bed- ili, da kakova zverstva su u stanju da ucine imperijalisti kada se povede oducujuca borba. U borbi protivu Kongoanskog naroda, imperijalisti sacinjava-j- u jedan zajednicki blok. Zem-lje clanice NATOa inspirilu belgijske vlastodrsce da sa o-ruza- nom silom obracunaju sa narodom Konga. U ovoj akdji je doslo do potunog izrazaja "jedinstvo zapada". jedinstvo impcrijalista i ugnjetada. Ta cinjenica, da medju mla-di- m airickim zemljama nije bi- - i lo jedinstva, da bi so mogli su-- I prostaviti otvoronom koloniza j torskom banditizmu, i na taj nacin omogucili imperijalistic-- I kim slugama da oskmave slo- - bodu i nezavisnost Konga. Ovo i je velika pouka koja se nesmo iuuuiuvni. una upszQiava narode Afriko da uevrste svo-je rcdove u borbi koju zajed-nicki vode protivu imperijaliz-ma. Treba da dodju do potpu-no- g saznanja. da imperijalisti i njihovi saveznici prestavljaju vcliku opasnost ne samo za na-rode Konga, nego i za sve na-rode Afrike. Narodi Africkog kontinenta su, svo do izvosnog vremena gajili izvesno iluzijo u sadas-nj- i aparat Organizacije Ujedi-nje- ni Nacija. Nadajuci so po-mo- di od nje, u svojoj borbi za slobodu. Danas su so svo to iluzijo razprstale. Moze li se danas praviti razlika izmedju sekretara OUN Hammarskjol-d- a i impcrijalisticki razbojnidld vodja? No, ncmoze. I ba.1 zato, svo ove cinjenice treba da u budu-d- e uticu na politiku OUN. Tragodija naroda Konga, ko-ja jo kulminirala prilikom zver-sko- g ubijstva Pretsednika Lu-mumbe i njegovih drugova, ponovo jo dokazala, da u na-s- oj cri, svaka akcija agrosora, svaki pekusaj da pomodu oru-zja potisno oslobodilacku bor-bu, neizbezno prevazilazi gra-nic- e jedno zemlje i dobija me- - i djunarodni karaktor. Zlocini kojo su podinili kolonizatori u ' Kongu. ponovo dokazuju da so bezuslovno mora dokoncati impcrijalisticki sistcm, ova sra mota dovecanstva. Afridki narodi su izgubUt jednog najhrabrijeg borca i , .. !._ A_ ; sina, u ucr.osu lumumut. -u-vec-anstvo cele zemaljske kug- - io. sa gnjusanjem je Z iaKV ova imperijalistidka zverstva. Mediutim. frnrrtn-- . r~. i roja Kongoanskog naroda. da-l- a je nove snage oslobodila-cld- m pokretima na Afridkom kontinentu. Na mesto Lumum-be. stupaju stotine i stotino no-vi- h borara za slobodu Africkih naroda. Ovi borci vode i vodit de svoiu DraveHnn WtL-,- , ..— do pobedonosnog zavrletka. Imo Patrisija Lumumbe jo zastava oslobodilackih pokreta wraooi aniucotomjalne borbe porobljenih naroda. GOUd Rritanskn "pcfrolej- - ska" ajrrcsija u Omanu New York — saudijska Arabija obavijestila je UN da je V. Britanija izvrSila agrosiju u Omanu. Peralj-sko- m zaljovu u "ratu za pt roloj". Britanija je provcla blo-kadu Omana i na kopnu i na mom i sprecava svako obja vljivanje vijesti o sitttacijl u ovoj oblastl. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000125