Jedinstvo, April 28, 1961

              %
"J
m
STRANA 4
LJ~ Gladys Francis Lewis
Savez Jugoslovenskih Kanacljana u Torontu priredjuje:
ZABAVU 5A PLESOM Josh u a
u subotu 13. maja 1961 g. u Madjarskcj hali;
850 Dundas St. West (prcko puta Toronto Art Galery).
Ovo veselo vece namenjeno jc svim nasim prijatcljima i po-znanci- ma
i organizovano je sa svrhom da se svi sto moguce lepse
i bolje provedemo.
Kao i uvek do sada, svirace dobar orkcslar. Na ovoj zabavi
bice i nekih noviteta koja do sada nismo iniali.
Pored plesu, zabavnih i saljivih igara imacemo prilikti da
cujemo nas Pcvacki Hor koji se sprema za ovii priredbu da na-stu- pi sa nekoliko novih pesama.
Pozivamo sve Jugoslovene iz Toronta i okoline da poscle ovu
zabavu u sto veccm broju.
Pocetak u 8 sati uvece.
Svi nam dobro dosli !
Priredjivacki odbor
КНУННПНННННЗЗНННННННННГ
&patlt&fo пп&п6Л1
JUG OSLO VENSKI NOGOMET
Beograd, 24 apnla — Osamnaesto kolo nije donelo
promene u vrhu tabele, sem Sto se Crvena zvezda popela za
tfepenicu vise Partizan je saeuvao svoje pozicije i zasad je
favorit broj 1 za prvaka. Hajdukovci nisu uspeli da pruze
vodedem timu na tabeli ocekivani otpor. Partizan je u sigur-no- m
etilu dobio ova dva boda.
Crvena zvezda je takodje postigla uspeh, ali je u Rad-пШзо- т
imala opasnijeg protivnika nego Sto se ocekivalo.
Driavni prvak vS tre6i nedelju igra s jakim timom, daje
vrlo dobre igre, i u tri poelednja kola je osvojio pet bodova.
Dinamo je takodje saeuvao svoje pozicije na tabeli, jer
je dobio te§ku utakmicu sa OFK Beogradom, s timom koji mu
je uvek dosad zadavao grdne muke. I jude je pobeda izvo-jeva- na
tek u drugom poluvremenu.
Malo je trebalo da Vardar lzjednadi rezultat pred kraj
utakmice u Novom Sada. Sarajevo je na evom terenu aav-ladal-o
Rijeku i poboljsalo svoje izglede da ostane u ligi. U
Splitu tu bodovi podeljeni.
Partizan zasad befi Dinamu za dva, Crvenoj zvezdi tri i
Hajduku za cetiri boda. To je veliko preimucstvo u finiiu
prvenstva i ima malo izgleda da Bobekov rim poklekne pred
dljetn.
Jai vetar i kisa u Zagrebu imali su u ovom kolu utioaja
na kvalitet prikazane igre u vecini utakmica.
Partizan — Hajduk 4:0
Sarajevo — Rijeka 3:1
Dinamo — Beograd 2:0
Split — Velez 1:1
Hadnieki — Crvena zvezda 1:3
Vajvodina — Vardar
1. Partizan 26
2. Dinamo 24
3. Crv. zvezda 23
4. Hajduk 22
5. Beograd 20
6. Rijeka 20
T A B E L A
Vojvodina
Sarajevo 16.
Split
Velez
Radni6ki
(1:0)
(1:0)
Druga liga — istocna grupa; rezultati:
MaSva — — Novi Sad 2:1 (0:1)
Rudar — Radnidki (N) 3:2 (1:0)
Spartak — Badka 0:0
Sutjeeka ~ Pobeda 2:1 (2.0)
Rodnicki (S) — Srem 2.--0 (2.-0-)
Buducnost — Radni6ki (K) 2:0 (2.-0-) Tabeki: Novi Sad 27, Buducnost 26. Radnicli (S) 22,
Crem 21, Radnidld (N) 18. Radmcki (K) lj, Spartak 17, Uc£-v-a
16. Pobeda 14. Sutjeeka 13. Rudar 13, Backa 11.
Druga liaa — laoadna araoa! i-eeulfc-rti'
Varteks — Trelnjevka 2:0
"Mglav — Borac ~ 1:5
Proleter — Zeleznicar 0:1
Sibenik — Sloboda 0Л
Oelik — Zagreb i;2
Lokomotlva — Karlovai 1-- 2 Jable,a 2el)eznicar 28, Borac 28. Trelnjevka 23, Proletei
19 Celik 18, Sloboda 17, Zagreb 17, 17. Sibenik 16
Lokomotiva 14, Karlovac 14, Triglav 6.
V a t i k a r u § i svecc
Vatikan doRradirao cij1i S Juiaj j. dobit
ecvaoijke a —iz ocluetnv4rtaofr ustmoluj.c-a- .a juan.idt~wta je Sj. nFailoombno'nnao.g kmojua
Je Iroglaena neiw-tojoco- m. I'oeljedice toga nisu evo Sto Iie list:
Xostala je konntrneciJH. Daka-Ic- e, aejfrije svih onih icm koje
mm te ime u at tretice. Mnogo
Je va kwMUcnacije vecemtva
keje Je Bepettojecu sveticu veliAa-l- o
I pe&salo joj oltare, iravilo joj
Mike i kipovt. Л kako d м tek
tdimi ono Ho se tim iMcretom
fe©Hk) a stitttt Svete Fikome-t- w
e tolijannkom mjertu Iukiro
tk4 CAFtiinele? Iako to mJet4o ima
u vow nasivu J kaniinala, kao da
od vatikftiwkih kardinala it Svete
k4?rti?Hcije obrtxla nijetkn nije
pomislio na katestrofu koja 6c ta-mo
naatati. No, prije пко li e sa to amrniomo, kali mo neKo o
potoj.coj aretki.
ISOZ. u katakombama
Qurta I'rfcoilJa naljen je prob s
icnekim leiom, (к1помм kosturom.
OArimjen nekih cigla rvadji je
tapis "FUomeea pax tecum". U
gnba Je bila I ataklena amtniia s
e
2.0
7. 19
8.
9. 13
10. 13
11. Vardar 12
12. 8
(1:0)
(0.0)
(0:1)
(0:1)
Maeva
(0:0)
(1:3)
(0Л)
(0:1)
(0:1)
Vartek
je niz hM'Lu,
svwlcn
pro;ia
Ип malo,
gHlin
nekim talogom. Dakako, to ce biti
krv, a to w twnailo kao anak da
Je u torn grofeu nika meenka aa
krWanku vjeru. I tako je t П-lome- na
odmah prolaJena sveti-co- m.
U ovakvim luajeima, kad
ae raH o mueenicama, nije potre-ba- n
noki poeeban proces kao xa
drufe Uaiene srece.
300.000 НО!)ОЛ8Х1КЛ
r.ODISVJE
Lei Je bio preneeen u Mugnano
180б. Rodine gdje ge. je "Mudirao"
kanonik don Francesco De Ludia
koji je kasnije objavio Wtnm knji-K- U
o avetoj Filomeni i osnovao
eankbiarij (svetiiHe) u Mupnana.
MoraJo se, dakako, depoditl i neko
cedo, jer e-e- d prave cudeea. I U-k- o
Je bilo proKle5eno da Je neka
Francuskinja, Paola Jaricot, Bto-v- o
na samrti 18Л5. inline Mlg
u wetUte Mupnano, te Je trenu-taln- o
ozdravila dodirtmi lea ivete
Pocast velikim
svjetskim stvaraocima
Proslo nedjoljo u Torontu
je odana pocast madjars-kompozitor- u Frazu Lisztu,
indijskom pjesniku Iiobind-ranat- h
Tagore, ukrajinskom
pjesniku Tarasu Scvccnku
i Kanadjanki Paulini John-son.
Priredbu jo organizirao
Kanadski kongres mira pod
lozinkom "Humanity's Heri-tage"
(ljudska baStina). Pri-sustvov- alo
je preko 1.000 o-so- ba.
U svom uvodnom govoru
Dr. Endicott je nnglasio pot-reb- u
da se svijet upozna sa
istaknutim stvaraocima knji-zevnos- ti,
umjetnosti, muziko
l nntikc. lo dopnnosj upoz-navan- ju
i zblizavanju naro-da- .
Dr. Endicott je ukratko
prikazao tko je bio Franz
Liszt, a zatim jo pianistkinja
E. Papp odsvirala nekoliko
njegovih kompozicija.
Stratdfordski glumci Dou-glas
Campbell i Ann Casson
prikazali su rad Rabindra-nat- h
Tagore i Pauline John-son
i rccitiralj nekoliko nji-hovi- h
pjesama.
John Weir jc govorio o 2i- -
votu i doprinosu Tarasa Sov-cenk- a.
Jlitch Sago je reci-tova- o
nekoliko njegovih pje-sama,
a ukrajinski pjevaCki
zbor otpjevao nekoliko pje-sama
uz pratnju orkestra.
KOLIKO POIEDINE ZEMUE
TROSE NA OBRAZOVANJE
GRADJANA?
Prema lednoi statistic! UN
SSSR je zemlja koja najviSe
troii na obrazovanje i Skolova-nj- e
svojih gradjana. Na pros-jech- og
sovjetskog gradjanina
godifnje se potroii 113 dolara
za njegovo obrazovanje, ikolo-van- je
i prosvjeScivanje, u SAD
92 dolara, Kanadi 58, Islandu
43, Norveikoj 41, Belgiji 39,
Velikoj Britaniji 38, Francuskoj
35, Danskoj 33, Zapadnoj Ne-mack-oj
28, Holandiji 27, Italiji
13, Turskoj 10, Grckoj 5 i Por--
tugaliji 4. Ovom statistikom o-buhv- acene su samo SSSR i
zemlje Atlanskog pakta.
Filomeni K.ik" sada talijan.-k-a
tampa pi'c, bio ie to pocotak ve
like popularnosti 4ti£ta u Mug-nan- u. Proulo se po £itavoj Evro-p-i,
Americi i Aziji. U posljeinje
vrijeme ticavalo je u Mupiano
pribliino 300.000 hodocaanika go-diinj- e! Kraan poeao . . .
Da bl se sveta Fiiomem ito vi-ne
itdiaHa, pridofdjeli eu i raal№ti
pape. Iapa Grgur XVI godine
187. Je na sluibeni naeJn uveo
aveta Filomenu u liturgijrid kale-nd- er
i to Je bio crkveni evetak.
Papa Fio IX Je o#obno 1849. И-t- o miu aa oltarom vet Filome-ne
u Mugnaiw.
Xastajale su alike i kipovi, Sirile
u se sijetom biografije svete Fi-lomene,
a u njbna stoji da je svo-je
porjeklo u stvari objasnila ona
sane kal se jednom priltkom uka-zaV- a
redovnkri koja se naziva Suor
Maria I-Aii-aa
di Gesu, a ta je redo-vnk- a
iskaz davne pokojnice zapi-sal- a.
Ona je, dakle, bila Mi rodi-tel- ja
Grka koji su preili na kri-canftv- o
malo prije njena rodjenja.
Dakako, bilo Je i drugih podataka
se
sa
th
Prevco K. — T u 1 o a :i n
KNJIGA DRUGA
1 3 5—1 i
Oi 1828. Ш jt refornidtonka pirtijd hvo'fivd prrm pobjcdu w btrdrUimt, u polhitki kazan su se ulijttJe ekiploavn sdstojme. Re-former
su 1835. opet pokjtdili. Compart je strepio od slntje.
Novo izabrana skupliina je odmab pripremila raport stojib idbi
— vec seems — i raasiau ga nidaltko po provincial, po Amend i
Britaniji. Bila je to mutna optninha, koja jt ikada bib sastavljena pro
tip jedne administracije EngUska je bila simpatetitna; ali nttta nije
bilo ut'tnitno. Sa nepravdama se ie nastavilo. Com batt kao da it bio
joi bolje ngnjeidjen, a zamjenik generalnog gmernera je bio predro.
dnik st ego. Gmvtrner je vrijedjao fat no miiljenje, i iiao toko oddeko
da prkosi engleskom Kolonijalnom Uredu. Skrajnja nevjera ove uprave
je bila la, Uo su odbarili pedestl i sedam rekotorija anglikanskt crkve
sa rezervacijam koje su oduzeli opretnom svecenstvu. Vfinio je ovo h
prkosa britanskim institudiama, i u zemlji idie ie ta irkva bila tototo
uipostojeia.
Englesk e bila ozlojedjena i kolale su glaslne da ft novi gHverner
--.amjeniti Sir John Colbourne, novi guverner, koji fe bio "iskiiiani i
skreni reformer, i xainlershan xa poiteno oporezovanje, xa ikolstvo,
izgradnju cesu, za zastHpniftvo," Gtavne todje Com pacta su ш ovome
: dili kraj svojeg privileghranog tivota, i strepili su. Umjereni torijtici
su bili radosai, kao reformeri, zbog boljib prospekala. Onda je u
janitara 1836 godine stigao Sir Francis Bond Head, novi generalni ga.
;annar, noseti a svotm putnom kovlegu sedmi raporta ilbi — ' teskn
knjiga JAiilovhi gospodina M&kenzija." Alt Sir Francis nije bio re.
former.
Kao milo reformerima, on je trojicu njibovib vodeiib Itudi posta-vi- o
a Izvrim odbor — DMwina, dra Rolbba i gospodina Duma, Kad
je ignorirao njibove saviete, oni su n xnati protesta Jali ostavku. Bio it
sazvan masovni sastanah i poslano je pismo Sir Frattcisu, u kojemu se
prottstirdo protiv njegovog postupla. On je od govorio bezobraz.
no, rekavli da tiele dati "lomentara u tiUem i tkromnijem jezibi, lo.
teg bi bio prisiljen upotrebiti da pismo nije doilo od radnitke llase,"
Rolpb je stavio iestoif odgovor, koji je glas'w. "Dotptmo
smo svfesni vale velile ljubavi u polusajn da se ivazitt jednostarnijim,
slromnijim jexikom . . .
" On je opet objasnio hdbe i zabtijevao usva-janj- a
AlmlnislTjcije. 7,nriio ie habmm riietima: "I alo nas VaU ekst-ienci- ja
neie voJiti po ovim principima, ispoljit fete svojevoljno sire
tanje, poniitit fete natu povelju, praltitli tdinuti zakone, i opravdano
izigrati naie podtinjenje vaiem aatorittttt."
Stupitina je odbila da odredi novae za uredbene plate. Ljttito,
Sedamnaesto
Nnpokon jo doslo moljedo. Led ie nreko noci nestao
i Jon je vidio kako je mlinsko kolo zadrhtalo u svim svo-ji- m zglobovima i pocclo so vrtiti. Itavnjak je opet bio pun jurnjave i buke nabujalih potoka, a zemlja je disala zi-voto-m.
Lagane, srebrenaste kUse dolazile su sa jezcra. Ki-sa
je sibala po smedjim njivama i zelenilo je izbijalo i sva-k- e grude i pruta. Ptice su prolijetale izmedju drveca i na-dlijet- alc livadc.
Dani su za Jona bilj ispunjeni ocekivanjem i zacara-nje- m. Osjecao jo blagu, disucu snagu zemlje i hroptao
je od divljenja i ushicenja. Pomisao na Robin ga nikada
nije ostavljala. Cinilo mu se da jc ona dio ovog svjezeg
naleta zivota. Ali doslo jc i Ijeto prije nego Sto £e ona vra-til- a, a dotle su Jonovc stare dvojbe po6ele potkapati nje-gov- u nadu.
No jos za ranog proljcca, i prije neco se ie Robin vra- - tila na Ilavnjak, George Goodeve se je jednog dana poja-vi- o na vratima mlinice. "Kako vidim, Jon, ti vec navcliko
meljes." pnmjeti on udvornim humorom.
"Da," гебе Jon. "Lijepo jc gledati kako so staro kolo
opet vrti, iako ove godine ima malo zita za meljavu. Cov-je- k zavoli mlinicu."
"Kao §to neki zavolc pice i zone, oh, Jon?" Goodeve
se grleno nasmije. "Kazu mi da imas pri ruci prili6nu za-lih- u zita. Samo sam pomislio dabi mozda litio neSto pro- - dati cma potrebo da to predtigo cuvas, zar ne? Ja odpra-vlja- m vcliku narudzbu iz Port Stanleya u petak. Zna§, ko- -
licma smanjujo troskove.
"Da. I sam sam u torn poslu."
Jon bi bio volio da je na koji nacin bio upozoren na
ovaj posjet. Trebalo mu je sada malo novaca, ali nije se
usudio prodati ni jednog vagana. Kad bi Goodeve mogao
ugusiti trgovinu zitom, mogao bi potrazivati bajoslovne ci-je- no
i jos bolje zategnuti svoj daveci stisak na zemlju.
"Da vidimo sada," гебе George, izvadivSi debelu li-sni-cu.
"Dat cu ti tri penija po vaganu, za sve Sto ima§ pri
ruci.
"Ne prodajem."
"Onda devet Ti mora§ imati gotovo Cetrdesct tisuca
vagana."
"Ne prodajem." Jon je, spreman na upornost, doco-ka- o svaku ponudu sa nezainteresiranim: "No prodajem,
George."
Goodeve jc pet puta podigao cijenu. Onda je izletio
van, s licem zazarenim od bijesa i llsnicom јоб uvijck sti--
Teske posSjedice ukidanja Sv. Filomene
o njonom mladom iivotu i gorlji- - k(jckak% ih upomena i drangulija
vom vjfrovanju, te na kraju i o
irtvovanju za vjeru. Bila je mu-ce- na
od Kgiana . . . Kroi stoljeie
i pol takve su stvari iirile i —
poaao Je cvao. Sto sada?
VELIKO IIOO.VTSTVO
Ako Je svetka laina, ako Be po-sto- ji,
ne bi vise smjelo poatojati
ni njeno sveiiite. No, aar je mo-gu- ee
to avetilte 1 ave ono ito pre-dstavl- ja
Jednoeta-n- o ukinut! ?
Kako obavijeatiti onih 300.000 pre-anovjer- nih
na svim st rename vi-Jei- a?
Osobito je velika navala u
ljetnim mjesecima kod delate au-tobus!
svih strana E%rope. Ta-d- a
se napune brojni hoteli 1 resto-ran-i,
od kojih mnogi u railieitim
oblicima naiiv po Filomeni.
U Mugnanu se cak i jedan kinema-togra- f
naziva "Cinema Santa Fi-lomen- a".
Fllomena je baia privre-d- e
tog mjeata i citave oblasti. To
je turiiam, to su milijunski novel.
To je i pitanje zaposlenja U-m- (&
i tisuca ljudi, od ugostiteljs-ke- g
ooblja do vodiea i prodavaca
A. n c-- i
8 8 9 PREDGOVOR
I
i
mntivoni svetiof. Cak i povrtlar-4tv- o
l vocarMvo ovisi o setici, o-dno- sno
n turizmu s njenim moti-vo-m.
Sto da rade svi ti ljudi, kako
da ae napune hotel! i reatorani bet
vetiJta? A ito de biti i a samom
Icrkrom?
Dothiie, moglo bi se Joi tkeenije
i decenije dob-r- o iivjeti kad bi cr-kv- a
poeeia dijeliU vanredno boga-tstv- o
koje Je skupljeno tokom sto-lj- a
1 po! u njenim tresorima i
po oitarima. N'ema u biskupiji No-la- ,
a ni u eitavoj oblasti Camm-panij- e,
tako bogate crkve. U d?o-ra- ni
takoiA-ani- h "ex vote" (aav-Jeta- )
ima latnih oetentorija u-kras- enih
briljantima, alatnih ka-lei- a,
predmeta od teikog srefcra,
a ima i zlatnog prefttenja, nanik-vic- e,
nauinka, broseva Kd. sve Je
to dobila na poklon Filomena. Me-dj- u
ostaUm dragocjenostima tu Je
i pastirski Jtap pape Leona XIII
koji Je vjerovao u svetu Hlome-nu- ,
pa jedan dragocjeni baldahin,
dar kraJje Fenlinanda II, jedno
dijete u prirodnoj velkini od are- -
Mplaieno torijet sko tijete je obustatilo sve odredbe za javne radove,
ukljmtivii i ceste. Clatni gotomik — viii sudski tinovnik Spring Did.
well, tvrdi borac i totjek visokib principa — potpisao jt pismo kralpf,
u kojemu se generalnog guttrnera optuiuje zbog tfranie i ntm
jere. Mnogi sn rekli, dj su brojm umjereni torijet ci, kao i reformer
H, bill u pozadmi ot e tzjat e. Uzbudjenje je rash. Sir Francis je dradest.
tog aprila raspustio parlament. Ovog puta su se guverner i Compaet
pobrinuli, da na biraliltima ne bude reformerske pobjede. Guverner it
lukavo optuiio reformere zbog nelojalnosti, i potijavYi otro.
no seme, pouzdao st u eeneralne izbore. Sa toriievskim barjachna it
pisaio: "Smrt ili Sloboda," "Buntovnni ie hilt porazeni." Prreporna
lotka izbora je bila pobrkana. Ljudi nisu zaprui o znali zbog tega st jt
glasalo — da li ie bilo pitanje, da vijete bude odgovorno izabranoj sku.
pftini, Hi se je radilo o tome da se glasanjem odslrani Ijude koji su bili
nelojalm Britain ji.. Sam guverner je nastupao kao vodja torijet ske par.
tije i obilazio zemlju "agitirajui kao divlji ipekuiant." Toriievci su na
biraliUima datali glasatima otlaflenja na zemlju, Grupe grubijana su
bile najmljene da trie leror na glasovanju. Nije bilo nikakvo fudo Uo
su reformeri opiuhli guttrnera zbog podmiiivanja i zastraiitanja.
Tjemlja je bila namamliena i pre t arena u izborima 18V. ' vetma
naroda je to sbvatila. Reformeri su bili jako poraleni. Mackanzie nije
bio povraten na poloiaj, ali Rolpb test
Compact se je, bojailjiv, ali vrtntlav zbor uspieba. driao obolo.
Umjereni reformeri su bili odstranjeni iz kabineta zbog vjernog sudjtlo
tanja u republikanskim organizacijama, i bili laino optuUni zbog nelo.
jalnostj englesko kruni. Koi'oni joint Ured u Engitsko j je naredio Sit
Francisu da potrati na njibova mjesta Ijude koji su bili odstranjeni po
izmiiljenim obtuibama, i da unapredi sndskog tinotnika Spring Bid.
wwella na poloiaj upravittlja sudbenog olruga. Sir Francis je lo odltt.
tno odbio. Compact se je oblizivao od zadovoljstva.
Dr. Charles Duncombe i Robert Baldwin, jako Uovani umjertsi
reformeri, otiili su u otaju a Englesiu, da jo1 jednom molt ta sttw
teforme. Compact je poslao vijest, da su ti ljudi izdajnici i republikami,
Oni koji su vjerovdi u reformtrsku skupUinu i ustavno posit
vanje, nisu sada imali nitakvib nada. Skupitina je bila torijevsko fifth,
stvorenje Compacta. Nekoje publikacije su postalt otvereno repabli.
kanske i revolucionarne u tonu. Vtiina naroda jt sbvatala, da It Sir
Francis b'tti dovoljno lukav, da se ne pouzda a joi jedne tzbobrt Sa
trajanja njegovog roka u vladi — idutib iest god'ma.
Na 7. decembra 18)7. godinu j pol dona kasnije, polhitki baton
ie eksplodirao. Zemla se je podigla u otvorenom ustanku.
Poglavlje
snutom u ruci. Nijo dobio ni vagana.
"Prakleti Kvekeri!" promrmlja on. "Podmukla soj-t- a,
i skrtarc na pogodbi !"
Jon ga jc gledao sve dok nije nestao s vida, a onda
po2urio stazom kraj potoka, da kaze Joshu, Joelu i ocu.
"Stari podlac!" veselo uskliknc Josh. "Hit cc najbo-lj- c da ja odjasim k Neilu IcAli)inu. On ima vecu zalihu zi-ta
nego mi, i Goodeve ne smijc dobiti jednog vagana. No
moZemo gubiti ni caska, ako cemo da dosko6imo Goodeve
ovoj ign. Ja idem kod McAIpina.
"Samo £asak, Josh. Sto mislis o ovomo planu?" Jon
ukratko obrazlozi plan kojim bi mogli pobrkati Goode-voo- ve namjerc. Trojica su se s tim sloziln, kao 5to jo i sta-ri
Jonathan za stolom kod ve6ere i Josh je te noci odjaSio
na zapad, da pridobije susjeda IcAlpina na suradnju.
"Ako ces s nama, Neil, mozemo ovu stvar proturiti,"
гобс on.
"Ja sam prczbitcrijanac, ali ncbosa mu, u ovoj stvari
sam s vama fnjatcljima. Oeorge no co dobiti od meno ni
zrna. Ne moram prodati, i groma mu, i ne cu. Prema tvo
joj i Jonovoj zamisli, mo2emoujediniti snago i spasiti mno-g- c
od Georgca. Dakle, sutra, Josh, i krone kuci. Stotinu
jardi niz put sreo je Goodeva. "Lijepa noc George," rcco
on, dobrog raspoloZcnja.
Uilo je kasno kad jc stigao kuci i stajao nad krovc-to- m.
"Jcsi li budna, Francic?" Sapne on uzbudljivo.
"Jesam sada. Ti bi probudio nutvaca." Ona so nasmi-je
i pruzi gore ruke, dok so jo on nagnuo da jc poljubi.
"Sludaj oo, moja Francie." I Josh joj je ispricao o
planu.
Iduccg jutra Francie, stojeci s Janom na verandi sa-stajali- Sta, nije mogla suzdrzati svoje vesclje. Motrila jo
kako jo svakog covjeka pozdravio prijatcljski. na obicaj- -
ni, druzovan nacin, a onda mu govorio u uno. inaia jo da
jc on govorio : "Mozc§ dobiti kod mono sjome, vagan za
vagan. Povratj mi vagan za vagan, no vi£o, kad piodjo ze-tv- a. Tvoja rijee vrijodi koliko i pismono obecanje."
Francie je vidila kako su se ljudi presenccivali.- - On!
koji su bili u narocitoj nu?.di, osobito onj koje je najvilo
pogodila hesijska muha i rani mrazovi, odjcdnm su izgle-da- li
kao da je s skinut veliki teret. Oh, divna jo stvar, mi-sli- la je ona, biti zena Josha Doana, i clan obitelji. I bilo
je jos vi§e nego divno nositi pod sreem Joshovog sina.
(Nastavit cc se)
bra koje je kraljka Maria Cristi-n- a
Savojska poklonila Filomeni.
Teiko Je sve nabrojiti. ltasumlji- -
vo Je, iako ae Filomena "ukida",
za crkvu to zlate, srebro i briljan-t- i
nece propaati. No, mogao bi se
netko od darevatelja kaprkirati.
pa tralitl svoje netrag kad sveti-c- a
ne poatoji.
A ito ee WU 11. august, koji
Je Wizu, a po obieaju toga bi dana
trebalo biti veliko godisnje crkve-n- o
alavlje? Nedavno Je inx'ostira-n- o
40 milijuna da se svetiAte pro-iir- i,
a sad — niMa! Monainjor
Luigi Eapoaito, rektor wetiita do-iiv- io
Je uiasan iok kad Je cuo o-dlu- ku
Svete kongregaeije obreda.
Kad se oporavk, krenuo Je u Va-tikan
da pita aa objasnjenje. No-vi- ne
piiu da Je on u veoma mui- -
noj situaciji: kako da svim aain-terestrani- ma
objasni da Je odluka
isprevna i da se Filomena mora
cdbacKi? Sto ee na to privredni-ci- ?
Uostaloffi, aar Je bilo pametno
da se i crkva odrekne tako sjaj-no- g
i lakog profita?
U gredicu Mugnano del Card-inal
vlada (tanieno raapoloienje-Vjersk-i
osjecaj i obeir prema Fi-lomeni
je sporedan. Stanovnifttvo
je aabrinuto i navodno postoji na-mje- ra
da se i silom odupre i di
svoju unoenu Filomenu i dalje dr
zi, ignorirajui Vatikan. IWlo b] to
ipak sektaitvo i hereaa pa Bije
i Iako zamisliti takav prkes.
U Jednom dijelu talijanske itfl
mp? prilieno se Jamo laralara
miiljenje te Je poateaak Svete
kongregacije bio lakouman. I'jifo
svega, iz cJsta mira obara ee je-dan
mit, zatim dovotW o pitanje i
nepograiivoat pape ito je dofjBM,
1 a ii ovog te slueaja vWl da Je i
L .. m.iii. t._j _.ti
VI.--C- ? pip pOgnjCMIO NB'J raw
lo o svetoj Filomeni. Ako ae pek
moglo samo tako Je4nim potetam
pent proglaaiti kao Wef sva rts4-gradnj- a
na onaj kostur is kataJce-mb- e
o kome Je stvoreea citava-jedn- e
literature, kako ee vjeraid
vjerorati u ostale svece i ajikevu
autenticnost. A (to je s todaanim
oadmrljenjem umiruee FronwHid-nj-e
IaoIe Jaricot od godine 1S3S.?
Poslijc 27 podina
Dvadeset i sedam godina
poslijc smrti Marije Kin
(Curie) knjiga kojom s ova
natinica sluiila prilikom
svojih radova u laboratori-jumu- ,
a koja je danas vlas-niitv- o
jednog japonkog na
ufnika. jo$ je radioaktivna.