Nase Novine, January 16, 1986

              КСЖ! i,
&га№. iA
RR Vie r f
My I .l"'
' v'--
y'
'- - л.т;;4?''' '' ' '
K,V V.-''i'-- V; ,'. #ж
№W Ш' Br. ДИгАо MARKO VIC: §№Т
MEDJUNARODNI ZNACAJ 27-MO- G 'VJETSKIH KOMUNISTA
Deset dana trajao je rad 27. kongre-s- a
KomunistiCke partije Sovjetskog
Saveza — uz ucesce 5.000 delegata i
152. delegacije iz citavog svijeta.
Pravilno je reci, da je to bio kongres
od ogromnog medunarodnog i istorij-sko- g
znacaja. On je to bio iz vise raz-log- a,
od kojih je, po svoj prilici, naj-vazni- ji
taj sto je podstakao, ne samo
Sovjetski Savez, vec isto tako sve na-pred- ne
i rekao bih, zdravomislece
ljude citavog svijeta, da sagledaju u
pravom svijetlu epohu u kojoj zivimo,
da sagledaju neodlozni zadatak ocu-vanj- a
zivota na ovoj Planeti. Jer u
doba atomskog oruzja mora se druga-6ij- e
razmisljati, drugafcije ponasati —
drugacije od doskorasnjeg razmislja-nj- a
i ponasanja.
Na 27. kongresu KP Sovjetskog Sa-veza
razradene su dvije strategije is-torijs-kog
znacaja: 1. Strategija eko-nomsko- g, socijalnogi svestranog raz--
&&4444+£&+а~М4б4±&аа44&Ф&44
.#: wi л
UFSZ1
vitka SSSR (i to ubrzanog) do 2.000.
godine i 2. Strategija spoljne politike
Sovjetskog Saveza.
Ovdje ce biti rijeci o ovoj drugoj
strategiji.
Glavne smjernice, koje je kongres
utvrdio za strategiju spoljne sovjet-sk- e
politike, ovako se mogu najkrace
formulisati.
NA VOJNOM PLANU
1. Otkaz zemalja koje raspolazu
atomskim oruzjem od medusobnog
ratovanja, kao i od ratovanja protiv
trecih zemljama. Rijec je o otkazu ra-tovanja
ne samo atomskim, vec i kla-sifcni- m
oruzjem.
2. Sprijeciti naoruzavanje u kosmo-su- ,
obustaviti ma kakvu probu atom-skog
oruzja, potpuno likvidiranje
toga oruzja poetapno najkasnije do
2.000. godine, uz istovremenu za-bra- nu
i uni§tenje hemijskog oruzja,
kao i otkaza od stvaranja svih drugih
sredstava masovnog ubijanja.
3. Stroga medunarodna kontrola
nad smanjivanjem nivoa vojnog po-tencija- la
drzave.
4. Raspustanje vojnih blokova, a
kao korak u torn pravcu: otkaz od nji-hovogprosiriva- nja
i stvaranjanovih.
5. Proporcionalno i srazmjerno
%
tako
on
Drzavni ministar multikulture, pocasni Otto Jelinek,
o i
u Centru u Torontu 1 1. i 1 2. aprila.
Dnevni red Konferencije ukljucuje:
0 i ekonomski razvoj
Kanade: i
0 i
i mogucnosti,
0 i mogucnosti u unutrasnjem
Minister of
3j ПЈ[ t (iii I ll i-1i- r.i
vojnih budzeta.
NA PLANU
1. Isklju6enje iz medunarodne
prakse ot-kaz
politike ekonomske blokade i
sankcija, u to nije
u preporukama Ujedinjenih Nacija.
2. Zajednicko trazenje i iznalazenje
regulisanja spolj-ni- h
dugova.
3. Uvodenje jednognovogsvjetskog
ekonomskog sistema, koji bi jam6io
jednaku ekonomsku sigurnost
drzavama svijeta.
4. Razrada principa u
naroda, narocito zemalja u raz-voj- u, dijela sredstava koja bi
se oslobodila blagodareci smanjiva-nj- u
vojnih budzeta.
5. u istrazi-vanjim- a
mirnog kori§cenja kosmosa,
za resavanje globalnih pro-blem- a, narocito onih od zavisi
sudbina civilizacije.
NA
1. Saradnja u Sirenju ra-zoruzan- ja, medunarodne sigurnosti,
na nivoa objektivne infor-miranost- i,
uzajamnog upoznavanja
zivljenja, jacanje duha uza- -
Multikulturalizam
naci posao
uMi moramo pronaci nacin da svi Kanadjani imaju svoje puno ucesce u ekonomiji
ne samo je jednakost mogucnosti osnovno socijalno pravilo, nego je
presudno za nase ekonomsko blagostanje."
Otto
Standing Committee Multiculturalism, November 26, 1985
domacin Konferencije multikulturi poslovanju
Metro Convention
Multikulturalizam dugorocni
zadaci izgledi,
Multikulturalizam medjunarodna razmena:
izazov
Multikulturalizam
mm
State
Otto Jelinek
smanjenje
EKONOMSKOM
svih oblika diskriminacije,
predvideno
pravidnog
svim
koriScenja
korist
onoga
Ujedinjavanje
kojih
PLANU HUMANOSTI
ideja mira,
povecanju
jer da isto
Jelinek
bice
Hon.
poslovanju: turizam i gostoprimstvo, komunikacije
i visoka tehnologija, razvitak malih biznisa i
mogucnosti ulaganja,
O Price o uspehu: koriscenje multikulturnih trzista i
izvora
O za prosirenje kontakta za plasiranje vasih
produkata i servisa.
Konferencija ce povezati vladu, preduzeca i profesio.-naln-a
udruzenja sa specificnim informacijama o
programima i servisima. Predsednik Brian Mulroney
ce odrzati govor na zavrsnom delu banketa.
Multikulturalizam i Biznis konferencija vas cine
delom kanadskog ekonomskog obnovljenog tima.
Za vise informacija u vezi Konferencije, molimo vas
kontaktirajte:
Multikulturalism and Business Conference
co Minister of Multiculturalism
Ottawa, Ontario K1A 0M5
Potpomognuti vodecim trgovinskim i industrijskim organizacijama
i etnokulturnim poslovnim i profesionalnim udruzenjima.
MULTICULTURALISM CANADA
Le ministre d'Etat au
Multiculturalisme
Chonorable Otto Jelinek
od
koliko
na6ina
napora
napora
nacina
Mreza:
State,
Translation supplied by (insert publication name)
%
t 5
►
nn
uuu
.
► u
►
uuu
u
jamnog razumijevanj i usaglasava-nja- .
2. Iskorjenjivanje genocida, apar-thejd- a, propagiranja fa§izma i svake
druge rasne, nacionalne ili religiozne
iskljucivosti — iskorjenjivanje disk-riminacije
ljudi na tim osnovama.
3. Uz uvazavanje zakona svake zem-Ij- e
— proSirivati saradnju u oblasti
ostvarivanja politiCkih, socijalnih i
licnih prava covjeka.
4. U humanom i pozitivnom duhu
rjeSavati pitanja spajanja porodica,
sklapanja brakova, razvijanja konta-kat- a izmedu lica i organizacija.
5. Jacanje sradnje i iznalazenje no-vi- h oblika te saradnje u oblasti kultu-re- ,
umjetnosti, obrazovanja, medici-ne.
Ovdje su date principijelne osnove
— kako ih vidi 27. kongres Komuni-stidk- e
partije, odnosno, kako ih vidi
Sovjetski Savez, kod stvaranja medu-narodnog
sistema sigurnosti za svaki
narod, za svaku zemlju. Sveopsta spo-lja- n politika, zasnovana na takvim
principima, oslobada covjecanstvo
opasnosti atomskog rata, tako da ljud-sk- i
rod moze da ude u 21. vijek bez
straha za svoju buducnost. Svaki
drugi prilaz medunarodnim odno-sim- a bremenit je opasnoscu katastro-fe- .
Eto takav sistem medunarodnih od-no- sa bio bi realna baza miroljubive
koegzistencije zemalja sa razliditim
drugtvenim uredenjem.
Naravno, stvaranje takvog novog
svjetskog sistema uzajamnih odnosa,
nije nimalo jednostavno, nimalo lako.
Jer su u kapitalisti6kom svijetu jos
uvijek jake ratnohuskacke i '
osva-јабк- е
snage. Ali borba za napredak
nikada nije bila ni laka ni jednostav-na- ,
pa ni danas. Za njega se valja bo-ri- ti
bez predaha.
ГКО JE NA REDU
NAKON MARCOSA?
WASHINGTON — U nastojanju da
u6ini svoju politiku u Centralnoj
Americi, efikasnijom, predsjednik
Reagan je za svojega "specijalnog iza-slanik- a"
u torn delikatnom podrucju
odredio Philipa Habiba, 6ovjeka koji
se iz slicne misije upravo vratio sa
Filipna, ovdje'se procenjuje da je on
odigrao znacajnu ulogu u uklanjanju
Marcosa iz filipinske predsjednicke
palace.
Okrenut u potpunosti Centralnoj
Americi i rijesen da tamo zaustavi
"prodor komunizma" Reagan se neo-cekiva- no pojavio da bi novinarima u
Bijeloj kuci osobno predstavio novog
izaslanika. To zna6i da je njegov dosa-dasn- ji specijalni izaslanik za to pod-ruc- je ambasador Harry Schloude-ma- n
— povucen.
Reagan je takoder najavio da ce
Habib vec iducegtjedna otputovati u
Centralnu Ameriku na razgovor sa
predsjednikom Salvadora Duarteom,
koji je, inace prije nekoliko dana izja-vi- o da je njegova vlada spremna pre-govar- ati
sa predstavnicima lijeve ge-ril- e, ako predsjednik Nikaragve Da-niel
Ortega bude pristao da prego-vor- a
sa svojom desnom gerilom, tj.
"kontrasima" koji uzivaju podrsku
Washingtona.
Reagan u Centralnoj Americi, po
svaku cijenu, zeli sprijeciti da se san-dinis- ti ucvrste, odnosno da Nikara-gv- a
ne postane "druga Kuba", a Cen-traln- a Amerika "Crveno more". On je,
medutim, ponovio da nema namjeru
uputiti americke trupe u Centralnu
Ameriku,jer je politicko rjesenje "jo§
mogude".
"Tanjug"