Nase Novine, March 23, 1983

              Poviiesni donaitaj za
MANAGUA - U subotu zavrseni izvanred-n- i
ministarski sastanak Koordinacijskoga biro3
nesvrstanih zemalja, odrzan u glavnom gradu
Nikaragve, svojim rezultatima i dalje zaokuplja
paznju svjetske javnosti. U prvim se reakcija-m- a
na taj skup, posvecen problemima Latin-sk- e
Amenke, istice kako su nesvrstani jos jed-no- m dokazali vitalnost svoga pokreta u borbi
za pravednije politicke i ekonomske odnose
u svijetu. Njihov je glas,4iaze se, postao ne-zaobilaz- an
u trazenju pravednih rjesenja me-dunarodn- ih
problema
U zavrsnom dokumentu, koji je usvojen
konsenzusom, izrazena je puna podrska borbi
Latinske Amenke za svladavanje ekonomskih
i pohtickih problema, te trazenju rjesenja za
neuralgicne tocke toga kontinenta Bio je to
prvi skup koji su nesvrstani posvetili iskljucivo
Latmskoj Americi kojoj je sada potrebna so-lidarn- ost
i pomoc, jer prozivljava jedan od
kljucnih trenutaka svoje povijesti
OBRANA IZVORNIH NACELA
Na inicijativu vise latinskoamer'ckih zemalja,
u zavrsnom se dokumentu istice da pokret
mora braniti svoja izvorna nacela, a u tome
bitnu ulogu mogu odigrati i zemlje toga Kont-inenta.
Medu 107 delegacija koje su sudjelo-val- e
na skupu u Managui istaknutu je ulogu
imala jugoslavenska delegacija koju je vodio
savezni sekretar za vanjske poslove Lazar
Mojsov.
S osobitom je paznjom analizirana situacija
u Srednjoj Americi Americka administracija
pozvana je da pristupi dijalogu i mirnom rje-savan- ju
sporova. Amencku intervenciju u Sal-vador- u,
vojnu podrskurezimima tog podrucja
i pr.jetnj i agresijom na Nikaragvu osudili su
svi sudionici na sastanku Biroa Podrzan je
dpei nedanog sastanka ministara vanjskih
poslova Meksika, Venezuele, Paname i Ko-lumbi- ie,
te je ocijenjeno da se time suzava
manevarski prostor Washingtona. Osudena je
pomoc u oruzju i obuci koju SAD daju somo-zisticki- m
kontrarevolucionarnim grupacijama,
a takoder i kampanja privredne destabilizacije
Nikaragve.
Nesvrstani su ponovo podrzali meksicko-francusk- u
i meksicko-venezuelsk- u inicijativu
za mir u Srednjoj Americi, kao i poziv salva-dorsk- e
ustanickejcoalicije na razgovore s hun-to- m
u toj zemlji. Panami je pruzena podrska
u zahtjevima za suverenitet nad Panamskim
kanalom, onako kako je to prije tri godme do-govore-no
sporazumom Torrijos - Carter. Iz-razena
je velika zabrinutost zbog jacanja pri-tisa- ka
na neke zemlje karipskog podrucja, po-najpri- je
Granadu i Surinam. Zatrazeno je da
se ukinu i ekonomske sankcije koje je Was-hington
nametnuo Kubi dok je Belizeu dana
podrska u borbi za obranu nezavisnosti koju
i dalje osporava Gvatemala.
°d da
zaStitnu
obratio Barru,
sledecem:
Unija je odlufcila da stupi u
otvoreni spor po
pitanju sudbine radnika koji bili
otDuSteni novembra. Na sastanku
je
na se
ali
su
da se ali
u
da o s
u
U je da
u
u 40
do
je da od
u da je
a u
80
su na
50
na
je na
je
I
su
je u
u
je to su
76
-se
ru u o
—
sa
su
8.
izmedu 6e protiv
da knterij za
radnog
ni no radnog i r., r~.w.w w.,— - ј,.л лј
posao. uerry barr smatra aa ce
broj radnika ve6 . februara
pozvan na da 6e se tako
sudski izbe6i.
Branko Vukovi6 je obavestio
crtama odrza--
nim izmedu i unije od
decembra do danas.
sastanak izmedu unije
odrzan je 19.
njemu je podnela kompaniji
svoje pismene zahtjeve koji treba da
seunesu ugovor. NavjeS6u nekoli-ko
trazi se ve6e zivotno
nego Sto je bilo ranije;
pogledu zah- -
alasi da se deveti deseti
Deklaracija posebnu pazpju posvetila i
situaciji jugu Amerike, nastavlja
jacanje demokracije, i dalje tinja nekoliko
bilateralnih sporova, osobito zbog nerijesenih
pitanja granica. Podrzani zahtjevi Argenti-ne
joj vrate Malvini, mirnim putem
i sklopu UN, dok je Velika Britanija pozvana
obnovi pregovoe tim otocima vladom
Buenos Airesu
SLOBODAN IZBOR SISTEMA
deklaraciji konstatirano pogorsanje
ekonomske 'ituacije Latinskoj Americi dovo- -
di, prvi put proteklih godma, taj kontinent
privrednog rasta. Ukazano
110, ukupno 360 milijuna Latinoame-nkanac- a,
zivi potpunom sircmastvu,
nezaposlenost sve veca, inflacija prosjeku
posto. Cijene glavnih izvoznih proizvoda
Latinske Amerike svedene zapravo ra-zi- nu otprije godina zbog makmacija najra-zvijenij- ih
zemalja medunarodnom trzistu.
Zbog toga ukazano bitno znacenje pre-govo- ra
novom svjetskom ekonomskom po-retk- u.
Istaknuto 'da ukupni dug Latinske
Salvadorski gerilci
SVECI SVETICE
RIM — Prema najnovijim statistikama
Katoliika crkva priznaje svecima i sveticama
1848 osoba. Od toga 628 Talijani, 567
Francuzi i 271 Britanac i Irac. Zanimljivo je
da britanskih svetaca studiralo
Oxfordu i Cambridgeu.
Zanimljivo i da od 1848 svetaca i
svetica samo bili pape.
l£ 35
(Nastavak sa str.1)
naSsaradnikBrankoVukovid, kojije kompanije trazi plati
idosadadavaoizveStajeiz"Walba-- obu6u sa zeljezom na
ra", Cerry organizato- - vrhu; ako jedan radnik zbog potrebe
unne "wamaru" i izvestio nas o.aH.0., }..~~г
kompanijom
drugi, zahtjev plata
smanji, ukohko novom
departmanu posao manja
plata koju radnik primao
prethodnom radnom mjes--
kompanije pastoralno
januara, odlu6i6e
kompanija optuzenifikoj promjenu vrijemena bude
nn7nvAntnnitPnpraHnikfi duzina staza nocna
.. w
na
glavnim sastancima
kompanije
Prvi
kompanije decembra.
unija
zahtjeva:
osiguranje
prekovrijemenog
tiev i
gdje
negativnoga
je da se njegova
ne je
za taj
one je
na svom
se tu; je
biti na klu- -
akn da
:лЈг.л
tih
nas
Na
tih
sat
od
mjeseca; glavni zahtjev je protiv
diskriminacije na
U ovim
izostavljen je za sada najvazniji:
Dove6ania Dlata "cost of
leaving , Kao i na koiiko ce vrjemend
ugovor biti sklopljen. Po tim pitanji-m- a
bi6e naknadno sas-tanak.
Do sada podneti zahtjevi razmat-ra- li
su se na sastanku odrzanom 20.
i 21. januara.
Slijede6i sastanak izmedu kompa-nije
unije po pitanju sklapanja
ugovora, odrzati ce se 11. februara,
da bi, zatim, 27. februara unija
rada (reqularno radno vrijeme je 8 zakazala sastanak radnicima cilju
6asova) plati 50% svaki slijede6i ooavjestavanjastajeaosaaa ucmna
sat preko desetog, dase plati 100%; za n)in- - Katarina
Amerike, veci od 300 milijardi dolara, zapravo
namece potrebu pregovora o reprogramiranju
dugova
je potvrdeno da nesvrstani brane
suverena prava zemalja Latinske Amerike na
Slobodan izbor politickoga, okonomskog i dru-stven- og
sistema. Time sto je taj skup odrzan
u Managui pruzena je i puna podrska revolu-cij- i
u Nikaragvi, te osudeno mijesanje u njene
unutrasnje poslove. Dedi.oglasno odbacena
prozirna strategija stavljanja
revolucionarnih previranja jcd;nc u sklop su-ko- ba
Istok-Zapa- d, cime Washington pokusava
stvoriti izgovor za izravnu intervenciju. Ali,
upucen je i jasan poziv blokovima da se ne
koriste srednjoamerickim pozarom za nove
pokusaje bipolarizacije svijeta Rjesenja za
proturjecnosti moraju naci
jedino narodi i vlade tog podrucja, istice se
u dokumentu.
Zbog svega toga sasi-nc- k u Managui po-vijes- ni
je dogadaj za Latinku Ameriku i za
sve masovniji pokret nesvrstanih, kaze se u
mnogim .komentarima u svijetu.
Sporo ozivljavanje
privrede
WASHINGTON - Vodeca americka
banka, Bank of America, smatra da ce
ozivljavanje svjetske privrede u 1083. go-di- ni biti veoma sporo i da ce velikoj
mjeri od rasta americke privrede.
U studiji ove banke istice se da porast
svjetske proizvodnje ovoj godini nece
preci 2,3 posto Vodeci ekonomista ove na-jve- ce svjetske banke John Wilson je na
konferenciji za novinare u Washingtonu
istakao da ce neki problemi, kao sto je
protekcionizam i dugovi zemalja u razvo-j- u, dostici knticnu tocku ukohko rast ame-ricke
privrede ne prede dva posto.
Prema ovoj studiji, evropska privreda ce
u toku ove godine dozivjeti slabo ozivlja-vanje,
uz 18 mihjuna nezaposlenm,
dok ce rast japanske privrede zavisiti od
ozivljavanja americke privrede.
I biskupi
Agencija Reuter kaze da su nje-таб- кј
biskuDi odlucili da obiave
unije i koji ako radnik koji bio u dnevnoj pismo nukleamog
odrzati 28. se da smjeni, uvu u &e pronijebu u naoruzavanja.
se otvori sudski Droces na kome ce побпи, zahtjev je
jedan 1
biti posao i
spor
u
o
— i
u
u
rada
o
8
7
u
.,v
poslu.
— pismjenim zahtjevima
nitanie i
organiziran
i
u
a
Kosti6
Ponovo
srednjoamerickih
srednjoamericke
u
zavisiti
u
gotovo
NJEMACKI
January 26, 1983, NASE NOVINE --7
CAK I GLADNI
"Moramo priznati: sadaSnjost prl-pa- da
bogataSima, a buducnost vri-jedn- im
i nadarenim ljudima" (La
Bruyer).
Vijest iz Detroita, snaznog indus-trijsko- g
centra Sjedinjenih Diiava,
na prvi pogled izgleda nevjerojatna: ( gradska je uprava odlufiila da na
ulicama instalira javne kuhinje iz
kojih bi se dijelio tanjur kaSe
ljudima bez posla, a tih je 6itava
6etvrtinasposobnih za rad! Utvare iz
gladnih tridesetih godina, kad je
velika kriza zagospodarila kapitalis-ticki- m
svijetom, kao da se promalja-j- u
iza ogromnih tvorni6kih dimnjaka.
Kapital ima formulu da se spasi i da
prode vi§e-man- je neoStecen: zaus-tavl- ja
strojeve, radije ide u recesiju
nego u inflacijui. Sto pri tome
stradaju ljudi u radni6kim kombine-zonim- a,
to je u logici stvari. U
Zapadnoj Njemackoj gasi se rad u
15.000 firmi, a banke, gdje bogati
imaju svoje akcije, biljeze — profite:
sama "Deutsche Bank", najveca u
zemlji, u takvoj situaciji, kad se
gotovo dva milijuna ljudi nalazi bez
posla, ovu godinu zavrSava s dobiti
od 26 posto!
U Italiji piSu da stize gvozdena
ruka iz pedesetih godina, kad je
kapital nesmiljeno otpuStao radniS-tv- o:
ne poStuje se Sto su sindikati
ovih 30-a- k godina osvojili u svojim
pravima, i ljudi se izbacuju na ulicu
ne primje6uju6i Sto ih je to snaSlo.
Glavno je da bogati ostanu to §to
jesu. U Saaru, u Zapadnoj Njemafc-ko- j,
radniStvo je pristalo da se
odrekne cetvrtine svojih zarada da bi
veliki 6eli6ni koncern "Arbed" nasta-vi- o
produkciju: ucjena po svim
udzbenicima za takve svrhe!
Zato slu6aj iz Detroita nije zapravo
cudan. Visoko razvijene --zemlje,
poSto su veliki dio svojih teSkoba
bacile na krhka ple6a zemalja u
razvoju, sada drugi dio bacaju na
leda svojih radnika. Uvijek je netko
dezuran da se profiti ne bi ugasili.
J. Palavrsic
("Vjesnik")
POVECANJEKAMATA
Jugoslavenske banke namjeravaju pove-6a- ti
kamatnu stopu na depozite.
Ulozi duzi od tri mjeseca nosit 6e kamatu
od 12 posto, preko pola godine 15 posto,
preko 12 mjeseci 18 posto, preko 24 mjeseca
23 posto i iznad 36 mjeseci 28 posto.
Odluka treba da stupi na snagu 1.
februara.
U LIBANONU POGINULO
456IZRAELSKIHVOJNIKA
BEJRUT, Tanjug - Predstaynik
izraelske vojske izvjestava da je do
sada u Libanonu poginulo 456
izraelskih vojnika, a 2641 je ranjen.
V % & м . ' ~x 8& § HI ' H
Zapadno-njemack- a kompanija pisacih Olympia strojeva je odlu£ila da zatvori svoju
tvornicu u mjestu Leer, nedaleko holandske granice. Radnici su se usprotivili; slika
pokazuje demonstracije protiv kompanijske odluke. Zap. Njemacka ima vi§e od 2
milijuna nezaposlenih.