Nase Novine, March 23, 1983

              ""
i ' ." i 1 - i-- Л 4. . 'Г "W --M f" J, } ''1) 4 СЛ'К t !
"
1 ,Л i'; "t
2-- NASE NOVINE, January 26, 1983.
Saopcenje Centralnog komiteta SK3 i Predsjednistva §FR3 NaSim
Drug Bakaric spada u red onih revolucionara i veBikih pregaiaca ju-goslaven- skog revofucionarnog radnickog pokreta koji su idejno i po-eitic- ki
prspremai i organiziraSS Partiju i radnicku kiasu
BEOGRAD - Centralni komitet Sa-ve- za komunista Jugoslavije i Predsjed-nistv- o Socijalisticke Federativne Repu-blik- e
Jugoslavije saopcavaju radnickoj
klasi, svim radnim' Ijudima ! gradani-ma- ,
narodima i narodnostima nase
zemlje tuznu vijest: Nocas, 16. sijecnja
1983. godine, nakon duge i teske bolesti,
umro je drug Vladimir Bakaric, pot-predsjed- nik Predsjednistva SFRJ i clan
Predsjednistva CK SKJ, narodni heroj,
junak socijalistickog rada, neumorni
revolucionar, drzavnik, istaknuti mar-ksistic- ki teoreticar i stvaralac, jedan
od najblizih suradnika druga Tita. Iz-gub- ili smo velikog borca i rukovodioca
nase revolucije. Smrt druga Bakarica
nenadoknadiv je gubitak za nasu Parti-ju
i nasu socijalisticku zajednicu.
Drug Bakaric spada u red onih revo-lucionara
i velikih pregaiaca jugosla-vensko- g revolucionarnog radnickog
pokreta, koji su idejno i politick! pri-prem- ali
i organizirali Partiju i radni-cku
klasu za ostvarivanje njihove histo-rijsk- e
misije u narodnooslobodilackom
ratu i socijalistickoj revolucijl.
Vise od pet desetljeca davao je veliki
doprinos borbi za nacionalno i socijal-n- o oslobodenje nasih naroda i narod-nosti,-z- a slobodu i svestrani napredak
Socijalisticke Republike Hrvatske i So-cijalisticke
Federativne Republike Ju-goslavije,
za nezavisnost i revolucionar-n- i
preobrazaj nase zajednice, za mir i
drustveni napredak u svijetu. Od rane
mladosti sav svoj talent, sve svoje mi-sao- ne
i stvaralacke sposobnosti posve-ti- o
je borbi za ostvarenje ciljeva nase
revolucije. Revolucionar od 1932.
Vladimir Bakaric je roden 8. ozujka
1912. godine u Velikoj Gorici kraj Za-greb- a.
Aktivan je sudionik revoluci-onarnog
radnickog pokreta od 1932. a
clan KPJ od 1933. godine. U narodnoo-slobodilackom
ratu ispoljio se kao is-taknuti
organizator, politicki i vojni ru--
BISKUPSKI
SASTANAKOMIRU
I RAZ0RU2ANJU
RIM — Radio Vatikan je saopdio
da je u Rimu odrzan "biskupski
sastanak" Amerike i Evrope na
kojem se raspravljalo o.problemima
mira i nuklearnog oruzja. Navodi se
da delegaciju biskupa Sjedinjenih
Drzava predvodi novoimenovani kar-din- al
Joseph Bernardin, nadbiskup
Chicaga, voda ameridkog katoli6kog
pokreta protiv nuklearnih arsenala i
izgradnje divovskih raketa za uzvra-canj- e
nuklearnog udara.Taj se pok-r-et
protivi Reaganovoj nukleamoj
politici.Rimska Stampa je nedavno
pisaladaje papa Ivan Pavao II odbio
Reaganovu molbu da svojim utjeca-je- m
ublazi aktivnost amerifike kato-Пбк- е
crkve protiv gomilanja nuklear-nih
arsenala.
Amerifiki biskupi raspravljali su s
vodecim lifcnostima evropske bis-kups- ke
konferencije o zajedniCkim
stajaliStima u vezi s problemima
mira i rizika nuklearnog rata. Sazna-j- e
se da je jedan komitet amerifcke
biskupske konferencije, s kardina-lo- m Bemardinom na 6elu, radi na
nacrtu dokumenta o tim temama i da
su se Clanovi komiteta proSlih dana
sastali s predstavnicima Reaganove
administracije.
AMERICKAISTINA
Anthony Lewis, dopisnik "New
York Timesa" kaze u jednom dlanku:
"Nakon dvije godine Reaganovog
predsjednistva, Amerikanci podinju
da uvidaju krutu istinu: Oni imaju
vladu nesposobnu da upravlja, pred-sjedni- ka
smrznutog u ideolo§koj
zemlji fantazije i Administraciju u
kojoj ima budala i niStarija".
kovodilac. Bio je komesar Glavnoga
staba NOV i PO Hrvatske, jedan od os-niva- ca
ZAVNOH-- a i clan njegovih na-jvis- ih
organa, vijecnik Prvog i Drugog
zas jedan ja AVNOJ-- a i clan Predsjedni-stva
toga najviseg organa revoluci-onarn- e
vlasti. Poslije pobjede revoluci-je,
u slobodnoj zemlji od 1945. godine
obavljao je najodgovornije drzavne i
partijske funkcije u SR Hrvatskoj i
SFRJ. Nalazio se na duznosti predsjed-nik- a
ylade SR Hrvatske. Bio je pred-sjedni- k Sabora SR Hrvatske i predsjed-ni- k
CK SK Hrvatske. Na svim poslije-ratni- m kongresima SKJ biran je za cla-n- a
Centralnog komiteta, bio je clan
Izvrsnog komiteta CK SKJ, clan Izvr-snog
biroa Predsjednistva SKJ, a od
Desetog i Jedanaestog kongresa clan je
Predsjednistva CK SKJ. Za clana Pred-sjednistva
SFRJ biran je 1974. i 1979. go-dine.
Bio je potpredsjednik Predsjedni-stva
SFRJ 1975-19- 76. godine, a potom
ponovo od 1982. godine do kraja zivota.
Dao je izuzetan doprinos izgradnji i
razvoju socijalistickih samoupravnih
drustveno-ekonomski- h odnosa. Velik-di- o
svoje aktivnosti posvecivao je teo-rijsko- m radu i ucvrscivanju i produblji-vanj- u
politickog sistema socijalistickog
samoupravljarija.
Bio je beskompromisan u borbi pro-ti- v
svih napada na socijalizam i samou-pravljanj- e. Ukazivao je na opasnosti od
dogmatskih, birokratsko-centra- -
listickih, nacionalistickih i pseudolibe-ralisticki- h
tendencija. Ukazivao je na
uzroke, teskoce i proturjecnosti u na-sem
razvoju i stvaralacki pridonosio
njihovu prevladavanju.
Bio je dosljedan borac za produblja-vanj- e
i dalje ucvrscivanje ravnopravno-sti- ,
bratstva i jedinstva naroda i narod-nos- ti
Jugoslavije, posebno hrvatskog i
srpskog naroda u Hrvatskoj, za socija-listick- o
i samoupravno uredivanje me-dunacional- nih odnosa u Jugoslaviji.
Savezu komunista, na cijem je idejno-politicko- m, organizacionom i kadrov- -
гитч-ат-- .
skom osposobljavanju i jacanju nepo-sredn- o
i prakticno radio, uvijek je pri-iazi- o kao avangardi radnickog pokre-ta,
kao vodecoj idejno-politick- oj snazi u
nasem samoupravnom drustvu.
Radnicki borac
Kao radnicki borac i drzavnik Vlado
Bakaric je na medunarodne odnose
gledao kroz demokratska opredjeljenja
nase Partije. Velik dio energije posveci-vao
je borbi za ravnopravne, demo-kratsk- e medunarodne ekonomske i po-Iitic- ke odnose za solidarnost sa revolu-cionarno- m
i oslobodilackom borbom u
svijetu, za mir i drustveni napredak.
Teorijska misao druga Bakarica za-snova- na
je na dubokom poznavanju i
daijnjoj razradi marksizma u suvreme-ni- m uvjetima borbe za socijalizam.
Veoma je siroko podrucje njegovog
naucnog interesa. U svom naucnom ra-du
polazio je od radnicke klase kao os-novn- og subjekta drustvenog i politi-ckog
razvoja danas.
Druga Vladimira Bakarica krasile su
i najljepse ljudske vrline. Kao covjek,
komunista i revolucionar bio je cijenjen
i omiljen od svih drugova i saboraca,
uvijek rado viden i docekan u svakoj
sredini.
Smrcu druga Vladimira Bakarica ci-je- la Socijalisticka Federativna Republi-k- a Jugoslavia i posebno Socijalisticka
Republika Hrvatska - izgubili su jed-no- g od svojih najvecih sinova.
Svi smo tuzni zbog toga velikoga gu-bitk- a, ali i ponosni smo sto je u nasem
socijalistickom samoupravnom razvo-ju,
u nasoj borbi za socijalizam i ljud-sk- u
srecu izrastao takav borac i stva-ralac
cija ce djela sluziti kao primjer i
podstrek danasnjoj i buducim genera-cijam- a
u njihovim pregnucima za brzi
i svestraniji razvoj nase slobodne, soci-jalisticke
zajednice.
Neka je vjecna-- slava i hvala drugu
Vladimiru Bakaricu.
IZRAZ SAUCESCA POVODOM
SMRTI VLADIMIRA BAKARICA
Jugoslovensko-kanadsk- i kulturno-prosvet- ni klub "Zavi6aj",
iz Windsora, ont., Canada
PREDSJEDNlSTVU SOCIJALISTICKE federativne
REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, BEOGRAD, JUGOSLAVIJA
Povodom smrti visoko poStovanog i voljenog druga
Vladimira Bakarica, primite naSe najiskrenije izraze sauceS-6- a
i bol..
Clanovi JKKPK"Zavicaj",
iz Windsora, Canada
Тл 11ПК1Г' Kff.WJJJIJP -.-J.-T.f.-L.tls'-
-g-JJ-llJ.v!llLL4M
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mlloi Grubic, Vofin Grbld, Josip Kovadit, Stanko Muideka,
Milend Boiid, Ivlca JuriStt, Ana Durovi6, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovl6,
Rozalija Divjakovic, Duro Malikovld, Ivan Prlbanit, Mile Daljak, tlija Bubalo, Pavao
Radmanid, Bola Pavkovid, Ostoja Kovaievid, Viktor Am, DuSan Stanar, Milijan
Pettovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmittovid, Millca Mluchln, A.Gertach, Leo Baden.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan MioSii (dru5lveno-politl6k- a pllanja), Daniel Pixlades (druStvena pitanja I knjliovnost), Kstarina Kostic (poezija I aktuelno teme), Jelena Gavrilovid (llteralura
I umetnost za decu), BoSko Mladonovid, Anka Nozinli.
BSoTioALSNpIaiDeOkPI(SNNewICI:YoDrukS),anFrPanuktmkFu(dCuhriidcag(oV)a, ncMoaurvgearr)e,t JSotsairpdevSitdan(lLdos—AnSgtaenlelso)s,
(Rim, Italija), Daro TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovid (Remscheld,
Zap.Nema6ka).
DSoPleEnCcIJA(SLloNvIenSsAkaRAKDoNruICSkI:a Pirokf.ulVtulrandaislapvublTlcoimsloivkiad (unaAumkaerIicdl)r,usAtvnot)o,n PKrootsteIvlaacn
(reportage I pri£e iz lseljeni£kog zivota).
MiDloOSPIKSoNrdICidI, IAZ lJeUkGsaOnSdLaAr VCIiJrEid:, DSrt.raMhiinrjkao MMaalrektoivdi,d,NoLvuickaa MMlalrikc.ovid, Petar Kurtid,
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vesiljevid. IZ JUGOSLAVI- JE: M. Vasiljevid — LILO.
AdSvuebrtsicsriinpgtiorna:tes$2o5n.0r0eqpueersty. eSare.co(FnidrstclCalsasssMMailailReexgtirsatr)a.tiSoinngNleO.co0p3i7e8s. 50 cents "pSJrielmo"dNbijenoardsiatnokvaa"n5,Mo0vki!snocaereonfnle"t,i.Is"zuPlaCrzpaJevreendteashr"oljdoielgdllioCamsolair.sblbo"nPv,arl:eItph"zNloaahtoatIvjeo-v- sNi.tzlan"i,o"osNdl"naSis$rep2Gs5kl.na0los0nvGllknlg"aeos"dni lldSksr"nuu,Jgel";nEandpsaliopjnejroededsnutli"nnkil
llstovl koji su mu prethodlll u Sjedlnjenlni Driavama.
fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potplsani dlancl izrazavalu
mlsljenja autora. Dopisi se ne vracaju.
saradnicima i budu6im saradnicima
U prethodnom broju "Nasih novi-na- " obavestili smo, ukratko, da ce
pocetkom aprila 1983. izaci podlis-ta- k
naseg lista "Izbor".
U ovom broju zeiimo da ponovo
podsetimo da drustveno-knjizev- ni ulozak "Izbor" treba biti posvecen
omladini koja pise engleski, omla-di- ni
koja pohada skole za ибепје
jugoslovenskih jezika, kao i svima
onima koji pisu o deci.
Kao skromni dodatak "Nasim
novinama", ne iskljucuje se moguc-no- st
da "Izbor" postane dasopis za
kulturu, knjizevnost i drustvene
nauke potomstvu doseljenika iz svih
krajeva Jugoslavije na Severnoame-ridko- m kontinentu. Zavisi od budu-ci- h
saradnika i njihovog zalaganja.
Da bi se sacuvali od zaborava
potrebno je pisati o onome sto se
dozivljava i pamti. Mi na to poziva-m- o
sve dobronamerne i savesne
osobe, i mlade i starije i one koji tek
zapocinju zivot. Treba iza sebe
ostavljati dela iz kojih ce se i
savremenici i buduca pokolenja
dobijati istinu i konkretnu predstavu
o nasem trajanju, usponima i pado-vim- a,
pobedama i porazima.
Svi dopisi i umetnidki prilozi, opet
ponavljamo, moraju biti na posti do
15. marta 1983.
Prilozi koji ne budu uvrsteni u
"Izbor", bice upotrebljeni Hi u
sledecem izdanju "Izbora" Hi u
nekom broju "Nasih novina".
Redakcioni odbor
PROTEST 2ENA
Kanadske zene se bune protiv
pornografije koja ce se davati na
novim (placenim) televizijskim sta-nicam- a.
ProSlog tjedna demonstri-ral- e
su u Ottawi, Montrealu, Torontu
i drugim gradovima.
Protiv je istupio i federalni minis-ta- r
komunikacija, koji je rekao da je
nezadovoljan §to se krnje odredbe o
kanadskom "contecst"-- u (sadrzaju)
tih novih stanica. Federalni komitet
za komunikacije je pozvao predstav-nik- e
jedne od tih stanica na saslu-Sanj- e.
16 99
Svedski premijer Olof Palme je
izjavio da je Reagan ova administra-cij- a
zarobljenik "ludadke ideje"
dobivanja nuklearnog rata.
Palme je to rekao u izjavi za alzirski
list "El Moudjahid".
Reaganova administracijaje "doSIa
na vlast odludna da torpedira detant,
da pravi oruzje i stvori ogromnu
naslagu nuklearnog oruija sa kojim
se nada dobiti nuklearni rat", rekao
je Palme.
"Ostaju6i robom te ludadke ideje",
nastavio je Palme, "Washington
poku§ava da izmjeni postojedu rav-note- zu
u svijetu, ignorirajudi dinje-nic- u
da nema pobjednika u nuklear-no-m
ratu, samo porazeni".
Palme smatra da su izjave Reaga-nove
administracije o mogudnosti-m- a
da dobije nuklearni rat "kranje
cini6ne".
Palme je takoder §ef Svedske
Socijaldemokratske partije.
Robert Erzisnik:
Prijedlog
Gradimo sve vise klaonica (samo u SR gmnSjrreaab.ndijjgieimr.aiomdiammllohjeks1ae3r9ce)e,,raaanmem,elsiajaeksjeeacjseevraesvmjeeamnsjave-e, . . Buduci da administracije ima-m- o sagrsavdeimviosej,osmtiosuzcud-dvaij- ebi biiozgpraamdeatno da nami-jenjeni- h samo za administrativne poslo-ve- ?