000049 |
Previous | 9 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Oglas: Ontarijski ministar upozorava da treba da automobil (ili komercijalno treba da izvadite "sticker" tablicu. Pla6a se 4 dolara tome u kom mjesecu ste mozete dobiti u mjesnom (if x i ,i i (iw ицлјдкдатадттаттгж "шз:адаш№ C25EE2S2 transporta komunikacija obnovite dozvolu svoj vozilo) do 28. februara, tj. koji lijepi registarsku mjesedno робат prema rodeni. informacije uredu koji dozvole. 'Phi}?.fQ№'ftfQ!'4'.2,'Xf.¥,fi£?lJ[№tm : M SADA je vrijeme da obnovite svoju dozvolu vo2nju automobila. Zbog novog sistema, oni koji zakasne, morati 6e du2e 6ekati u redu. бТА vi je molbenica koja moze dobiti u svakom uredu koji izdaje dozvole, dokaz o osiguranju, dozvolu vlasni§tva odgovaraju6u naplatu. Naplata iznosi $4 mjese6no od mjeseca u kome ste rodeni. GDJE? moiete da obnovite u svakom izdava6kom uredu u predjelu gdje 2ivite. Provjerite nalijepnicu (sticker) da budete sigurni da ta6no odraiava mjesec vaSeg rodenja. treba da izvadite novu obnavljafiku nalijep-nicu do 28. februara. Nalijepnica stavlja gornji desni ugao va§e zadnje tablice putnidkom automobilu; desni ugao prednjoj tablici vaSeg komercijalnog vozila. Ako prodate vozilo, skinite postavite svoje novo vozilo. © Ontario vam je u. Ovoliko platiti. Ministry Transportation and Communications Hon Ovo naplate putni6ke automobile 1983. rodendan VaSa naplata Jun Jul Oct Dec Jan Feb Mar 6 7 11 MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS regiStracijSka Jun Jul Oct Dec Jan Feb tablica 'Stanovnici sjevera placaju polovinu naplata. PredsjedniStvo SFRJ Beograd Jugoslavia $24 Iseljenicki "Nase novine" iz Toronta, Kanada, izrazava svoje sau6es6e povodom smrti cijenjenog druga i vode Vladimira Bakari6a. UREDNI§TVO ", I i za se na Sve izdaje o ''У.ТТ'"''1''!"-''-"-1''- — ЈУ. G252ZS23 & !"ИЈ1ж?$$$чјт w i. za trebate se i vi se VI se na na i gornji na tablice i ih na James Snow, Minister Harold Gilbert, Minister su za Ako je. 6ete of Deputy za Aug Sep Nov Apr May 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 8 9 10 12 13 14 15 16 17 MTHS IVfTHS VaSa Aug Sep Nov Mar Apr May vazi do. 83 83 83 83 83 83 83 84 84 84 84 84 ovlh list Opera Hemingwayu GODlSNJA NAPLATA $48.00 CIUDAD MEXICO (AP - Opera koja govori o zivotu americkog knjizevnika Er-nes- ta Hemingwaya, i ciji su autori sovjet-s- ki kompozitor Jurij Kazarin i pisac tek-st- a Crigorij Cigujnov, bit re ove godine iz-vede- na u kazalistu Garcia Lorca u Ha-va- ni - javlja kubanska agencija Prensa Latina. Prema rijecima kompozitora w - V-8- 1 " January 26, 1983, NOVINE --9 Napoleonove IIlldl%C Jl UVUIbljiS - Vojnici, zadovo-Ija- n sam s vama. Vi ste u ovom danu u Austerlitzu opravdali sve ono sto sam oce-kiva- o od vase neu-strasivos- ti. Vi ste okrunili svoje orlove besmrtnom slavom . . . Te rijeci izrekao je francuski car Napo- -' leon 1805. u trenutku kad vojske njegovih protivnika Rusije i Au-stri- je praktickivsie ni-s- u postojaie. Cak su i Aleksandar I i Franjo II sramno morali pobjeci Napoleon da bi spasili zivote. Nekoliko dana kasnije Napoleon je milostivo primio austrijskog vladara, ali mu je nametnuo ponizavajuci Pozunski mir kojim je habsburskoj monarhiji oduzeo ne samo Veneciju i Tirol vec i cijelu dalmatinsku obalu. Cetiri godine kasnije novi austrijski poraz predao je u ruke. Francuza i prostali dio Istre, citavu Hrvatsku s desne obale Save do usca Une i slovenske zemlje. Od tih hrvatskih i slovenskih krajeva Napoleon je stvorio llir-s- ke provincije sa sredistem u Ljubljani. U oblikovanju te administrativne jedinice, pridruzene Francuskoj, 25. pro-sinc- a 1809. jedan je od kljucnih datuma: za njenog vr-hovn- og upravitelja postavljen je marsal Auguste Mar-mon- t, odlican vojnik i dobar organizator koji je marsalsku palicu stekao upravo svojim vojnickim uspjesima u rato-vim- a protiv Austrije. Novostvorena llirija imala je 55 tisuca cetvomih km i po jednoj statistici iz 1813. milijun i po stanovnika. Prvi put u povijesti, doduse rukom osvajaca, ujedinjene su velike jugoslavenske oblasti. Sto nije mogla uciniti Austri-ja- , uvijek mucena strahom od svojih podanika, to je uci-ni- la Francuska, lisena feudalnih predrasuda i drzavno-pravno- g balasta. Povjesnicarima se oduvijek nametalo pi-tan- je zasto je Napoleon stvorio lliriju koja nije imala ni-kak- ve povijesne tradicije osim one prastarog ilirskog ple-men- a. Odgovor je ponajvise u NaJDoleonovoj vanjskoj politici: ti su krajevi trebali Francuzima kako bi postali neposredni susjedi Turskoj, s kojom su bili u dobrim od-nosim- a. Ujedno su mogli bez teskoca kontrolirati Bee i u slucaju sukoba s Rusijom uspjesno transportirati trupe na njene granice. Sigurno je da je Napoleon pri stvaranju llirije najmanje mislio na to da formira nacionalnu drzavu juznih Slavena. No, kad je llirija vec bila stvorena onda se, prirodno, o vecini slavenskog stanovnistva moralo voditi racuna. Prije svega francuska je vlast ukinula staleske razlike i iijed-nacil- a sve ljude pred sudovima. Ukinula je vlastelinsku sudbenost, mucenje i batinanje. Izjednacivsi sve gradane po poreznoj obavezi, osobito je pomogla seljacima koji su do tada snosili sve fiskalne terete. Posebnu paznju Francuzi su posvecivali privrednom i, kulturnom razvoju pokrajine. Posvuda su se gradile ce-st- e, unapredivalo narodno gospodarstvo i otvarale pro-svjet- ne institucije. Osobito je znacajno za nacionalno bu-den- je juzno-slavensk- ih naroda sto je francuska vlast do-pusti- iu upotrebu narodnog jezika u sluzbenom prometu. Njime se uci, njime se moze i smije govoriti u uredu, njime se pisu sluzbene novine u Zadru. Pa ipak, francuska uprava u lliriji nije posvuda stekla povjerenje mada je za kratko vrijeme za njen napredak ucinila vise nego austrijska kroz stoljeca. Pucanstvo nije prihvacalo nove zamisli i nastojanja: oslobodeni seljaci nisu znali sto da pocnu s preko noci stecenom slobo-do- m, a uvrijedeno plemstvo i stecenstvo nije se moglo pomiriti s gubitkom dotadasnjih povlastica. Posto su s vremenom Francuzi nametali sve vece poreze, zcijnbve i prisilna davanja nezadovoljstvo je postalo toliko aa je s odusevljenjem primljena vijest o propasti francusl'dg carstva. Napoleonova llirija je iscezla ali je — kako je kasr.'je napisao Imbro Tkalac — svim drustvenim klasama ytri? staze za svaki dusevni i materijalni napredak. Kazarina Cetiri evropska kaza-HSt- a do sada su izrazlla zani-man- je za postavljanje te opere na svoje scene, ali je odlufieno da se opera najprije izvede u Havani, jer je Hemingway na Kubi proveo 22 godine. Radnja prvog 6ina opere odigrava se u Evropi, a drugog na Kubi. U pisanju muzike za drugi cin sudjelovali su i kubanski kom-pozito- ri, a u pisanju koreogra-fij- e poznata kubanska balerina Alisija Alonso. NASE Nametanje novina Grad Leth bridge u Alberti je imao dnevni list koji je donosio svakojako §tivo, lokalno i орбе. Nedavno se promjenio, sada donosi uglavnom lokalno Stivo. Gradani su nezado-voljn- i, protestiraju. List se zove Herald i pripada Thompsonovoj organizaciji koja ima pedesetak dnevnih listova. Toj or-ganizaciji pripada i Globe and Mail, koji ima i lokalna izdanja, pa i u Lethbridge. Gradani su doSli do zakјибка da im Thompson namede dva lista, jednog za lokalne vijesti, drugog za орбе (nacionalne i medu-narodne- ). Zato negoduju.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 23, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-01-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000187 |
Description
Title | 000049 |
OCR text | Oglas: Ontarijski ministar upozorava da treba da automobil (ili komercijalno treba da izvadite "sticker" tablicu. Pla6a se 4 dolara tome u kom mjesecu ste mozete dobiti u mjesnom (if x i ,i i (iw ицлјдкдатадттаттгж "шз:адаш№ C25EE2S2 transporta komunikacija obnovite dozvolu svoj vozilo) do 28. februara, tj. koji lijepi registarsku mjesedno робат prema rodeni. informacije uredu koji dozvole. 'Phi}?.fQ№'ftfQ!'4'.2,'Xf.¥,fi£?lJ[№tm : M SADA je vrijeme da obnovite svoju dozvolu vo2nju automobila. Zbog novog sistema, oni koji zakasne, morati 6e du2e 6ekati u redu. бТА vi je molbenica koja moze dobiti u svakom uredu koji izdaje dozvole, dokaz o osiguranju, dozvolu vlasni§tva odgovaraju6u naplatu. Naplata iznosi $4 mjese6no od mjeseca u kome ste rodeni. GDJE? moiete da obnovite u svakom izdava6kom uredu u predjelu gdje 2ivite. Provjerite nalijepnicu (sticker) da budete sigurni da ta6no odraiava mjesec vaSeg rodenja. treba da izvadite novu obnavljafiku nalijep-nicu do 28. februara. Nalijepnica stavlja gornji desni ugao va§e zadnje tablice putnidkom automobilu; desni ugao prednjoj tablici vaSeg komercijalnog vozila. Ako prodate vozilo, skinite postavite svoje novo vozilo. © Ontario vam je u. Ovoliko platiti. Ministry Transportation and Communications Hon Ovo naplate putni6ke automobile 1983. rodendan VaSa naplata Jun Jul Oct Dec Jan Feb Mar 6 7 11 MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS MTHS regiStracijSka Jun Jul Oct Dec Jan Feb tablica 'Stanovnici sjevera placaju polovinu naplata. PredsjedniStvo SFRJ Beograd Jugoslavia $24 Iseljenicki "Nase novine" iz Toronta, Kanada, izrazava svoje sau6es6e povodom smrti cijenjenog druga i vode Vladimira Bakari6a. UREDNI§TVO ", I i za se na Sve izdaje o ''У.ТТ'"''1''!"-''-"-1''- — ЈУ. G252ZS23 & !"ИЈ1ж?$$$чјт w i. za trebate se i vi se VI se na na i gornji na tablice i ih na James Snow, Minister Harold Gilbert, Minister su za Ako je. 6ete of Deputy za Aug Sep Nov Apr May 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 8 9 10 12 13 14 15 16 17 MTHS IVfTHS VaSa Aug Sep Nov Mar Apr May vazi do. 83 83 83 83 83 83 83 84 84 84 84 84 ovlh list Opera Hemingwayu GODlSNJA NAPLATA $48.00 CIUDAD MEXICO (AP - Opera koja govori o zivotu americkog knjizevnika Er-nes- ta Hemingwaya, i ciji su autori sovjet-s- ki kompozitor Jurij Kazarin i pisac tek-st- a Crigorij Cigujnov, bit re ove godine iz-vede- na u kazalistu Garcia Lorca u Ha-va- ni - javlja kubanska agencija Prensa Latina. Prema rijecima kompozitora w - V-8- 1 " January 26, 1983, NOVINE --9 Napoleonove IIlldl%C Jl UVUIbljiS - Vojnici, zadovo-Ija- n sam s vama. Vi ste u ovom danu u Austerlitzu opravdali sve ono sto sam oce-kiva- o od vase neu-strasivos- ti. Vi ste okrunili svoje orlove besmrtnom slavom . . . Te rijeci izrekao je francuski car Napo- -' leon 1805. u trenutku kad vojske njegovih protivnika Rusije i Au-stri- je praktickivsie ni-s- u postojaie. Cak su i Aleksandar I i Franjo II sramno morali pobjeci Napoleon da bi spasili zivote. Nekoliko dana kasnije Napoleon je milostivo primio austrijskog vladara, ali mu je nametnuo ponizavajuci Pozunski mir kojim je habsburskoj monarhiji oduzeo ne samo Veneciju i Tirol vec i cijelu dalmatinsku obalu. Cetiri godine kasnije novi austrijski poraz predao je u ruke. Francuza i prostali dio Istre, citavu Hrvatsku s desne obale Save do usca Une i slovenske zemlje. Od tih hrvatskih i slovenskih krajeva Napoleon je stvorio llir-s- ke provincije sa sredistem u Ljubljani. U oblikovanju te administrativne jedinice, pridruzene Francuskoj, 25. pro-sinc- a 1809. jedan je od kljucnih datuma: za njenog vr-hovn- og upravitelja postavljen je marsal Auguste Mar-mon- t, odlican vojnik i dobar organizator koji je marsalsku palicu stekao upravo svojim vojnickim uspjesima u rato-vim- a protiv Austrije. Novostvorena llirija imala je 55 tisuca cetvomih km i po jednoj statistici iz 1813. milijun i po stanovnika. Prvi put u povijesti, doduse rukom osvajaca, ujedinjene su velike jugoslavenske oblasti. Sto nije mogla uciniti Austri-ja- , uvijek mucena strahom od svojih podanika, to je uci-ni- la Francuska, lisena feudalnih predrasuda i drzavno-pravno- g balasta. Povjesnicarima se oduvijek nametalo pi-tan- je zasto je Napoleon stvorio lliriju koja nije imala ni-kak- ve povijesne tradicije osim one prastarog ilirskog ple-men- a. Odgovor je ponajvise u NaJDoleonovoj vanjskoj politici: ti su krajevi trebali Francuzima kako bi postali neposredni susjedi Turskoj, s kojom su bili u dobrim od-nosim- a. Ujedno su mogli bez teskoca kontrolirati Bee i u slucaju sukoba s Rusijom uspjesno transportirati trupe na njene granice. Sigurno je da je Napoleon pri stvaranju llirije najmanje mislio na to da formira nacionalnu drzavu juznih Slavena. No, kad je llirija vec bila stvorena onda se, prirodno, o vecini slavenskog stanovnistva moralo voditi racuna. Prije svega francuska je vlast ukinula staleske razlike i iijed-nacil- a sve ljude pred sudovima. Ukinula je vlastelinsku sudbenost, mucenje i batinanje. Izjednacivsi sve gradane po poreznoj obavezi, osobito je pomogla seljacima koji su do tada snosili sve fiskalne terete. Posebnu paznju Francuzi su posvecivali privrednom i, kulturnom razvoju pokrajine. Posvuda su se gradile ce-st- e, unapredivalo narodno gospodarstvo i otvarale pro-svjet- ne institucije. Osobito je znacajno za nacionalno bu-den- je juzno-slavensk- ih naroda sto je francuska vlast do-pusti- iu upotrebu narodnog jezika u sluzbenom prometu. Njime se uci, njime se moze i smije govoriti u uredu, njime se pisu sluzbene novine u Zadru. Pa ipak, francuska uprava u lliriji nije posvuda stekla povjerenje mada je za kratko vrijeme za njen napredak ucinila vise nego austrijska kroz stoljeca. Pucanstvo nije prihvacalo nove zamisli i nastojanja: oslobodeni seljaci nisu znali sto da pocnu s preko noci stecenom slobo-do- m, a uvrijedeno plemstvo i stecenstvo nije se moglo pomiriti s gubitkom dotadasnjih povlastica. Posto su s vremenom Francuzi nametali sve vece poreze, zcijnbve i prisilna davanja nezadovoljstvo je postalo toliko aa je s odusevljenjem primljena vijest o propasti francusl'dg carstva. Napoleonova llirija je iscezla ali je — kako je kasr.'je napisao Imbro Tkalac — svim drustvenim klasama ytri? staze za svaki dusevni i materijalni napredak. Kazarina Cetiri evropska kaza-HSt- a do sada su izrazlla zani-man- je za postavljanje te opere na svoje scene, ali je odlufieno da se opera najprije izvede u Havani, jer je Hemingway na Kubi proveo 22 godine. Radnja prvog 6ina opere odigrava se u Evropi, a drugog na Kubi. U pisanju muzike za drugi cin sudjelovali su i kubanski kom-pozito- ri, a u pisanju koreogra-fij- e poznata kubanska balerina Alisija Alonso. NASE Nametanje novina Grad Leth bridge u Alberti je imao dnevni list koji je donosio svakojako §tivo, lokalno i орбе. Nedavno se promjenio, sada donosi uglavnom lokalno Stivo. Gradani su nezado-voljn- i, protestiraju. List se zove Herald i pripada Thompsonovoj organizaciji koja ima pedesetak dnevnih listova. Toj or-ganizaciji pripada i Globe and Mail, koji ima i lokalna izdanja, pa i u Lethbridge. Gradani su doSli do zakјибка da im Thompson namede dva lista, jednog za lokalne vijesti, drugog za орбе (nacionalne i medu-narodne- ). Zato negoduju. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000049