Jedinstvo, February 10, 1961

              Po stranicama listova
Liberali nemaju odg
"Glas kanadskih Srba" je
pocco posvecivati vecu pazn-njt- t
kanadskim pitanjima. To
rau jo pametnije oil onoga
8to je radio dosad.
U posljednjem broju (2.
februara) "Glas" je posve-ti- o
posebnu paznju nedavnoj
konfercnciji liberalno parti-j- e
u Ottawi. OpSiran izvjes-ta- j
o konferenciji napisao je
goepodin Fedor Rajic pod
nailovom "Liberali su spre-mn- i
za izbore". Objavljen je
i tekst govora liberalnog li-de- ra
Pearsona. "Glas" i Sr--
paka Narodna Obrana su se
uvijek drzali skuta parti je
koja je na vlasti. Sada su na
vlasti konzervativci, alj iz-gle- da
da su lWeri "Glasa" i
SNO zakljutili, da nc ce biti
dago, pa su poceli da se hva-taj- u
skuta liberala, raduna-jud- i
da 6e oni biti nasljcdnicj
konaervativaca. Mi bi se slo-- f
ili s njima da je konzervati-vcfm- a
odzvonilo, ali ne i u
pogledu Pcarsonovih sansi.
Mi bi rekli da Co vaZan fak-lo- r
biti Nova partija koja so
nalazi u procesu formiraja.
Liberali so boj0 to partijo.
Njihov strah ispoljcn jo na
razno nacine, a izrazavn ga i
Rajic u svom (ilanku.
Konfercncija liberalno
parti jo u Ottawi je bila zna-caj- na
ne toliko po onomo Sto
jo zakljucila, ncgo po tonu
§to su na njoj doSla do izra-z- a
'nova struja Kanadjana' :
raspolozenje za mir, nezavi-snos- t
i neutralnost. Rajic nas
obavjeStava da je na konfe-rcnciji
"pored priznatih au-ioritct- a"
prisustvovalo dos
ta "nepoznatih, mladih i no-vi- h
dolegata, koji su rati sa-bo- ra
(konfcrencije) obogati-- П
no samo svojim prisustvom,
vcc i svojim sveZim pogledi-m- a
1 aktivnim, cesto vrlo it-porn- im
zalaganjcm za te po-glede- ".
NaZalost, poglodi till
dologata nisu doSli do izraza
U odlukama konferencijo. o- -
sim mozda u pitanju mjcra i
protiv bosposlice. "Stara
gnrdn," im jo dozvolila da
govore, alj np i da odlucuju.
Pri tome su upotrebljeno ra-zno
smicalice. To je bilo na-roSi- to
upaidno u pitanju priz-nanj- a
N. R. Kine.
I Rajic potvrdjuje da jo
konfercncija u pitanjima va-njsk- e
politike zakljucila ono
Sto jo htjcla vodeca vrluin-Ik- a
na celu sa Pearsonom a
no ono Sto je Zelila vecma
dolegata. On pise: "Oko to-ga,
votdile su so u Komitetu
2,г spoljnu politiku i narod-ni- l
odbranu duge i otre di-skusi-je,
koje su se docnije
prenolo i na zasodanjc £ita- -
MOJ PRIJATELJ LUMUMBA
(Nastavak sa str. 1)
Nprstano skandiranje onemoguda-vak- )
je svaki govor. Masa od 40 000
muikaracci, njihovih Jena i djec da-ve- di
su oduika svom nestrpljemu zbog
pradugog cekanja Lumumba, u sivom
odijelu s kravatom iste boje, digao je
ruku pozivcrju6 na tiiinu, jedanput,
dtraput. Uspio )e i polako uzeo rije£.
Dva puna sata on ce lznositi plan
raiorm na svoj nactn, predlaiui ono
ito ) bio odlufto s funkcknrima pro-rinc- ij
na sjdnici nakon neprekidnog
rada koji je trajao od ponedeljka u)u-tr- o
do utorka navecr.
Pro vincij sko rukovodstvo bijaie o-dluc- alo
ukidanje institucije plemenskih
poglavica. preseliavanje izoltranih
grupa stanovnika, uspostavl)anj no-V- ih
obhka opctnske vlasti, nakon oega
bi odmah shjedili izbori i, konacno,
preumimanje brig za neapoeln od
from opctnskih vi)6a koja treba da
organiciraju obnovu, oeposobljavanje
putova I javn rodove Tu je zapoceo
dijalog
"Hocete hdase Flamanci vrat°" O-dgo- vor
je bio gromogiasan smijeh go-шШ- е.
"Jeste li aaboravifi udarce, uvre-- d
i nepravde gospodara'' " Ovaj put
j duboka ali rijecita tiiina ponukala
govornika da nastavi "Toga vise ne-6m- ol
Necemo knuitca za prodaju cr-na- ca
ni dozvola kretanja Slobodni
smo1" lisuce srea udara u ntmu s!o--
vog Sabora. Treba naglasiti i njihovih blokova". (3)
da su u radu ovog Komitela
tizeli u£esca, pored prizna-tih
strucnjaka na polju spo-Ijn- c
politike i narodnc odb-ran- e,
i oni dolegati za koje
se veruje da pretstavljaju
'nova strujanja medju Kana-djanima- '.
Narocito je uoclji
va bila grupa studenata, pre
dstavnika univerzitetske or- -
ganizacije Liberalne stran-k-e
. . . Prirodno je da su ti
studenti, a i nekj drugi de-iegat- i,
uneli dull radikaliz-m- a
i prilicno neodgovornog
gledanja na medjunarodne
probleme, a uz to i veliku
dozu idealizma zasnovanog
na nepoznavanju osnovnog
problema danaSnje medju-narodne
situacijo: suitino i
ciljeva medjunarodnog ko-munizm-a".
Ovdjc je korisno napome-nut- i
da je gospodin Rajic
bio idelegat iz Windsora i u-ze- o
uceSca u radu Komiteta
za vanjsku politiku i narod-n- u
obranu, to je istupao pro-tiv
"neodgovorne kritiko
Sjedinjenih Ameri6kih DrZa-va- "
i naglaSava da su "So-vjets- ki
Savoz i mcdjunnrod-n- i
komunizam odgovorni za
opasno stanjo medjunarodne
politike". Ali vecina dolega-ta
u Komitetu je glcdala
drukcTje. "Stoga nijo 6udo
— nastavlja Rajic — Sto u
Komitetu, pored ostalih, pa-l- i
i ovi predlozi: (1) da se
izvrsi bezuslovno priznanjo
i primanje crvene Kino u UN
i da Kanada otpo6ne akciju
u torn smisltt; (2) da Kanada
it intcresu uspostavljanja do-bri- h
odnosa sa novim naci-jam- a
Azijc i Afriko 'ostane
izvan sukoba izmediu dve
velike sile — SAD i SSSR —
Canada!
Made-iftU.- S.
Wahlngton
in
le,
Whate'er betide,
Unthinkingly
Kennedy,
a T
On
We
to
we Kennedy,
Syngman
Kanada nastoji na iskljuce-nj- u
Juzne Afrike iz Komon-velt- a,
zbpg politike 'apart-hajda- "
. . . odbaci u-potr- ebu
nuklearnog oruzja i
ne dozvoli stacioniranje ame-ricki- h
nuklearnih baza na
svojoj teritoriji; se
Kanada potpuno povuSc
vazdusnog odbranbenog sa-ve- za
sa Sjedinjenim Ameri-£ki- m
Drzavama (NORAD-a- )
i NATO".
Rajic kaze je "razum-ljiv- o
. . . (da) nijedna odgo-vor- na
Vlada politidka
stranka ne bi mogla prihva-tit- "
ove predloge. bi
rekli ih nijedna ozbiljna
poltticka stranka nc
odbaciti. I tu libe-rali
su propustili pokazu
ozbiljno pristupaju
problemima danasnjice i
su poili naprijed pozici-i- a
kojima su stajali rani-j- e
i kojima stoje konzer-vativci.
Kakva je stvarna ra-zli- ka
izmedju njihovih i
konzcrvativnih stavova u pi-tanjima
vanjske politike?
Nikakva !
Liberalna konferencija
Ottawi jedna
volika naroda.
PokuSalo so stvoriti dojam
liberalna partija prom-icnil- a,
je po§la naprijed
i odgovor proble-me
koje suocavaju zemlju, a
u stvari,
jo su po6ela hvata-t- i
"nova strujanja", je
osvojila. I teSko
. . . Kanadjani koji
i naprcdak
potrazo drugi za njihovo
ostvarenjo. kapitnlisti6-ki- h
partija so oce-kiva- ti
. . .
£ & U & B R
Uy MATIIEU
Harold napi-a- o jo u Vancomcr ila
Kanada nc moJc imali nezatKne politike od Sjedinjenih
I)r£.ta. a in mu je dRoorio drugi suradnik it)R list л
IJarry Mather м-rzijo- m himne.
0
Our land,
With
Wo mutt go bend hand,
At
well atasd,
Ye, atand on gs&td
0
Well Linden guard fertile.
0 Сигмик!
Are Ration Not
Your life ikfteed
Mich, and Mo.
With glowinc bmtti
ae them rto,
Thoe Deep South §chwle
free,
revere, O
Chaing and Rhee.
o v o r a
da
(П) da
(6) da
iz
iz
da
niti
Mi pak
da
danas
mole baa
da
da
sa
na
na
u
je bila samo
soga na racun
da so
da
da ima na
ona je ostala gdje
bila. Nju
ali ni-su
da ho-c- e
zole
mir mora jit da
put
Od
ncma sto
lUKKY
Weir litu Sun
ovont kanadke
U.S
yoo
and Tex.
And
da oni
0 Canada 1
Neutrality it Kcd.
Well too the line
And go Ju#t %here we're led.
To end world hate
Well all hate more.
For роме prepare for war,
To how our freedom
Unafraid
Well cancel Cuban trade.
O Canada!
fteneftth the neelw ftoea,
Stand firm with Sea
And never aeefelbe,
Ignore the fatt
That China grows,
To Rum be b№eeM.
And tand oa guard
O Kennedy,
Well tend on guard for
thee.
bode UHURUi UHURU" Phma
odusevljenja nosi neodlu6ne i slabe
prema covjeku koji stoji uspravno i
svojim rukama upravlja mnoitvom
"Mi smo slobodni, slobodni ljudi na
najoj zemlji, bogatoj zemlji kojoj se
danas udvaraju oni ito su je joi jucor
plja&ali. Hocete li ponovo uzeti tu ze-mlju?
Onda treba da nestanu svi oni
koji su sudjelovali u kolonijalnom si-stemu,
svi oni koji su prodavali nale
oceve flamanskoj administraciji. Jeste
li za to?"
Bodefi blijeite kao munje narodnog
gnjeva.
"Prema tome — naefcxvlja govornik
mirno mi demo se baciti na poeao.
Radit cetno za sebel Flamanci su se
zammali samo za rudnike. I mi cemo
takodjer raditi u rudnkama, i net ze-mlji
Gradit cetno oeste Kako?"
Dijalog se vodi tako normalno da
svatko bez ustezanja predlaie svoje
rjeienje Uskoro, naravno, nitko viie
ne moze nikoga (uti Starice su zesto-k-e,
to je prvi put da mogu iznijeti svo-je
nazore, one bacaju svoju vjekovnu
mrfnju u lice plemenskih pogkxvioa,
nijemih, zaprepaitenih koje je tek ra-doznal- oet navela da zalutaju u ovaj
skup tisuoa neumoljivih sudaca Kad
je prvi m.mstar lzrekao njihovo ukla-njanj- e.
oni su nestali u pravoj oluji u-rh- ka
i zviJduka Lumumba se smijao,
odnio ie pob'edu bez lkakvih te§koca
[--
V liiliiliHflirin rililll' tt ) ишшшшшш lttttlgtj £н~- - =wft S S.4wfeiiV?iaWA-l- : %39t?it"
STRANA 3
Krnjevic kritizira biskupe
Dr. Juraj Krnjevic u "Hr-vatsko-m
Glasu" nastavlja
kritiku hrvatskih biskupa
zbog spremnostj da se spo-razu- me
sa jugoslavonskom
vladom. On im predbacuje
da u svom memorandumu ju-goslavens- koj
vladi nisu pos- -
tavili "nikakovih politickih
i narodnih zahtjeva, kao, na
primjer, zahtjov za slobodu
Hn'atske ili za idemokraciju
jli slobodne izbore itd. Nema
cak niti nikakovih zahtjeva
u pogledu katoli£ke Crkve i
njezine djelatnosti". On sa-mo
"oekuju" da 6e "gra-djans- ke
vlasti dosljcdno i li
beralno primjenjivati driav-- l
ni ustav i zakone, o pravnom
poloiaju vjerskih zajednica,
prema Crkvi i njenim preds-tavnicima- ".
Mo?da stvar i--
pak
nije tako iodnostrana
kako ju Krnjevic predstav- -
IVIrziteiji Ijudskog roda
Nitko ne moZe tako iskri-vit- i
stvari kao £ikaskn "Da-nica- ",
koju tired jttju ufaSis-tick- i
nastrojeni fratri. U bro-ju
od 25. janttara osvrnuli
su se na glasovitj Hru§5ov-lje- v
govor od G. janttara.
HruSeov jo u torn govoru n.i
jedan izvnnredno jasan i u-vjer- ljiv
naSin izlozio put za
osiguranje svjetskog mira, a-- Ii
'Danica' kaze da "Hrti§6o
opet zvecka sabljom". Ova-kvi- m
tumaSenjom urodnici
"Danice" pokazujit samo
svoju neozbiljnost. Oni jo u- -
DOBRA OPOMENA
"Znjedntfar" (1. februa-ra)
ukazuje na pojavu knji-g- e
The crimes of the fascist
occupators and their colla-borators
against the Jews in
Yugoslavia", koju su izdale
jevrejsko organizacijo it Ju-goslavi-ji,
pa konstantira:
UstaSe
u Hrvati o- -
mjen
piemo nokog
u
narodo
Zutim je redati glavne tacke svo-je- g
Svaki odlomak
je khcanjem:
je neka baka koju
je uznemirila visina predvidjenog po
i crnih vladara je
zavriena, txebalo je izbrisati i
na njih. ulioa su dekolo-nizira- m. Stadion je dobio Lumum-b- e,
a trg ime Slobode Slobo-d- e
koju se
pi-vo- m.
. . . UN nas no mogu
nadnio da
mi tajnu svoga stava,
pravi razlog svog bijesa,
kako to rece oni me
"Sto s Kongom? (On je to
Koenge). Pogledaj sebe
povjerenje u mene, boje
se gazda. je ta
Veceras oni su slobo-dni
sa mnom"
nastavio je svoje
razmisljanje ce sami
sa mnom № Hammarskjold, ni
narodi bi
Ni Kasavubu, jer mu vjera
ih oni su doili ovamo sa
svojim svojim
Tko moze ozbiljno vjero-vat- i
da biskupi ne znadu §to
u toliko viSe sto
njih stoji Vatikan?
Krnjevic dobro zna (a
jo da to t javno
da .visoki katolicki klcr u
Hrvatskoj (zajedno s Vati-kano- m)
nije zainteresiran
za slobodu boljitak hrvats-ko- g
nego mu je gla-v- nj
da osigura svojo inte-res- e
i pozicije, i ako je sada
postavljati "politi6-k- e
i narodne zahtjeve", to je
zato smatra da svoje
i pozicije u sadasnjim
prilikama mo2e osigu-ra
tj sporazumom sa sadaS-njo- m
nego borbom
protiv nje.
i Krnjovi6 .
-- ч
-
-
1
i
smatra ju da komuni-zam
zaustavit
silom pa sto bilo. A
so kakve te5ke
bi rat imao za
j narod c, onda
doci do zakljucka da urc-dni- ci
"Danice" bczbrizni
6ovje2anstva.
Oni so dalje idrZe tcze:
je da covjecanstvo propa-dn- e,
nego da pobjedi komu-nizam.
Propast ceka samo ono ko-ji
tako gledaju.
"Zajedni6ar" ргсрогиба
"hrvatskim ultra-nacionnlis-tim- a"
da prostanu svracati
"painjtt svijeta na scbo i ono
su ili Sto
"Zajcdnicar" poziva to c- -
lemonte da prostanu "j dalje
"Hrvati su ti tim zlo-isramot- iti svoj narod".
6inima uCestvovali dobroj I Svi poSteni co na
vo amen !
TKO JE DAO PP.AVO?
List New York IIcrald-Tribun- o objavio jo slijedeeo
Joso d'Amico :
"Kao Amerikanac, ja bi zolio znati tko jo
dao da patrolira morima?
"Tko jo Americi dao dozvolu da 'obuztlava' komu-nizam?
"Tko je dozvolio da razblja svaku vladu
IjoviCarskih ideja?
"Tko je Americi dao pravo da podupiro Frankovtt
Spaniju i klerikalizam?
"Tko je Americi dao pravo da so mije5a poslove
drugili vlada po svijetu?
"Umjesto izaziva svijeta da ju mrzo, zaito
Amerika no pazi posla?"
stao
programa pnh-vac-en
"Hejel". Jedan je-d- mi
prigovor stavila
reza.
Era bijehh bila
cak sje-oan- je
Nazivi
ime
velik
sad ovdje, na ovom narod-no- m
veselju, Sirokogrudno slavilo
"Zapad i razumjeti"
Lumumba s nad stol kao
zeli povjeriti
"ruiila£kog
nazivaju koji
ne zele razumjeti".
ce biti iz-gova- rao
oko
Oru itnaju ne
vise Nekad satna njec
uhjevala strah.
"Kongo on gia-sn-o
oni
Ujedi-nje- m
ga ne mogh stvorih.
nedostaje
Sve plaJi,
navikama komforom u
Ija.
rade, iza
vri-jem- o
prizna)
i
naroda,
cilj
prestao
sto in-tere- se
bolje
vladom
Varaju hrvatski
li.skiipi
narod
viick
treba orttZa-no- m
kad
sjetimo pos-Ijedic- e
sve zc-ml- je
moramo
su
prema sudbini
i Bo-lj- o
sto oni zastupali
zastupaju".
kazati —
IM
Americi
dozvolu
Americi
svoga
stvoriti
civilizaioraku misiju, oni Me orgamzi-ra- ti
Kongo na svoj nacin, ali s kim?
Kako da ih se pod takvim uvjetima
razlikuje od oruh ito su dofii prije njih
u ime cvilizacije koja nije bila nasa'
Moida govorim isto ito i oni, ali na
svojem jeziku, jeziku cttavog jednog
naroda
Za sve te ljude, naisle s krizom ko-ju
su izazvali Belgijanci, Kongo je ie-d- na
vrsta medjunarodnog triiita gdje
ie sve na prodaju Istina je, ja to znam
da se neki od mojih mimstara, mojih
najblilih suradmka, mogu lako kupiti
Znam to, ali sam zasad primoran da
suradjujem s njima Zapadnjaci i UN
nas ne mogu razumjeti, om ce preka-sn- o
shvatiti ito je ovdje sve na kocH.
Stoga izridito zahtijevam da nam do-la- ze
u pomoc samo Afrikanci bijeli
ili crni. bilo kakvog porijekla. Afnka-nc- e
nece zbuniti nasi problemi i nail
obicaji kao ito zbunjuju Amenkance
ih Evropljane
Predloiemo, moJda nespretno all na
nai na&n, da potpuno jasno utvrdi-m- o
prava covjeka. izmucemh naroda
drugog reda kakav smo i mi Surovo
postavljamo pitanje stvarne nezavi-snoet- i.
Da ili ne, moze li jedan narod
i njegova africTca vlada slobodno bi-ra- ti
vlastiti put svoje neuvjetovane
slobode? Odgovor je nastojanje da se
ova banalna knza rijeii u smislu u-pra- vo
onog poretka koji dovodimo u
pitanje. Mi nemamo da biramo izme-dju
blokova. Nai je blok Afrika"
(Nastavlja se)
JEDNA OD NAJTE29H OPTiJZB!
NASEG STOLJEOA
Sto je polufto kapetan radnika na plantazama, u-Gal- vao
svojim p o m o r stanovljeno to da je najma-- s
k i m podvigom ? Polu-- 1 nje jedna trecina muikoc
cio je to da svijet sada zn.i
neSto vi§o o Portugalu i bor-b- i
njegova naroda protiv Sa-lazaro-va
fasisti6kog rezima.
Ta borba se vodi godinama.
ali o tome se na Zapadtt cu-tal- o,
jer Salazar jc clan At-lantsko- g
pakta i — branioc
"slobodnog sveta"! Medju-tim- ,
sada su se poceli iznosi-t- i
vazniji momenti borbe u
Portugalu. Tako je engleska
Stampa pronasla i objavila
jedan govor kapetana Gal-va- o
u portugalskom parla
mentu 1947. godine, naziva-jud- i
ga "jednom od najtezih
optuJbi naseg vijeka".
Kapetan Galvao je kao
61 an portugalskog parlamen-t- a
imao za zadatak da ispita
stanje u portugalskim kolo-nijam- a
Mozambik. Gvineja i
Angala. Govor je bio zatas-ka-n,
a Gab'3i uskoro zatini
ba6en u zatvor iz koga ie u-ma- kao
tek poslije deset go-din- a.
"Statistiko su nijeme, one
ne viStt, ono no govore o bo-l- u
— rokao jo Galvao — co-vje- k
mora otici i vidjeti sam
posto mora podsticati one
koji zele da odu, umjesto da
ih osudjuje na progonstvo
kao nepozeljno clcmento".
Poslije ovakvog uvoda, Gal-vao
jo prod skupstinom, ko-ja
je zanijemila zbog tolike
smjelosti, iznio stravicntt sli-k- tt
drzanja kolonijalnih ci-novni-ka
i vlasnika plantaza
it Mozambiku, Gvineji i An-go- li.
Ove cgzoticne аГпбк
zemljo pate od panicnog bje-gstv- a
stanovniStva u susjed-n- o
krajeve. Ljudi se odselja-vaj- u
ili izumirti it ovo dob a
kada inaco iniamo brzo po-vocan- jo
stanovniStva it svim
dijelovima svijeta Zdravst-vo- ,
kao jedna opceovjocan- -
ska inatitucija, u portugals
kim kolonijama praktino nr
postoji, a ono malo Пјебепја
koji se usudo ia dodju ti
gradsko centre, bjozo 6im im
narcdo da odu u unutraS-njos- t.
Samo it Angoli svako
hiljadito dijete posjecujo o-sno- vnu
skolu, a smrtnost djo-c- o
u Mozambiku, na primjer,
ponjo so do uzasavajuccg
broja, do GO posto.
Na plnntazamn, smrtnost
radnika — urodjenika 6esto
dosti?.o i 10 posto. Kada su u
Angoli sprovell zvaniSnu an-kct- u
o fizickoj spo?obnost'
mim шшж warn
dolara na i
odriavanje vojnih si-gmanriov-skog,
cangkajSev-sko- g
roakcionarnih
Aziji. Casopis kaic
da je novae utroSen
Sto i sluzbeni
krugovi Washingtcnu.
Juzna Koreja dobila
i po dolara kojom je
stvorena opremljena vojs-k- a
od od est stotina ti-sttc- a
ljudi.
Formoza je lispjela da UZ
izdaSnu pomoc op-re- mi
vojsku buduci da
je onaj kadar je Cang
Kaj Sekom pobjegao iz kon-tinentnl- ne
Kine poslije
revolucije postno pres-ta- r
za vojnu sluibu.
U Juznom Vijetnamu, tit
je milijarde do
lara na podizanje oruzanih
snaga od fcto pedeset
ne izgledfl
boljc.
U Tajlandu, Jasopis,
stanovni§t'a nesposobna za
bilo kakav rad. U centrima
za regrutovanje radne snagc
svaki deseti radnik odbijen
je zbog fizickc ncsposobnos-ti- ,
dok najmanjc 10 posto o-sta- lih
bjezi sa posla ili umirc
od starih oboljenja. Ovdje
Galvao okronuo portugal-skim
vlastima i uzviknuo:
"Da bi se pokrio nedostatak
radne snage, vlasti pribjega-vaj- u
najbrutalnijoj goloj si-li.Sa-mo
mrtvaci su zakta po
rada".
Isticanje da portugalske
kolonije danas iive od sveo-huhvatn- og
sistema prieilnog
rada. kakav se ne primenju-j-e
ni jednoj drugoj afriS-k- oj
koloniji, 6ini najstraini-j- i
dio Galvaovog historijskog
srovora. Vezane za
tanak sloj vlasnika
portugalske vlasti su
tako reci tda ih na-ziva- ju
pormanentnom rad-no- m
snagom i da nadoknade
svaki gubitak koji nastane
zbog beXanja, smrtnih
i pobuna. Galvao isti-c- e
da su vlasti nadoknadji-val- e
radnu snagu cak i it slu-cajevi- ma
kada je taj
iznosio oko "5 posto svih za-poslen- ih
na svakoj plantazi,
pribjogavajuci
regrutovanja kojima bi mog-l- i
pozavidcti cak i juznonX-ricl-ci
rasisti.
Galvao : "Stanje
jo gore od onog koje slvara
ropstvo. U roboviasnickom
sistemu kupljon 2ovjck sma-tra
se bar za stoku, on prod-stavlj- a
noSto dragocjeno za
vlasnika koji je zaintoreso-va- n
da rob ostane zdrav, jak
i aktivan, kao Sto treba da
budo zdrav i njogov konj
ili bik . . . Ali kod nas — it-rodje- nik
so ne olkupljujo,
njega vlasti jednostavno iz-najmlj-uju,
mada on mo2da
ima status slobodnog covje- -
ka. Kada viSe nije sposoban
za rad, molo zatra2iti
naknadu!"
Galvao je zakljuSlo svoj
govor ponosnom primjed-bo- m
da preuzinia punu od-govorn-ost
za svaki podatal:
i da je spreman da ga doktt-mentuj- e
na takav nacin da
bi se svakom digla kosa na
glavi. On ga je zaista do-kumentov- ao
— sopstvenom
robijom pobunjenickim go-sto- m
na "Santa
o
Kako piM' amorifki politi eden u pitanje
6ki magazin "US Nvs and O Laosu u om momentu
World Report", Siedinjeiu- - nije potrebno govoriti. Samo
Dr2ao su posljednjih do- - na laosku vojsku utroseno jj
setak godina utrosile 10 mi-,P- 5 milijuna dolara, a ukup- -
Iijardi stvaranje
snaga
i drugih
reiima u
uzalud-no- ,
uvidjaju
it
mili-jnrd- u
i
viSo
americku
novu
koji sa
pob-jed- c
roseno pola
tisuca
vojnika, situacija
ka2e
so
stedjeni prteilnog
u
politifki
planta-za.
se
obavezalo
obo-ljenja
gubitak
mctodamr.
nastavlja
jak
gazda
i
i
Marija".
za
no za posljednjih Sost godi-na
na Laos jo otiSIo oko Л00
milijuna dolara. U slucaju
Kombodze citirajtt so zalbo
da zemlja i dalje idc u lijc-vo- ,
a u vezi Pakistana — da
jo glnvni rezultat naoruza-vanj- a
njegove vojske bilo i-riti-ranje
Indije.
Svi ti slucajevi imajtt za-jodniS- ktt
specifiJnu crtu: na-im- e,
oni pokazujit da jo na-metan- je
svim tim oruianim
snngama ciljeva t orijentira-nja- ,
koji su suprotni intorc- -
sima njihovih naroda, dovo-l- o
do demoralizacije i bitnog
smanjonja pfikasnosti.
Isusivanjc morskoff
dim ti Ilolniuliji
U istonom holandskom
Flevolandu. na dnu morskog
zaliva Ziderze koji je djelo-mifn- o
isusen vcc se obradjtt- -
jo 51.000 hektara ili i§ od
tredine bivSeg morskog dna.
Prosje6eno je 130 kilotneta- -
gdje je utroseno 325 miliju- - ra puteva j sngradjeno 17
na dolara, moral modernizi-- mostova. 11 1961 godini u- -
Irane vojske ozbiljno ie do-'obr- at c0 so pna zetva.