Novosti, August 24, 1944

              STRANA 2 "NOVOSTI" Četvrtak 24 crug 1944
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registercd in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Pobjede se redaju kraj se bliži
Redaju se pobjede savezničkog oružja na sve strane
Na istočnom frontu nepobjediva Crvena Armija već vodi
borbu protiv hitlerovih trupa na starom njemačkom teritoriju
u Istočnoj Prusiji osvaja Varšavu glavni grad Poljske i otpoči-m-a
velikom ofenzivom prema Balkanu da izbaci Rumunjsku
Bugarsku i Madjarsku iz Hitlerovog kola i spoji se sa narodno
oslobodilačkom vojskom Jugoslavije
U Sjevernoj Francuskoj razbijen je nacistički otpor duž
cijelog fronta i eno savezničkih trupa na rijeci Seini i pred
glavnim gradom Francuske Parizom
Otvoren je i Južno Francuski front ili peti saveznički
front u Europi čija oštrica je uperena sjeverno očito sa ciljem
da se spoji sjeverna i južna saveznička armija u Francuskoj
odijeli hitlerovu Europu od fipanije i Sredozemlja dakle od
vrela znatne pomoći koju je Hitler dobivao iz Spanije i Južne
Amerike
U Italiji savezničke se divizije hvataju Sjeverne Italije pro-ganjajući
nacističke odrede prema Alpskom gorju
U Jugoslaviji Narodna Oslobodilačka Vojska i Partizan-ski
odredi nemilosrdno tamane hitlerove ustaške i četničke
horde na svim sektorima
Pored toga podzemna Europa se diže Oslobodilački pla-men
zahvaća sad jednu sad drugu zemlju što sve skupa ne-vjesta
brzi krah hitlerovih armija Ili kako je to nedavno bri-tanski
general Montgomery rekao "konac rata je na dogledu"
Pa i ako su ratne vijesti u prilog ovakvog zaključka ipak
rat još nije gotov Zadnja bitka još nije prošla Zanašati se
pobjedom nije dobro jer baš u tom zanosu lako so zanemari
dužnost bilo na frontu bilo u pozadini
Pospješimo pomoć narodima
Jugoslavije
Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavena za Pomoć
Slobodnoj Jugoslaviji donio je odluku da svog nacionalnog
organizatora teašalje na opsežnu zemaljsku turneju Svrha te
turneje jeste pomoći našem narodu organizirati rad u kam-panji
uspostaviti lokalna Vijeća i objasniti narodu potrebu
izdašnije pomoći i življeg rada u kampanji
Mi vjerujemo da će ovu odluku Vijeća pozdraviti svi is-kreni
ljubitelji oslobodilačke borbe u staroj domovini jer je
ona vremenita i korisna Takova turneja je — po našem
skromnom mišljenju do kojeg dolazimo prateći tok kampanja
— neophodno potrebno Izgleda nam da je kampanja za vri-jeme
u zastoju te da je općenito stvoren dojam kad smo na-šim
junacima uputili prvu pošiljku medicina u iznosu od pede-set
hiljada dolara da smo s time obavili našu obavezu prema
njima Pored toga mi smatramo da je osnovne razloge za pri-vremeni
zastoj kampanje potrebno tražiti u glavnom u tri ne-dostatka:
Nismo do danas uspjeli ujediniti sav naš narod u Kanadi
oko rada za prikupljanje pomoći narodima Jugoslavije i na-rodnim
junacima maršala Tita Staviše pojedini elementi iz-me- dju
našeg naroda koliko medju Hrvatima toliko medju Sr-bima
proračunano i sistematski rade na tome da se tu kam-panju
onemogući rabeći u tom neljudskom poslu metode ko-je
su samo narodnim neprijateljima svojstvene
Medju dijelom našeg naroda još nema razumjevanja puta
i načina kojima možemo i trebamo pomoć slati Tome je znat-no
doprinesla mučka i javna kampanja kleveta i defetizam
od strane svih koji ne žele da pomažemo svetu oslobodilačku
stvar našeg naroda
Treći razlog leži u činjenici da nismo za kampanju uspje-li
zainteresirati najšire slojeve našeg naroda u ovoj zemlji jer
u pojedinim naseljima nisu poduzete organizacione mjere
koje bi zajamčile maksimum redovnog pritoka pomoći
Nema sumnje da su svi ti i mnogi drugi nedostatci po-nukali
Izvršni odbor Vijeća da poduzme ozbiljne i odlučne
mjere za pospjesenje kampanje za bolju organizaciju rada i
više jasnoće u sva pitanja odnoseća se na kampanju i slanje
naše pomoći Ma koliko se o tim stvarima pisalo kroz štampu
pojedincima i organizacijama njih je nemoguće temeljito ob-jasniti
niti dovoljno široko razgraditi ako se u naselja — me-dju
narod — ne izašalje jednog spremnog pouzdanog i valja-nog
javnog radnika
Kako saznajemo iz službene izjave Vijeća tu turneju će
poduzeti naš zemljak brat i prijatelj Nikola Kovačević Nje-gova
borbena prošlost njegova požrtvovnost u radu za
demokratsku i protu-fašističk- u stvar i konačno njegovo poz-navanje
stvarnih okolnosti u starom kraju i kod nas u Kanadi
omogućiti će mu ispuniti taj teški zadatak uspješno i po svetu
oslobodilačku stvar naših na domu korisno
Poznavajući niz godina brata Nikolu Kovaćevića mi vje-rujemo
da Vijeće nije moglo naći prikladnije osobe za taj ve-liki
i teški narodni posao Toga radi se nadamo da će u svim
naseljima našeg naroda biti toplo dočekan i da će mu biti
pružena ruka na radu kojeg je poduzeo privesti uspješnom
kraju
Na svršetku pak najiskrenije obeoajemo da ćemo sa naše
strane učiniti sv u našim snagama da Vijeću omogućimo
ojačanje kampanje za pomoć narodima Slobodne Jugoslavije
te da mu širom otvorimo stupce naše novine koliko za orga-niziranje
pomoći toliko za agitaciju i propagandu tog velikog
i časnog pothvata
Na posao braćo i sestre za izdašnu pomoć junacima
maršala Tita za pomoć ranjenim narodnim junacima i za
pomoć našem opljačkanom iznemoglom i teško ranjenom na-rodu
na očinskom domul
-- 1
!%'?%''&
iXXfiS
L
vw-6wwi- 3a
"-- w t £'&&
4 zmzz_ft
F?
{£&£
-
- '
-w
Jt£ JZL-&- L
ćn CHKA J
'fneJB'YR'' rjrrr" T%ywwiii"r ri Yrr 1 --— ~"vj -- 7™E3rsTW-jy £ oi£--z
Moskva — U svim demokrat-skim
zemljama koje se bore pro-tiv
fašističke osovine i za pobjedu
Ujedinjenih Nacija mnogo se piže
i raspravlja o uspostavi jedne me-djunarod- ne
organizacije mira pos-lije
rata koja bi imala za dužnost
spriječavati ponovnu agresiju i
krvoproliće Jedan pogled o osni-vanju
takove organizacije i njezi-ne
dužnosti objavljen je u sovjet-skoj
mjesečnoj reviji Zvijezda
koja izlazi u Lenjingradu Pisac
članka N Malinin objašnjava
slabosti Lige Nacije uslijed kojih
nije bila u stanju zaustaviti agre-sore
očuvati mir On zaključuje
da je glavna slabost Like Nacija
bila u tome što u njoj nije vladala
jednodušnost po odlučujućim i
sudbonosnim pitanjima i što nije
bila jedinstvena u poduzimanju
mjera protiv zametača rata Go-voreći
o potrebi osnivanja snažni-je
i odlučnije medjunarodne orga-nizacije
mira N Malinin nastav-lja- :
'Tosebna pažnja mora se pos-vetiti
deklaraciji konferencije u
Moskvi po pitanju svjetske sigur-nosti
koja izražava spremnost ve-likih
demokratskih sila za podu-zimanje
praktičnih mjera u osni-vanju
Medjunarodne Organizacijo
Sigurnosti
"Zaključak iz svega što je gore
napisano (o Ligi Nacija) je Ha
Medjunarodna Organizacija Sigur
nosti mora biti izgradjena na so
lidnoj osnovi i sa aktivnim vod-stvom
velikih demokratskih sila
Te sile moraju organizirati uprav-ne
organe takve organizacije Ono
moraju na sebe preuzeti odgovor-nost
za suzbijanje agresije pa ako
će biti potrebno da agresiju suzbi-jaju
vlastitim oružanim silama
nezavisno od drugih članova orga-nizacije
"Odgovornost za mir nesmlje
biti podijeljena medju šosdeset
vlada ili više Ona se nesmlje sta-viti
za zadaću nekoj nesposobnoj
organizaciji Odgovornost za mir
moraju preko sebe preuzeti veli-ke
vlade koje za nju posjeduju
dovoljno jaku snagu Uzimajući
to u obzir ml bi preporučili da
velike sile takodjer potpišu me- -
djusohni ugovor za spriječavanje
agresije
"U tom ugovoru ono moraju oz-načiti
ulogu za pojedinu silu u ga-jenju
vatre nkog novog agresora
Ova uloga neće biti ista za svaku
silu i ovisiti će na nekoliko politi-čkih
geografskih i strateških us-lov- a
"Sama činjenica o postojanju
ovako čvrstog upravnog organa
najsnažnijih vlada svijeta opomi-nja- ti
će i zastrašiti moguće agre-sore
Čak i najosiguraniji ludjaci
kao Sto je Hitler deset puta će se
premisliti prije nego povedu bilo
kakav agresorski napad
--
£w-wrm-£ '&''--' mmjm "+ i2?1lsSStS!rttSe?'- -
-- J J&i-5žCS5SEŽ- C5 'T "ejn'Pf npmrmfmiimmir
urir
m£$-- Z~m~:
—v u-- - i : ' '----- V:'
i a —JTl'Jlli n n
'
i u i :
i
"
i
49UJ( TS- -
"A što imamo reći o
policijskoj sili o kojoj m
toliko govori? Samo oni koji o
novoj organizaciji misle kao i o
Ligi Nacija mogu misliti o
policijskoj sili
"Planovi za medjunarodnu poli-cijsku
silu su utopija Da bi so
suzbilo agresora danas je potrebno
imati stotine svako vrsnog oružja
i opreme Posve je jasno da se
takva vojska ne može izgraditi u
nekoj neutralnoj zemlji gdje je
uspostavljena Or-ganizacija
Sigurnosti U neutral-noj
zemlji ta armija bila bi izoli-rana
od svojih vrela za snabdjeva-nj- e
"Takodjer nije pitanje da svaka
zemlja ima dio vlastite vojske za
policijsku silu To
ne koristi jer će svaka zemlja za
ovakvu vojsku morat imati odre-djen- u
količinu vojske zalihe i ko-mandu
"Ali govoreći o vodećoj ulozi
velikih sila za savladanje agresije
mi ne isključujemo male nacije iz
borbe za svjetsku sigurnost Skoro
u svakom slučaju velike sile tre-bati
će pomoć malih nacija u
njihovih pomorskih i
zračnih baza pa čak i u uključa-vanj- u
vojske malih nacija u voj
nim manevrima
Drzovita izjava premijera
Drew da će njegova lada učiniti
sve u njenim snagama da sprije
či uvadjanje i provod jen je držav-nog
zakona za pomoć obiteljima
je svojstvena njemu i ponovno ga
iigoše neprijate-ljem
društvenog napretka Ona bi
morala izazvati negodovanje me-dju
cjelokupnim narodom ove pro-vincije
i diljem zemlje što će bez-dvojbe- no
i učiniti
Važno je naglasiti da je ta iz-java
Drew-- a neposredno odobrena
i pohvaljena po Mr Bracken-- u
(vodji kanadskih Torijevaca —
nap uredništva) koji nije gubio
vremena u pohvali iste sa riječi-ma:
"ta to je prirodni odmjev"
On se potpuno slaže Pa argumen-tima
Drew-- a da je provincija On-tario
u pravu kad zahtjeva da t
nadalje zadrži sav prihod za vla-stite
društvene posluge pa i ako
je to na štetu nacionalnih intere-sa
zemlje To je JoS jedan očevi-dan
dokaz da Mr Bracken nifa
čovjek koji bi trebao biti na čelu
na?e zemlje u svojstvu vodje bu-duće
konzervativne vlade kako to
predlažu Torijevci
Najavljenje rata provinciji
Quebec od strane ontarijskog pre- -
nrfftCfijĐcC?JKWiiJWf£:WW
Kjpssju mJtnBWlMi
ĆH-TZ- G
T-OGErU-BR
iT& vvkJtu4''%k
TiiiinimWiiillanriđitti(iiii
me-djunarod- noj
Medjunarodna
medjunarodnu
12-korišća- vanju
nepopravljivim
iA&sf# — i IsLt '7$
'?' yJS2HWt
rr t~ra„_ "f_VMd --t~ 1 7—fcI- -
#5)
medju-narodn- oj
lT$$fc
LB-r'- S tio&K vcG-£r#£7- ? Arnzz
Kakvu organizaciju treba
za očuvanje mira
Cluncr Tim) tn
"Pa dok se protivimo planovima
za veću policijsku silu u budućoj
Medjunarodnoj Organizaciji Si-gurnosti
mi preporučujemo uspo-stavu
jednog medjunarodnog zrač-nog
korpusa sa ciljem opominja-nj- a
i kažnjavanja Nekoliko stoti-na
avijona nad agresorskom zem-ljom
učiniti će svoj utisak Ako
pak takva zračna sila neće proiz-vesti
nikakvog utiska tada jt
nužno bombardirati stanovite voj-ne
objekte odnosne zemlje
"Iz toga vidimo da Je malim
nacijama data važna uloga Sva
ova pitanja ići će kroz zasjedanje
svih članova Samo u nekojim slu-čajevima
(na primjer kada će se
raspravljati čisto vojna pitanja
koja imaju poduzeti velike sile)
upravni organ će stvoriti zaklju-čak
i obavjestitl široko zasjedanje
svih članova
"Druga slaba strana Lige Na-cija
bila je u tome što je imala
veliki broj funkcija za učiniti ko-je
nisu imale ništa zajedničkog sa
stvarnom zadaćom tj da paze na
sigurnost i mir Mi smatramo da
se buduća Medjunarodna Organi-zacija
Sigurnosti mora posvetiti
samo tome da podržava prave od-nose
prema mirnom riješavanju
medjunarodnih sukoba te zaštite
mira i sigurnosti"
mijera Drew je ništa drugo osim
s računati pokušaj uništenja naše
konfederacije za koju se tobož za-laže
Taj sramni pokušaj je toli-ko
više ogavan ukoliko dolazi u
vrijeme kad Kanadijanci svih mo-gućih
narodnosti ovog časa pola-žu
svoje živote na bojnom polju
kako bi svojoj zemlji omogućili
da i nadalje bude neovisna i uje-dinjena
nacija
To što Drew govori da je za-kon
o naknadi obiteljima sa dje-com
tek izborno "mito" je naj-blaže
rečeno smiješno i glupo Ci-pela
je ovaj puta na drugoj nozi
Nema Još ni puna godina od kako
je bio baš premijer Drew onaj
koji se utekao najgadnijem obli-ku
mita u toku izborne kampa-nje
u želji da se dočepa vlasti
Ja dabome govorim o njegovim
izbornim obećanjima Jedno od tih
obećanja je da će njegova provin-cija
smjesta nakon preuzme vlast
na sebe preuzeti pedeset postota-ka
troškova oko narodne prosvje-te
To pitanje je bez sumnje jed-no
od najglavnijih koje je trećinj
glasača ponukalo da za vrijeme
izbora glasaju za njega Ali sada
godinu dana nakon je na vlasti
premijer Drew narodu govori "da
o
u
EVO IMENA NEKOLIKO NARODNIH IZDAJICA
(Svršetak)
"Naših ljudi narodnih izdajica
i saradjivača sa talijanskim oku-patorima
bilo je u Hrvatskom
Primorju srazmjerno vrlo malo
Jedan od najglavnijih i najpozna-tijih
sadista i razbojnik bio je
profesor "Trg Pomorske Akade-mije"
u Bakru šporer koji je od-mah
nakon kapitulacije jugosla-venske
vojske postao Tavelićev
predstavnik i šef aprovizacije u
Bakru Tako isto su okupatore
potpomagali kostrenjani Eduardo
Margan Ateo šuster koji su iz-bjegli
pred osvetom Partizana ta-lijana- ši
Gverin Polesi i Antonio
Piro iz istog kraja Fašiste Je ta-kodjer
potpomagao i Dr švrljuga
sa Sušaka
"Zanimivo je medjutim da su
mnogi bogati i dobro stojeći' ljudi
svim svojim sredstvima potpoma-gali
partizanske borce Jedan sta-riji
bogataš iz Sušaka poručio je
Partizanima: "Previše sam star
da bi vam mogao služiti kao bo-rac
ali sve što ja posjedujem
sve vam je na raspolaganju
pa uzimajte prema potrebama
ja ću vam pomoći i u svemu što
ml sile i prilike dozvoljavaju"
Partizane su mnogo pomagali
profesori nautike iz Bakra Galc-vi- ć
i Kisić Takodjer hoteljcr
Brown trgovac Mahović i Marko
Grabušin iz Sušaka Jedna od naj-glavnijih
žena u partizanskom po-kretu
bila je Marija Rus prije ra-ta
služavka u okolici Sušaka
UŽASNA NESTAŠICA 1IKANK
"Odmah iza dolaska talijanskih
trupa moglo se još nekako živje-ti
jer su nove vlasti uspostavile
"kupone" i aprovizacije Pogotovo
tko je imao novca mogao je neka-ko
da probije kroz život jer se Je
moglo mnogo šta kupiti od tali-janskih
vojnika Ali kratko iza to-ga
kad su Talijani uvidjeli da sva
njihova pripaganda nema uspje-ha
da narod i nadalje odlučno os-taje
"jugoslavenski" a pogotovo
kad se je svatko počeo ismjehava-t- i
njihovoj lažnoj propagandi o
nekim vojničkim uspjesima stanje
se strašno pogoršalo Nakon vje-čitih
poraza talijanske vojske 1
mornarice velikih gubitaka ljud-stva
i materijala počele su se ta-lijanske
rezerve hrane naglo sma-njivati
pogotovo pošto Talijani
nisu računali na dugački rat pa je
to najviše moralo da osjeti naše
civilno pučanstvo Nastala je bi-jeda
i neopisiva glad Slabo obu-čeni
ljudi su često i u zimi hodali
bosi okolo Talijani su pored toga
i namjerno snizivali obroke hrane
da bi tako prisilili naše stanovni-štvo
da im se bezuslovno pokori
"Kad su Talijani počeli uvidjati
da je jasno da će Nijemac izgu-biti
rat jer ga Crvena Armija
strašno bije na kopnu saveznička
avijacija sa zraka a mornarica sa
mora počeli su prilično popuštati
u okrutnostima Bilo je i takovih
talijanskih vojnih ličnosti koje su
otvoreno govorile da je Mussoli-nij- u
brzo kraj pa pojedinaca je
bilo koji su djelom potpomagali
naše Partizane
SLOM ITALIJE I PAD MUSE
"Pad Mussolinija i konačnu
kapitulaciju Italije mnogi tali-janski
oficiri nanjušili su već sko-ro
mjesec dana ranije nego se
stvar konačno dogodila Oni su po- -
r
1
je to jako zamrJeno pitanje" da
ga "pomno proučava grupa strui-njaka- "
On je dakle najzgodniji
čovjek koji može drugima predba-civati
podmićivanje
Ako premijer Drew misli da će
pomoću rasističke kampanje i ras-pirivanja
šovinističkih strasti na-rod
provincije Ontario natjerati
da odbije primanje povlastica ko-je
mu zakon o pomoći obiteljimn
sa djecom pruža on se ljuto va-ra
Premijer iznosi pred narod
sumljivi argumenat da bi primao
daleko više za novce koje će upla-ćivati
u federalnu blagajnu u t'i
svrhu kad bi taj zakon bio ruko-vodje- n
po vlastima u Ontario Do-voljno
je napomenuti da bi takav
postupak provincije Ontario samo
dao povoda preziru kod naroda os-talih
provincija jer sve druge
provincije uslijed prirodnih
okolnosti doprinose činjenici da je
Ontario najbogatija provincija u
zemlji i u najboljem položaju Bi
li se Mr Drew usudio taj argu-menat
proširiti i na naknadu
vojnicima koji će s pobjedonos-no
vratiti u zemlju pa da se nak-nada
isplaćuje samo vojnicima ko-ji
su poSli u rat Iz Ontarija a oni
(Prenos na str 4)
Premijer Drew mora
PIŠE: A A MacLEOD ČLAN PROV PARLAMENTA
Očevidci dogadjajima
Jugoslaviji
čeli prazniti vojnička slagališta i
davati oružje municiju i hranu
ljudima Narodno - oslobodilačko
Vojske jer su predvidjali da će
Nijemci nakon propasti Mussolini-ja
i sa njima postupati tako ako
ne i gore Davajući oružje muni-ciju
hranu i sve moguće našim
ljudima oni su računali da će im
zato NOV svojom snagom i or-ganizacijom
omogućiti što prijaš
nji povratak u Italiju Cijele po-vorke
malih obalnih ladja kao i
ribarskih čamaca organiziranih i
kontroliranih po Partizanima od-važa- le
su oružje municiju hranu
i drugi materijal iz talijanskih
kopnenih slagališta na razne oto-ke
Partizansko vodstvo je već on-da
imalo u vidu da će Nijemac
silom okupirati dalmatinsku i pri-morsku
obalu da gradove nema
smisla braniti jer bi ih Nijemac
avijacijom rušio pa su zato svo
što se je moglo odvodili na otoke
gdje su smjesta počeli izgradjiva-t- i
razne utvrdjene točke Kod ovoir
prevažanja bivšeg talijanskog ma-terijala
na naše otoke naši su
Partizani svojom perfektnom or-ganizacijom
zadivili ne samo naše
domaće stanovništvo nego su se
brzini vještini čudili i divili ta-kodjer
i talijanski vojni stručnjaci
NAROD MASOVNO HRLI U
PARTIZANE
"čim se doznalo za slom Mus-solinijev- og
"imperijuma" htjelo
je vodstvo naše Narodno-oslobodi-lač- ke
Vojske proglasiti sveopću
mobilizaciju Ali od toga se prvih
dana odustalo jer je narod —
muško i žensko — u masama hr-lio
u Partizane odnosno u Narod-no-oslobodilač-ke
redove Bilo je
svemogućih usmenih i pismenih
proglasa na narod svuda je
vladao red i perfektna disciplina
Vodstvo NOV opominjalo je ne-prestano
narod neka se ne veseli
propasti Italije jer akoprem je to
odlična stvar ali glavni neprija-telj
— Nijemac — još postoji čvrst
i snažan pa da se zato treba
odmah spremati za borbu sa Ni-jemcem
koja će u najkraćem vre-menu
početi
"Mnogi od pomoraca su nam
pričali da se sjećaju i da poznaju
maršala Tita jer da je on prije
nekoliko godina radio u brodogra-dilištu
u Kraljevici Svi pričaju da
je to osoba koja na prvi mah ste-če
simpatiju i povjerenje ličnost
koja u svemu odražava smjelost
odličnost poštenje i promišljenost
Pitali smo konačno naše pomor-ce
zašto oni nisu ostali u Partiza-nima?
Oni su nam i na to pitanje
odgovorili
"Kako vidite svi smo ml stariji
ljudi većim dijelom preko 40 godi-na
Svi imamo obitelji Dok su
Talijani bili jaki prisilili su nas
ploviti na brodovima pod njihovom
zastavom Time smo bar donekle
osigurali život našima kod kuće
Za brda smo mi prestari Ali sko-ro
sva naša djeca se nalaze u Su-mama
sa Partizanima Mnogi već
od samog početka njihove djelat-nosti
Kad je Italija propala vod-stvo
Slobodne Jugoslavije nam je
stavilo u zadatak da ostanemo na
brodovima da plovimo i radimo
za narodnu stvar Sve zadatke u
redu obavljamo i ostajemo vjerni
svome narodu Pa evo nas sada
ovdje Naša najveća želja je da
se što prije povratimo u domovinu
krcati oružjem municijom i hra-nom
za našu domovinu i njene
borce
Rekli su nam na svršetku i sli-jedeće:
"Nemojte misliti da vaše obite-lji
vaši očevi majke braća i ses-tre
sjede i spavaju 1 čekaju oslo-bodjen- je
kod kuće Budite uvjereni
da je svatko od vaših tko god se
može boriti u partizanskim odre-dima
Svi su tamo jer znadu za-što
se proljeva krv Nitko od nas
ne žali poginuti Mnogi nisu Izda-li
svog naroda i kad su bili pod-vrgnuti
najstrašnijim mukama
Tko misli da je naš narod još uv-Je- k
ono što je bio prije rata taj
se vara To su novi ljudi novi svi-jet
koji se bori za novu narodnu
l demokratsku Jugoslaviju Oni ne
čekaju da će im slobodu donijeti
ma tko ili da će im sloboda slučaj-no
zasijati kako ih napućuju neki
političari koji se još uvjek u prsa
tuku sa svojim lažnim rodoljub-ljem
Oni znaju da sloboda neće
doći sama po sebi nego se potreb-no
boriti za nju To je razlog aa-št- o
se žrtvuju pate i ginu Oni
znaju zašto se pate muče i ginu
Da ste doma i vi biste pošti ra
Titom ako u sebi imate krvi kič-me
srca i poštenja" To su bile
zaključne rijeci naših primorskih
i dalmatinskih pomoraca sa paro-broda
"Srbin" Tako osjećaju mi-sle
i govore 1 svi drugi naJi po-morci
koji su ostali sa narod m
i uz njega