000238 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
5TRANA 2
JUBILARNO IZDANJE "JEOINSTUA" U NOVEMBRU
Jubilarno izdnnjc "Jcdinstva" nece izaci konccin septcmbra,
kako jc bilo predidjcno, nego pocctkom novcmbra, kad se navr-£a- a
50 godina od dana kad sc pojavio nas prvi list "Borba".
Zakljucak o promjcni izdavanja jubilarno? izdanja donijct
jc nakon ponovnog razmatranja plana nasih aktivnosti u prcd-slojecc- m
periodu i samog jubilarno? izdanja (kakvo trcba bill).
Pored proslave 30-godisnj- icc nase stampe (a jubilarno izda-nj- e
"Jcdinstva" jc samo dio proslave) pied nama stoje jos ovi
zadaci: odrzavanje osmc konvencije S. J. K. u oktobru, izdava-nj- e
"Naseg kalcndara" i organiziranje godisnjc kampanjc "Jc-dinstva".
Originalno sc mislilo da svu ovu aktivnost zapocnemo
jubilarnim izdanjem "Jcdinstva", ali pri ponovnom razmatra-nj- u
doslo sc do zakljucka da cc biii bolje da jubilarno izdanje od-go- di
i da izadjc iacno na Iridcsctu godinu pojavc lista "Uorbc"
a to jc 2. novcmbra.
Na izmjenu odlukc djelovala jc i spoznaja da nam jc za iz-dava-njc
jubilarno? izdanja potrebno vise vrcmena. Prcdvidjcno
jc da to izdanje ima 30 stranica malog formata i da budesto bolje
urcdjeno i oprcmljcno. Takvo izdanje bi bilo tcsko pripremiti u
scptembru, ali mo.cmo u novcmbra — pod uvjetom da sc odmah
prihvatimo posla.
Jubilarno izdanje "Jcdinstva" cc biti kako trcba ako u njc-in- u
budu zastupljcni — dopisima i pozdravima — svi oni koji su
ga dosad citali i pomagali, svi oni koji su svljcsni ulogc radnickc
stampe u borbi za mir i naprcdak.
UREDMSTVO
Hrvatski
Vancouver, B. C. — Ova-m- o
jo doSno hrvatski svece-nik
Ambrose Budimir sa na-mjcro- ra
da osnuje "hrvatsku
katolidku iupu".
Uudimir je uputio pismc-n- u
poruku "Hrvatima Kato-Heim- a
Vnncouvera" kojom
nastoji stvoriti dojam da de
on i crkva ostati izvan poli-tid- ko
aktivnosti. U dctvrtoj
todki svoje izjavc kaze da je
"2upska crkva jedinica du-hovn- og
Kristova kraljevstva
na zcmlji i kao takova van
svakog politiziranja ili stra-nearenj- a".
U todki pctoj ve-il:
"DuSobriznik je prodsta-vni- k
Boga i Crkve i prema
tome no moze pripadati ni-jed- noj
politickoj grupi. On
jo dnhovni otac svima i pre-ma
tome nc ce praviti raz-Ilk- u
izmodju Starih i Mla-di- h,
Desnice ili Ljevice i sli-dno- ".
Crkva i sveconici l)i
OD I
Sa jnknilca u G. atijiista
Dbbio sam poziv od novo-рсбс-пв
organ. "Brat&tvo i je-dinstvo"
da prisustvujem pi-kni- ku
u Wellandportu 6. o.
mj. —"proslavi julekih ueta-naka- ".
lako eu na&e organi-zacij- c
S. J. K. u Juinom On-tariu,
odrzale proelavu Jul-ekih
uitanaka, interesiralo
me je da vidim i dujem kakc
"Bratstvo i jedinetvo" pod
vodstvom Kruzica i Steva-nov- a
slavi narod ni blagdan
aaiih naroda u Jugoslaviji.
Poslije jedan sat na zem-IjiS- tu
piknika eastali smo e
nas trojica (Kovacic, Raj-nov- id
i F. Kop.) aa liderima
"Bratetva i jedinetva", Kru-iide- m,
"profeeorom" Bran-ко- ш
i Stevanovim. Umjesto
da su nam zaielili dobrodo-ftlic-u,
kako je to ' duznoet
"vodja' da se ponaSaju na
javnim 8a§tancima, podeli
sa klevetati drugove Mioiica
i Grbida i optuiivati ili da
su "Isdajnici radnidkog po-kret- a".
Naravski, mi smo re-aglr- ali
i kazali im u lice da
su oni izdajnici radnidkog
l'okreta, jer su prelli na po-7tci- je
revizionizma i postali
protivnicl medjunarodnog
sjgppir f4Jfiir3S "
svecenik i Vancouveru
CUDO BRATSTVA JEDINSTVA
zaista trebali ostati izvan
politike, to nijc njihov po-sa- o.
Ali, da Ii je tako? Sto
vidimo? D,a no idemo dalc-k- o,
poglcdajmo hrvatske cr-kve
i svedenike u Kanndi.
Da spomenemo samo Vrdo-Ijak- a
i Ivnndica, koji su ak-tiv- no
angnZirani u ustaikoj
politici. MoZomo Ii vjerova-t- i
da de Budimir biti drukci-ji- ?
On jo izjavio da ga je o-va- mo
poslalo "StarjcSinstvo
Ilrvatskih Franjevaca 7
Chicaga", po cijim naredba-m- a
djcluju Vrdoljak, Ivan-di- e
i ostali hrvatski svoccni-ci
u Sjcdinjonim Drzavama
i Kanadi. Politidka orijenta-cij- a
i aktivnost dikaskih fra-njevaca
poznata nam je iz
lista "Danice". Uostalom, u
Budimirovoj pomci "Hrva-tima
Katolicima Vancouve-ra- "
pored onoga sto smo ci-tir- ali
nalai so i ovo: "Kao
radnidkog pokreta, a MioJic
i Grbid su ostali na pozicija-m- a
klasne borbe i proleters-ko- g
internacionalizma.
Poslije toga smo prcili na
raspravljanjc prilika u Sov-jetsk- om
Savezu i Jugoslai-j- i.
M. Itajnovic, koji je pro-al- e
godine bio na poejetu u
Sovjetakom Savezu i Jugo-slaviji
je rekao: "Dok sam
bio u Sovjetskom Savezu i
gdjegod sam dodao u razgo-vo- r
sa Bueima, najljepSe su
govorili o narodima Jugos-lavij-e
i njihovoj zajednidkoj
borbi protiv zajednidkog ne-prijate- lja
— njemadkog fa-sizm- a.
Nebroj puta su mi
ponavljali da pozdravim na-S- e
narode kad dodjem u Ju-goslav-iju.
Ali, kad sam bio
u Jugoslaviji tamo sam duo
najgore izraze protiv Ruea."
Kruiic je na to skodio do
Rajnovica i rekao mu da
"lalo". Rekao je kad bi bi-la
to istina da bi se on odre-ka- o
jugoelavenatva. Rajno-vi- c
je opet ponovio da je to
tako i nadodao da u Jugo-slaviji
oboiavaju Ameriku i
dolare, a ne socijalizam. Ne-tk- o
je sa strane ubacio da
Croatian
!4ibliriiin;
Toronto
KMpir
Мапакг
$6.00 per
WhoritH as Srcond Class
covjek i Hrvat mislim, da mi
jo dozvoljeno rcci, da hrva-tski
narod ima pravo na slo-bo- du
i samostalnost ... I
Ilrvati imaju pravo na svoju
Vladtt. . . " To jo ustasko-krnjevicevs- ka
parola I sra-cuna- ta
no samo na odejep-Ijcnj- e
Hrvatske, ncgo i stva-ranj- e
ncsloge i razdora mo-dj- u
Hrvatima, Srbima i Slo-venci- ma
ovdje u Vancouve-ru.
Hi smo naglasili mnogo
puta da poStujcmo vjcrsko
osjecajo vjcmikn i no zam-jcram- o
onima koji idu u cr-kv- u
da so Bogu mole, ali
smo protiv toga da se crkve
iekoriitavaju za polltidko
suho, za stvaranjo nosloge
i nctrpoljivosti medju naro-do- m.
Ovoliko imamo za reci sa-da.
Rad. dopisnik
Wtllamlportu
jugolavenska stampa pffie
protiv Sovjctekog Saveza i
tome je Kruzid kazao da
"laze".
Kruzid se raspalio i stao vi-k- ati
da nas je posla o Grbic
da im ometamo rad i razbi-jom- o
piknik, sto nije bila is-tina.
Nas nitko nije poslao,
a niti smo imali namj em da
pravimo nered. Kruiic je o-n- aj
koji je galamio i pravio
nered'.
Tosmatrajuci te "vodje",
a osobito Kruiica, dudi me
kako je taj dovjek mogao
biti dugo godina na vodstvu
jugoslavenekog radnidkog
pokreta u Kanadi. Sva je
sreca sto je izba den, a tre-ba- o
je biti izbaden odavna.
I konacno Kruiid se jo ra--
zmahao nad Rajnovicem,
tjorao da napusti zemljilte,
jer ce ga "inace baciti u ri-ver".
Molda W bilo doSlo i
do gorega, da nijo bilo kiSno
vrijeme. I tako smo krenuli
kuci.
Cudo, brate moj, od 'bra- -
tetva i jedinstva".
Joe Kovacic,
Hamilton.
IIIIMIIIIIIttlllllllllllllllllllllllllllllllltllllltlllllltlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltlllllllltlllllltlllllllUlllllllllllinill
Put11shl #v#rv Twwiav and Friday, in Srb- - iiiiiTY© and Slovenian lanRuag, by Jediiwtve
Compeny, 479 Qwn Strwt Wt,
2B, Onterie, Canada: telephen
3-l- MZ IMitor Stjepan MIoiM, Derf-ne-i.- 4
Iran Stimac. Subscription rate:
year, USA and other ceuntriee $7.00.
Mail, Pcwt Offic Drpt, OtUwa.
IZ ADM IX IST11ACIJE
UZ PROSLAVU 30-GODIsN- JICE NAsE sTAMPE
I' na.izescoj ekonomskoj krizi kapitalizma 2. no-vem- bra
1931. godine pokrenut je prvi jugoslavenski pro-gresiv- ni
list u Kanadi "Borba". Dakle, pocctkom mje-sec- a
novembra ove godine navrsava se 30 godina op-stan- ka
nase Stampe u Kanadi. Kroz tih 30 godina naSa
Stampa je iskljudivo financirana po radnicima. Ni pre-bijen-og
centa nije dobila iz nekih dispozicionih fondova
— kao "naSe" ncke novine u Kanadi. U tih 30 godina
suodavali smo se sa novdanim poteskocama, ali uvijek
su ta pitanja bila rijesena u nasu korist — radnici su pri-skod- ili
u pomoc. Za§to? Zato jer je nasa stampa uvijek
i pod najtczim okolnostima stajala na braniku radni£kih
prava i interesa.
Kako je naSoj javnosti poznato, Izvrtni odbor Sa-ve- za
Jugoslavcnskih Kanadjana, nredniStvo i u prava
"Jcdinstva" donijcli su odluku da se dostojno proslavi
30-godilnj- ica nase Stampe a Kanadi. Proslava 30-godi-Sn-jice
otvorena jo sa okru2nim piknikom Saveznih or-ganiza- cija
u Ju2nom Ontariu 25. juna.
U Saveznim organizacijama se sada diskusira o
tome kako najbolje i najuspjeinijc obiljciit 30-godiS-n-jicu
пабс Stampe. IzvrSni odbor je uvjerenja da ima
dosta naSili radnika koji ce pozdravit 30-godiin-jka
м
novdanim prilozima od 5, 10, 25 i vile dolara, pa su xa
to napravljene naro£ite spomen-priznanic-e.
Kao svake godine, tako i ovo, godine uredniitvo V
u prava co raspisati godiinju kampanju. Rad u karapa-n- ji
biti de povezan sa proslavama, ili todnije гебспо svi
prilozi na spomen-priznanic- e biti ce ubilje2eni u norcana
kvotu doticnog naselja.
Uz spomenico za materijalnu pomoc, uredniitvo i
u prava dodijcliti co u form! ccrtifikata spomenieu svim
pionirima naso Stampe, koji je nisu napustili kroz 30 go-dina.
To co biti znak priznanja i zahvalnosti ljudima
koji su i u najtczim vremenima radili za svoju Stamptt,
bez cijo pomoci, njezin opstanak se ne bi mogao zaml-slit-i.
Proslava 30-godi3nj-lce
jc vcliki uspjeh za naS na
predni radnicki pokret u Kanadi i za svakog naprednog
Jugoslavcna. U trideset godina reakcija svih dlaka i bo-j- a
nije nas mogla skrSiti, ostali smo vjorni i odani radni-dki- m
principima internacionalizma — "Sto duda stvara".
Za to sa ponosom mozemo rcdi : "I ja sam onaj koji sam
doprinio tomo uspjehu".
Prolazili smo kroz razne potoSkoco i pxolaziti cc-m- o,
naS put je tezak ali je casan. Kad nostano ovog iz-rabljiva-ckog
kapitalistickog sistema, nostat co i poto-Skoc- a.
Ali pored svega toga prctplatnici "Jcdinstva" i
dandanas predstavljaju najjacu armiju u iscljeniStvu.
I bilo bez kakvog izgovora svaki od nas trcba da dopri-nos- o
uspjehu proslave 30-godiSnj-ice
naSo Stampe, bilo
to prilogom, novom pretplatom ili dak obnovom.
Ncka 2ive i naprcduje "Jedinstvo"!
I.Stimac
AVE L L J C A X I J Л
AKCIJA ZA "LICKE NOVINE"
Windsor, Ont. — Mi isc-Ijen- ici
iz zemalja Jugoslavi-je- ,
Hrvati, Srbi, Slovcnci i o-st- ali,
uvijek smo pomagali
svom narodu u Jugoslaviji.
I'omod je narodito bila obil-n- a
za vrijeme Narodnooslo-bodiladko- g
rata, i poslije ra-ta,
odnosno pomagali smo
ekonomsku izgradr.ju zem-Ij- o
i onda obitelji i razne u-stan- ove
u rodnim mjestima.
Kasnije naSi iseljenici pro-sljed- ili
su posjetama u svoju
rodnu grudu da vide svoje
mile i drage. Ove se poejete
eve viSe i vise mnoie. Iz ovili
posjeta porodila se misao za
materijalnu pomod stanovi-ti- m
ustanovama kao popra-vc- i
Skola, podizanje domo-v- a.
opravljanje crkava i to-m- u
nedavno za Karlovadku
bolnicu. Za ovu plemenitu
ideju novdani prilozi stiiu no
samo od Karlovdana nego 1
od ostalih Jugoslavena.
Eto i nas se Licane poziva
da pomognemo kupiti itam-parij- u
za "Шке novine" ta-ko
da bi se itampale u Goe-pid- u
a ne u Zagrebu. "Ш-k- e
novine" u kratkom vre-me-nu
svog izlalenja dospje-l-e
su u mnoga naselja ovog
kontinenta i u njima Lidani
nalaze Sto je novoga u na-- oj
krSnoj Lki.
Nas Lidana se nalazi H-j- epi
broj u Sjedinjenim Dr-iava- ma,
Kanadi i drugim
prckomorskim zemljama.
Svojim novdanim prilogom
ostaviti demo veliku uspo-men- u
buducem naraStaju
krSne Like. Nas Lidana ima
vise u iseljeniitvu nego je
potrebno dolara za kupnju
Stamparije.
Apeliram na sve Lidane u
iseljeniitvu, a narodito pret-platnik- e,
da materijalno po-mog- nu
ovu plemenitu svrhu.
Apeliram takodjer na radni-k- e
iz drugilt pokrajina Jugo-slavi- je
da nam se prikljude.
Ja sam za karlovaeTcu bol-nicu
dao svoj prilog. i mi Li-da- ni
demo biti zahvalni na
vaSem prilogu, pa koliki on
bio.
Nize potpisani ranlje je
dao prilog za Stampariju. a-- II
obecajem da ce dati po-no- vo
u skoroj buducnosti.
Nekim ditaocima iz proSlos-- ti
poznato jo ime i adresa
povjerenlka za Kanadu, na
koga treba slatl priloge, a-- H
je ovdje ponovo navodim :
Mr. Petar Pezelj
Hotel Emprese,
235 E. Hastings St.,
Vancouver 4, B.C.,
Canada.
TJ ims uprave i aretlniit-v- e
"USke novine" i nalih
Lidana najljepie vam se za-hvaljuj- em
na prilozima i za
hvaljujem za sve.
A. Music
p s
Embro. Ont— Stovano ure
dniitvo, evo vam saljem Mo- -
ney order od 9 dolara — za
obnovu G, za kalendare 2 i
1 dolar u fond.
Prtmite mnogo pozdrava
od—
Trivun Millch
Port Colborne, Ont. —
Dragi drugovi, u listu prila-ze- m
Money order od 7 dola-ra
za obnovu i fond.
Zakasnio sam par dana iz
razloga Sto sam bio dosutan
iz mjesta.
Novina mi se svidja.
Ovdje kao i u drugim
mjestima nista narodito no-va
osim Sto joS ima besposle-ni- h
radnika iako smo asred
Ijetne sezone.
Pozdrav od vaseg starog
pretplatnika.
C
Kad
Kad jednom "bezumlje" izdezne
i kad egoizmu
dodje kraj.
Tad, za svakog dovjeka
na ovoj plnneti, , kao svijetlost sunca doci de "raj'.
M. Daic — Krajisnik
IZ
Turci u Slatini
Malo tko u Podravskoj
Slatini i okolini zna da je u
poljskom predjelu Turbina
krni Pndr.ivske Slntine.
fgdje so sada zelcne kukuru- -
zi i erne pokoSene zitne ora-nic- e,
prije 277 godina (20.
VII 1G81.) odrzana velika i
krvava bitka sTurcima u ko-j-oj
su Turci biii hametice
potudeni.
Ta bitka s Turcima kraj
Slatlne dosila se u vrijeme
Ivclikog rata za oslobodjcnje
Savon c. kad su Turci deli- -
fnitivno izbaceni iz toga kra--
Ja.
♦ ♦
Umcsto vuka ubili
majrarc
Uljma, avgusta
Lovadke pride su veoma
zanimljivo mada dosto "za-dinjen- e". Medjutim. ovo Sto
so nedavno dogodilo starom
i iskusnom lovcu Petru Nin-kul- ju
zvanom Lupulj, dugo-godiSnje- m
predsedniku Lo-vadk- og
druStva u Mramor-k- u,
prepricavace se joA dugo
kao nesvakidasnji dogadjaj.
U okolini Mramorka cesto
so pojavljivao vuk koji jo
pridinjavao Stetu jednom do-bani- nu. Zato se on odludio
da pozove iskusnog lovca i
oslobodi se ove napasti. Lu-pulj
se odazvao pozivu i ne-koli- ko
noci, znjedno s doba-nino- m,
dekao je u zasedi vu-ka.
Jednc nodi primetili su
zver u dolini kako se prik-rad- a.
Oprezno su pratili sva-ki
njen pokret dekajuci po-god- an trenutak da je ustre-l-e.
To im se ubrzo i ukazalo.
Prvi hitac, medjutim, samo
je ranio vuka, a zatim su o-bo- jica sloino pripucali i do-tn- kli
era. Mediutim. kad su
se pribliiili zveri primetili su
nft svoje najvece iznenaaje- -
nje da su ubili — magare !
I umeeto da podele nagradu
od 30.000 dinara, moradt
solidarno nadoknaditi Stetu
vlasniku ustreljene iivoti- -
nje.
Pjcsntc uz tcpsijit
U Hercegovini se sve do
danas zadriao stari obidaj
— starinskih
narodnih pjesama uz primi-tiva- n,
ali odavnina poznat
instrument — tepsiju. Xene,
osobito starije, imaju obidaj
da desto na seoskom sijelu,
svadbi ili kakvoj dmgoj pri-red- bi
pjevaju uz tepsiju i ta-ko
zabavljaju svoje susjede.
koji sa zanimanjem prate
pjesmu i vjeSto okretanje
tepsije. Pjevanjem preteino
lirskih pjesama. us tepsiju,
ponegdje se bave i mulkar--
ci.
Plivsko jczcro — novi
turisticki i rekreacioni
cental
Plivsko jezero postat de.
kako se predvidja. iedan oti
modernijih turistidko-rckre--
m
jednom "bezumlje" izcezne
ZANIMUIVOSTI JUGOSLAVIJE
interpretiranje
Wflland, Ont. — Dragi
drugovi, prilozeno vam ia
ljem Aloney order od 8 dola-ra
za obnovu, fond i kalen-da-r.
Pozdrav svima —
L.B.
Hamilton, Ont Dragi dru-govi,
Saljem vam 16 dolara
za dvije obnove, dva kalen-da-ra
i fond.
Mnogo drugarskih pozd-rava—
J. Kovacic
♦
Sudbury, Ont. Dragi pri-jatel- ji,
da ste mi zdravo. U
piemu prilaiem 7 dolara, to
je za moju goditejo obnovu
i fond.
Primite prijateljski pozd-rav
svi u uredu—
P. K.
acionih centara u Bojsni i He-rcegovini.
Izuzetnc prirodne
Ijepote jezera i njegovo o-kol- ine
i historijske znameni-tos- ti Jajca, koje se nalazi a
neposrednoj blizini, privla-c- it
ce uskoro vcliki broj do-mac- ih
i strnnih turista.
Vrijednost Plivskog jeze-ra
u turistidkom pogledu bit
ce joS veca kada so zavrSi
suvrcmena magistrala Zag-reb
— Banja Luka — Jajce
— Sarajevo — Jadransko
more, a modernizneijom dru
gih sporcdnih putova novi
centar postat co pristupadni-j-i
i stanovnicima centralno
Bosne. Veci koloktivi iz Ze-nic- c,
Kaknjn i Breze ved sa-da
namjeravaju na jozeru
Plive da izgrade svoja od-maraliS- tn.
Na jezeru se dovrSava Ve-liki
motel sa GO lozaja, a u-red- juje
se i pla2a, koja co
vec u prvoj fazi izgradnjo
primiti prcko dvije tisudo ku
pada. Jozcro jo pogodno i za
regate, pa se vec sada po-di- 2e vcliki sudski toranj za
veslacku rcgatu koja co so
odrzati ovog Ijeta.
Pobjednik u ovogo- -
dlsnjoj Sinjskoj alki
je Janko Kelava
Sinj, 13. aug. — Pobjed-nik
21G. tradicionalne sinjs-k- e
alke je Janko Kelava, kn-pet- an
I klase. U natjocanju
je sudjelovalo 19 alkara. Do
posljednjeg momenta nije
se znalo tko ce biti pobjed-nik,
jer je sve do trede trke
postojala mogudnost da po
nekoliko alkara sakupi isti
broj bodova. U posljednjoj
trci Janko Kelava pofodio
je samu alku i time postao
pobjednikom.
Dva i po milijuna
folografija u sckundi
U Moskovskom Institute
fizidke kemije zavrsen je fo-tograf-ski
a pa rat kojim so
za jelan sekund mogu i&L
miti dva i po miliona foto-grafij- a!
Aparat je oprem-Ije- n
naroditim pokretnim se-divi- ma
i ogledalima koja ee
okrecu ogromnom brzinom.
Objektiv snima predraete di-- ja
dimenzija iznosi od jed-no- g
metra do deset kiloaae-tar-a.
Dugacalc rep
En(jlrski hixtorifar
ArniiM Totftihrr ITojn
hQ kaie po povmtkn
iz Amcrikc fffjje je &-h- to
prrdartiMJa : "Amrrika lift t#e r-Uk- oii krra w inalo}oki ;
kad ffntl zevrfi repam
prrlhri игкн HhtficM.
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, August 18, 1961 |
| Language | hr; sr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1961-08-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | JedinD2000060 |
Description
| Title | 000238 |
| OCR text | 5TRANA 2 JUBILARNO IZDANJE "JEOINSTUA" U NOVEMBRU Jubilarno izdnnjc "Jcdinstva" nece izaci konccin septcmbra, kako jc bilo predidjcno, nego pocctkom novcmbra, kad se navr-£a- a 50 godina od dana kad sc pojavio nas prvi list "Borba". Zakljucak o promjcni izdavanja jubilarno? izdanja donijct jc nakon ponovnog razmatranja plana nasih aktivnosti u prcd-slojecc- m periodu i samog jubilarno? izdanja (kakvo trcba bill). Pored proslave 30-godisnj- icc nase stampe (a jubilarno izda-nj- e "Jcdinstva" jc samo dio proslave) pied nama stoje jos ovi zadaci: odrzavanje osmc konvencije S. J. K. u oktobru, izdava-nj- e "Naseg kalcndara" i organiziranje godisnjc kampanjc "Jc-dinstva". Originalno sc mislilo da svu ovu aktivnost zapocnemo jubilarnim izdanjem "Jcdinstva", ali pri ponovnom razmatra-nj- u doslo sc do zakljucka da cc biii bolje da jubilarno izdanje od-go- di i da izadjc iacno na Iridcsctu godinu pojavc lista "Uorbc" a to jc 2. novcmbra. Na izmjenu odlukc djelovala jc i spoznaja da nam jc za iz-dava-njc jubilarno? izdanja potrebno vise vrcmena. Prcdvidjcno jc da to izdanje ima 30 stranica malog formata i da budesto bolje urcdjeno i oprcmljcno. Takvo izdanje bi bilo tcsko pripremiti u scptembru, ali mo.cmo u novcmbra — pod uvjetom da sc odmah prihvatimo posla. Jubilarno izdanje "Jcdinstva" cc biti kako trcba ako u njc-in- u budu zastupljcni — dopisima i pozdravima — svi oni koji su ga dosad citali i pomagali, svi oni koji su svljcsni ulogc radnickc stampe u borbi za mir i naprcdak. UREDMSTVO Hrvatski Vancouver, B. C. — Ova-m- o jo doSno hrvatski svece-nik Ambrose Budimir sa na-mjcro- ra da osnuje "hrvatsku katolidku iupu". Uudimir je uputio pismc-n- u poruku "Hrvatima Kato-Heim- a Vnncouvera" kojom nastoji stvoriti dojam da de on i crkva ostati izvan poli-tid- ko aktivnosti. U dctvrtoj todki svoje izjavc kaze da je "2upska crkva jedinica du-hovn- og Kristova kraljevstva na zcmlji i kao takova van svakog politiziranja ili stra-nearenj- a". U todki pctoj ve-il: "DuSobriznik je prodsta-vni- k Boga i Crkve i prema tome no moze pripadati ni-jed- noj politickoj grupi. On jo dnhovni otac svima i pre-ma tome nc ce praviti raz-Ilk- u izmodju Starih i Mla-di- h, Desnice ili Ljevice i sli-dno- ". Crkva i sveconici l)i OD I Sa jnknilca u G. atijiista Dbbio sam poziv od novo-рсбс-пв organ. "Brat&tvo i je-dinstvo" da prisustvujem pi-kni- ku u Wellandportu 6. o. mj. —"proslavi julekih ueta-naka- ". lako eu na&e organi-zacij- c S. J. K. u Juinom On-tariu, odrzale proelavu Jul-ekih uitanaka, interesiralo me je da vidim i dujem kakc "Bratstvo i jedinetvo" pod vodstvom Kruzica i Steva-nov- a slavi narod ni blagdan aaiih naroda u Jugoslaviji. Poslije jedan sat na zem-IjiS- tu piknika eastali smo e nas trojica (Kovacic, Raj-nov- id i F. Kop.) aa liderima "Bratetva i jedinetva", Kru-iide- m, "profeeorom" Bran-ко- ш i Stevanovim. Umjesto da su nam zaielili dobrodo-ftlic-u, kako je to ' duznoet "vodja' da se ponaSaju na javnim 8a§tancima, podeli sa klevetati drugove Mioiica i Grbida i optuiivati ili da su "Isdajnici radnidkog po-kret- a". Naravski, mi smo re-aglr- ali i kazali im u lice da su oni izdajnici radnidkog l'okreta, jer su prelli na po-7tci- je revizionizma i postali protivnicl medjunarodnog sjgppir f4Jfiir3S " svecenik i Vancouveru CUDO BRATSTVA JEDINSTVA zaista trebali ostati izvan politike, to nijc njihov po-sa- o. Ali, da Ii je tako? Sto vidimo? D,a no idemo dalc-k- o, poglcdajmo hrvatske cr-kve i svedenike u Kanndi. Da spomenemo samo Vrdo-Ijak- a i Ivnndica, koji su ak-tiv- no angnZirani u ustaikoj politici. MoZomo Ii vjerova-t- i da de Budimir biti drukci-ji- ? On jo izjavio da ga je o-va- mo poslalo "StarjcSinstvo Ilrvatskih Franjevaca 7 Chicaga", po cijim naredba-m- a djcluju Vrdoljak, Ivan-di- e i ostali hrvatski svoccni-ci u Sjcdinjonim Drzavama i Kanadi. Politidka orijenta-cij- a i aktivnost dikaskih fra-njevaca poznata nam je iz lista "Danice". Uostalom, u Budimirovoj pomci "Hrva-tima Katolicima Vancouve-ra- " pored onoga sto smo ci-tir- ali nalai so i ovo: "Kao radnidkog pokreta, a MioJic i Grbid su ostali na pozicija-m- a klasne borbe i proleters-ko- g internacionalizma. Poslije toga smo prcili na raspravljanjc prilika u Sov-jetsk- om Savezu i Jugoslai-j- i. M. Itajnovic, koji je pro-al- e godine bio na poejetu u Sovjetakom Savezu i Jugo-slaviji je rekao: "Dok sam bio u Sovjetskom Savezu i gdjegod sam dodao u razgo-vo- r sa Bueima, najljepSe su govorili o narodima Jugos-lavij-e i njihovoj zajednidkoj borbi protiv zajednidkog ne-prijate- lja — njemadkog fa-sizm- a. Nebroj puta su mi ponavljali da pozdravim na-S- e narode kad dodjem u Ju-goslav-iju. Ali, kad sam bio u Jugoslaviji tamo sam duo najgore izraze protiv Ruea." Kruiic je na to skodio do Rajnovica i rekao mu da "lalo". Rekao je kad bi bi-la to istina da bi se on odre-ka- o jugoelavenatva. Rajno-vi- c je opet ponovio da je to tako i nadodao da u Jugo-slaviji oboiavaju Ameriku i dolare, a ne socijalizam. Ne-tk- o je sa strane ubacio da Croatian !4ibliriiin; Toronto KMpir Мапакг $6.00 per WhoritH as Srcond Class covjek i Hrvat mislim, da mi jo dozvoljeno rcci, da hrva-tski narod ima pravo na slo-bo- du i samostalnost ... I Ilrvati imaju pravo na svoju Vladtt. . . " To jo ustasko-krnjevicevs- ka parola I sra-cuna- ta no samo na odejep-Ijcnj- e Hrvatske, ncgo i stva-ranj- e ncsloge i razdora mo-dj- u Hrvatima, Srbima i Slo-venci- ma ovdje u Vancouve-ru. Hi smo naglasili mnogo puta da poStujcmo vjcrsko osjecajo vjcmikn i no zam-jcram- o onima koji idu u cr-kv- u da so Bogu mole, ali smo protiv toga da se crkve iekoriitavaju za polltidko suho, za stvaranjo nosloge i nctrpoljivosti medju naro-do- m. Ovoliko imamo za reci sa-da. Rad. dopisnik Wtllamlportu jugolavenska stampa pffie protiv Sovjctekog Saveza i tome je Kruzid kazao da "laze". Kruzid se raspalio i stao vi-k- ati da nas je posla o Grbic da im ometamo rad i razbi-jom- o piknik, sto nije bila is-tina. Nas nitko nije poslao, a niti smo imali namj em da pravimo nered. Kruiic je o-n- aj koji je galamio i pravio nered'. Tosmatrajuci te "vodje", a osobito Kruiica, dudi me kako je taj dovjek mogao biti dugo godina na vodstvu jugoslavenekog radnidkog pokreta u Kanadi. Sva je sreca sto je izba den, a tre-ba- o je biti izbaden odavna. I konacno Kruiid se jo ra-- zmahao nad Rajnovicem, tjorao da napusti zemljilte, jer ce ga "inace baciti u ri-ver". Molda W bilo doSlo i do gorega, da nijo bilo kiSno vrijeme. I tako smo krenuli kuci. Cudo, brate moj, od 'bra- - tetva i jedinstva". Joe Kovacic, Hamilton. IIIIMIIIIIIttlllllllllllllllllllllllllllllllltllllltlllllltlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltlllllllltlllllltlllllllUlllllllllllinill Put11shl #v#rv Twwiav and Friday, in Srb- - iiiiiTY© and Slovenian lanRuag, by Jediiwtve Compeny, 479 Qwn Strwt Wt, 2B, Onterie, Canada: telephen 3-l- MZ IMitor Stjepan MIoiM, Derf-ne-i.- 4 Iran Stimac. Subscription rate: year, USA and other ceuntriee $7.00. Mail, Pcwt Offic Drpt, OtUwa. IZ ADM IX IST11ACIJE UZ PROSLAVU 30-GODIsN- JICE NAsE sTAMPE I' na.izescoj ekonomskoj krizi kapitalizma 2. no-vem- bra 1931. godine pokrenut je prvi jugoslavenski pro-gresiv- ni list u Kanadi "Borba". Dakle, pocctkom mje-sec- a novembra ove godine navrsava se 30 godina op-stan- ka nase Stampe u Kanadi. Kroz tih 30 godina naSa Stampa je iskljudivo financirana po radnicima. Ni pre-bijen-og centa nije dobila iz nekih dispozicionih fondova — kao "naSe" ncke novine u Kanadi. U tih 30 godina suodavali smo se sa novdanim poteskocama, ali uvijek su ta pitanja bila rijesena u nasu korist — radnici su pri-skod- ili u pomoc. Za§to? Zato jer je nasa stampa uvijek i pod najtczim okolnostima stajala na braniku radni£kih prava i interesa. Kako je naSoj javnosti poznato, Izvrtni odbor Sa-ve- za Jugoslavcnskih Kanadjana, nredniStvo i u prava "Jcdinstva" donijcli su odluku da se dostojno proslavi 30-godilnj- ica nase Stampe a Kanadi. Proslava 30-godi-Sn-jice otvorena jo sa okru2nim piknikom Saveznih or-ganiza- cija u Ju2nom Ontariu 25. juna. U Saveznim organizacijama se sada diskusira o tome kako najbolje i najuspjeinijc obiljciit 30-godiS-n-jicu пабс Stampe. IzvrSni odbor je uvjerenja da ima dosta naSili radnika koji ce pozdravit 30-godiin-jka м novdanim prilozima od 5, 10, 25 i vile dolara, pa su xa to napravljene naro£ite spomen-priznanic-e. Kao svake godine, tako i ovo, godine uredniitvo V u prava co raspisati godiinju kampanju. Rad u karapa-n- ji biti de povezan sa proslavama, ili todnije гебспо svi prilozi na spomen-priznanic- e biti ce ubilje2eni u norcana kvotu doticnog naselja. Uz spomenico za materijalnu pomoc, uredniitvo i u prava dodijcliti co u form! ccrtifikata spomenieu svim pionirima naso Stampe, koji je nisu napustili kroz 30 go-dina. To co biti znak priznanja i zahvalnosti ljudima koji su i u najtczim vremenima radili za svoju Stamptt, bez cijo pomoci, njezin opstanak se ne bi mogao zaml-slit-i. Proslava 30-godi3nj-lce jc vcliki uspjeh za naS na predni radnicki pokret u Kanadi i za svakog naprednog Jugoslavcna. U trideset godina reakcija svih dlaka i bo-j- a nije nas mogla skrSiti, ostali smo vjorni i odani radni-dki- m principima internacionalizma — "Sto duda stvara". Za to sa ponosom mozemo rcdi : "I ja sam onaj koji sam doprinio tomo uspjehu". Prolazili smo kroz razne potoSkoco i pxolaziti cc-m- o, naS put je tezak ali je casan. Kad nostano ovog iz-rabljiva-ckog kapitalistickog sistema, nostat co i poto-Skoc- a. Ali pored svega toga prctplatnici "Jcdinstva" i dandanas predstavljaju najjacu armiju u iscljeniStvu. I bilo bez kakvog izgovora svaki od nas trcba da dopri-nos- o uspjehu proslave 30-godiSnj-ice naSo Stampe, bilo to prilogom, novom pretplatom ili dak obnovom. Ncka 2ive i naprcduje "Jedinstvo"! I.Stimac AVE L L J C A X I J Л AKCIJA ZA "LICKE NOVINE" Windsor, Ont. — Mi isc-Ijen- ici iz zemalja Jugoslavi-je- , Hrvati, Srbi, Slovcnci i o-st- ali, uvijek smo pomagali svom narodu u Jugoslaviji. I'omod je narodito bila obil-n- a za vrijeme Narodnooslo-bodiladko- g rata, i poslije ra-ta, odnosno pomagali smo ekonomsku izgradr.ju zem-Ij- o i onda obitelji i razne u-stan- ove u rodnim mjestima. Kasnije naSi iseljenici pro-sljed- ili su posjetama u svoju rodnu grudu da vide svoje mile i drage. Ove se poejete eve viSe i vise mnoie. Iz ovili posjeta porodila se misao za materijalnu pomod stanovi-ti- m ustanovama kao popra-vc- i Skola, podizanje domo-v- a. opravljanje crkava i to-m- u nedavno za Karlovadku bolnicu. Za ovu plemenitu ideju novdani prilozi stiiu no samo od Karlovdana nego 1 od ostalih Jugoslavena. Eto i nas se Licane poziva da pomognemo kupiti itam-parij- u za "Шке novine" ta-ko da bi se itampale u Goe-pid- u a ne u Zagrebu. "Ш-k- e novine" u kratkom vre-me-nu svog izlalenja dospje-l-e su u mnoga naselja ovog kontinenta i u njima Lidani nalaze Sto je novoga u na-- oj krSnoj Lki. Nas Lidana se nalazi H-j- epi broj u Sjedinjenim Dr-iava- ma, Kanadi i drugim prckomorskim zemljama. Svojim novdanim prilogom ostaviti demo veliku uspo-men- u buducem naraStaju krSne Like. Nas Lidana ima vise u iseljeniitvu nego je potrebno dolara za kupnju Stamparije. Apeliram na sve Lidane u iseljeniitvu, a narodito pret-platnik- e, da materijalno po-mog- nu ovu plemenitu svrhu. Apeliram takodjer na radni-k- e iz drugilt pokrajina Jugo-slavi- je da nam se prikljude. Ja sam za karlovaeTcu bol-nicu dao svoj prilog. i mi Li-da- ni demo biti zahvalni na vaSem prilogu, pa koliki on bio. Nize potpisani ranlje je dao prilog za Stampariju. a-- II obecajem da ce dati po-no- vo u skoroj buducnosti. Nekim ditaocima iz proSlos-- ti poznato jo ime i adresa povjerenlka za Kanadu, na koga treba slatl priloge, a-- H je ovdje ponovo navodim : Mr. Petar Pezelj Hotel Emprese, 235 E. Hastings St., Vancouver 4, B.C., Canada. TJ ims uprave i aretlniit-v- e "USke novine" i nalih Lidana najljepie vam se za-hvaljuj- em na prilozima i za hvaljujem za sve. A. Music p s Embro. Ont— Stovano ure dniitvo, evo vam saljem Mo- - ney order od 9 dolara — za obnovu G, za kalendare 2 i 1 dolar u fond. Prtmite mnogo pozdrava od— Trivun Millch Port Colborne, Ont. — Dragi drugovi, u listu prila-ze- m Money order od 7 dola-ra za obnovu i fond. Zakasnio sam par dana iz razloga Sto sam bio dosutan iz mjesta. Novina mi se svidja. Ovdje kao i u drugim mjestima nista narodito no-va osim Sto joS ima besposle-ni- h radnika iako smo asred Ijetne sezone. Pozdrav od vaseg starog pretplatnika. C Kad Kad jednom "bezumlje" izdezne i kad egoizmu dodje kraj. Tad, za svakog dovjeka na ovoj plnneti, , kao svijetlost sunca doci de "raj'. M. Daic — Krajisnik IZ Turci u Slatini Malo tko u Podravskoj Slatini i okolini zna da je u poljskom predjelu Turbina krni Pndr.ivske Slntine. fgdje so sada zelcne kukuru- - zi i erne pokoSene zitne ora-nic- e, prije 277 godina (20. VII 1G81.) odrzana velika i krvava bitka sTurcima u ko-j-oj su Turci biii hametice potudeni. Ta bitka s Turcima kraj Slatlne dosila se u vrijeme Ivclikog rata za oslobodjcnje Savon c. kad su Turci deli- - fnitivno izbaceni iz toga kra-- Ja. ♦ ♦ Umcsto vuka ubili majrarc Uljma, avgusta Lovadke pride su veoma zanimljivo mada dosto "za-dinjen- e". Medjutim. ovo Sto so nedavno dogodilo starom i iskusnom lovcu Petru Nin-kul- ju zvanom Lupulj, dugo-godiSnje- m predsedniku Lo-vadk- og druStva u Mramor-k- u, prepricavace se joA dugo kao nesvakidasnji dogadjaj. U okolini Mramorka cesto so pojavljivao vuk koji jo pridinjavao Stetu jednom do-bani- nu. Zato se on odludio da pozove iskusnog lovca i oslobodi se ove napasti. Lu-pulj se odazvao pozivu i ne-koli- ko noci, znjedno s doba-nino- m, dekao je u zasedi vu-ka. Jednc nodi primetili su zver u dolini kako se prik-rad- a. Oprezno su pratili sva-ki njen pokret dekajuci po-god- an trenutak da je ustre-l-e. To im se ubrzo i ukazalo. Prvi hitac, medjutim, samo je ranio vuka, a zatim su o-bo- jica sloino pripucali i do-tn- kli era. Mediutim. kad su se pribliiili zveri primetili su nft svoje najvece iznenaaje- - nje da su ubili — magare ! I umeeto da podele nagradu od 30.000 dinara, moradt solidarno nadoknaditi Stetu vlasniku ustreljene iivoti- - nje. Pjcsntc uz tcpsijit U Hercegovini se sve do danas zadriao stari obidaj — starinskih narodnih pjesama uz primi-tiva- n, ali odavnina poznat instrument — tepsiju. Xene, osobito starije, imaju obidaj da desto na seoskom sijelu, svadbi ili kakvoj dmgoj pri-red- bi pjevaju uz tepsiju i ta-ko zabavljaju svoje susjede. koji sa zanimanjem prate pjesmu i vjeSto okretanje tepsije. Pjevanjem preteino lirskih pjesama. us tepsiju, ponegdje se bave i mulkar-- ci. Plivsko jczcro — novi turisticki i rekreacioni cental Plivsko jezero postat de. kako se predvidja. iedan oti modernijih turistidko-rckre-- m jednom "bezumlje" izcezne ZANIMUIVOSTI JUGOSLAVIJE interpretiranje Wflland, Ont. — Dragi drugovi, prilozeno vam ia ljem Aloney order od 8 dola-ra za obnovu, fond i kalen-da-r. Pozdrav svima — L.B. Hamilton, Ont Dragi dru-govi, Saljem vam 16 dolara za dvije obnove, dva kalen-da-ra i fond. Mnogo drugarskih pozd-rava— J. Kovacic ♦ Sudbury, Ont. Dragi pri-jatel- ji, da ste mi zdravo. U piemu prilaiem 7 dolara, to je za moju goditejo obnovu i fond. Primite prijateljski pozd-rav svi u uredu— P. K. acionih centara u Bojsni i He-rcegovini. Izuzetnc prirodne Ijepote jezera i njegovo o-kol- ine i historijske znameni-tos- ti Jajca, koje se nalazi a neposrednoj blizini, privla-c- it ce uskoro vcliki broj do-mac- ih i strnnih turista. Vrijednost Plivskog jeze-ra u turistidkom pogledu bit ce joS veca kada so zavrSi suvrcmena magistrala Zag-reb — Banja Luka — Jajce — Sarajevo — Jadransko more, a modernizneijom dru gih sporcdnih putova novi centar postat co pristupadni-j-i i stanovnicima centralno Bosne. Veci koloktivi iz Ze-nic- c, Kaknjn i Breze ved sa-da namjeravaju na jozeru Plive da izgrade svoja od-maraliS- tn. Na jezeru se dovrSava Ve-liki motel sa GO lozaja, a u-red- juje se i pla2a, koja co vec u prvoj fazi izgradnjo primiti prcko dvije tisudo ku pada. Jozcro jo pogodno i za regate, pa se vec sada po-di- 2e vcliki sudski toranj za veslacku rcgatu koja co so odrzati ovog Ijeta. Pobjednik u ovogo- - dlsnjoj Sinjskoj alki je Janko Kelava Sinj, 13. aug. — Pobjed-nik 21G. tradicionalne sinjs-k- e alke je Janko Kelava, kn-pet- an I klase. U natjocanju je sudjelovalo 19 alkara. Do posljednjeg momenta nije se znalo tko ce biti pobjed-nik, jer je sve do trede trke postojala mogudnost da po nekoliko alkara sakupi isti broj bodova. U posljednjoj trci Janko Kelava pofodio je samu alku i time postao pobjednikom. Dva i po milijuna folografija u sckundi U Moskovskom Institute fizidke kemije zavrsen je fo-tograf-ski a pa rat kojim so za jelan sekund mogu i&L miti dva i po miliona foto-grafij- a! Aparat je oprem-Ije- n naroditim pokretnim se-divi- ma i ogledalima koja ee okrecu ogromnom brzinom. Objektiv snima predraete di-- ja dimenzija iznosi od jed-no- g metra do deset kiloaae-tar-a. Dugacalc rep En(jlrski hixtorifar ArniiM Totftihrr ITojn hQ kaie po povmtkn iz Amcrikc fffjje je &-h- to prrdartiMJa : "Amrrika lift t#e r-Uk- oii krra w inalo}oki ; kad ffntl zevrfi repam prrlhri игкн HhtficM. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000238
