Nase Novine, November 15, 1978

              WWMWW'tSwBSiK
i л -- ! jviit , r? i.i.",i ,sj _:_l: -- [- ' -- — ч r- - — .- -. j #-- ,- т-г- .. -- ciru гчј j .i)i.r u..u н :--
ii". ' i. . t'lii јчатп.чји' tcгчг.I_.rтs'f.Ifч;, г ал.ч..' tkiitn'mMi'! ш j vv'Wxnii i; ucw. .i.r j).i'r.i.ir ,r,i,ii]i ju'.ivm&TaK i4a j пјлчл . игјчјлл'! гчни' илм рт.чг.г1 t,i aii i ' 'iViw:. 1 1 j ht.i .' r .г,л,17- - vm ka-.- v. , т'" мтлчдгуи .; '.тll,-лг.- ,
. ч n-ti- v шгл-- i r,T.r',.LUT'i.r.i,.-- j v.j rt. i: y а-л-г-
- _ ':? .r, wi bjuJ-iL- n
. m orr.iitiii'v. ч :i.i,VTt.j
- -- 41ШШШ
I II 1ЛACI AMCKiCW
I i '
i x
ni
№
3
wannnBHHHBiwniiiiiiDHr-- : . ij.'iii Miv'Axivrm' i.rcB.BHBiaii.i n m.. . - = ш~ .,,.,.,.,.4. у -- 4; к&лчгЈ-адЈч- . ј. v„rt,i''''iw('. '— _ н. I
ш Ш$Ш%№ И ' Pese: Ivan Cizmic I
Ogroman
bro] Ijudi s jakim misicama trazio
je kruha i bolje uvjete za zivot svo-ji- h obiteljl, zeleci prldonijetl svlm
naporima za prosperitet Argen-tine.
Ta struja jakih tijela, eko-noms- ke potencije, sastavljena je
bila od elemenata'u ogromnoj ve-ci- ni iz slavenskih provincija uz Jadransko more, koje pripadaju
jugoslavenskim nacionalnostima.
Bile su to provincije: Dalmaclja,
Hrvatska i Slavonija. Ti jaki Ijudi
posvetili su se najtezlm poslo-vim- a, osoblto su se "zaposllli u
pomorstvu, osnovavsi sadaSnje
popularno predgrade - La Boca.
Tko. ne zna za njihovu borbu, tko
nije cuo za njihove napore, tko
nije vidio njihovo zrtve i tko no
pozna i ne, divi se njihovu prvom
pioniru D. Nicolasu Mihanovichu,
nasem dragom sadasnjem preds-jednik- u.
Dva su vazna dogadaja iz
prvog razdoblja djclovanja druSt-va,
a to su: kupnja druStveitog
Panteona i kupnja druStvenc zgra-d- e
u ulici Almirante Brown.
Unatoc postignutim uspjcsima,
druStvO' nije napredovalo u dovolj-no- j
mjeri. Razlog tome bio jc na-z- iv
Austro-Hunga- ra dc Socorrcs
Mutues. Ilrvatski iscljcnici su uvi-je- k
tczili osnivanju svojih druSta-v- a,
pod hrvatskim ill girim sla-vensk- im imenom Zbog toga su
clanovi drustva na skupstinl 1870.
izrazili raspolozenje da promijene
ime. Austro-Ugars- ki konzul uspio
jc sprijeciti njihovu namjeru. Ваб
usprkos tome, pojavit fie sc Sirom
Argentine mnoga druga druStva
pod nacionalnim imenima,
100 GODINA
ISELJENICKOG DRUSTVA
Nakon. propasti Austro-Ugars-k- c,
Austro-Hunga- ra dc Sccorrcs
Mutues promijenit £e 30. listopa-d- a
1921. svoje ime u Jugoslavcns- -'
ko pripomocno drustvo.
Drustvo £c od tada dozivljavati
Milan BEKIC
Kad je boravio
sve
grupom
pripremali
Amerikanci
polja
bez rije6i kad
dau pada 185
350 godlSnJe.
osnovi
uvjereni da
Isplatl.
uspon sve do dan as -- njeg lead u redo-vim- a
djelujc viSe od tisu£u aktivi-st- a.
O aktivnostr najbolje
govori bogati program Sto
se priprema proslavu 100. ob-Ijctnl- ce.
Central-n- a
komisija iselje-nick- c
nascobine u Argentini 2cle
da proslava dobije SIrl karak-te- r
da se u nju
na§a drustva iseljenlcl u Argen-tini,
da obljetnica dobije
odjek u staroj domovi-n- i.
V druStvenom okupljanju naSlh
iseljenlka u Urugvaju vrlo ista-knu- tu
ulogu imao Hrvatskl
dom (Hoggar Croata) Montev-ideo
osnovan 1928. Njego-"v- a
jc aktivnost blla posebno zapa-zen- a
u vrijemc rirugog svjctskog
rata kad 21anovi tog druStva
raznlm odborima za po-m- oc domovinl (Hrvatskl demo-krats- ki odbor. Bor- -'
ba scljaka, Odbor sloZ- -
nih Ilrvata protiv naci-fafiizm- a, Odbor Ilrvata za
Tita, drug!)- - poslljc rata
djclatnost nastavljena jc
skladu njegovim
akcijama' iz godina. Tako
ndmah 1945. godine jedna dclc-gaei- ja Hrvatskog doma
ministra vanjskih Rc-publi- kc Urugvaj zalolla sc za
Novc Jugoslavijn.
Ovaj gest Hrvatskog doma sim-bolic- no pridonlo da Urugvaj
prizna FNIU uspostavi njom
odnosc 1945, godine.
Skora proslava obljctnicc
Hrvatskog doma bit ce sveoa-no- st ejeiokupne
toj zemlji. Kako sc prcd-vid- a, citava godina prolc6i
znaku manifcsta-- _
cija
folografija nasoj zemlji,
jedne folklornc grupc
kluba),
svejianost obiljeavanja obljctni-cc
Hrvatskog doma odrzat cc sc
mjesccu rujnu.
iiiiiiiiiuiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiH
Sovjetski Savez
[g
(od stalnog dopisnika 'yjesntka") Do
1960. Celinograda nije bilo zemljopisnlm kartama.
U sjevernog Kazahstana bio ]e огпабеп
gradid Akmollnsk (kasnije u je radlla mala
ekspertmentalna stanlca, pokuSavajudl "пвтодибе": da u
suhlm stepama poslje uzgoji ilto. Mnogl su smatralt
iurlSanjem na
danas neklma joS nije fasno II se Isplatllo stvaratl
iltnicu u pustinjl, moida bilo ekonomldnlje razvijatl
samo stodarstvo. Sada je prekasno tome razmlSIJatl:
Cellnogradska oblast jedna jeodonlh Sto dine
' iltnicu u pustinjl", koja je 1976. godine dala 30
mllljuna tone tita.
Od 36 milljuna koliko u Kasahstanu "oteto" od ledlna
("cjellna"), u Cellnogradsko oblastl osvojeno je zasljano
milijuna hektara divljih stepa, ietiri mllljuna hektara
kultlvlrano Je paSnjake.
Zbunjeni Amerikanci
nedavno ovdje
to vidlo ameri6ki minister
poljoprlvrede s eksperata
Sto su -- атеНбки poljo-privred- nu
Izld2bu Celinogradu,
bill zbunjeni: na
kazahstanskoj stop! vidjell su ne-pregle- dna
zasijana'pSenlcom.
im je reCeno
tim podru6Jima do
mlllmetara oborlna
Amerikanci na i
svjefsklh iskustava bill
se ne obradivati zemljlste
kontinuirani
dana, a njegovim
druStva
nam i
za
TJprava druStva 1
jugoslavenskc
sto
i ukljuc sva
i
a odgo-varaju- di
I
je
u
godine.
sura-duj- u
u
rcpublikanski
radnika i
ujedinjcnih mar-sal- a
i I
druStva
u s rodoljubivim
ranljih
je
posjeti-l- a
posiova
1
priznavanjc
jc
i s
diplomatskc
50.
jugoslavenskc ko-loni- jc
u
1978.
£c u raznovrsnlh
posvc6cnih Jugoslavijl
be o pri-kaziva- nje jugoslavenskih filmova,
nastupl tc
koSarkaskog i nogometnog
a
u
CELINOGRAD -
godine na
precizhijlm mapama
Cellnograd), kbfem
I to
vetren}a6e...
I Je
III bl
o
"kazahstansku
rekordne
je
I tri
a
zemlISta za
i
u
su
su
su svojih
ondje gdje pada manje od 400
milimetara oborlna. To Jo, bill su
uvjereni, donja granlca...
Poslije onoga Sto jo vldio u
Celinogradu, amorlcki je minister
(kaiu) izjavio premijeru Kosiginu u
Moskvi, kako mu je zao Sto Je
"gublo vrljeme" razgledan'Jem dru-gi- h
dostignuca sovjetske poljopriv-red-e.
Trebalo Je samo bolje razgle-da- tl
ono Sto je postlgnuto u Celi-nogradu.
To je pravo fiudo, rokao
Je...
Svakako ne bez osnova. Cellno-gradska
oblast, kazao nam Jopred- -
U zemljama Juznc Amerike dje-lova- la
su, Uz gore spomenuta, Jos
mnoga druStva naSih iseljenlka.
Vrlo znacajnu ulogu odigralo je
Drugtvo juznih Slavena — za materinsku rijc6, Mo su ga u gra-d- u Acebal u Argentini 1908. osno-va- li doscljenlci iz Malog LoSinja. Slijedee godine, u istom gradu,
osnovano jc Hrvatsko tamburaS-k- o drustvo — Sokol. U Llmi,
gploatventkomu sgtoraljdeuia Peirivuaio, gvdejlelk Jebrnoaj
nasih Ijudi, osnovano je 7. sijcS-nj- a
1906. Slavjansko dobrotvor-n- o druStvo. Trl godine kasnije,
druStvo je sagradilo vlastlti dom,
koji Je postao ccntar svih druStve-nl- h aktivnosti naSih iseljenlka u
Limi i Callau.
U Peruu, u naseobini Cerrode Pas-co,
1881. osnovano je Austro-u-garsk- o dobrotvorno druStvo.
Drugtvo jc 1904. promijenilo ime
u Slavcnsko dobrotvorno dru§t-v- o.
Godine 1894. u Antofagasli
osnovano je Slavjansko pripo-mocno
druStvo. Uskoro poslije
toga u Punta Arenas osniva sc
Hrvatsko dobrotvorno druStvo.
Od dru§tava u Cilcu trcba spome-nu- ti
i tamburasko drustvo Torrii-sla- v, Hrvatskl sportski klub-- —
Sokol i Kolo hrvatsklh iscljcni-ka- -
U toku prvog svjctskog rata
nasi su se ' iscljcnici u zemljama
Juznc Amerike politick! vrlo ak-tiv- no borili protiv Austro-Ugars-k- c
a za stvaranjc drzavc Juznih
Slavena. iU torn jc prcsudnu ulo-gu
igrala Jiigoslavcnska narodna
obrana, koja jc imala svoje
ogranke gotovo u svinf nascoblna-m- a
nasih iscljenika.
Dctaljan preglcd osnivanja I
djclovanja drustava i organizacl-j- a
nasih Ijudi u Juznoj Amcrici
ncmogticc jc iznijeti. Bilo in je
mnogo, a osnivana su gotovo u
svlm nascobinama gdje su zivjclc
vc6c skupine iscljenika. Mnoga sc
drustva nisu dugo odrzala, nitl
razvila Siru djclatnost. Mcdutim,
mnoga su prczivjcla i aktivna su
i danas.
кв ва BBS
Ostali
sjednlk njezina Sovjota Ablajhan
DZumuhamedov,- - prostlre se na
124,5 tisuca kvadratnlh kllometara
(Slovenija, Hrvatska I Bosna i Her-cegov- ina
zajedno), a u njoj 2lvi
812.000 Ijudi. Od toga oko 230
tisuca u srediStu podrudja — Celi-nogradu.
Poljoprivredaje, naravno, glavno
zanlmanje stanovnIStva, ekonom-sk- a
osnova, djelatnqst koja se baS
u posljednje vrijeme nalazi u
srediSlu sovjetske pollticke akclje.
Ondje je 157 krupnlh imanja (sov-hoz- a
I kolhoza), od kojlh svako ima
oko 70.000 hektara zemljISta, naj-viS- e
tlh povrSina "ototo'J je od
ledlne. Na tirr prostranstvima da-nas
je koncentrirana golema poljo-privred- na
tehnika: 27 tlsu6a kom-bajn- a
I kultivatora, 19 tisuca trakto-ra- ,
devet tisuca kamlona, J 10
avlona za rasprSlvanJe gnojiva I
otrova 'protiv Steto6ina. Oblast je
1953. godine dala 170.000 tona
Sitarlca, a lanl milijun i 700 tisuca
tona... S
- 'Prlnos 2ita varira izmedu 5 I 12
metrifiklh centl po hoktaru. Ovlsl o
padavlnama (osobito u junu). Ove
godine kISe je bilo dovoljno, pa se
domadinl nadaju dobroj zetvi, Sto
je na tek zavrSenu plenumu. CK
KPSS Leonid Bre2nev oznacio kao
V lalltf
SOKOL
AUTOFAGASTU
Tcznja omladinc da sc bavi
sportom svakako je pridonijcla
da su se mladi iscljenici vec od
prvih dana po dolasku u Juznu
Ameriku, ukljucivail u sportska
natjecanja. Prvu vljest o tome
naiazimo u djclu Luke Bonacica
Jugoslavcni u Magcllancsu, u
kojem opisujc jedno sportsko nat-jeean- je nasih u Punta Arenas i
kazc: 18. septcmbra 1895. godine
pravile su se utrke camcima. U
konkurcncijl s батсст kojim su
upravljali starosjedioci tc zemlje,
nasll su sc u jednom rasklima-no- m батси i na§l vcslaCi: Tadeo
Bonaei6, Miguel Popovi6, Franjo
Filipic, Radonic (petome clanu se
izgubilo ime). Cileanci su se okre-ta- li prema cilju na jugu zaljeva,
blizu buduceg brodogradiliSta, osta-vljaju- di petnaest metara sebe
svoje protivnlke. Slaveni su snaz-n- o vcslall i polomilo im se veslo
Popovlca, all su ipak stigli prvi
na cilj i primili trofej koji se sa-stoj- ao od dva sanduka piva.
Bilo je mnogo slifcnih sportskih
natjecanja u kojima su sudjelova-.1- 1
naSi iseljenici. On! su se siste-matsk- i4 bavili sportom u mnogo-brojni- m sokolskira druStvima ko-ji- h
prema pisanju lista Cuvaj-m- o Jugoslaviju Santiaga),
izmedu dvarata u Cileu bilo sest.
Prvo sportsko drustvo osnovali
su na§i iseljenici u Punta Arena-s- u
1912. i dali mu ime Hrvatskl
sportski klub Sokol. u Antofaga-sli
Sokol je osnovan 1917., Nje-go- vc aktivnosti trajale su kratko
i rad je zamro. Medutim, kako se
gradsko stanovniStvo Antofagaste
povecavalo, paralclno s njim i
broj Jugoslavcna, potrcba za okupljanjcm i razvijanjem sport- skih aktivnosti dovcla jc, jos pri-j- c pedeset godina, do reorganizira-nj- a sportskog kluba Jugoslavcn-sk- i Sokol, 1. prOsinca 1927; Inici-jat- or
u grupi osnivafia spomenu-to- g druStva je Ivan Gojic iz
Praznica Bracu.
najvaznlji zadatak Partije i drzave.
Lani je zbog suSe prinos bio vrlo
nizak (u okollci Karagande samo
4,5 metrldka centa), ali je rekordne
— 1976. godine — bio veci od 15
metrifiklh cent). '
Sjetva bezoranja
Sto6arstvo je druga — podjedna-k- o
vaina ill, s obzlrom na tradicije i
danaSnje potrebe, joS va2nlja grana
poljoprlvrede. Podru6no stado bro-j- i
600.000 goveda, 1 ,200.000 ovaca.
desetak velikih farm! za tov svinja i
peradi. Svake godine u tome
podrucju proizvede se oko sto
tisuda tona mesa (oko 125 kilogra-m- a
po stanovniku) od kojlh se 80
tisuca tona prodaje drzavi...
Sve se to postlze u izuzetno
teSkoj borbi s prirodom: sa step-sko- m
iegom, IJutlm zlmskim mra-zovi- ma
i uraganskim vjetrovima Sto
бираји usjeve i raznose Ih za'Jedno
s povrSinom tla. Da bi se to sprije-6ll- o,
agrarni su strufinjacl uzgojili
posebne sorte z.lta I preporuSlli
posebnu obradu tla: sjetvu i ietvu
bez prevrtanja gornjeg sloja zemlje,
bez oranja( Konstruirali su kultiva- -'
tore Sto Ih proizvodi jedinstvena
tvornica poljoprivredne tehnike u
Celinogradu (Sest tisuca zaposle-nih- ).
Ti su strojevi posljednjlh
godina stekli "dobar glas u svlm
suSnim I vjetrovltim podrucjima
Sovjetskog Saveza, pa tvornica u
Celinogradu ne moze podmiriti
potrebe.
Smlsao Je novoga na6lna obrade
u tome da -- veliki traktori (300
' WW Vtf аП П1
U
iza
je,
(iz
bio
na
PRVAK JU2NE AMERIKE
U BACANJU KLADIVA
Sokol jc vrlo uspjesno djelo-va- p,
o cemu govori jedna vitrina--- u kojoj su pohranjeni bezbrojni
trofeji, a ima ill i na drugim mje-stim- a. Kosarkaska ekipa, npr, iz- medu 1930; i 1937. bila jc prva ne
samo u Antofagasti, ncgo i u cije-l- oj provinciji. Dolazile su ekipc iz
nckoliko zemalja juznoamcrickog
kontinenta u Antofagastu i u sus-rcti- ma s ckipom Sokola redovi-t- o gubile. Sportasi jugoslavenskog
Sokola nlsu za Cile nastupali kao kompletna ekipa, ali na njih
sc racunalo pri izboru nacionalne
ekipc- -
(Nastavlja se)
konjskih snaga) tegle najprije "plu-gov- e"
k6ji rahle tlo ("podoravaju")
na dubini 25 do 28 centimetara.
OStri nozevi Sirine tri metra samo
podsijecaju korijenje stepskih tra-v- a,
odnosno strniSta ako je zemljiS-t- e
ve6 bilo zasijano, ali povrSinu ne
prevrdu. Tako tlo ostaje kompaktno
pa ga vjetar ne moie pokretati, a na
taj na6in u zemlji se duze zadrzava i
vlaga od otopljena snijega i proljet-ni- h
kiSa. UoSi sjetve tlo se joS
jedanput "podorava", ali na dubini
od desetak centimetara. Zatim se
prelazi teSkim "valjcima-jezevima- "
za usitnjavanje i sabijanje.
I, najzad, posebni strojevi koji u
isto vrijeme siju, dubre i "zabijaju"
sjeme i gnojlvo u zemlju da ga
vjetar ne odnese. Potkraj juna (kad
kod nas poCinjeJtetva), usjevi tek
zazelene, a potkraj augusta Hi
podetkom septembra ve6 se zanju.
Racunice akademika
Barajeva
O svemu brine I sve to praktifiki
predvodi Savezni institut za zito
Akademije poljoprivrednih nauka
SSSR, sagraden u naselju Sortan-d- i,
nedaleko od Celinograda. Tu,
usred stepe radi znanstveni kolek-- .
tiv od 600 osoba sa 12 specijalizi-rani- h
odjeljenja i 44 najsuvremenrja
laboratorija za ispitivanje i selek-clj- u
zlta i krmnih kultura. Ta znan-stven- a
ustanova suraduje sa JoS 16
instltuta u Sovjetskqm Savezu i 40
sllfinih u svijetu, a sva istrazivanja
izvodi na vlastitu gospodarstvu
povrSine 60 tlsuda hektara.
к'.,',?Ш.!; ?етАri
: I. ; J'