000699 |
Previous | 8 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
IBBliBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBJ Tlui i ' ' ' ' r,-r- Vl M " jAJMtiL&-y--,,"i-i''4l'''mkmi- l fH at- - WlV Ш . - ; . -- ::::: МШМЖvПtr.XV.,r.',Xr!i.M &Г " N. ' ' 'v I Рјбе ANTON KOSTELAC Zagreb — nekad i danas Nayedimo, uz sveuCiliSte, Jugo-slavens- ku akademlju. znanosti I umjetnosti, s arhlvom u kojoj se 6uva najveca glagbljaSka zbirka na svijetu i zbirka starih 6irilsklh rukopisa, Prirodoslovni muzej, Le-ksikogra-fski muzej ltd. Opera u Zagrebu ima stogodiS-- , nju tradiciju, a po6etkom ovog sto- -' - Ijeca osnovana je poznata "Zagre-ba6k- a filharmonija" kao prva u nas. Novosagradena Koncertna dvorana !Vatroslav Llsinski" danas je novi centar glazbenog zivpta grada. U Zagrebu se, pored svega pvoga, i dalje radi i gradi. Na desnoj obali Save i dalje sepodize i Siri Novi Zagreb, tu je ve6 duze yremena smjeSten poznat( zagre- - , ba6ki Velesajarri, a minulog prolje--c- a na toj istoj( obali puSten je u promet ranzirani zeljeznifikl kolo- - .dvor. SmjeSten je ;na 100 hektara Pfostora, kapaciteta 6000 vagona, ima 79kolosijeka I spada medu najvece u Evropj. Citav taj. komp-leks-j- e potpuno automatizlran. Otvaranjem Istog uveliko se olak-Sa- o zeljezriifiki promet u Zagrebu u svlm pravcirha, a ubrzao promet putnidkih vlakpva. JoS ove godine otpo6eta je grad-nj- a tramyajske pruge preko Save u Novi Zagreb, do novog naselja Sppota, Sto se smatra praktiCnijim od autobusa. U planu je i izgradnja Nacionalne sveu6IIJSne biblloteke, a kod Mosta mladosti, takoder u Novom Zagrebu, projiclran je rek-reaciono-pliv- afiki centar sa 6etiri zatvorena i petotvorenih bazena, pa sun6aliSte, igraliSta za odbojku i koSarku, streljana, kuglana i kli-zaliS- te. Zagreb seina6e moze prepoznati po Zrinjevcu7gdje su koncentrirane mnogeznamenltosti grada, poznat je pb divnoj okolici idealnoj za izlete, kao I po Trgu republike gdje se odrzavaju sve vainije manifes-taclj- e — od druStvenih do kultur-no-sportsko-pollti6k- ih. I najzad, ovo je tek jedan osvrt, jer o svakom naSem gradu se moze . napisati knjiga — toljko su intere-santn- i, toliko puni svega. Novinska kuda "Vjesnik" Ovo najve6enovinsko poduzece u SR Hrvatskoj ~ koje mi je tako-der bilo domabin — smjeSteno je u neboderu od. 16spratova. I ono se nalazi nedaleko Save, pa je ve6 Iz daljine upadljiv taj fietvrtasti toranj tamno-crven- e boje medu svim onim sivim i bljelim zgradama. Kla vrhu tornja upadljlva su vellka crvenaslova: VJESNIK. Tu se Stampa najpoznatiji dnevni list u Hrvatskoj, "Vjesnik", kao i vedina iistova i 6asopisa, tel razne druge publijraclje Sto se иорбе izdaju u ovpj republic!. I poput svih Iistova, i "Vjesnik" ima svoju Nstoriju. Prete6a danaSnjeg "Vjesnlka" I prvenac bio je part Jzan ski list,..kojl je робео izlaziti odmah, ,u po6etku, rata. Stampao se u §umi, po zbje-goyim- a, na ratnim pbloiajima i u ppkretti, svakako, na' improvizira-- , noj tehnici, selio sezajedno s yoj-s'ko- m I bilb je momenata kad su se na ruke slagale — slovo po slovo — 6itave strane, 6itav list. AN, list je bio potreban, odigrao je svoju ulogu i pobijedio zajedno s parti-zanim- a. Po ratu je postao glavno druStveno-politldk- o glasilo radnog naroda SR Hrvatske. Pored "Vjesnika" oydje se izdaje I "Vedernji list", kao i "Mali vjes-nik", Sto su srodna izdanja. "Mali vjesnik" je unutarnji list, dok je "Vecernji list" od obifinog grad- - skog, polubulevarskog lista pre-rast- ao u naj6itanije novine u ovoj republicl. Tiska se u 12 Izdanja, prema regijama, tako da infbrma-tivh- o pokriva cijelu republiku. Os-ta- la "Vjesnikova" izdanja, informa-tivno-revijal- ne naravi su slijedeca: "Arena", "Start", "Kviz", "Vlkend", "Svijet", "Izbpr", "2ivot", "Sam svoj majstor" i јоб neka. U ku6i "Vjesnik" uposleno je ina6e preko 3000 ljudi — tipografa, grafi6ara, fotografa, 6inovnika i raznog ротобпод osoblja, dok samih novinara ima preko 400. To je, u stvari, poduzece podijeljeno na radne jedinice, po redakcijama pojedlnih publikacija, koje se, kao i svako drugo poduze6e stara o svom opstanku, vodi potpunu ra-cuni- cu i габипа o svom poslovanju i onome Sto nudi javnosti. Proveo sam Sest tjedana u' redak-cijama "Arene" i "Ve6ernjeg lista", sreo 6ltav niz osoba do tada pozna-ti- h samo 'sa stranica Iistova. Pri-sustvo-vao sam i njihovim radnim sastancima — zboru radnih ljudi — i vidip kako rade i planiraju, kako diskuslraju. Bilo ml je, ukratko, na raspolaganju sve. I naravno, pose-bn- o su bill simpatidni i usluzni razni urednici: fluSka, Ratko, Marl-ja- n, Ante, Vlnko, VukaSin, Milivoj, Miroslav, Danijel,. Zlatko, Dragan, Zija, Jura, Gaga,, Pero, Zvonko i drugi, jer blio ih je toliko da je nemoguce sve nabrojati. Domabin Sre6ko, koji je pravio sve uvertlre i bio zaduzen za moj boravak kod njih, takoder je bio besprljekorno usluzan, pa zalim Sto je, kao i mnogi drugi, bioodsutan kad sam pred odlazak navratio na "Vjesnik" da se sa svima oprostlm. Zavod za migracije i narodnosti . iTzgradl Mat ice iseljenika u Za-grebu smjeStene su joS dvije po l#%4№Kft4f_ 1 ЖШПАЗДЗДКФфЗОДЧДОГСМедмЧАЧ.!!. poslovanju srodne ustanove. Nai-m- e, u nekoliko sporednih prostori-j- a nalaze se uredi ZAVODA ZA Ml-GRAC- IJE I NARODNOSTI i ARHIV-SK- A BIBLIOTEKA, koje su zapravo jedna ustanova sa dva odjela. Sam Zavod je osnovan 1965. go-din- e. U njemu je stalno uposleno devet strudnih lica. Direktor Zavo-d- a je mlad i predan 6ovjekjDrof. Tihomir TeliSman, koji ima prijav-Ije- ni doktorat. Zavod financiraju МАКЕТА NACIONALNE ,Л "to v SVEUClLlSNE biblio'teke Adresa — j0m .. ;Л %W M:W'r;u,tfg'U'.- - ) vaju mu se I orgariiziranje znanstvenlh skupova i izvodenje raznih projekata. Osnovni zadaci Zavoda su istra-zivan-je i pracenje zivota iseljenika u prekomorskim zemljama, kao naSih narodnih mahjina u susjed-ni- m zemljama; prikupljanje grade o iseljenicima i pripadnicima manji-n- a; publicistika. Tako su do sada objavljeni ovi radovi: Studija o eko-nomsk- oj suvremenoj imigraciji; dvlje studije o narodnim manjina-m- a, a ove godine je izaSao i zbornik "IseljeniStvo naroda i Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom". To su radovi sa prvog simpozija o iseljeniStvu u Zagrebu 1976. godine. 6e se) S -- ' м Pontile 5npstucni posoo ' шшшшашашшш££; ,Cin6lla je ved decenijama jedna od najvrednijih 2ivotinja u svetu sve brie rastude Industrie krzna. Zdrava, bezopasna I bez zadaha, 6lr)6ila se mo2e Cuvati u kuci — u podrumu, suviSnoj sobi Mi garazl. Mote se gajiti kao uzgredni, ali i glavni posao. Da, ja zeflm da znam neSto vise, o gajenju 6in6ile.za profit. - Znam da je ovo samo zahtev-z- a Ihformacije i da me ne obave-zuj- e ni na kakav nacin. - . ZA VISE INFORMACIJA POSALJITE KUPON JOS DANAS Ime- - Grad .Zanlmanje. kredlti'za narodnosti (Nastavit Telefon Starost. PRINCESS CHINCHILLA of Canada Ltd. R.R. 2, Box 29, Markham, Ontario, L3P 3J5 ili telefonirajte na (41 6) 887-5- 1 74 ssss
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 15, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-10-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000084 |
Description
Title | 000699 |
OCR text | IBBliBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBJ Tlui i ' ' ' ' r,-r- Vl M " jAJMtiL&-y--,,"i-i''4l'''mkmi- l fH at- - WlV Ш . - ; . -- ::::: МШМЖvПtr.XV.,r.',Xr!i.M &Г " N. ' ' 'v I Рјбе ANTON KOSTELAC Zagreb — nekad i danas Nayedimo, uz sveuCiliSte, Jugo-slavens- ku akademlju. znanosti I umjetnosti, s arhlvom u kojoj se 6uva najveca glagbljaSka zbirka na svijetu i zbirka starih 6irilsklh rukopisa, Prirodoslovni muzej, Le-ksikogra-fski muzej ltd. Opera u Zagrebu ima stogodiS-- , nju tradiciju, a po6etkom ovog sto- -' - Ijeca osnovana je poznata "Zagre-ba6k- a filharmonija" kao prva u nas. Novosagradena Koncertna dvorana !Vatroslav Llsinski" danas je novi centar glazbenog zivpta grada. U Zagrebu se, pored svega pvoga, i dalje radi i gradi. Na desnoj obali Save i dalje sepodize i Siri Novi Zagreb, tu je ve6 duze yremena smjeSten poznat( zagre- - , ba6ki Velesajarri, a minulog prolje--c- a na toj istoj( obali puSten je u promet ranzirani zeljeznifikl kolo- - .dvor. SmjeSten je ;na 100 hektara Pfostora, kapaciteta 6000 vagona, ima 79kolosijeka I spada medu najvece u Evropj. Citav taj. komp-leks-j- e potpuno automatizlran. Otvaranjem Istog uveliko se olak-Sa- o zeljezriifiki promet u Zagrebu u svlm pravcirha, a ubrzao promet putnidkih vlakpva. JoS ove godine otpo6eta je grad-nj- a tramyajske pruge preko Save u Novi Zagreb, do novog naselja Sppota, Sto se smatra praktiCnijim od autobusa. U planu je i izgradnja Nacionalne sveu6IIJSne biblloteke, a kod Mosta mladosti, takoder u Novom Zagrebu, projiclran je rek-reaciono-pliv- afiki centar sa 6etiri zatvorena i petotvorenih bazena, pa sun6aliSte, igraliSta za odbojku i koSarku, streljana, kuglana i kli-zaliS- te. Zagreb seina6e moze prepoznati po Zrinjevcu7gdje su koncentrirane mnogeznamenltosti grada, poznat je pb divnoj okolici idealnoj za izlete, kao I po Trgu republike gdje se odrzavaju sve vainije manifes-taclj- e — od druStvenih do kultur-no-sportsko-pollti6k- ih. I najzad, ovo je tek jedan osvrt, jer o svakom naSem gradu se moze . napisati knjiga — toljko su intere-santn- i, toliko puni svega. Novinska kuda "Vjesnik" Ovo najve6enovinsko poduzece u SR Hrvatskoj ~ koje mi je tako-der bilo domabin — smjeSteno je u neboderu od. 16spratova. I ono se nalazi nedaleko Save, pa je ve6 Iz daljine upadljiv taj fietvrtasti toranj tamno-crven- e boje medu svim onim sivim i bljelim zgradama. Kla vrhu tornja upadljlva su vellka crvenaslova: VJESNIK. Tu se Stampa najpoznatiji dnevni list u Hrvatskoj, "Vjesnik", kao i vedina iistova i 6asopisa, tel razne druge publijraclje Sto se иорбе izdaju u ovpj republic!. I poput svih Iistova, i "Vjesnik" ima svoju Nstoriju. Prete6a danaSnjeg "Vjesnlka" I prvenac bio je part Jzan ski list,..kojl je робео izlaziti odmah, ,u po6etku, rata. Stampao se u §umi, po zbje-goyim- a, na ratnim pbloiajima i u ppkretti, svakako, na' improvizira-- , noj tehnici, selio sezajedno s yoj-s'ko- m I bilb je momenata kad su se na ruke slagale — slovo po slovo — 6itave strane, 6itav list. AN, list je bio potreban, odigrao je svoju ulogu i pobijedio zajedno s parti-zanim- a. Po ratu je postao glavno druStveno-politldk- o glasilo radnog naroda SR Hrvatske. Pored "Vjesnika" oydje se izdaje I "Vedernji list", kao i "Mali vjes-nik", Sto su srodna izdanja. "Mali vjesnik" je unutarnji list, dok je "Vecernji list" od obifinog grad- - skog, polubulevarskog lista pre-rast- ao u naj6itanije novine u ovoj republicl. Tiska se u 12 Izdanja, prema regijama, tako da infbrma-tivh- o pokriva cijelu republiku. Os-ta- la "Vjesnikova" izdanja, informa-tivno-revijal- ne naravi su slijedeca: "Arena", "Start", "Kviz", "Vlkend", "Svijet", "Izbpr", "2ivot", "Sam svoj majstor" i јоб neka. U ku6i "Vjesnik" uposleno je ina6e preko 3000 ljudi — tipografa, grafi6ara, fotografa, 6inovnika i raznog ротобпод osoblja, dok samih novinara ima preko 400. To je, u stvari, poduzece podijeljeno na radne jedinice, po redakcijama pojedlnih publikacija, koje se, kao i svako drugo poduze6e stara o svom opstanku, vodi potpunu ra-cuni- cu i габипа o svom poslovanju i onome Sto nudi javnosti. Proveo sam Sest tjedana u' redak-cijama "Arene" i "Ve6ernjeg lista", sreo 6ltav niz osoba do tada pozna-ti- h samo 'sa stranica Iistova. Pri-sustvo-vao sam i njihovim radnim sastancima — zboru radnih ljudi — i vidip kako rade i planiraju, kako diskuslraju. Bilo ml je, ukratko, na raspolaganju sve. I naravno, pose-bn- o su bill simpatidni i usluzni razni urednici: fluSka, Ratko, Marl-ja- n, Ante, Vlnko, VukaSin, Milivoj, Miroslav, Danijel,. Zlatko, Dragan, Zija, Jura, Gaga,, Pero, Zvonko i drugi, jer blio ih je toliko da je nemoguce sve nabrojati. Domabin Sre6ko, koji je pravio sve uvertlre i bio zaduzen za moj boravak kod njih, takoder je bio besprljekorno usluzan, pa zalim Sto je, kao i mnogi drugi, bioodsutan kad sam pred odlazak navratio na "Vjesnik" da se sa svima oprostlm. Zavod za migracije i narodnosti . iTzgradl Mat ice iseljenika u Za-grebu smjeStene su joS dvije po l#%4№Kft4f_ 1 ЖШПАЗДЗДКФфЗОДЧДОГСМедмЧАЧ.!!. poslovanju srodne ustanove. Nai-m- e, u nekoliko sporednih prostori-j- a nalaze se uredi ZAVODA ZA Ml-GRAC- IJE I NARODNOSTI i ARHIV-SK- A BIBLIOTEKA, koje su zapravo jedna ustanova sa dva odjela. Sam Zavod je osnovan 1965. go-din- e. U njemu je stalno uposleno devet strudnih lica. Direktor Zavo-d- a je mlad i predan 6ovjekjDrof. Tihomir TeliSman, koji ima prijav-Ije- ni doktorat. Zavod financiraju МАКЕТА NACIONALNE ,Л "to v SVEUClLlSNE biblio'teke Adresa — j0m .. ;Л %W M:W'r;u,tfg'U'.- - ) vaju mu se I orgariiziranje znanstvenlh skupova i izvodenje raznih projekata. Osnovni zadaci Zavoda su istra-zivan-je i pracenje zivota iseljenika u prekomorskim zemljama, kao naSih narodnih mahjina u susjed-ni- m zemljama; prikupljanje grade o iseljenicima i pripadnicima manji-n- a; publicistika. Tako su do sada objavljeni ovi radovi: Studija o eko-nomsk- oj suvremenoj imigraciji; dvlje studije o narodnim manjina-m- a, a ove godine je izaSao i zbornik "IseljeniStvo naroda i Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom". To su radovi sa prvog simpozija o iseljeniStvu u Zagrebu 1976. godine. 6e se) S -- ' м Pontile 5npstucni posoo ' шшшшашашшш££; ,Cin6lla je ved decenijama jedna od najvrednijih 2ivotinja u svetu sve brie rastude Industrie krzna. Zdrava, bezopasna I bez zadaha, 6lr)6ila se mo2e Cuvati u kuci — u podrumu, suviSnoj sobi Mi garazl. Mote se gajiti kao uzgredni, ali i glavni posao. Da, ja zeflm da znam neSto vise, o gajenju 6in6ile.za profit. - Znam da je ovo samo zahtev-z- a Ihformacije i da me ne obave-zuj- e ni na kakav nacin. - . ZA VISE INFORMACIJA POSALJITE KUPON JOS DANAS Ime- - Grad .Zanlmanje. kredlti'za narodnosti (Nastavit Telefon Starost. PRINCESS CHINCHILLA of Canada Ltd. R.R. 2, Box 29, Markham, Ontario, L3P 3J5 ili telefonirajte na (41 6) 887-5- 1 74 ssss |
Tags
Comments
Post a Comment for 000699