Nase Novine, November 15, 1978

              #шш#шш®к Wimsmimwrn
. .
' № .-
-. II1.VI. .'. .It- - '. fl-- i Г.-&-
шшттштмжташттЈ з!. шшi P" m IтV i1J .1шГт'".1ж1 'i'f №тill (I ЖlшlitlKWд] Ћ.Uilakl ШШШШ ШШ ш ,КИНЖ'КМ ft) WffilMW-K41 jttvMlS
' Ш ' AtTfBjfW' КВКС1ШШ1£Ш11 .r.UPlOUei,i)T ј1? 1,в СНВИ -- ..Ч..Ч..1.,..1..ЧЧ.',.уМ l,lliBHH.,.4lB,.M4l,l;'l.., MW.„J.4. ,..,„, .I:,, .,., „, .., I ...,r-i.,- ,,. „. „Ј.ЗДИ,.. .1„,)МИ„...МД" Ч1'!",'ј1Ј4'ВД,'
I
K
List Toronto Star u broju
od 23. septembraobjavio je
dlanak pod naslovom "Why
is Canada land of gloom and
doom?" (ZaSto je Kahada
zemlja beznadnostf?}
., Pisac'dlanka Je otavski
urednik llsta Pilchard Gwyn,
kogajabrinjava Sto su nfe-go- vi
zemljacf. "malodUShl,
razodaranf i bezpoletni".
Nije zabrlnut samo on...
BivSI premijer John Diefen-bak- er
Je kazao: "Nikad nisam
vidio vedeg pesimizma". A
on Je prelivio dva velika rata I
"veliku depresiju" trldesetih
godina.
Pisac navodi da Je neki
liberalnipplltidar izavio: "Po
prvfput, znatan brdj Kanada-n- a
ne vjeruje da 6e njihova
djeca ZivjetJ bolfe".
ZaStd zabrinutost?
Zbog besposllce, zbqg in-flaci- je,
spbrpg rasta prlvre-d- e,
zbog zaqStrayahJa nacio-nalnl- h
odnosa.J.njnogih dru-gl- h
probfema. U svom Izla-gan- ju
Gwyn posebnu vai-no- st
pridaje raspadanju pb-rodfe- e,
Sto Je usporllo rast
stanovniStva, pa su u driav-npr- n
uredu za statistiku izra-duna- li
da Kanada nikad nede
Imatiyi&e od 28 milijuna sta-noyni- ka.
Kanadanf su. danas zalsta
sudden] vefikim problem ima...
Ima razlogaza zabrinutost. Zadatak Je ' trailti rJeSenJe
probfema, a rfeSenja ima.
Gwyn istfdekakd su Kana-da- ni
uspjeSnd prebrodili kri-z-e
s kojlma su se suodavali u
proSlostI I vjeruje da se I
sadaSnje teSkode mogu sav-iada- ti
ako se energidno pre-d-e
na tralenje rJeSeriJa. "AH
mi Jos' nismo ni podeli da se
Prtanje radnichog
U poslednje vreme, i na
ovom kontlnentu, kao da Je
postalo moderno shvatanje
da bi trebalo dozvoliti radnl--
cima da udestvuju u rukovo- -
denju preduzedima. To Je
takozvana industrijska de--
~mokratiJa, koja kao Sto Je
poznato ved godinama pos-to- ji
u Evropi, u Skandinav-ski- m
zemljama, t ZapadnoJ
NemadkoJ, u fzvesnbm ste~
penu u Fraricuskbj, a nedav-n-o
izgleda da de se uvesti u mXThlKS o.g. Je
objavila pianove koji odre- -
duju uvodenje zakohodavst- -
va za omogudayanje radnici-m-a
fgranja izvesne uloge u
upravi prvatnih I driavnih
preduzeda.
Da odmah~ napomenem
da,. iakp se postavlja legalna
osnove1 za raaч n1 iCJ KJ J ot ucuestv.'o- -
vahie. hilhova ',,')'' --i le sve- -
deha uglavnom samo na
razgovbre, davanj4jriiSlje- -
nfa, konsuitaclja, negde t na
izbpr'dlrekidr'a riikako na
pravdodludivanje.ftiStora- -
. ,vw
borlmo", kale oh, I zavrSava
s tim da Je vrljeme da se
shvatl da drugog puta hapri--
Jed nema.s
Star le u posljednje vrije- -
mepunjakvih hapisa. Ima ih
I u drugim lisiovlma. Slldrii
glasovl mogu, se duti na
radiju I teieyiziji. Star u
Jednbm od svoflh uvodnlka
kale: "Moramo planlratf svo-j- u
budufinost".
Po miSIJenJu pisea ovlh
redaka Kanadl su danas po--
trebne dvlje stvari, a to su,
pryo, nova ekonomska politl- -
ka, drugo, prlznavanje naclo- -
nalnih prava Francuskih Ka-nada- na.
Kanada ima sve uslove za
uspjeSni razvitak i stvaranje
uslova za udoban i kulturan
livot svih njezinih gradana.
Prvi uslov za to Jesu prirodna
bogatstva, a drug! kvalifiko--
vana radna snaga, koja Je po
strudnosti i stvaralaStvu rav--
na radnoj snazi bilo koje
zemlie u sviJetu. A ima dovo- -
lno I domadeg kapitala za
inyestiranje.
Sto se nacionalnih odnosa
tide, njih nede bit! teSko osa-vremen- iti' ako se stane na
stanoviSte da Je Kanada
zemlja dva raynopravna naro--
da — englesko-govorede- g
francuskog.
Moida Je sve ovo zasad
samoglas vapijudeg u pusti-- nje nacionalnih prava pales-nj- i.
NaglaSavamo rijed zasad
Jer vjerujemo da 6e blti prih- -
vadeno. Jer drugog izlaza
nema. To mnogi ved uvida-J- u.
Medu njima su, izgleda, I
urednlci Stara.
Ne dozvolimo da nas sa-vlada- ju
teSkode I da izgubi-m- o
viziju bududnostl...
S.M.
dnici udestvuju zaJedno sa
predstavnicima preduzeda,
to ne moie biti ni govora o
ђебети odludhom riiti ,o
vatnosti koju tome Javnost
pridaje. Da bi radnici zalsta
mbglJ da odludno utidu na
vodenje poslova, trebalo bi
da su sopstvenici I rukovo-dio- ci
preduzeda u Isto vre-me.
U kanadi se industrijska
demokratija narodfto hvali
od strane NDP, a delimidno i
od nektn Hbera fnih krugova
koji smatraju da de to da
uspostavi mir u odnoslma
radnika I sopstvenika predu-zeda
I da de biti manje StraJ-kov- a.
U danaSnJim Manadskim
uslovlma, ma kolikq da indu--
strijska demokratija nije do- -
voina.onapreasIta+ viaЛ pozi- -
tivan korak. sa oaranide--
njem da ista ne ostane sama
seblcilj. U svakom sludaju,
pomodl de radnici ma da se
upoznafu I obu$e u rukovo- -
denju, a moida de negde
Menachem Begin
Mozda je sastanak vrhu
Camp Davidu privremeno
doDrinieo ualedu oredsiedni- -
ka Cartera Sjedinjenim
Drzavama, ali ishod sastan- -
ka ide korist mira
gurnosti Bliskom Istoku.
Naprofiv, time je situacija
samo pogorSala, napetost
sviietu io§ vi§e zaoStrila.
onoga Sto je objavljeno
iasno Ал nian
mirno, rjeSenje spora niti
rjeSenle mjrovni ugovor
doti6]j osnovnih pitarija, ne-ophoj- nih
u6vr§cenje mira
sigumostl. bilo
povladenje izraelskih trupa
sveg teritori zauzetog
1967. godine, kao priznava- -
Meany--u je
dosta
George Meany, predsjed-ni- k
AFL-CI- O protivi na-mj- eri
predsjednika Cartera
da proglasl "smjemice"
nadnice cijene, kao Sto je
udinjeno Kanadi. Na kon-venc- iji
unije 6elicnih radnika
Atlantic City Meany je
rekao
"U proSlosti radnici bill
pozivani da zrtvuju borbi
protiv inflacije, oni
2rtvovali. Ali korporaclje
bankarl nikad nisu snosiii
svoj dio nema znaka da su
sprem.nl, da uradejsada".
modi da utidu dublje
promene.
Svakako da bi radnici mo-ra- li
ovo da prime velikom
oprezom, bez ulaienja
osetljive obaveze, kao Sto Je
na primer obedanje da nede
Strajkovati, da nede zahteyatl
vede nadnice, bolje radne
uslove, slldno.
Mi smo Kanadi oroSle
godine imali pokuSaj' od strane lji;bime.rmalmn1e vlade da
nagpvorl vodstvo Kanadskog
radnldkog kongresa da prih- -
vTIralt.plIao.rHlbtnraO.LzgpvaOndebOzaraje, dnVidlakdoa-g-raHnl&
lun..l.tVnr.vn.nwravn,Mlla jnwH.c.
preastavmci radnika ucest--
vovali savetovanju, all ne
aonosenju odluka.
To Je kao Sto znamq, bilo
odbijeno od strane Kongre-sa.
1
,
' ЛУ вРЧ ' 'V. 'it ' tt Ki' ''
na
u
u
ne u i si- -
na
se
a
u
Iz
'. in ra ni 7 t ' 7 ' 77.
za
za
i A to bi
sa a
I
I
se
za
i
u
u
su
se u
i su se
i
i
to
r r i
na
sa
u
I
u
1
...w.. wh.i
. 4 л љ t шм
u i
u
' 1
,
D.Jovanovic
V1 V r,)-.;.- i
мив1жаш1жш
Anwar Sadat
"Л' .$ "'i
tinskih Arapa na nezavisnu i godine bila oteta po teroris-suveren- u
vlastitu drzavu. tifikoj grupi pod imenom
Sve se ovo dade zaklju6lti
na osnovu slijede6ih 6injeni
ca- - ,zraei ce ' aaJe копхгои- -
rati Zapadnu obalu i Gazu.
Drzat 6e svole truPe na "iz--
vjesnim odredenim mjesti- -
ma"- - Izra'elska naselja na
arapskom teritoriju ostat 6e i
naaaije, i begin je jedino
obedao da пебе dozvoliti
podizanje novihi naselja u
vrijeme trajanja pregovora.
TakQ palestinski Arapi пебе
imati prava na samoopred- -
jeljenje i suverenitet putem
osnivanja svoje driave. Dru- -
9,m njecima, raiesunsKi os- -
lobodilafiki pokret se ovaj
put'ZaobiSlo. . - --
:
Sve to znadi da se po pita- -
nju osnovnih pitanja nije
niSta promijenilo, osim 6- -
njenice Sto je Sadat, s time
§to je pristao da pregovara o
separatnom miru, iznevjerio
interese arapskog naroda i
medu istim izazvao duboke
podjele, a sve u korist ame-ridko- g
imperijalizma diji cilj
na Bliskom Istoku nije mir
ve6 obuzdavanje nacionalnih
oslobodila6kih pokreta.
Tako su trojica predsjed-nika,
umjesto uspostavlja-nj- a
mira, samo pogorSala
situaciju u torn dijelu svijeta,
stvorili uvjete za rat nalik na
Vijetnamski.
Predsjednik Carter, koji je
bio sugovornik sovjetsko-ameriCk- e
izjave po pitanju
Biiskog Istoka, kojim bi se
bill postigli mir i sigurnost,
sada se je od rekao upravo tih
principa. A u toj se izjavi
isticalo ovo: povlafienje izra
elskih trupa sa citavog arap-skog
teritorija okupiranog
1967. godine; priznavanje
nacionalnih prava palestin- -
skih Arapa, uklju6iv i pravo
na osnivanje vlastite drzave;
garancija nezavlsnosti --I mir- -
he kpegzistenclje za sve
arapske zemlje unutar priz- -
natih draftica.
Ovi principi joS uvijek6ine
tvrdu podloguzamir naBlis- -'
kom Istoku. Na sastanku u
Camp Davidu ocT toga se
odstupilo, pa je pravi izlaz u
mkOVnOJ kOnferenCiji U Ze--
nowl L-оЈ- л! iiovi, nuw uKiluniirgleuiioevttvHwMviaolili i '
i
Dredstavn - c - Pa est nskoa
oslobodiladkog pokreta, 1
Swhwwi,o'wtQ',k,i, .Qavft#7 i RwijpuHuiiniiijovniiou
urzaye. djelovali KdO preQ- -
sjedatelji.
I.n..'a.'P
,
Ra.eitanak II P.amn
w-,.v,- ..w... - wM...r Davidu ima zasad za rezultat
: ' ' i i ( " ' i '
v- -
kldanje politi6kih I ekonom-ski- h
veza Slrjje, Alzira, Juz-- .
nog Jemena, Libije i PLO sa
Egiptom. Atojetek ne§to za
po6etak.
Nama pak, Kanadanima,
nije potrebna ta pustinjska
fatamorgana (prividenje) niti
valja slati tamo naSe trupe,
ve6 zahtijevati da se proble-m- i
Biiskog Istoka rijese na
2eneviskoj Kpnferenciji.
Slucaj
Patty Hears
Neki Clanovi amerifckog
Kongresaiz Kalifornije, pod-nije- li
su predsjedniku Car-ter- u
peticiju za puStanje na
slobodu Patty Hearst, kcerke
kalifomijskog novinskog bo-gata- Sa.
Patty je pofietkonr) 1974.
Symbionese Liberation Ar
my (SLA). Kasnije im se na-vod- no
dobrovoljno pridruiila
sudjelovala u dvije р!јабке
banaka. Osudena je na se-da- m
godina zatvora. Grupa
SLA je prethodno tome pobi-jen- a
od strane policije, izu- -
zev Hatty i jos dvoje supruz
nika.
Neki sada tvrde da je poli- -
cija u Kaliforniji znala da
Hearstovoj k6erki prijeti opa- -
snost, ali nije niSta poduzela
da to sprijedi. Peticija treba
da se razmotri kroz nekoliko
mjeseci, a rauy, Koja mozaa
nije niSta kriva, nisu od kori- -
sthni bogatstvo ni vezerjer,
svjesno ill nesvjesno, dirnu- -
la je u zakon, u driavu, u
status quo...
PATTY HEARST
ЈШЗЈ!1Ш
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street , Room 505,
Mailing address: Box 522. Station F.
Toronto, Ontario
Telephone: 961-801- 8. Area Code 416
Urednik - Editor
Anton Koslelac
Tehnliko obllkovanje — Technical assembly
Graphic Lino, Toronto
Second Class Mail Regisl'ration'No. 0378
P'clpl,ala. $15 00 godiSnio.poiedlnl prim erak 40 centl,
avionskapouaipiekamorakeiemue)S4o.oogodiinie, №X££7SZSXX£m KM
Subscnplion-S15.0- 0 per year, single copy 40 conta.
AirMaiMOversoaeJSWMperyear.byFireiClMsMali
$М 00 PCf V°a''
Atlwortlslno ralos on renuesi.
onoV enouw bo sem bV cheque огм0пву order
in name ol "NaSo novlno or Yugoslav Canadian
Publishers
Poipisam tianci sadro ml4ienie niihovih autora.
Hukopisi so no vracaiu.
"Nnso novine" su nasliodnlk, u Kanadi: "Jodlnstva",
"Novosti", "Srpskog Glasnlka". "Edinostl". "Slobodno
Misll I "Doibo", u Scd Driavama: VNarodnog
OUamka" I hsiova koji su mu prothodill.
,
-
, v,t)V,Yf,tm+n-fVrttw4- ' ПНЧГ'