000226 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fiHrr Г ИИИИ 1 Ш -- i vf i ' 1- - V 2-- NASE NOVINE, April 27.1983. Lahmdeov hudzet ncce NARODNA VELIKA "i 1§ m Ш [I Takozvani budzet obnove podnijet Parlamentu po ministru financija Lalonde nece mnogo pridonijeti obnovi.Gosp.Lalonde je lio kroko-dilsk- e suze o nezaposlenima, po-seb- no o omladini, ali im nije dao niSta. Glavna svrha budzeta je ојабапје korporacija, ојабапје privatnog po-duzetniS- tva na Stetu naroda, teme-Ije- 6i se na diskreditiranoj teoriji da je ono "Sto je dobro za korporacije dobro i za narod". Korporacijama se garantira veci profit na rafiun naroda koji 6e pla6ati ve6i porez, direktno i indirektno. Porez na promet (Sales tax) je povecan 11 posto. To ce smanjiti kupovnu mo6 naroda, a najteze 6e biti pogodeni gradani s niskim primanjima. Ne обекије se da 6e predlozeni budzet obnoviti privredu. Kapitalne investicije od 4 milijar-d-e i 800 milijuna dolara u toku Cetiri godine ce malo doprinjeti da se smanji broj nezaposlenih kojih sada ima 2 milijuna. Taj novae 6e biti vra6en jer 6e porezi biti povecani za 4 milijarde i 700 milijuna. A korpora-cijama 6e biti snizen porez za milijardu i 700 milijuna! Budzet jasno daje znati da je vlada odbacila svoju obavezu o stvaranju punezaposlenosti. Kanadani ce biti stalno nezaposleni, bez ikakve po-mo- 6i onima kojima je isteklo osigu-ranj- e protiv nezaposlenosti (unem-ployment insurance). Potvrdeno je da kapitalisti6ki poredak ne moze da osigura puno zaposlenje ili garantira prihode Kanadana. Nezaposlenost бе biti nastavljena zato da se snizi zivotni standard, oslabi tredunijski (sindikalni) pokret i kolektivno pogadanje. To je na Sto monopolistidki kapitalizam misli kad zagovara "povedanu produktivnost i kompete-tivnost- ". Pod kapitalizmom poveda-n- o tehnidko unapredenje 6e pove6ati strukturalnu nezaposlenost. Lalondeov budzet пебе Kanadu izvesti iz krize. Taj budzet пебе osigurati zaposlenje. Taj budzet ima politidke ciljeve — da umiri korporacije i potkopa napore konzervativaca da pobljede na idu6im federalnim izborima. To je tmviHWigt'Hrwxiyo M§g ВЕХШВ program obnove liberals a ne prog-ram obnove kanadskog naroda. To je politifika igra na габип uposlenih i nezaposlenih radnika. Taj budzet treba biti odbafien. Radni6ka klasa, radni6ki i demo-krats- ki pokret mora sada da se suofci sa cinjenicom da samo borba, teSka i naporna borba za anti-monopoliti6- -ki program moze da donekle zaStiti radne ljude od posljedica krize. Kanadani ne smiju vjerovati da je obnova stigla ili da je na putu. To nije istina. Istina je to da korporacije sa svojom vladom u Ottawi, i ve6inom provincijalnih vlada, traze izlaz iz krize na габип naroda. To je pravi smisao i svrha budzeta. Monopole i njihovu vladu treba BRUXELLES, Tanjug — Na medu-narodno- m skupu predsjednika ko-mu- na pet zapadnoevropskih zema-Ij- a, predvidenih da se u njima razmjeste ameriCki "perSinzi" i "lu-taju- 6e rakete", vi5e od 200 belgijskih op6ina izjasnilo se protiv primanja atomskog oruzja na svojem terito-rij- u. Komunalni predstavnici iz SR Njema6ke, Italije, Engleske, Holan-dij- e i Belgije, uputili su apel svim svojim kolegama da se izjasne protiv daljnje trke u nuklearnom naoruza-nj- u. Ovim skupom, mirovni pokret u Zapadnoj Evropi, kako se procjenju-je- , робтје novi val protesta zbog sve ve6ih izgleda da 6e ve6 potkraj ove godine po6eti razmjeStaj prvih ameri6kih raketa srednjeg dometa. 661 Publlehcd every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna AvoM Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 i IZDAVACKI SAVET: MHoS Qiublt, Volln Grbld, Joslp Kova&i. Stanko Muideka, . Mllena Bofti, tvlca Jut№6, , Ana Durovld, Lepa Rainovii, Bortela No$kovl6, Rozallfa Dlvjahovlc, Dwo Maljkovld, Ivan Ptlbanli, Mile паЦак, Шја Bubalo, Pavaoi Radmanli, Bola Pavkovli, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arat, Du&an Sianar, MHijam Patrovlc, John Severinskl, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin' KaravanU, Paid Kutlnld, Ivan Boban, Pako Dmltrovid, MUlca Mluqhln, A.Geracfi, .00 Baden. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacl6 . Stlepan Mlo&li (druStveno-politiek-a pltanja), Da&ol Plxlades (drufitvena pllanja l knjlievnost), Kstarina Ko$ti6 (poezlja 1 akiuelne terne), Jelena Qavrllovli (literature ,' 1 umotnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka No Unit. STALNI DOPISNICI: Ouian Putnik (Chicago), Margaret Stotavii (Los Angeles), Boio SpaCek (New York), Franfc Fudurld (Vancouver), Joaip Slanii — Stanlos. , (Rim, (tallja), Dario Tapiantf (Porlz, Francuoka), Lepa Taotanovli (Remscheld, . Zap.Nema£ka). SPECIJALNI SARAONICi: Prof. Vladislav Tontovlt (iiauka I druetvo), Pro!. Ivan Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac' (roportaie I price Iz Iseljenlckog ilwota). DOPISNICI IZ JUQOSLAVIJE: Or. Mlrko Markovli, Luka Markovli, Petar Kurtld, mioi Kordl6, Aleksandar Clrl6, Slrahln}a Malatli, Novlca MII16. FOTOREPORTEP: Srdan Bodi6, Aron Koan, Jordan Vasiljevli IZ JUGOSLAV!-JE- : M. Vaallfavl6 — LILO. VSubacrlptlont $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rqtea on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "Npio novina" blaze arljedom. Pretplata iznosl $25.00 godlftnje; pojedlnl prtntterak '60 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Naio novlno" su nasljednlk, JcdJnotva", komo eu prothodill ilstovl: "Novoatl", "Srpskl Glaanik", "Edinost", "Siobodna Mloao", "Pravda" I 'Borba", bao I "Narodni Qlaanlk" 1 drugJ naprednl Ilstovl boll su mu prothodH) u Sjodlnonlm Drz&vama. Red&kcl}a odgovara za nepotpisarte materljsle. Potplaani £lancl Izraiavaju mUtjcdjs aotore. Doplsl se ne vracaju. W TORONTO: sprijeCiti da postignu taj cilj jedin-stveno- m akcijom radni6kog i demo-kratsko- g pokreta podpomognutom pokretom za mir. To je sada pre-sudn- o. Masovni protesti, narodni lobi (lobby) ili mars' na Ottawu ujedinju-ju6- i zaposlene i nezaposlene, iste mjere u gradu i provinciji po uznemirenom radniikom i demo-kratsko- m pokretu je ono Sto se sada габипа. Takve akcije, zajedno s ujedinje-ni- m i politickim akcijama za promje-n- u sastava parlamenta i osvajanje ve6ine u njemu, moze da otvori vrata za stvarni program obnove koji 6e osigurati zaposlenje svih Kanadana. (IzjavaCKKPK) Priredba "NaSih novina" odrzana u subotu 23. aprila, иобј naSe polugodiSnje konferencije, bila je prijatno iznenadenje za sve nas, jer bilo je to ve6e mladih. Stoga je od samog pocetka veCeri bilo zivo i veselo. Skoro polovinu posetilaca safcinjavali su roditelji i prijatelji omladinskog orkestra "2umberak" i folklome grupe "Polet" koji su u6estvovali u kulturnom programu naSe zabave. Mladi su bili u glavnoj ulozi ne samo u programu, ve6 i u prodavanju lutrije, I naravno u igri i zabavi. Nisu silazili sa podijuma. Gornja ukrajinska dvorana u kojoj je odrzana priredba bila je sasvim ispunjena. JoS u samom po6etku veCeri moral i smo dodavati naknad-n- o stolove. Doma6i specijaliteti koji su se "puSili" pred o6ima gostiju, takode su uticali na dobro raspolo-zenj- e i opSte zadovoljstvo ovom priredbom. Medu gostima priredbe bilo je dosta delegata kojima nije bilo teSko da sutradan skoro ceo dan posvete polugodiSnjoj konferenciji odrzanoj u prostorijama naSe redak-cij- e. O tome ce biti naknadan izveStaj. a,.miM....;R,-.i,.,....L.....;;..-- .,.L т-јт- т-;;,-,; W!'HU'-,-jyL-f!.'LU!.mji...t.J- .n Udruzenje "Udruzeni Jugosloveni", "United Yugoslavs" — Peace, iz Toronta, prireduju Festival Dana mladosti koji ce se odrzati 29. maja 1983. godine, sa po6etkom u 3,30 p.m., u West Toronto Secondary School — ugao Bloor — Dundas. U programu uCestvuju: — folklorne grupe iz Toronta i okoline — harmonikaSi — grupa recitatora — peva6i i orkestri iz Toronta, kao i peva6i iz Jugoslavije koji gostuju u Kanadi SVI NAM DOBRO DOSLI! VASA MATEJEVlC U BOLNICI Saznali smo da je naSem dugogodiSnjem pretplatniku i prijateiju Vasi Matejevi6u, iz Toronta, pozlilo i da je prenet u bolnicu u petak 22. aprila. Zelimo mu brzi oporavak i povratak ku6i. Izbor Harolda Washingtona za gradonadelnika Chicaga, ovog dru-go- g po veliCinl grada u Sjedinjenim Drzavama, jedna je od najvecih pobeda radnih ljudi na Severno-ameri6ko- m kontinentu. Ova pobeda je izvojevanana solidarnosti americ-ki- h Crnaca, Meksiko-Amerikanac- a, Portorokanaca i drugih Latino-Amerikanac- a, kao i jednog dela demokratski orjentisanih belaca, stanovnika grada Chicaga. Nije lako izvojevana ova pobeda. Protiv Washingtona je snazan aparat kako republikanske, tako i demo-krats- ke stranke, a Administracija predsednika Reagana je u svojoj rasistifikog kampanji bila vrlo gro-moglas- na. Uz to, takoredi ceo mehanizam sredstavaza javno infor-misan- je bio je do maksimuma kori§6en u kampanji protiv prvog gradona6elnika Chicaga afri6kog porekla. Pobeda Washingtona je znafiajna i po tome Sto je imao najbrojniju glasacku jedinicu u isto-ri- ji Chicaga: 99% сгпабкод stanov-niStv- a je glasalo za njega; 75,3% Latino-Amerikanac- a, a u nekim por-torikansk- im distriktima ovaj proce-n- at se popeo na !3%. Medu glasa6ima bele rase oko 20% je glasalo za Harolda Washingtona. U sastavu demokratske stranke ciji je Washington kandidat doSlo je sada do novih, viSe demokratskih strujanja. Harolda Washingtona je podrzalo 16 afri6ko-ameri6k- ih alder-man-a, cetiri nezavisna aldermana bele rase i обекије se da ga podrze joS 10 aldermana. Ta nova demokratska strujanja Washington je najavio u svom govoru: "Crnci, belci, budisti, Jevre-j- i, hriS6ani — protestanti i katolici treba 6vrsto da se povezu u novu demokratsku koaliciju i da робпе na ovom mestu novi demokratski pok-ret". Ova istoriska pobeda predstavni-k- a demokratskih snaga u Chicagu koje se bore za ekonomska, nacio-naln- a i rasna prava, pokazuje koliko ameri6ki narod sve viSe realizuje ne-prav- du koju mu nanosi Reaganova administracija sa svojom politikom koja je u sluzbi iskljufcivo velikog monopola, protiv interesa masa i protiv mira u svetu. Kao predstavnik svih najdemokratskijih snaga u Chi-cagu, Harold Washington 6e biti suofien sa velikim preprekama od strane opozicije koja 6e nastojati da spre6i demokratski pokret. NjujorSki list "Daily World" piSe: "Washingtonova pobeda je simbol za radni6ku klasu Sjed. Drzava, za siromaSne i ugnjetene svih rasa, nacionalnosti i vera, i ima velike mogucnosti za jedinstvo u borbi za demokratiju, ravnopravnost, eko-noms- ku pravicu i svet osloboden od pretnje nukleamog uniStenja i rata".'
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 15, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000200 |
Description
Title | 000226 |
OCR text | fiHrr Г ИИИИ 1 Ш -- i vf i ' 1- - V 2-- NASE NOVINE, April 27.1983. Lahmdeov hudzet ncce NARODNA VELIKA "i 1§ m Ш [I Takozvani budzet obnove podnijet Parlamentu po ministru financija Lalonde nece mnogo pridonijeti obnovi.Gosp.Lalonde je lio kroko-dilsk- e suze o nezaposlenima, po-seb- no o omladini, ali im nije dao niSta. Glavna svrha budzeta je ојабапје korporacija, ојабапје privatnog po-duzetniS- tva na Stetu naroda, teme-Ije- 6i se na diskreditiranoj teoriji da je ono "Sto je dobro za korporacije dobro i za narod". Korporacijama se garantira veci profit na rafiun naroda koji 6e pla6ati ve6i porez, direktno i indirektno. Porez na promet (Sales tax) je povecan 11 posto. To ce smanjiti kupovnu mo6 naroda, a najteze 6e biti pogodeni gradani s niskim primanjima. Ne обекије se da 6e predlozeni budzet obnoviti privredu. Kapitalne investicije od 4 milijar-d-e i 800 milijuna dolara u toku Cetiri godine ce malo doprinjeti da se smanji broj nezaposlenih kojih sada ima 2 milijuna. Taj novae 6e biti vra6en jer 6e porezi biti povecani za 4 milijarde i 700 milijuna. A korpora-cijama 6e biti snizen porez za milijardu i 700 milijuna! Budzet jasno daje znati da je vlada odbacila svoju obavezu o stvaranju punezaposlenosti. Kanadani ce biti stalno nezaposleni, bez ikakve po-mo- 6i onima kojima je isteklo osigu-ranj- e protiv nezaposlenosti (unem-ployment insurance). Potvrdeno je da kapitalisti6ki poredak ne moze da osigura puno zaposlenje ili garantira prihode Kanadana. Nezaposlenost бе biti nastavljena zato da se snizi zivotni standard, oslabi tredunijski (sindikalni) pokret i kolektivno pogadanje. To je na Sto monopolistidki kapitalizam misli kad zagovara "povedanu produktivnost i kompete-tivnost- ". Pod kapitalizmom poveda-n- o tehnidko unapredenje 6e pove6ati strukturalnu nezaposlenost. Lalondeov budzet пебе Kanadu izvesti iz krize. Taj budzet пебе osigurati zaposlenje. Taj budzet ima politidke ciljeve — da umiri korporacije i potkopa napore konzervativaca da pobljede na idu6im federalnim izborima. To je tmviHWigt'Hrwxiyo M§g ВЕХШВ program obnove liberals a ne prog-ram obnove kanadskog naroda. To je politifika igra na габип uposlenih i nezaposlenih radnika. Taj budzet treba biti odbafien. Radni6ka klasa, radni6ki i demo-krats- ki pokret mora sada da se suofci sa cinjenicom da samo borba, teSka i naporna borba za anti-monopoliti6- -ki program moze da donekle zaStiti radne ljude od posljedica krize. Kanadani ne smiju vjerovati da je obnova stigla ili da je na putu. To nije istina. Istina je to da korporacije sa svojom vladom u Ottawi, i ve6inom provincijalnih vlada, traze izlaz iz krize na габип naroda. To je pravi smisao i svrha budzeta. Monopole i njihovu vladu treba BRUXELLES, Tanjug — Na medu-narodno- m skupu predsjednika ko-mu- na pet zapadnoevropskih zema-Ij- a, predvidenih da se u njima razmjeste ameriCki "perSinzi" i "lu-taju- 6e rakete", vi5e od 200 belgijskih op6ina izjasnilo se protiv primanja atomskog oruzja na svojem terito-rij- u. Komunalni predstavnici iz SR Njema6ke, Italije, Engleske, Holan-dij- e i Belgije, uputili su apel svim svojim kolegama da se izjasne protiv daljnje trke u nuklearnom naoruza-nj- u. Ovim skupom, mirovni pokret u Zapadnoj Evropi, kako se procjenju-je- , робтје novi val protesta zbog sve ve6ih izgleda da 6e ve6 potkraj ove godine po6eti razmjeStaj prvih ameri6kih raketa srednjeg dometa. 661 Publlehcd every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna AvoM Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 i IZDAVACKI SAVET: MHoS Qiublt, Volln Grbld, Joslp Kova&i. Stanko Muideka, . Mllena Bofti, tvlca Jut№6, , Ana Durovld, Lepa Rainovii, Bortela No$kovl6, Rozallfa Dlvjahovlc, Dwo Maljkovld, Ivan Ptlbanli, Mile паЦак, Шја Bubalo, Pavaoi Radmanli, Bola Pavkovli, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arat, Du&an Sianar, MHijam Patrovlc, John Severinskl, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin' KaravanU, Paid Kutlnld, Ivan Boban, Pako Dmltrovid, MUlca Mluqhln, A.Geracfi, .00 Baden. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacl6 . Stlepan Mlo&li (druStveno-politiek-a pltanja), Da&ol Plxlades (drufitvena pllanja l knjlievnost), Kstarina Ko$ti6 (poezlja 1 akiuelne terne), Jelena Qavrllovli (literature ,' 1 umotnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka No Unit. STALNI DOPISNICI: Ouian Putnik (Chicago), Margaret Stotavii (Los Angeles), Boio SpaCek (New York), Franfc Fudurld (Vancouver), Joaip Slanii — Stanlos. , (Rim, (tallja), Dario Tapiantf (Porlz, Francuoka), Lepa Taotanovli (Remscheld, . Zap.Nema£ka). SPECIJALNI SARAONICi: Prof. Vladislav Tontovlt (iiauka I druetvo), Pro!. Ivan Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac' (roportaie I price Iz Iseljenlckog ilwota). DOPISNICI IZ JUQOSLAVIJE: Or. Mlrko Markovli, Luka Markovli, Petar Kurtld, mioi Kordl6, Aleksandar Clrl6, Slrahln}a Malatli, Novlca MII16. FOTOREPORTEP: Srdan Bodi6, Aron Koan, Jordan Vasiljevli IZ JUGOSLAV!-JE- : M. Vaallfavl6 — LILO. VSubacrlptlont $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rqtea on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "Npio novina" blaze arljedom. Pretplata iznosl $25.00 godlftnje; pojedlnl prtntterak '60 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Naio novlno" su nasljednlk, JcdJnotva", komo eu prothodill ilstovl: "Novoatl", "Srpskl Glaanik", "Edinost", "Siobodna Mloao", "Pravda" I 'Borba", bao I "Narodni Qlaanlk" 1 drugJ naprednl Ilstovl boll su mu prothodH) u Sjodlnonlm Drz&vama. Red&kcl}a odgovara za nepotpisarte materljsle. Potplaani £lancl Izraiavaju mUtjcdjs aotore. Doplsl se ne vracaju. W TORONTO: sprijeCiti da postignu taj cilj jedin-stveno- m akcijom radni6kog i demo-kratsko- g pokreta podpomognutom pokretom za mir. To je sada pre-sudn- o. Masovni protesti, narodni lobi (lobby) ili mars' na Ottawu ujedinju-ju6- i zaposlene i nezaposlene, iste mjere u gradu i provinciji po uznemirenom radniikom i demo-kratsko- m pokretu je ono Sto se sada габипа. Takve akcije, zajedno s ujedinje-ni- m i politickim akcijama za promje-n- u sastava parlamenta i osvajanje ve6ine u njemu, moze da otvori vrata za stvarni program obnove koji 6e osigurati zaposlenje svih Kanadana. (IzjavaCKKPK) Priredba "NaSih novina" odrzana u subotu 23. aprila, иобј naSe polugodiSnje konferencije, bila je prijatno iznenadenje za sve nas, jer bilo je to ve6e mladih. Stoga je od samog pocetka veCeri bilo zivo i veselo. Skoro polovinu posetilaca safcinjavali su roditelji i prijatelji omladinskog orkestra "2umberak" i folklome grupe "Polet" koji su u6estvovali u kulturnom programu naSe zabave. Mladi su bili u glavnoj ulozi ne samo u programu, ve6 i u prodavanju lutrije, I naravno u igri i zabavi. Nisu silazili sa podijuma. Gornja ukrajinska dvorana u kojoj je odrzana priredba bila je sasvim ispunjena. JoS u samom po6etku veCeri moral i smo dodavati naknad-n- o stolove. Doma6i specijaliteti koji su se "puSili" pred o6ima gostiju, takode su uticali na dobro raspolo-zenj- e i opSte zadovoljstvo ovom priredbom. Medu gostima priredbe bilo je dosta delegata kojima nije bilo teSko da sutradan skoro ceo dan posvete polugodiSnjoj konferenciji odrzanoj u prostorijama naSe redak-cij- e. O tome ce biti naknadan izveStaj. a,.miM....;R,-.i,.,....L.....;;..-- .,.L т-јт- т-;;,-,; W!'HU'-,-jyL-f!.'LU!.mji...t.J- .n Udruzenje "Udruzeni Jugosloveni", "United Yugoslavs" — Peace, iz Toronta, prireduju Festival Dana mladosti koji ce se odrzati 29. maja 1983. godine, sa po6etkom u 3,30 p.m., u West Toronto Secondary School — ugao Bloor — Dundas. U programu uCestvuju: — folklorne grupe iz Toronta i okoline — harmonikaSi — grupa recitatora — peva6i i orkestri iz Toronta, kao i peva6i iz Jugoslavije koji gostuju u Kanadi SVI NAM DOBRO DOSLI! VASA MATEJEVlC U BOLNICI Saznali smo da je naSem dugogodiSnjem pretplatniku i prijateiju Vasi Matejevi6u, iz Toronta, pozlilo i da je prenet u bolnicu u petak 22. aprila. Zelimo mu brzi oporavak i povratak ku6i. Izbor Harolda Washingtona za gradonadelnika Chicaga, ovog dru-go- g po veliCinl grada u Sjedinjenim Drzavama, jedna je od najvecih pobeda radnih ljudi na Severno-ameri6ko- m kontinentu. Ova pobeda je izvojevanana solidarnosti americ-ki- h Crnaca, Meksiko-Amerikanac- a, Portorokanaca i drugih Latino-Amerikanac- a, kao i jednog dela demokratski orjentisanih belaca, stanovnika grada Chicaga. Nije lako izvojevana ova pobeda. Protiv Washingtona je snazan aparat kako republikanske, tako i demo-krats- ke stranke, a Administracija predsednika Reagana je u svojoj rasistifikog kampanji bila vrlo gro-moglas- na. Uz to, takoredi ceo mehanizam sredstavaza javno infor-misan- je bio je do maksimuma kori§6en u kampanji protiv prvog gradona6elnika Chicaga afri6kog porekla. Pobeda Washingtona je znafiajna i po tome Sto je imao najbrojniju glasacku jedinicu u isto-ri- ji Chicaga: 99% сгпабкод stanov-niStv- a je glasalo za njega; 75,3% Latino-Amerikanac- a, a u nekim por-torikansk- im distriktima ovaj proce-n- at se popeo na !3%. Medu glasa6ima bele rase oko 20% je glasalo za Harolda Washingtona. U sastavu demokratske stranke ciji je Washington kandidat doSlo je sada do novih, viSe demokratskih strujanja. Harolda Washingtona je podrzalo 16 afri6ko-ameri6k- ih alder-man-a, cetiri nezavisna aldermana bele rase i обекије se da ga podrze joS 10 aldermana. Ta nova demokratska strujanja Washington je najavio u svom govoru: "Crnci, belci, budisti, Jevre-j- i, hriS6ani — protestanti i katolici treba 6vrsto da se povezu u novu demokratsku koaliciju i da робпе na ovom mestu novi demokratski pok-ret". Ova istoriska pobeda predstavni-k- a demokratskih snaga u Chicagu koje se bore za ekonomska, nacio-naln- a i rasna prava, pokazuje koliko ameri6ki narod sve viSe realizuje ne-prav- du koju mu nanosi Reaganova administracija sa svojom politikom koja je u sluzbi iskljufcivo velikog monopola, protiv interesa masa i protiv mira u svetu. Kao predstavnik svih najdemokratskijih snaga u Chi-cagu, Harold Washington 6e biti suofien sa velikim preprekama od strane opozicije koja 6e nastojati da spre6i demokratski pokret. NjujorSki list "Daily World" piSe: "Washingtonova pobeda je simbol za radni6ku klasu Sjed. Drzava, za siromaSne i ugnjetene svih rasa, nacionalnosti i vera, i ima velike mogucnosti za jedinstvo u borbi za demokratiju, ravnopravnost, eko-noms- ku pravicu i svet osloboden od pretnje nukleamog uniStenja i rata".' |
Tags
Comments
Post a Comment for 000226