Jedinstvo, June 30, 1961

              Jn-- . I.4I.T (inm a t'likoK minima uradjevinarskih radnika u Torontu odrianom u znak podSke strajku- -
jueim nmim (1оч1)('11И ima, vecinom Tahjana. Do itrajka je eloilo alo ito kontraktori i bilden no pos- -
hvaju pro.lojfodiinjep tipowira, kojim mi odrcdjene place i radno vrijeme. Uadnici su strahovito izrablji- -
rani. Oni ku radili po 13 sati dnevno, a placalo im se samo za 8 Rati. 1'rimali su kuverte na kojima jc
pisalo da se unulra nalazi tjedna placa d 80 dolard, a kad bi otvoriii nasli bi po 20 dolara. I mnopo drugih
tvari.
Prod 30-godisnj-icu
sto je pisala nasa stampa u proslosti
"Borba" u broju od '22. februara 1933. — u jeku
ekonomsl.e krize — objavila je uvodni clanak pod nas-lovo- m
"Nas polozaj i nase zadace", u kome je reccno:
"Polozaj railnih masa u Kanadi jc ocajan. Prcdsto-jec- e
proljcce donijet ce jos vecu bijedu i nevolju radni-dk- oj
klasi. Oni radnici koji so joS nadaju kakvoj radnji
pod danasnjim kapitalisti6kim sistemom, ljuto cc se prc-var- it
i dojduccg proljeca i ljcta, jer te radnje apsolutno
nece biti. Tu i tamo past ce po koja mrvica za milion
besposlenih i za ostale milione. zene i djecu, koji o ovo-m- e
milionu ovise. Kanadske vlasti nastojo svim silama,
da prisko6c besposlcnim i gladnim radnicima u pomoc,
so time slo povecavaju tcror, pomnozavaju policijski l
Spijunski aparat, modenio naoruzavanje policijc u ve-ci- m
gradovima, topovima, masmskim puskama, smrdji-vi- m
bombama itd. Deportiranje stranili radnika so jio-visu- je
svakim danom svc vise, tako da danasnje vrijeme
parabrodi raznih kompanije ne vozc putnika koji sami
placaju, jcr takvih ima vrlo malo ili niSta. nego samo na
racun kanadske vlade, koja sa dcportiranjem stranaca
nastoji smanjiti besposlicu i bijedu. Sve ovo grccvito pn-prcma- nje
dokazujo da se priblizuju veliki svjetski do-gadja- ji,
da se priblizava ponovno svjetsko klanje. . . .
Kapitalisticki svijct trese se u groznici ncvidjcne,
sveopce krize. . . . Danasnji drustveni porcdak ulazi u
fazu gigantskih sukoba medju klasama i drzavama. . . .
Dobrovoljno odstupanje kapitalizma, a niti pada
snmoga 1 occkivati. On se o5ajnicki sebi nemojmo ce
boriti.'trazeci izlaza iz ovog teSkog stanja, u koje jo do-vc- o
svijet; kapitalizam cc јоб jace udariti po masama
radnog naroda, priprcmiti osvajackc ratove, a pogotovo
na vladavinu radnika i seljaka u Sovjctskoj Uniji.
. . . Sav razvitak dogadjaja, sav politi6ki l ekonom-sk- i
polozaj danasnjog vremena od nas najodlucnije tra-il
da ucinimo kraj ovakvome stanju. On ostrije nego
ikad prije postavlja prcd nas najvaznijc zadace dana:
Maksimalno razviti organizacijc i svakodncvnu borbu
radnicke klasc, povozati je sa opcom politi6kom borbom
cjclokupnog proletcrijata svijeta protivu naiih klasnih
ncprijatclja. . . . PISMA
London, Ont. — Dragi
drngovi, робсо sam primat
novinu. NajIcpSa vam hvala.
Ovde u 1лп(1опи ima pri-Иба- п
broj novih doseljenika.
Ja cu so postarati da na-dje- m
trgovinu, gde bi se mo-jrl- a
prodavati na5a novina
— "Jedinstvo" .To ce biti
moj prilog proSirenju broja
Citalaca, novine koja Stiti i
A. K. — T u 1 o n 6 a n i n
4)
brani radni6kc intcr(o.
Drugarski pozdrav —
I. S.
+
USA. — Drugovi, moja jo
prctplata istekla prod par
dana. Evo vam Sal j em 7 do-la- ra
za obnovu. Nebi 2clio
da zaostanem sa obnovom.
Mnogo drugarskih pozd-rav- a
— N.
MMoie 1 tako, no ipak ..." "Ali ako ja insistiram?"
"Jo uvijok je ncunosno," primjeti Fran
ko, koji je dotad veselo zmirkao oko febe. "Od-ve- £
na vec drugi klevecu, pa kad bi to cinili jo£
Mini, bilo bi naprosto nemogude opetojati.H
"Stvarno, ali ja so ealim. to radite, de-tiki-?"
"Sto tko ugrabi. Sad je proljecc, pa je si-tuacija
prilicno dobra," odgovori Dctektiv.
"Dosta o tome," umijeia ee Tatica. "Tko
je lutra Slobodan da ode s njim na burxu ra-d- a?
PoBnato vam je, da se decko mora regi
trirati."
"Ja," re2e Detektiv. "Tko zna, moida bn-d- c
i по#1а '
"Ne tamo, iivota ti. Tko je joi na burii
da dobio posla?" vatrcno 6e Franko.
"U redu, u redu," upadne Tatica, "gluv-b- o
je da netko ide s njim. Daj, sad naruSite
kave."
Stigla je i kava, no sad je razgovor imao
novo lice.
"KaleJ, druitvo?" upita DetekUv.
"Tocflo tako," obrazloii Tatica. "Nae Ce-tvori-ca bi se mogli saetajati i razglabati o stva-rim- a
na svoj na6in. IMoiemo oenovati kruiok
engleskoga i uenja uopce. Poatoji mogucnoftt
da neito i sviramo. Znam kako bi mogli doci do
instrumenata."
"A gdje bi uzeli novae za inetrumente ?"
amijeia ee Franko.
"Ne radi ee o kupnji. Jednottavno cemo &
I'osjel kanadske ko- -
opcrativne dclcgacije
ii SSSR-- u
Delegacija kanadskih ko-operat-iva
je posjetila Sovjc-ts- ki Savez, gdje je nrovela
cetiri tjedna; Vodja delega-cij- c
L. Garman je izjavio da
je delegacija naro6ito imp-resionisa- na dinamikom sov-jetsk- og
2ivota. Zadivio ih
je sistem zdravstvenog i so-cijaln- og
osiguranja te pros-vjet- e. Najupadnije je nasto-janj- e
sovjetskog naroda da
se kulturno uzdigne.
Govoreci o razvitku ko-operativ-nog
pokreta u Sov-jctsko- m
Savezu Garman jo
podvukao teskoce s kojim
se suocava kooperativni po-kr- et
u Kanadi. Najvecu po- -
teSkocu prcdslavlja kompe-ticij- a
privatnih firma. On j
rckao da sovjetskom zem-ljo- m
"vlada razum", a u
Kanadi "gospodari dolar".
IJogatslvo Afrikc
Najnoviji statisti6ki poda-c- i
pokazuju da sam africki
kontinent ima dovoljno vo-dopa- da
i brzih rijcka da bi
mogao da opskrbi 6itav svi-jet
hidroelektricnom encr-gijo- m.
Nanaimo, B. C. — Stova-n- i
urcdniSe, u listu prilazem
Money order od $8.00, za o-bno- vu, kalendar i fond.
S Stovanjem —
Tony
CITAJTE I
sIRITE
"JEDINSTVO"!
Objavljcni rczuItaH
popisa slanovnistva
u Gradiscu
Bee. — Prema prethod-ni- m
lTzultatima popisa sta-- !i i;ta koje je objavila Po-krauns- ka vlada Gradisca,
mm' od 28.000 stanovnika.
ili 10 posto od ukupnog
lioia u ovoj austrijskoj ob-i;i- ti
sluzi se hrvatekim ili
tiratskim i njemaikim jezi-k'i- m
u svakodnevnom saob-'acai-u.
U poredjenju sa po-iH'dn- um
popisom stanovni--t- a
od 1951. godine broj o-s.)- ha
koje su odgovorile da
sr liizp samo hrvatekim je-.lko- m
povedao se od 15.729
na 21G17.
List Gradiscanskih Hna-t- a
"Hnatske novine" pise
tim povodom da je taktv re-.ult- at
popisa omogucen slo-bodnij- im
izjaSnjavanjem
pripadnika manjine, ncgo
prije deset godina, ali da je
upravo u dva kotara u koji-ma
zivi najveci broj Hrvata
— "zbog pritiska nctolra-ntni- h
nacionalistidkih cle-menat- a"
velik broj hn'ats-ki-h
porodica naveo samo
njema6ki jezik kojim se
sluZi u svakodnevnom saob- -
габаји. List istice da je broj
hrvatskih stanovnika znat-n- o
veci nego sto pokazuju
rczultati ovog popisa.
гџт 0-- 0 0~0е.00Ж0жжз
Ukratko iz svijeta
00 00 00 0 00 00У.
U Sjed. Drzave ie do-putov- ao komandant Jugos-lavensk- e
ratne mornarice
admiral Mate Jerkovic.
Tan iu г iavlia (2G. iu- -
na) da ie Tito obolio od u- -
palo krajnika s visokom te-mperatu-rom
U Francuskoj je doSlo
do jakog pokreta seljaka.
Nemiri su zahvatili sve dije-lov- e
zemlje. Seljaci se ljute
na vladu, monopole, zajed-ni6k- o
evropsko trziSto i kon-kurenci- ju izvana. U depart-ment- u
Cantala seljaci su
demonstrirali protiv podiza-nj- a
mljckare koja pripada
jednoj americkoj firmi.
Ameri6ki predsjednik
Kennedy je primjenio Taft-Hartly- ev
zakon protiv straj-kujuci- h
pomoraca. Ovaj za-kon
omogucava prekid
strajk za 80 dana.
Turska vlada je odlu5i-l- a
povesti "o§tru boi-b-u pro-tiv
komunistiCke opasnosti".
Ovo ie ios iedan znak da su
so u Turskoj promjenili sa
mo upravljaci a politika je
ostala ista.
U Venecueli ie doslo
do oruzane pobune protiv
predsjednika Betancoura. U
pobuni je sudjelovao vojni
garnizon u gradu Barcelona.
Na univcrzitetima u
Madjarskoj — pored doma-ci- h
studenata — ибе i stu-den- ti
iz trideset drugih ze-mal- ja.
UTOPISTI
pozajmtti. Moci cemo raditi ito budemo htjeh.
Pokazat cemo usijanim glavama, da su prole-ter- ci
u stanju da egzistiraju i bcz njih."
"Odlicno! Pokazat cemo im ito raogu
tate-mat- c. Kad nabubamo neito cngleskog, po-c- et
cemo sa tecajevima," гебе zagrijano drug
Franko.
"No, Mali, Sto Use 6ini?"
"Ideja je dobra, a i oetvariva je. Samo ne
znam za muziku. Sto vi de6ki svirate?"
"Gitaru, bae, bugariju."
"Detektiv svira i u harmoniku," reie Ta-tica.
"Kako ce se to slagati s trubom?"
"Pa nekako ce klapati," nasmije se Tati-ca.
"Tebi sve klapa, ali u muzici treba sve ili-ma- ti
— shvacaS li ? Tu nema trla-mrla- ." "A ima li tira-lira?- "
"Evo vam ga, de£ki, gnjavator. Djavo bi
htio biti Gene Kruppa, ali nema doeta ritma
u sebi."
"Dok drug Mali sanja o slavi junaka iz
New Orleansa. Ja, uostalom, nisam nikada ni
volio bubanj."
"Pa, jasno. Tebi uvijek neito bubnja gla-vL- "
"Nezahvalnik jedan. Јибег si doSao i voc
ovako. Zaito ovoj dvojici neito ne podvaHS?"
"Hocu, ali бекај dok ih upoznam."
"Znaci da se vas dva tlobro poznajete,"
primjeti Detektiv.
"I pretlobro," ree Mall "U Njema6koj
me je tetjerao iz vjere boije."
D O K U M E N T I
Riemorandum SSSR-- a o mirovnom
ugovoru s Njemackom
DnilD-llll- O l(l(lt 1 11 . nilil
ma koji je Hru-n- n uputin K urn
diju o pitanju zakljurenja iniro- - --
nog ugovoru g N'jemaokom.
"1. Iako je ca to Irebalo mnogo
(fodlna, miroljubivo rjpienje prili-L- a
u NjeinafLoj a znatnoj rajcri Je
cprijeHIo opasan razroj dogadjaja
u I'ropi poslije rata. Vlada SAD
i SSSU razmatrale su u sroje vri-jem- e
pitanje miroljubivog rjrenja
prilika u Njcmafkoj i na Icmelju
toga doslo je do rroma znafajnih
odluka navcznika o UkorjenjUanju
militarizma u Njomafkoj.
Od vlada dtiju njemackih dr-fav- a.
koje su obje formirane pos-lij- e
rata, samo lada Njrmafke
DcmokraUke Krpublikc priznaje i
pridr2aa f--c naprijnl sporaenutih
uporazuma. Vlada Tcderalne Kc-publi-ke
Njemafkc otorcno izjav-Ijuj- e
da prcma tim xporazumima
Ima nreatiran tav. Ona kullhira
militarizam koji zvecka oruljom i
zalazc he za ro% iziju njcmafkili
cranica i rr iziju rezultata dru-ro- jj
uvjetskoR rata. Ona tczi da se
njeni ajrrosnni plannvi zanivaja
na naznim ojnim baza ma, a ta-kmlj- er
pokuiaa da rasplamsa o.
pano Jari.ste sukoba na teritoriju
Njomafke i da izazoe medjuMhnt
sukob biIih sarznika u antihit- -
Ieroskoj koaliciji.
apadne iIe mi donolile IYdo-raln- oj
Krpubliri Njcmackoj da pri.
slupi nagomilatanju naorulanja i
staranju armije, ali take koja je
ocito m no Sto su potrebe obra-n- e.
Noti i opasni korari zemalja
rlanica NATO jesu njihna doz-ol- a
IYderalnoj Kepuhliei Njema-cko- j
da pradi ratne bnidoe koji
re imati tonazu do COOO tona, a ta-kodj- or dozola za kori.stenje teri-torij- a
Кпк1еке, Ггапсноке i Itali-j- e
za vojne baze VK Njemacke.
2. Sojetska lada ikrrno teJ.i
tome da ukloni uzroke koji izazi-лај- и
zateRnutost izmrdju SSSU i
SAD, a takodjer i tome da so pri-јч!- је
na konstruktiviiu prijalrljs-k-u
suradnju. Zakljuenje mirono(?
upotora 8 Njemafkom u mnogome
bi obje zemlje pribliiilo ostvarenju
log cilja. Jer SSSU i SAD .u se
zajedno borili protiv hitleroske
Njemacke.
Zbog toRa je njihova zajednicka
duinost da zakljufe mirotni чко-o- r
s Njemackom i eamim tim
store pnuzdanu garanciju za to
da s teritorija Njemacke ie ni-ka- da
note krenuti snape koje bi
bile u olanju da uvuku tijet u no-- i,
jo razorniji rat . . .
3. I'olazeci od realne ocjene I-tu-arije,
sovjelska lada se zalaie
za neodRodio zaklju?enje mlrov-no- jj
URoora s Njemackom. I'ita-nj- e
tog mirotnoR URoora jeot pi-tanje
nacionalne siRurnosti SSSK
I mnoRih dniRih drJaa . . .
4. Sojetska vlada ne tezi cilju
da пашче Stetu interesima SAD,
ili interesima drugih zapadnih frila
u Ktropi. Ona ne predlaze da se
ma Sta Izmijeni u Njemackoj ili u
Zapadnom llerlinu samo u korist
neke dr£ae ili Rrupe driaa.
SSSU smatra da je neophodno
da se u interesu stabiliziranja mi-r- a
fiksira situacija koja je natala
ii Ktropi pwlije rata, da se prano
formulira i potvrdi nepovretlio"t
potojeeih njemackih pranica, da
se na temelju razumnoR odjenja
"I zato si sada heretik ? A ito so onda do-godi- lo samnom?"
"Ti si se takav i rodio. Nego, kako se usu-d- ii
to spominjati preu drugom Frankom?" u-pi- ta
Mali.
"Oh, pa moj nadimak nema nikakve vee
a mojim..p.o"Iiti5kim i inim uvjerenjem. Zabora-vijat- e "ZaboravljaS, molim," prekine ga Mali.
"U redu, zaboravljaS da smo upravo oeno-va- li
drustvo, i da se sada kojeita mora toleri-rati- ,"
izjavi Franko.
"Tako je. To je glavno pravilo."
"A glavni zadatak, svrha?" bubne Dete-ktiv
i ostade ziv.
"Pa ибепје. A bit ce i odmazda nacionali-stim- a.
Vidjet cete, decki, bit ce to zanimljivo,"
гебе zaneJeno Tatica.
Mali povuee dim, odpuhne ga preko Tau-rine
glave i naceri se. "NeSto si zaboravio, zar
ne?" rece sarkasticno.
"No. nisam."
"No?" Pa kako se onda zove nafo aovopeeeso
druitvo?"
"Da, bogati, to smo zaboraviliP
"Zbilja!"
"Vidi, 2arko mul"
Kad se je buka stiiala, Tatka izjavi : "Ja predlazem, da se nazovemo druitvo
utopieta. To jest, ako se svi slazete da ste uto-piet- i."
"Pa sigurno. To je perfektno. Slalemo so,
zagalami Franko.
Predlog je bio jednoglaeno prihvaden i Ta- tka je cvijetao. Cudila ga je vlae-tit- a domfflja- -
raeuna o interesima -- ih slrana
ktabilizira situacija u Zapadnom
llerlinu.
I' Inlerceu postizanja sporazu-m- a
u Tezi a mirovnim ujroTorom
Sovjetski Savez ne inxistira na to.
me da I"It Njemafka nrodloino
prestane da bu}e Han NATO. Ob-jrm- a
njemackim driavama bi bllo
dozvoljrno da za izvjesno rrijeme
poslije zakljufrnja mirornoR uro-vor- a
ostanu u onim Tojnim srupa-rijnm- a
fijl su flanovi danas.
Sovjetski prijedloR ne povezilje
zakljuenje mirovnoR uRovora s
time da svi ucesnici tojf cporazu-m- a
priznaju DU Njemafku ili П!
Njemailku. Priznavanje ili nepriz-navanj- e
jedne ili drupe driare je.t
stvar stake vlade.
I koliko SAD niu sprcmne da
potpiu zajednicki mirovni upovor
sa dvljp njemacke drzave koje po-st
oje, ucesnici antihillerovske ko-alici- je
bi potpUali, po svom naho-djenj- u,
mirovni uRovor sa dtije ill
s jednom njemaikom drZavom. Ti
iiRovori ne moraju obaveznoda se
tekstualno poklapaju, ali oni mo-raj- u
da sadrie jednake postavke o
najznarajnljim pitanjima mirolju
bivoR rjeJenja prilika u Njemac
koj.
5. Zakljucenjc mirovnog urovo- -
ra s Njemackom rijeilo bi i zada-ta- k
normalizacije situacije u Zapa-dnom
llerlinu . . .
Sovjetska vlada ne vidi sada bo-Ij- e
rjeienje za pitanje ZapadnoR
llerlina nepo da se on pretvori u
demilitarizirani slohodni prad . . .
Sovjrtska vlada je za to da slo-bod- nl
prad Zapadni Berlin ima
mopiicnost da odrava udnose sa
svim ostalim zemljama, isto tako
kao sto bi i sve drupe zemlje ima-I- e
potpunu mopurnost da drLiva-j- u
i unapredjuju svoje idnoe sa
slnhodnim pradom Zapadnim Iter-lino-m.
Opce uzevsi, kaku zamilja
sovjeUka vlada, Zapadni IVrlin
mora da hude stropo neutralan.
Uazumlje se. ne moe se dozvoliti
da Zapadni Berlin i dalje bude ko-rile- n
kao vojna baza i kao zarKte
zatepnutosti i medjunarodnih su-koba.
SSSU predla7e da se ne dozvoli
upletanje hilo koje drzave u unut-гачпј- е
роч!ое slolxxlnog prada
Zapadnnp llerlina. Kao parancija
da re Zapadni Ilerlin biti slobodni
prad u njemu bi se mopli nalaziti
simbolicni kontinpenti snapa SAD,
Enpleske i Sovjetskop Saveza.
SSSU ne bi imao primjedbi ni
protiv staeioniranja kontinpenta
snapa neutralnih zemalja pod za-stavo- m
OlTN radi naprijed spome-nuti- h
eiljeva.
Status slobodnop prada Zapa-dno- p
llerlina mogao hi da bude na
odpovarajuci nacin repislriran i
ucirsren autoritetom ove mwlju-narmln- e
orRanizacije. Sovjetska
strana je spremna da razmotri
sve drupe mjere koje bi mople da
parantiraju slobwlu i nezavinost
Zapadnop llerlina kao slobodnop
drmilitariziranop prada.
Uazumije se, da se prilikom re-pulira- nja
pitanja Zapadnop Ilerli.
na mora voditi racuna o tome da
je neophodno poltovati i stropo
voditi racuna o suverenim pravl-m- a
Njemacke Demokratske Repu-blik- e.
koja je. kao slo je poznato,
ijavila da je spremna da se pri- -
STRANA 3
dtui odovarajiicem, Mrazuraa I
da цл po;tuje.
6. Sovjetska vlada predial da
se rtf sada, bei ikakvih odRsdja-nj- a,
pristupi sazivanju rairsr
konferencije. da sc zakljufi raire-v-ni
URovor s Njemackom i na taj
bazi rijesi pitanje Zapadnog Dcr.
linakao slobodnop prada; ako vla-da
SAD i vlade ostalih xapadnlh
sila u ovom trenutku nisu premno
na naprijed spomenuto — bop
vili Hi onih razloxa onda bi bile
moguce usrojiti privremeno rjee-nj- e
koje ee vaiiti odredjeno тг1-Je- m.
fetiri tie treba da upute nje.
mackim drzavama pozlv o tome
da se one medjusobno sporaznmi
ju. u bilo kojem obliku koji je pri-hratlj- iv
za njih, o pitanjima koja
se ticu miroljubivop rjeJavanja
prilika u Njemackoj i ponovnojr a-jedinj- enja. fetiri sile e xci unap-rije- d
izjaviti da re priznati srakl
sporazum koji Nijemci postigTiu
V slucaju pozilivnop Uhoda pre-povo- ra
izmedju DU Njemafke i
Г11 Njemacke, polije tih pregoro-r- a
postipao bi se sporazum i bio
bio potpUan zajrdniiki mirovni U- -
povor s Njcmafkom. Г koliko nje-macke
drzave ne budu u stanju da
poliRnu sporazum o naprijed spo-menuti- m
pitanjima. onda ce biti
pMluzele mjere za zakljuJenje ml-rovn- op
ii povora sa dvije njemacke
driave, ili sa jednom od njih —
vee po nahodjenju zainteresiranih
strana . . .
7. Sovjetska vlada je spremna
da razmotri sve kon.struktivnc pri
jedlope vlade SAD o pitanju ml-rovn-op
upovora s Njemackom 1 o
normalizaciji situacije u Zapadnom
llerlinu ...
I'koliko SAD ne pokazu гаги
mijevanjo za to Лл je neophodno
zakljuciti mironi tipovor, ml re
mo Zalitl zIor toga. Ali, u lorn
si nca j ii mi remo moral i da mirovni
upovor — a bilo bi nemoRure i o.
pasno Klpadjati zakljucenje ovak-vo- p
upntora — potpisemo ne sa
svim drzavama. vee samo н onim
koje zele da polpUu taj upovor . ..
Pitanje korKtenja komunikacija
na kopnu, u vodi i u zrakti, a koje
prolaze prtko teritorija DU Nje
macke, neee mori da se rjc&vvaju
na druRi nacin — osim na teme-lju
odgovarajucih sporazuma sa
DU Njemaikom. To jepotpuno pri
пк1по, zhop toga sto je neotudjivo
pravo svake suverene driave da
vrJi konlrolu nad naprijel spomc-nuti- m
komunikacijama . . . "
Cijene hljeba
(Nastavak sa str. 1)
Consolidated Bakeries iz To-ron- ta
je to prigodom rokao
da je stopa profita na hljo-l)- ii
nisku. Na istom sastan-k- u
je saopdeno da je auto-matizaci- ja
u glavnim pekar-nam- a
u Kanadi i Sjedinjo-ni- m
Dr2avama potrostru2ila
proizvodnju hljeba sa tetlm
brojem radnika, a to zna2i
da se hljeb proizvodi jeftl-nij- e.
tost. Odkuda ve6eras takva inspiracija, pitao
se je.
Onda se je javio Mali.
kinatkji"ogSisariadtzijn,e"aosvzkeaopumrirjpeeldtiicui,roaintitiTsmtavitaicnriie..mS"oiSjjajespceoatkSupfualtivaaeetsi,i pok"udIiiainmoousnio!atAsjaemrkaatnpiauvtjoemdduni ojuejz, nnobazrriiajvecngipo."e,lub, ioa nbeazdru-- ru-av- a, reie Tatica ironttno, i pridruii ee op-ce- m smjehu.
zkaasot"uDtpeean5dkneina,"cieijoudp.reutaisltievojka?ov"liikoManlai,ro"dnneihehvreaptiutebloikvao
Tati"cTar.i : Ilnatsku, Srbiju i Sloveniju," reco
"A gradova?"
Cmiinj"semTOHmiodcHenhuecrzunakodtado'ireuTZiSiottnsvavtujeeebr,nn,laaeigctKatsromernbaпianjaаuljсitsЦiiiniаRc,b.giitnjiiAeroajkl?aita,"is,.n""noa.urazdvbannoene,i se Tatka.
"A ito ti ja negiram?"
si iz"rNazoen: eugtiorpa§istni,iiptar.olaeltierzcai,boravljai. Izostevio polu-intelektaal- ci,
tate-mat- e, nihilisti, filantropisti itd."
"Oh, da, nisam rekao da si ti iutokljunac Г
rece Mali.
"Vidite li, deki? Ja vet naelucujem raeulo
drultva," reie Tatica i kimne prema Malome.
da c'PerebtitjieriunjteeSre,s"anrtencoe iDdeatekcteivp. o"trJaajatvi.j"erajem
"dParicreomdonase sntavvalra.CiNtiiezmao uiveaslaj,d"a jamvaingsuepaFrri-ajna-- ,
ko.
"Ali on bi — spreman je za eve," reie Ta-tica
i nategne Maloga za uho.
"O. ti prokletnik. A o cemu smo sada goto-rili- ? Uradi to jo jedanput i jvozvonit da ti ovom ialkom po glavi. I nije za niita drago."
(Nastavit ee se)