000469 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
l STRANA 1 NOVOSTI Published overy Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Đopisi bez potpisa se ne usvršcuju — Rukopisi se ne vraćaju Američki Slaveni su za Roosevelta dište imena nedjelje završena je Pittsburgu od yt siavenski zove Gradišće) Go- - čanijih najvećih i najsavremenijih manifestacija Amerikanaca slavenskog porijekla — održan je DRUGI KONGRES AMERI-ĆK- Hi SLAVENA Kongres kojem je prisustvovalo vise od 2500 delegata predstavljajući do petnaest milijuna američkih Sla-vena Dok je Prvi Kongres američkih Slavena održan aprilu1 1942 godine bio rukovodjen pravcu sveopće mobilizacijo Slavena Americi za što veće jedinstvo slavenskih naroda borbi protiv zajedničkog neprijatelja — fašizma za što veću proizvodnju ratnih potreba Amerike i Saveznika — Drugi Kon-gres glavnom prožet je bio pitanjem ponovnog izbora pred-sjednika Roosevelta i ostalih demokratskih snaga američki kongres To je glavnom bila nit koja se provlačila kroz dvodnev-no zasjedanje kongresa Posve pravilno i savremeno Izbor Roosevelta ne znači tek formalni izbor predsjednika Sjedinje-nih Država To nije isključivo pitanje američke demokratske partije i Rooseveltovih pristaša američkog naroda kao cjeline Još više izbor Roosevelta je pitanje koje korjenito za-sje- ca sferu pravilnijih i demokratskijih rješenja medjuna-rodni- h pitanja duhu Atlantskog Čartera odluka konferen-cije Teheranu da posebno ne naglasujemo uspješno prova-djanj- e i pobjedonosan završetak ovog velikog narodnog rata Konkretno izboru Roosevelta ovisi pitanje jedinstva i jedinstvene politike Ujedinjenih Nacija naročito četvorice Izgleda da su važnost toga shvatili pored ostalih i američki Slaveni najbolje kad su na kongresu odlučili da će od dana Kongresa pa do SEDMOG novembra (dana pred-sjedničkih izbora) raditi dan i noć na mobilizaciji Amerika naca slavenskog porijekla da svaki Slaven glasa i da glasa za Roosevelta "Ujedinjeni Slaveni Americi — kazao je pred-sjednik Kongresa Leo Krzicky — glasat će za Roosevelta jer Rooseveltu ne gledaju tek predsjednika Sjedinjenih Država nego i prijatelja slavenskih naroda Oni nisu zaboravili pred-sjednikovih riječi: "America is proud of her Slavic Citizens" Pored pitanja ponovnog izbora predsjednika Roosevelta američki Slaveni manifestirali su svoju solidarnost i sa oslo-bodilačkom borbom svih napose slavenskih naroda koji su ovom ratu podnijeli i još uvjek podnašaju najteže žrtve Ne jednom spomenuli su govornici ime maršala Tita i narodne oslobodilačke borbe Jugoslaviji svaki puta kad bi koji od govornika spomenuo ime Tita velikom Camegie dvoranom razlijegao bi se oduševljeni pljesak Medju velikim vodjama ovog rata kao'Rooseveltom Churchillom Staljinom Kai-She-ko- m i drugim slikama koje su krasile ulaz dvoranu bila je i slika maršala Tita Hrvatska delegacija na kongresu je bila najbrojčanija Bila su 583 hrvatska delegata i delegatice prikupljeni od At-lantika do Pacifika neznatnim izuzetkom može se reći Drugom Kongresu su američki Hrvati prisustvovali i za uspjeh istog učinili mnogo Iz svih strana Sjedinjenih Američkih Država stizali su na kongres brzojavni pozdravi i poruke Iznad sviju isticao se pak pozdrav predsjednika Roosevelta majora grada Pittsburga (koji je lično uručio pozdrav na kongresu) i onda pozdrav i poruka od Sve-slavensk-og Odbora iz Moskve sa potpisom sviju članova odbora Medju najvažnije dogadjaje kongresa svakako spada govor tajnika unutarnjih poslova Sjedinjenih Država Harolda Ickesa Ickes se oštro oborio na republikanskog predsjedni-čkog kandidata Dewey--a i njegove ne-američ- ke protu-radni-čk- e i protu-slavensk- e teze koje Dewey i njegova politička mašina širi po Sjedinjenim Državama Oborio se na njega kao na čovjeka koji ne može govoriti niti predstavljati ameri-čkog javnog mijenja nikada posebno ne ovim velikim i od-lučnim danima kad su još toku velike bitke na svim fronto-vim- a i kad je pitanje organizacije posljeratnog mira na dnev-nom redu "Dewey kao predsjednički kandidat ne predstavlja opasnost tek za američke slobodarske tekovine nego i za in-terese čovječanstva" — rekao je jedan delegat raspravi na kongresu A na njegove anti-slavens- ke i rasne teorije koje širi po Sjedinjenim Državama odgovorio je najbolje Mr H Ickes kad je rekao — da mu je draži stranorodjeni Amerika-nac nego Amerikanac stranac kao što su nekoji njegovi obo-žavatelji i agitatori Da završimo Drugi Kongres Slavena je završen sa neo-čekivano velikim uspjehom čiji rezultati neće i nemogu izosta-ti Zaključci i rezolucije kongresa su značajne Jedinstvo Slave na Americi nije vise povoju nego činjenica koju se ne moie ignorirati To jedinstvo je manifestirano za naprednu stvar za stvar cijelog čovječanstva glasnije i složnije nego ikada historiji američkih Slavena To su činjenice koje se ne mogu pobiti One se ne mogu ni omalovafiti kao što su pokušali omalovafiti nekoji ne političari i novinari Sjedinjenim Državama koji ni slovca prilog kongresa napi-sali nisu i ako su na čelu organizacije čijih je najveći broj delegata prisustvovao kongresu Slaveni Amerike isto kao i njihova braća Europi su pokretu Bude se od stoljećijetnog sna Vrijeme dokrii kad se Slaveni neće vile moći razjediniti i medjusobno tući za tudje interese Na dogledu su dani kad će slavenska sloga brat-stvo sloboda biti barjaktar bratstva i slobode i ostalih na roda svijetu 0 razgraničenju Jugoslavije s Italijom (Ovaj Je članak izašao časopisu NOVA JUGOSLAVIJA juni-jul- i 1944) (Svršetak) Jednako je neraskidljiva i vje-kovna veza grada Gorice s doli-nom srednje i gornje Soče s doli-nom Vipave i s Goričkim Krasom Ovi slavenski predjeli sačinjavaju oblast poznatu pod imenom Gori-čke grofovije dok nizina uz donju Soču kojoj živi furianski ogra-nak talijanskog naroda nazivana Gradiškom oblašću ima svoje sre- - u gradiću istog (ko- - Prošle jedna najsve-- u u u u u u u nego u u u velike svega u u u u I u Sa u u u u u u o pinac u u u u iu u u u o rička oblast jeste jedan od nacio-nalno najhomogenijih krajeva U njoj nema niti jednog talijanskog naselja sva su osim grada Gori ce čisto slavenska I u samoj Go-rici govori se pored talijanskoga i slavenski i to u veoma jakom raz mjeru Po službenoj austrijskoj statistici u Gorici je godine 1910 bilo skoro 50 po sto gradjana sla venskog jezika a slavenske krvi sigurno i više kako svedoče poro-dična imena sa slavenskim nastav-kom U cijeloj Goričkoj grofoviji zajedno s gradom Goricom broj Slovenaca je deset puta veći od Talijana Ako se Gorica kako se svi slažu ne može da odjeli od svoje oblasti tad svi razlozi go-vore za to da ona mora da pripad-ne Sloveniji odnosno Jugoslaviji Gorica je od iskona i bila slaven-ska kako kaže samo njeno slaven-sko ime koje u značenju odgovara talijanskoj riječi "colle" Od ovoga starog slavenskog naziva postalo je talijansko ime Gorizia koje ta-lijanski ništa ne znači kao i drugi strani nazivi koje su Francuzi En-glezi i Nijemci u svojim jezicima načinili za ovaj grad (Goritz od-nosno Gortz) Od svih spornih pograničnih pi-tanja izmedju nas i Talijana naj-zamašn- ije je bez sumnje pitanje grada Trsta (stare rimske koloni-je u Ilirskoj zemlji t čudnim ime nom Tergeste koje tako živo pod-sjeća na slavensko "tržište") Ovo veliko mjesto sa znatnom većinom gradjana talijanskog jezika Jugo-slavija ne svojata u ime nacional-nog prava Ma da je Trst odasvud okružen samo slavenskim življem pretežno talijanski karakter grada Trsta jeste neosporiv Jugoslavija nipošto ne treba da u nju dira To ne zahtjevaju njeni interesi pošto je sam Trst kraj svega talijan skog govora upućen na najtješnju saradnju s Jugoslavijom Osim je zika i kulture koji su mu zajedni čki s Italijom Trst u svakom po-gledu pripada južnoslavenskoj strani Jadrana: koliko po svom geografskom položaju i po saob raćajnim vezama sa zaledjem to-liko po pomorsko-trgovački- m tra-dicijama koje su nikle iz njegova položaja i po svim ekonomskim interesima koji su mu zajednički s Jugoslavijom Osim svega ovoga veže ga donekle za Južno-Slaven- e i krvno srodstvo jer kako se mo-že čitati u Meyer-ov- oj Enciklope-diji onoga doba stanovništvo Trsta krajem 19 vjeka sastojalo se ve-ćinom od gradjana južnoslaven-skog porjekla koji su govorili ta-lijanski Trst je prirodni morski izlaz za sjevernu i zapadnu Jugoslaviju kao i za čitavo Podunavlje s ko-jim može da se veže opet samo preko Jugoslavije Italija je anek-sijom Trsta bila za čas zadovoljila talijanske nacionalističke osjećaje u gradu ali je brzo nastupilo ra-zočaranje s talijanskom upravom Glavni je uzrok tome nezadovolj-stvu bio ekonomski nazadak grada pod Italijom Jugoslavija će da do-nese gradu novi trgovački procvat Ali će se ona ujedno i čuvati da ne izazove nezadovoljstvo Tršćana na drugoj liniji Tršćanski Talijani valja da se u svome autonomnom gradu pod suverenitetom Jugosla vije osjećaju nacionalno toliko za-dovoljni i obezbedjeni kao da žive u vlastitoj nezavisnoj državi Kad prema ovom jugoslavenskom pro gramu Trstu bude zajamčeno da će moći samostalno da vodi svoje gradske poslove te da sačuva na-rodnosni 1 kulturni karakter koji mu daje većina njegova gradjan- - stva a da će na drugoj strani opet postati glavna pomorska luka na putu izmedju Srednje Europe i Is toka uz primjereni uticaj grada na upravu pristaništa teško je za-misliti drugu kombinaciju u kojoj bi Trst mogao da nadje povoljni-je uslove za svoju budućnost bilo na privrednom ili na prosvjetnom polju Municipalna autonomija trebi da jednako bude povraćena i Rije ci Slobodna Jugoslavija ne će slje-di-ti na Rijeci fašističke metode D'Annunzija i Mussolinija a ne "NOVOSTI" Napisao Dr Josip Smodlaka smiju se ponoviti ni pogreške iz 1918 godine kad su neki kratko-vidni hrvatski nacionalisti mislili da se najbolje služi interesima Hr-vatske i Jugoslavije ukidajući gradske uprave Novoj Jugoslaviji koja se osniva na demokratskim temeljima ne može da smeta grad-ska samouprava Rijeke niti još č-ira autonomija nego što je Rijeka imala pod Madjarskom U njoj ta-lijanski jezik može da zadrži ono mjesto koje hoće da mu dade ve ćina Riječkih gradjana Ovo isto vrijedi za škole na Rijeci koje će već prema zakonima Jugoslavije biti talijanske za talijansku djecu kao što će biti hrvatske za hrvat-sku Jugoslaviji nije do toga da raznarodjuje Riječane već ona ho-će da ima zadovoljne gradjane a gradu koji je iz privrednih razlo-ga njoj jednako potreban kao što je Rijeci potrebna Jugoslavija S uspostavom gradske autonomije s nesmetanom upotrebom talijan-skog jezika i s uskršenjem trgo-vine izumrle pod gospodstvom Ita-lije bit će potrebama Rijeke i zahtjevima svih Riječana kudika-mo bolje zadovoljeno nego da se ovdje u srcu Hrvatskog Primorja stvori jedan novi Danzig o koje-mu sanja grof Sforza Kad bi u raspravljanju ovoga ozbiljnog predmeta bila umjesna žala mogli bismo odvratiti g Sforzi koji vabi Ligu naroda u Riječku luku da bi ženevi bio kraći skok do Montekarla gdje bi mogla da fce mirno usidri daleko od balkanskog osinjaka G Sforza kao i g Salvemini sjetlše se i mikroskopske talijan-ske manjine u Dalmaciji van grada Zadra kojoj broj od Rapala nije nikad nadmašio 2000 osoba Vri-jeme je da se u Italiji zna da kad je stanovnicima Dalmacije po ugovoru u Rapalu bilo dato pravo da mogu da optiraju za Italiju a da ne moraju ostaviti Dalmaciju od 750000 Dalmatinaca samo par hiljada je tražilo talijansko po-danst- vo Grof Sfona a sigurno ni g faalvemini ne znaju kako Je ova vanredno privilegovana manji nska grupa odvratila Jugoslaviji za sve povlastice koje je u njoj uživala Oni su za vrijeme talijan-ske okupacije Dalmacije (1941-194- 3) vršili tako strašna 1 odurna nedjela nad svojim jugoslaven-skim sugradjanima u Splitu Šibe-niku Korčuli Visu i drugim mje stima Dalmacije da se posije ka-pitulacije Italije nisu usudili osta-ti u-- zemlji već su zajedno s faši stičkim krvnicima pobjegli da hi izmakli kazni Ali ma gdje se kri-li dostići će ih neminovna pravda pobjedničkih ujedinjenih naroda Ovi dalmatinski fašisti teško su skrivili i samoj Italiji Oni nose "Krvlju dokazujemo savezništvo" Novosti od borca koji liječenju Uz od Ur "Jedna bolnica 20-8-19- 41 drugovi! "Svakom čovjeku je drago kad u inostranstvu kog svog zemljaka pa je i nama ranjenici ma Jugoslavenima neobično bilo milo kad smo se upoznali sa va-šim i našim Milošem Grubićem — Ured) Sa njim smo se ubrzo združili On nam mnogo priča o vašoj do-movini Kanadi j donosio nam za čitanje vaš list "Novosti" Prateći par vašeg lista odmah sam vidio da je naš list da ste glas naše borbe i našeg pokreta u Kanadi Sve nas raduju vaše jer vidimo da se sa puno požrtvovanja sjećate staroga kraja Prikupljate novac za pomoć borcima Jugoslavije i naroda a su vaša braća sinovi sestre i rodjaci kupujete bondove našeg maršala Tita svojom štampom se obarate i tucete naše izrode i iz-dajnike u inostranstvu isto tako kao što naša Narodno-oslobodi-lač- ka Vojska uspješno tuče i uni Bilo je mjeseca studenog pro-šle godine kod dalmatinskog oto Korčule Svanuo je lijepi sun-čani dan dan slobodnog partizan skog života Otok Korčula je oži najveći dio odgovornosti za mrž-nju protiv Slavena posijanu neupućenim talijanskim masa-ma kao i mučki napad Italije Jugoslaviju kojemu je s nji-hovom lažnom propagandom bio pripravljen teren Ovo kao i sve 'ostalo što se iz-medju jednog i drugog svjetskog rata i za vrijeme ovog rata do-gadja- lo izmedju Italije i Jugosla vije ostalo je nepoznato gg Sforzi i Salveminiju koji udaljivši se pred četvrt vijeka od pozornice do- - gadjaja žive još uvijek u prošlo-sti Zato oni pored svega svog po- litičkog iskustva nisu u stanju da nadju pravedno riješenje u pitanju razgraničenja od kojega u velikoj mjeri zavisi buduća sudbina obiju zemalja Prikaz pravog stanja stvari ko-ji smo se trudili da ovdje objek-tivno iznesemo morao da uvjeri razborite talijanske rodoljube koji imaju u sebi osjećaj pravde da ponovna aneksija t zv Julijske Venecije Italiji išla protiv volje većine domaćeg stanovništva i da bi ona u privrednom pogledu teš ko oštetila i Slavene i Talijane te pokrajine a u najvećoj mjeri baš ona dva velika grada (Trst i Ri-jeku) radi kojih se htjelo otki-nuti od domovine i staviti pod Ita-liju masu od više stotina hiljada Južnih Slavena Stanje koje bi uslijed toga stalo spriječilo uspostavu prija-teljskih odnosa dvije sus-jedne države koju je Jugosla-vija spremna čim Italija zagladi u koliko je to moguće ogromne štete koje je u ovom ratu nanijela Jugoslaviji Mi vidimo drugog načina da osigura Iskreni i trajni mir medju Jugoslavije i Italije već da narodno pomješani kraj koji sačinjava jednu geografsku i priv-rednu cljelinu a u kojemu se Sla-veni u većini prisajedinl Jugosla-viji potpuno obezbjedjenje je-zičnih prava talijanske manjine Riti sreća za Italiju l za Ju-goslaviju ako ovo shvati oslobo-djen- a Italija koja preporadjajući u duhu Mazinija i Garibaldija treba da svojem narodu vrati do-bar glas potamnjen fašističkim barbarstvom i da mu za dugi niz godina osigura mir Toj novoj Italiji demokratska Jugoslavija spremna je da stisne prijateljsku ruku da ju para- - frazišući barda talijanskog oslobo-djenj- a pozdravi riječima: "Ripassate l'Isonzo e tornere-m- o fratelli!" se preko Soče i bit ćemo opet braća!") Dr Josip Smodlaka Pod gornjim naslovom uredništvo primilo je dopis jednog ranjenog narodnog se sada nalazi na u jednoj savezničkoj bolnici dopis primili smo i popratno pismo takodjer u cijelosti iznosimo bez komen-tara naše strane — saveznička "Dragi nadje (Milošem vr lo novoj je brojeva to vi "Novosti" vi to za ljubljenog nemilosrdno ih to ka me-dju za na bi bi bi na bi izmedju na ne se Iz se uz će se te ("Vratite koje štava u domovini "Glavno je da je naša praved-na borba dobila zasluženo prizna-nje u cijelom svijetu Sada se zna tko je vjera a tko je nevjera Na-ši saveznici nas cijene i podpoma-ž- u Da smo to zaslužili gdje god nam se pruži prilika mi znamo i dokazati šaljem vam članak "Kn-Ij- u dokazujemo savezništvo" t? se nadam da će vas opis ovog is tinitog dogodjaja uvelike zaintere sirati To je samo jedan od bez-brojnih slika požrtvovnosti bora-ca Narodno-oslobodilač- ke vojske i njihove ljubavi prema saveznici-ma "Ujedno vam šaljem jednu od svojih pjesmica "Vojnici svome maršalu" "Sada drugovi završavam ovo moje pismo sa željom da što čvrš-će stisnete svoje redove izolirajts protivnike našeg Narodno Oslobo-dilačkog Pokreta i neustrašivo na stavite borbu štampom tim moć-nim oružjem današnjice "Uz borbeni pozdrav "Smrt fašizmu — sloboda naro du!" Slijedi članak: "KRVLJU DOKAZUJEMO SAVEZNIŠTVO" vio kao i svaki dan odkad su ra Titove jedinice oslobodile talijan-skog ropstva Odmah u susjedstvu Korčule na poluotoku Pelješcu ugnijezdili su se njemački zločinci Pomoć narodima Europe ozbiljan problem Pisac ovog članka je František Nemec čehoslovački ministar za posljeratnu rekonstrukciju On u glavnome opisuje pitanje ekonom skog pomaganja narodima opusto-šene Europe sa strane onih zema-lja čija ekonomija nije nastradala ratom Njegov članak počima: Konac ovog rata postaviti će potrebu za veću pomoć nego je ikada ranije bila organizirana To je radi toga što je razaranje eko-nomskih dobara u količini i raz-mjeru daleko veće nego ikada u historiji Po cijeloj Europi mogu se naći ruševine tvrajava i gradova — što nas podsjeća na barbarsko raza ranje u srednjem vijeku i ranije Ali tokom ovog rata imamo svje-že i daleko veće ruševine — ruše-vine cijelih gradova mjesta sela tvornica i željeznica Imamo tako-dj- er opustošena polja i porušene šumske predjele — to je trajna uspomena modernih barbara čije metode i naučno razaranje svih ekonomskih dobara bi čak i Hune i Avare moglo ispuniti sa zavid-nošć- u Narodima opustošene Europe trebati će pomoć od onih dijelova svijeta preko kojih nije prošlo rat no pustošenje i razaranje Ta po nije samo naroda I 'Jedica donio sis- - Europe Ako se europska bijeda kao posljedica razaranja ekonom skih dobara nastavi kroz stoljeća to će neizbježivo dovesti do novih ekonomskih kriza do novog fašiz ma i opet do svjetskog rata Ako narodi Europe neće biti u stanju naći punog uposlenja što brže mo-guće kako bi opet mogli kupovati iz stranih zemalja njihova konti-nentalna kriza automatski će ae razviti u svjetsku krizu sa svim onim posljedicama u budućnosti koje i sada proživljujemo Biti će pitanje ne samo ekonom-skog pomaganja za ponovno raz-vijanje života u pojedinoj oslobo-djen- oj zemlji NaravskI obnova materijalnih vrijednosti 1 spašava-nje života kao prvih mjera u pos-ljeratno- m razviću dovesti će do oporavka Ali se mora suočiti 1 druga ništa manje važna zadaća Slobodne zemlje ne cijene dovolj-no činjenicu koja tereti narode Europe daleko više nego materi-jalne štete i materijalne potrebe Ta činjenica je moralno poniženje kojeg su narodi kao cjelina i kao pojedinci prepatili Stoljećima u historiji Europe vodila se borba za slobodu države i slobodu pojedinca Visoki stu-panj kulture i civilizacije u Euro pi osniva se upravo na toj slobodi za koju se vodila borba Legalni poredak i one norme kojima se nezavisnost država Imala podrža-vati sa pravima pojedinca Izgra-djen- e su u okviru ovih sloboština Ali sve to je potpuno razbijeno Posve je nemoguće za one koji sa-mi nisu iskusili te posljedice da ih shvate koliko su strašne Francuzi Belgijanci Norvežani ćehoslovaci i drugi gradjani priu-či- li su se živiti u vlastitim neza Od njih dijeli nas svega jedan ka-nal dva i po kilometra širok Sva-kodnevno dolazi do medjusobnog kontrabatiranja njemačke i naše artilerije i mino-bacač- a To nas ništa ne smeta jer su fijucl gra-nata i zrna pjesma za partizane dobro poznata jer su oni na nju naviknuti 1 jer borba spada u ok-vir života pripadnika Titove armi-je Bez vatre praska ručnih bombi juriša i borbenih pjesama dan narodnom borcu ne prolazi To su naše svakodnevne dužnosti U velikoj visini primjećujemo savezničke avione Te brze zračne ptice spuštaju se niže i jasno se ža američka bijela petokraka Jezda Dobro informirani nadli-jeću njemačke položaje na poluoto-ku Pelješcu I iz svojih mitraljeza pjevaju pjesmu smrti koja će sti-ći uskoro sve pripadnike Hitlero-vi- h zločinačkih armija Ali i Ni-jemci se brane Protu-avionski- m mitraljezima daju otpor Mi na Korčuli uživamo gledati dvoboj avijacije i kopnenih trupa borbu neba i zemlje Sa veseljem smo gledali savezničke avione svijes- - ni da direktno podpomažu nas na-šu borbu borbu čitavog jugosla-venskog naroda Avioni izvršili su svoj zadatak i krenuli Drago nam je bilo da su prošli bez gubitaka Našu radost najednom je prekinuo povik jed-nog druga: "Eno jedan pada u more oboren je!" Svima su nam oči ostale prikovane uz jedan uža-san prizor Saveznički aparat di-meći strmoglavio se u more bliže obali Pelješca i njemačkim položa-jima nego našim Ostali avioni Četvrtak 28 sept 1944 visnim državama zaštićenim le-galnim poretkom civilizacije Ali u posljednjih pet godina ovi naro-di morali su živiti pod režimom u kojem se nisu osjećali sigurni za svoje vlasništvo i svoje živote Ne-tko je došao i mogao Izbaciti čov-jeka iz njegove kuće iz stana ili trgovine i u vremenu od jednog sata zaplijeniti sav njegov lični posjed Mogao je biti ubijen pred očima svoje žene i djece — bez suda ili kakvog razloga Narodi kontinentalne Europe ni-su više bili gradjani Oni su stav-ljeni u kategorije drugog reda ili trećeg reda i postali robovi Ova grozna degradacija prouzročila Jo 1 još uvjek prouzrokuje veće štete na duši naroda Europe nego Išta drugo što je bilo naneseno njiho-vom ekonomskom životu Porušene tvornice biti će izgra-djen- e Razbijene kuće i željeznice biti će obnovljene Neograničene štete koje su bile ili koje se još uvjek mogu nanašatl ekonomskom životu Europe će sigurno biti is-pravljene prije ili kasnije čak l pod cijenu najvećih žrtava posto-jeće generacije Europejaca Ali sve to biti će od male kori-sti ako se ne ubrza Ispravak pos-- moć u interesu koje je Europi tem ropstva Ako se narodna duša ne liječi na pravilan način sva obnova ekonomskog života pa ko-liko se pravilno izvadjala mogla bi biti od male koristi Dakle na koncu ovoga rata na rodi Europe će na prvom mjestu tražiti ono što najviše trebaju — slobodu države i slobodu pojedin-ca Oni će biti skrajno osjetljivi prema svačemu što će podsjećati na duh III metode koje su upotreb-ljavane za vrijeme okova Pa po-što se tlačenje ukorjenilo duboki i pošto su posljedice moralnog po-niženja dalekosežne biti će izne-nadnih i opažljivih reakcija Savezničke nacije i njihove ar-mije moraju uzeti u obzir ovaj os jećaj i za njega se pripremiti Du-še naroda Europe su bolesne i ta bolest je proizašla iz ropskog po-niženja kojem su bili bespomoćno izloženi Ta bolest se izrazuje u čežnji za slobodom za legalnim pravom i sigurnošću pa oni koji teže za time su osjetljivi i sumnja-ju do najvećeg stupnja Nekoji se boje da bi konac ovog rata mogao biti samo odmor za pripremanje drugog čak još žešćeg sukoba Sve ove činjenice se moraju uze ti u obzir Da brza pomoć biti ćn potrebna narodima Europe odmah nakon se završi rat — ekonomska pomoć koja će im omogućiti ži-vot rad stvaranje l gradjenje A' i ta pomoć mora se pružiti na takav način da Europi obnovi njezinu iz-gubljenu dušu kao slobodnom part-neru Savezničke armije koje će proći kroz Europu moraju biti svjesno ovog psihološkog problema Sa-veznička pomoćna organizacija mora to uzeti u obzir Podržava-nje mira može ovisiti o pravilnom riješanju Usprkos efektivne eko-nomske pomoći psihološka dvojba može dati podstreka novoj ideolo-škoj zbrci sa posljedicama koje se ne mogu predviditi Ekonomska pomoć mora se da-vati u formi prijateljske ruke svom susjedu koji je ne kroz nje govu krivnju pao u nesreću i koji je pomagan po njegovom susjedu da postigne život ravnopravnog gradjana Ne amo mir Europe nego i mir cijelog svijeta može ovisiti na uspješnom rukovodje-nj- u sa ovom teškom zadaćom kružili su iznad srušenog aparata i bacili su u more mali gumeni ča-mac da bi se posada ukoliko je ostala živa mogla spasiti Kod nas se nije gubilo vrijeme Svima je bilo jasno a to je da se sa-veznički avijatičari moraju spasi-ti To je naša saveznička dužnost to je naša svetinja Onima koji su odlučili da nas podpomažu u našoj pravednoj borbi htjeli smo doka-zati da smo to uistinu zaslužili Tri druga iz 13 brigade 27-m- e dal-matinske divizije skočili su u ma-li motorni čamac i krenuli prema mjestu nesreće Nijemci na njih nisu otvarali vatru Tko ih ne poz-naje pomislio bi da su se te zvi jeri malo oplemenile da u sebi osjećaju nešto ljudsko i da neće na goloruke ljude otvoriti vatru Ali mi ih dobro poznajemo Oče-kivali smo čas kad će zapucatl na naše drugove i razbiti mali mo-torni čamac Taj čas nije dolazio Drugovi su stigli na mjesto poto-nulog aviona i gle čuda američki avijatičar držao se je za bačeni gu-meni čamac Nama na našim polo-žajima ocrtavala se je na licima zabrinutost a u duši tjeskoba Sva ki we Je pojedinac pitao: "Hoće 11 drugovi uspjeti hoće li ga naći ži-va?" Podvig naših drugova stal-no je bio praćen našim pogledima Opazivši gdje avijatičara naši uv-lače u čamac odlanulo nam je a (Prenos na str 4)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, September 28, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-09-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000117 |
Description
Title | 000469 |
OCR text | l STRANA 1 NOVOSTI Published overy Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Đopisi bez potpisa se ne usvršcuju — Rukopisi se ne vraćaju Američki Slaveni su za Roosevelta dište imena nedjelje završena je Pittsburgu od yt siavenski zove Gradišće) Go- - čanijih najvećih i najsavremenijih manifestacija Amerikanaca slavenskog porijekla — održan je DRUGI KONGRES AMERI-ĆK- Hi SLAVENA Kongres kojem je prisustvovalo vise od 2500 delegata predstavljajući do petnaest milijuna američkih Sla-vena Dok je Prvi Kongres američkih Slavena održan aprilu1 1942 godine bio rukovodjen pravcu sveopće mobilizacijo Slavena Americi za što veće jedinstvo slavenskih naroda borbi protiv zajedničkog neprijatelja — fašizma za što veću proizvodnju ratnih potreba Amerike i Saveznika — Drugi Kon-gres glavnom prožet je bio pitanjem ponovnog izbora pred-sjednika Roosevelta i ostalih demokratskih snaga američki kongres To je glavnom bila nit koja se provlačila kroz dvodnev-no zasjedanje kongresa Posve pravilno i savremeno Izbor Roosevelta ne znači tek formalni izbor predsjednika Sjedinje-nih Država To nije isključivo pitanje američke demokratske partije i Rooseveltovih pristaša američkog naroda kao cjeline Još više izbor Roosevelta je pitanje koje korjenito za-sje- ca sferu pravilnijih i demokratskijih rješenja medjuna-rodni- h pitanja duhu Atlantskog Čartera odluka konferen-cije Teheranu da posebno ne naglasujemo uspješno prova-djanj- e i pobjedonosan završetak ovog velikog narodnog rata Konkretno izboru Roosevelta ovisi pitanje jedinstva i jedinstvene politike Ujedinjenih Nacija naročito četvorice Izgleda da su važnost toga shvatili pored ostalih i američki Slaveni najbolje kad su na kongresu odlučili da će od dana Kongresa pa do SEDMOG novembra (dana pred-sjedničkih izbora) raditi dan i noć na mobilizaciji Amerika naca slavenskog porijekla da svaki Slaven glasa i da glasa za Roosevelta "Ujedinjeni Slaveni Americi — kazao je pred-sjednik Kongresa Leo Krzicky — glasat će za Roosevelta jer Rooseveltu ne gledaju tek predsjednika Sjedinjenih Država nego i prijatelja slavenskih naroda Oni nisu zaboravili pred-sjednikovih riječi: "America is proud of her Slavic Citizens" Pored pitanja ponovnog izbora predsjednika Roosevelta američki Slaveni manifestirali su svoju solidarnost i sa oslo-bodilačkom borbom svih napose slavenskih naroda koji su ovom ratu podnijeli i još uvjek podnašaju najteže žrtve Ne jednom spomenuli su govornici ime maršala Tita i narodne oslobodilačke borbe Jugoslaviji svaki puta kad bi koji od govornika spomenuo ime Tita velikom Camegie dvoranom razlijegao bi se oduševljeni pljesak Medju velikim vodjama ovog rata kao'Rooseveltom Churchillom Staljinom Kai-She-ko- m i drugim slikama koje su krasile ulaz dvoranu bila je i slika maršala Tita Hrvatska delegacija na kongresu je bila najbrojčanija Bila su 583 hrvatska delegata i delegatice prikupljeni od At-lantika do Pacifika neznatnim izuzetkom može se reći Drugom Kongresu su američki Hrvati prisustvovali i za uspjeh istog učinili mnogo Iz svih strana Sjedinjenih Američkih Država stizali su na kongres brzojavni pozdravi i poruke Iznad sviju isticao se pak pozdrav predsjednika Roosevelta majora grada Pittsburga (koji je lično uručio pozdrav na kongresu) i onda pozdrav i poruka od Sve-slavensk-og Odbora iz Moskve sa potpisom sviju članova odbora Medju najvažnije dogadjaje kongresa svakako spada govor tajnika unutarnjih poslova Sjedinjenih Država Harolda Ickesa Ickes se oštro oborio na republikanskog predsjedni-čkog kandidata Dewey--a i njegove ne-američ- ke protu-radni-čk- e i protu-slavensk- e teze koje Dewey i njegova politička mašina širi po Sjedinjenim Državama Oborio se na njega kao na čovjeka koji ne može govoriti niti predstavljati ameri-čkog javnog mijenja nikada posebno ne ovim velikim i od-lučnim danima kad su još toku velike bitke na svim fronto-vim- a i kad je pitanje organizacije posljeratnog mira na dnev-nom redu "Dewey kao predsjednički kandidat ne predstavlja opasnost tek za američke slobodarske tekovine nego i za in-terese čovječanstva" — rekao je jedan delegat raspravi na kongresu A na njegove anti-slavens- ke i rasne teorije koje širi po Sjedinjenim Državama odgovorio je najbolje Mr H Ickes kad je rekao — da mu je draži stranorodjeni Amerika-nac nego Amerikanac stranac kao što su nekoji njegovi obo-žavatelji i agitatori Da završimo Drugi Kongres Slavena je završen sa neo-čekivano velikim uspjehom čiji rezultati neće i nemogu izosta-ti Zaključci i rezolucije kongresa su značajne Jedinstvo Slave na Americi nije vise povoju nego činjenica koju se ne moie ignorirati To jedinstvo je manifestirano za naprednu stvar za stvar cijelog čovječanstva glasnije i složnije nego ikada historiji američkih Slavena To su činjenice koje se ne mogu pobiti One se ne mogu ni omalovafiti kao što su pokušali omalovafiti nekoji ne političari i novinari Sjedinjenim Državama koji ni slovca prilog kongresa napi-sali nisu i ako su na čelu organizacije čijih je najveći broj delegata prisustvovao kongresu Slaveni Amerike isto kao i njihova braća Europi su pokretu Bude se od stoljećijetnog sna Vrijeme dokrii kad se Slaveni neće vile moći razjediniti i medjusobno tući za tudje interese Na dogledu su dani kad će slavenska sloga brat-stvo sloboda biti barjaktar bratstva i slobode i ostalih na roda svijetu 0 razgraničenju Jugoslavije s Italijom (Ovaj Je članak izašao časopisu NOVA JUGOSLAVIJA juni-jul- i 1944) (Svršetak) Jednako je neraskidljiva i vje-kovna veza grada Gorice s doli-nom srednje i gornje Soče s doli-nom Vipave i s Goričkim Krasom Ovi slavenski predjeli sačinjavaju oblast poznatu pod imenom Gori-čke grofovije dok nizina uz donju Soču kojoj živi furianski ogra-nak talijanskog naroda nazivana Gradiškom oblašću ima svoje sre- - u gradiću istog (ko- - Prošle jedna najsve-- u u u u u u u nego u u u velike svega u u u u I u Sa u u u u u u o pinac u u u u iu u u u o rička oblast jeste jedan od nacio-nalno najhomogenijih krajeva U njoj nema niti jednog talijanskog naselja sva su osim grada Gori ce čisto slavenska I u samoj Go-rici govori se pored talijanskoga i slavenski i to u veoma jakom raz mjeru Po službenoj austrijskoj statistici u Gorici je godine 1910 bilo skoro 50 po sto gradjana sla venskog jezika a slavenske krvi sigurno i više kako svedoče poro-dična imena sa slavenskim nastav-kom U cijeloj Goričkoj grofoviji zajedno s gradom Goricom broj Slovenaca je deset puta veći od Talijana Ako se Gorica kako se svi slažu ne može da odjeli od svoje oblasti tad svi razlozi go-vore za to da ona mora da pripad-ne Sloveniji odnosno Jugoslaviji Gorica je od iskona i bila slaven-ska kako kaže samo njeno slaven-sko ime koje u značenju odgovara talijanskoj riječi "colle" Od ovoga starog slavenskog naziva postalo je talijansko ime Gorizia koje ta-lijanski ništa ne znači kao i drugi strani nazivi koje su Francuzi En-glezi i Nijemci u svojim jezicima načinili za ovaj grad (Goritz od-nosno Gortz) Od svih spornih pograničnih pi-tanja izmedju nas i Talijana naj-zamašn- ije je bez sumnje pitanje grada Trsta (stare rimske koloni-je u Ilirskoj zemlji t čudnim ime nom Tergeste koje tako živo pod-sjeća na slavensko "tržište") Ovo veliko mjesto sa znatnom većinom gradjana talijanskog jezika Jugo-slavija ne svojata u ime nacional-nog prava Ma da je Trst odasvud okružen samo slavenskim življem pretežno talijanski karakter grada Trsta jeste neosporiv Jugoslavija nipošto ne treba da u nju dira To ne zahtjevaju njeni interesi pošto je sam Trst kraj svega talijan skog govora upućen na najtješnju saradnju s Jugoslavijom Osim je zika i kulture koji su mu zajedni čki s Italijom Trst u svakom po-gledu pripada južnoslavenskoj strani Jadrana: koliko po svom geografskom položaju i po saob raćajnim vezama sa zaledjem to-liko po pomorsko-trgovački- m tra-dicijama koje su nikle iz njegova položaja i po svim ekonomskim interesima koji su mu zajednički s Jugoslavijom Osim svega ovoga veže ga donekle za Južno-Slaven- e i krvno srodstvo jer kako se mo-že čitati u Meyer-ov- oj Enciklope-diji onoga doba stanovništvo Trsta krajem 19 vjeka sastojalo se ve-ćinom od gradjana južnoslaven-skog porjekla koji su govorili ta-lijanski Trst je prirodni morski izlaz za sjevernu i zapadnu Jugoslaviju kao i za čitavo Podunavlje s ko-jim može da se veže opet samo preko Jugoslavije Italija je anek-sijom Trsta bila za čas zadovoljila talijanske nacionalističke osjećaje u gradu ali je brzo nastupilo ra-zočaranje s talijanskom upravom Glavni je uzrok tome nezadovolj-stvu bio ekonomski nazadak grada pod Italijom Jugoslavija će da do-nese gradu novi trgovački procvat Ali će se ona ujedno i čuvati da ne izazove nezadovoljstvo Tršćana na drugoj liniji Tršćanski Talijani valja da se u svome autonomnom gradu pod suverenitetom Jugosla vije osjećaju nacionalno toliko za-dovoljni i obezbedjeni kao da žive u vlastitoj nezavisnoj državi Kad prema ovom jugoslavenskom pro gramu Trstu bude zajamčeno da će moći samostalno da vodi svoje gradske poslove te da sačuva na-rodnosni 1 kulturni karakter koji mu daje većina njegova gradjan- - stva a da će na drugoj strani opet postati glavna pomorska luka na putu izmedju Srednje Europe i Is toka uz primjereni uticaj grada na upravu pristaništa teško je za-misliti drugu kombinaciju u kojoj bi Trst mogao da nadje povoljni-je uslove za svoju budućnost bilo na privrednom ili na prosvjetnom polju Municipalna autonomija trebi da jednako bude povraćena i Rije ci Slobodna Jugoslavija ne će slje-di-ti na Rijeci fašističke metode D'Annunzija i Mussolinija a ne "NOVOSTI" Napisao Dr Josip Smodlaka smiju se ponoviti ni pogreške iz 1918 godine kad su neki kratko-vidni hrvatski nacionalisti mislili da se najbolje služi interesima Hr-vatske i Jugoslavije ukidajući gradske uprave Novoj Jugoslaviji koja se osniva na demokratskim temeljima ne može da smeta grad-ska samouprava Rijeke niti još č-ira autonomija nego što je Rijeka imala pod Madjarskom U njoj ta-lijanski jezik može da zadrži ono mjesto koje hoće da mu dade ve ćina Riječkih gradjana Ovo isto vrijedi za škole na Rijeci koje će već prema zakonima Jugoslavije biti talijanske za talijansku djecu kao što će biti hrvatske za hrvat-sku Jugoslaviji nije do toga da raznarodjuje Riječane već ona ho-će da ima zadovoljne gradjane a gradu koji je iz privrednih razlo-ga njoj jednako potreban kao što je Rijeci potrebna Jugoslavija S uspostavom gradske autonomije s nesmetanom upotrebom talijan-skog jezika i s uskršenjem trgo-vine izumrle pod gospodstvom Ita-lije bit će potrebama Rijeke i zahtjevima svih Riječana kudika-mo bolje zadovoljeno nego da se ovdje u srcu Hrvatskog Primorja stvori jedan novi Danzig o koje-mu sanja grof Sforza Kad bi u raspravljanju ovoga ozbiljnog predmeta bila umjesna žala mogli bismo odvratiti g Sforzi koji vabi Ligu naroda u Riječku luku da bi ženevi bio kraći skok do Montekarla gdje bi mogla da fce mirno usidri daleko od balkanskog osinjaka G Sforza kao i g Salvemini sjetlše se i mikroskopske talijan-ske manjine u Dalmaciji van grada Zadra kojoj broj od Rapala nije nikad nadmašio 2000 osoba Vri-jeme je da se u Italiji zna da kad je stanovnicima Dalmacije po ugovoru u Rapalu bilo dato pravo da mogu da optiraju za Italiju a da ne moraju ostaviti Dalmaciju od 750000 Dalmatinaca samo par hiljada je tražilo talijansko po-danst- vo Grof Sfona a sigurno ni g faalvemini ne znaju kako Je ova vanredno privilegovana manji nska grupa odvratila Jugoslaviji za sve povlastice koje je u njoj uživala Oni su za vrijeme talijan-ske okupacije Dalmacije (1941-194- 3) vršili tako strašna 1 odurna nedjela nad svojim jugoslaven-skim sugradjanima u Splitu Šibe-niku Korčuli Visu i drugim mje stima Dalmacije da se posije ka-pitulacije Italije nisu usudili osta-ti u-- zemlji već su zajedno s faši stičkim krvnicima pobjegli da hi izmakli kazni Ali ma gdje se kri-li dostići će ih neminovna pravda pobjedničkih ujedinjenih naroda Ovi dalmatinski fašisti teško su skrivili i samoj Italiji Oni nose "Krvlju dokazujemo savezništvo" Novosti od borca koji liječenju Uz od Ur "Jedna bolnica 20-8-19- 41 drugovi! "Svakom čovjeku je drago kad u inostranstvu kog svog zemljaka pa je i nama ranjenici ma Jugoslavenima neobično bilo milo kad smo se upoznali sa va-šim i našim Milošem Grubićem — Ured) Sa njim smo se ubrzo združili On nam mnogo priča o vašoj do-movini Kanadi j donosio nam za čitanje vaš list "Novosti" Prateći par vašeg lista odmah sam vidio da je naš list da ste glas naše borbe i našeg pokreta u Kanadi Sve nas raduju vaše jer vidimo da se sa puno požrtvovanja sjećate staroga kraja Prikupljate novac za pomoć borcima Jugoslavije i naroda a su vaša braća sinovi sestre i rodjaci kupujete bondove našeg maršala Tita svojom štampom se obarate i tucete naše izrode i iz-dajnike u inostranstvu isto tako kao što naša Narodno-oslobodi-lač- ka Vojska uspješno tuče i uni Bilo je mjeseca studenog pro-šle godine kod dalmatinskog oto Korčule Svanuo je lijepi sun-čani dan dan slobodnog partizan skog života Otok Korčula je oži najveći dio odgovornosti za mrž-nju protiv Slavena posijanu neupućenim talijanskim masa-ma kao i mučki napad Italije Jugoslaviju kojemu je s nji-hovom lažnom propagandom bio pripravljen teren Ovo kao i sve 'ostalo što se iz-medju jednog i drugog svjetskog rata i za vrijeme ovog rata do-gadja- lo izmedju Italije i Jugosla vije ostalo je nepoznato gg Sforzi i Salveminiju koji udaljivši se pred četvrt vijeka od pozornice do- - gadjaja žive još uvijek u prošlo-sti Zato oni pored svega svog po- litičkog iskustva nisu u stanju da nadju pravedno riješenje u pitanju razgraničenja od kojega u velikoj mjeri zavisi buduća sudbina obiju zemalja Prikaz pravog stanja stvari ko-ji smo se trudili da ovdje objek-tivno iznesemo morao da uvjeri razborite talijanske rodoljube koji imaju u sebi osjećaj pravde da ponovna aneksija t zv Julijske Venecije Italiji išla protiv volje većine domaćeg stanovništva i da bi ona u privrednom pogledu teš ko oštetila i Slavene i Talijane te pokrajine a u najvećoj mjeri baš ona dva velika grada (Trst i Ri-jeku) radi kojih se htjelo otki-nuti od domovine i staviti pod Ita-liju masu od više stotina hiljada Južnih Slavena Stanje koje bi uslijed toga stalo spriječilo uspostavu prija-teljskih odnosa dvije sus-jedne države koju je Jugosla-vija spremna čim Italija zagladi u koliko je to moguće ogromne štete koje je u ovom ratu nanijela Jugoslaviji Mi vidimo drugog načina da osigura Iskreni i trajni mir medju Jugoslavije i Italije već da narodno pomješani kraj koji sačinjava jednu geografsku i priv-rednu cljelinu a u kojemu se Sla-veni u većini prisajedinl Jugosla-viji potpuno obezbjedjenje je-zičnih prava talijanske manjine Riti sreća za Italiju l za Ju-goslaviju ako ovo shvati oslobo-djen- a Italija koja preporadjajući u duhu Mazinija i Garibaldija treba da svojem narodu vrati do-bar glas potamnjen fašističkim barbarstvom i da mu za dugi niz godina osigura mir Toj novoj Italiji demokratska Jugoslavija spremna je da stisne prijateljsku ruku da ju para- - frazišući barda talijanskog oslobo-djenj- a pozdravi riječima: "Ripassate l'Isonzo e tornere-m- o fratelli!" se preko Soče i bit ćemo opet braća!") Dr Josip Smodlaka Pod gornjim naslovom uredništvo primilo je dopis jednog ranjenog narodnog se sada nalazi na u jednoj savezničkoj bolnici dopis primili smo i popratno pismo takodjer u cijelosti iznosimo bez komen-tara naše strane — saveznička "Dragi nadje (Milošem vr lo novoj je brojeva to vi "Novosti" vi to za ljubljenog nemilosrdno ih to ka me-dju za na bi bi bi na bi izmedju na ne se Iz se uz će se te ("Vratite koje štava u domovini "Glavno je da je naša praved-na borba dobila zasluženo prizna-nje u cijelom svijetu Sada se zna tko je vjera a tko je nevjera Na-ši saveznici nas cijene i podpoma-ž- u Da smo to zaslužili gdje god nam se pruži prilika mi znamo i dokazati šaljem vam članak "Kn-Ij- u dokazujemo savezništvo" t? se nadam da će vas opis ovog is tinitog dogodjaja uvelike zaintere sirati To je samo jedan od bez-brojnih slika požrtvovnosti bora-ca Narodno-oslobodilač- ke vojske i njihove ljubavi prema saveznici-ma "Ujedno vam šaljem jednu od svojih pjesmica "Vojnici svome maršalu" "Sada drugovi završavam ovo moje pismo sa željom da što čvrš-će stisnete svoje redove izolirajts protivnike našeg Narodno Oslobo-dilačkog Pokreta i neustrašivo na stavite borbu štampom tim moć-nim oružjem današnjice "Uz borbeni pozdrav "Smrt fašizmu — sloboda naro du!" Slijedi članak: "KRVLJU DOKAZUJEMO SAVEZNIŠTVO" vio kao i svaki dan odkad su ra Titove jedinice oslobodile talijan-skog ropstva Odmah u susjedstvu Korčule na poluotoku Pelješcu ugnijezdili su se njemački zločinci Pomoć narodima Europe ozbiljan problem Pisac ovog članka je František Nemec čehoslovački ministar za posljeratnu rekonstrukciju On u glavnome opisuje pitanje ekonom skog pomaganja narodima opusto-šene Europe sa strane onih zema-lja čija ekonomija nije nastradala ratom Njegov članak počima: Konac ovog rata postaviti će potrebu za veću pomoć nego je ikada ranije bila organizirana To je radi toga što je razaranje eko-nomskih dobara u količini i raz-mjeru daleko veće nego ikada u historiji Po cijeloj Europi mogu se naći ruševine tvrajava i gradova — što nas podsjeća na barbarsko raza ranje u srednjem vijeku i ranije Ali tokom ovog rata imamo svje-že i daleko veće ruševine — ruše-vine cijelih gradova mjesta sela tvornica i željeznica Imamo tako-dj- er opustošena polja i porušene šumske predjele — to je trajna uspomena modernih barbara čije metode i naučno razaranje svih ekonomskih dobara bi čak i Hune i Avare moglo ispuniti sa zavid-nošć- u Narodima opustošene Europe trebati će pomoć od onih dijelova svijeta preko kojih nije prošlo rat no pustošenje i razaranje Ta po nije samo naroda I 'Jedica donio sis- - Europe Ako se europska bijeda kao posljedica razaranja ekonom skih dobara nastavi kroz stoljeća to će neizbježivo dovesti do novih ekonomskih kriza do novog fašiz ma i opet do svjetskog rata Ako narodi Europe neće biti u stanju naći punog uposlenja što brže mo-guće kako bi opet mogli kupovati iz stranih zemalja njihova konti-nentalna kriza automatski će ae razviti u svjetsku krizu sa svim onim posljedicama u budućnosti koje i sada proživljujemo Biti će pitanje ne samo ekonom-skog pomaganja za ponovno raz-vijanje života u pojedinoj oslobo-djen- oj zemlji NaravskI obnova materijalnih vrijednosti 1 spašava-nje života kao prvih mjera u pos-ljeratno- m razviću dovesti će do oporavka Ali se mora suočiti 1 druga ništa manje važna zadaća Slobodne zemlje ne cijene dovolj-no činjenicu koja tereti narode Europe daleko više nego materi-jalne štete i materijalne potrebe Ta činjenica je moralno poniženje kojeg su narodi kao cjelina i kao pojedinci prepatili Stoljećima u historiji Europe vodila se borba za slobodu države i slobodu pojedinca Visoki stu-panj kulture i civilizacije u Euro pi osniva se upravo na toj slobodi za koju se vodila borba Legalni poredak i one norme kojima se nezavisnost država Imala podrža-vati sa pravima pojedinca Izgra-djen- e su u okviru ovih sloboština Ali sve to je potpuno razbijeno Posve je nemoguće za one koji sa-mi nisu iskusili te posljedice da ih shvate koliko su strašne Francuzi Belgijanci Norvežani ćehoslovaci i drugi gradjani priu-či- li su se živiti u vlastitim neza Od njih dijeli nas svega jedan ka-nal dva i po kilometra širok Sva-kodnevno dolazi do medjusobnog kontrabatiranja njemačke i naše artilerije i mino-bacač- a To nas ništa ne smeta jer su fijucl gra-nata i zrna pjesma za partizane dobro poznata jer su oni na nju naviknuti 1 jer borba spada u ok-vir života pripadnika Titove armi-je Bez vatre praska ručnih bombi juriša i borbenih pjesama dan narodnom borcu ne prolazi To su naše svakodnevne dužnosti U velikoj visini primjećujemo savezničke avione Te brze zračne ptice spuštaju se niže i jasno se ža američka bijela petokraka Jezda Dobro informirani nadli-jeću njemačke položaje na poluoto-ku Pelješcu I iz svojih mitraljeza pjevaju pjesmu smrti koja će sti-ći uskoro sve pripadnike Hitlero-vi- h zločinačkih armija Ali i Ni-jemci se brane Protu-avionski- m mitraljezima daju otpor Mi na Korčuli uživamo gledati dvoboj avijacije i kopnenih trupa borbu neba i zemlje Sa veseljem smo gledali savezničke avione svijes- - ni da direktno podpomažu nas na-šu borbu borbu čitavog jugosla-venskog naroda Avioni izvršili su svoj zadatak i krenuli Drago nam je bilo da su prošli bez gubitaka Našu radost najednom je prekinuo povik jed-nog druga: "Eno jedan pada u more oboren je!" Svima su nam oči ostale prikovane uz jedan uža-san prizor Saveznički aparat di-meći strmoglavio se u more bliže obali Pelješca i njemačkim položa-jima nego našim Ostali avioni Četvrtak 28 sept 1944 visnim državama zaštićenim le-galnim poretkom civilizacije Ali u posljednjih pet godina ovi naro-di morali su živiti pod režimom u kojem se nisu osjećali sigurni za svoje vlasništvo i svoje živote Ne-tko je došao i mogao Izbaciti čov-jeka iz njegove kuće iz stana ili trgovine i u vremenu od jednog sata zaplijeniti sav njegov lični posjed Mogao je biti ubijen pred očima svoje žene i djece — bez suda ili kakvog razloga Narodi kontinentalne Europe ni-su više bili gradjani Oni su stav-ljeni u kategorije drugog reda ili trećeg reda i postali robovi Ova grozna degradacija prouzročila Jo 1 još uvjek prouzrokuje veće štete na duši naroda Europe nego Išta drugo što je bilo naneseno njiho-vom ekonomskom životu Porušene tvornice biti će izgra-djen- e Razbijene kuće i željeznice biti će obnovljene Neograničene štete koje su bile ili koje se još uvjek mogu nanašatl ekonomskom životu Europe će sigurno biti is-pravljene prije ili kasnije čak l pod cijenu najvećih žrtava posto-jeće generacije Europejaca Ali sve to biti će od male kori-sti ako se ne ubrza Ispravak pos-- moć u interesu koje je Europi tem ropstva Ako se narodna duša ne liječi na pravilan način sva obnova ekonomskog života pa ko-liko se pravilno izvadjala mogla bi biti od male koristi Dakle na koncu ovoga rata na rodi Europe će na prvom mjestu tražiti ono što najviše trebaju — slobodu države i slobodu pojedin-ca Oni će biti skrajno osjetljivi prema svačemu što će podsjećati na duh III metode koje su upotreb-ljavane za vrijeme okova Pa po-što se tlačenje ukorjenilo duboki i pošto su posljedice moralnog po-niženja dalekosežne biti će izne-nadnih i opažljivih reakcija Savezničke nacije i njihove ar-mije moraju uzeti u obzir ovaj os jećaj i za njega se pripremiti Du-še naroda Europe su bolesne i ta bolest je proizašla iz ropskog po-niženja kojem su bili bespomoćno izloženi Ta bolest se izrazuje u čežnji za slobodom za legalnim pravom i sigurnošću pa oni koji teže za time su osjetljivi i sumnja-ju do najvećeg stupnja Nekoji se boje da bi konac ovog rata mogao biti samo odmor za pripremanje drugog čak još žešćeg sukoba Sve ove činjenice se moraju uze ti u obzir Da brza pomoć biti ćn potrebna narodima Europe odmah nakon se završi rat — ekonomska pomoć koja će im omogućiti ži-vot rad stvaranje l gradjenje A' i ta pomoć mora se pružiti na takav način da Europi obnovi njezinu iz-gubljenu dušu kao slobodnom part-neru Savezničke armije koje će proći kroz Europu moraju biti svjesno ovog psihološkog problema Sa-veznička pomoćna organizacija mora to uzeti u obzir Podržava-nje mira može ovisiti o pravilnom riješanju Usprkos efektivne eko-nomske pomoći psihološka dvojba može dati podstreka novoj ideolo-škoj zbrci sa posljedicama koje se ne mogu predviditi Ekonomska pomoć mora se da-vati u formi prijateljske ruke svom susjedu koji je ne kroz nje govu krivnju pao u nesreću i koji je pomagan po njegovom susjedu da postigne život ravnopravnog gradjana Ne amo mir Europe nego i mir cijelog svijeta može ovisiti na uspješnom rukovodje-nj- u sa ovom teškom zadaćom kružili su iznad srušenog aparata i bacili su u more mali gumeni ča-mac da bi se posada ukoliko je ostala živa mogla spasiti Kod nas se nije gubilo vrijeme Svima je bilo jasno a to je da se sa-veznički avijatičari moraju spasi-ti To je naša saveznička dužnost to je naša svetinja Onima koji su odlučili da nas podpomažu u našoj pravednoj borbi htjeli smo doka-zati da smo to uistinu zaslužili Tri druga iz 13 brigade 27-m- e dal-matinske divizije skočili su u ma-li motorni čamac i krenuli prema mjestu nesreće Nijemci na njih nisu otvarali vatru Tko ih ne poz-naje pomislio bi da su se te zvi jeri malo oplemenile da u sebi osjećaju nešto ljudsko i da neće na goloruke ljude otvoriti vatru Ali mi ih dobro poznajemo Oče-kivali smo čas kad će zapucatl na naše drugove i razbiti mali mo-torni čamac Taj čas nije dolazio Drugovi su stigli na mjesto poto-nulog aviona i gle čuda američki avijatičar držao se je za bačeni gu-meni čamac Nama na našim polo-žajima ocrtavala se je na licima zabrinutost a u duši tjeskoba Sva ki we Je pojedinac pitao: "Hoće 11 drugovi uspjeti hoće li ga naći ži-va?" Podvig naših drugova stal-no je bio praćen našim pogledima Opazivši gdje avijatičara naši uv-lače u čamac odlanulo nam je a (Prenos na str 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000469