Nase Novine, January 30, 1986

              I 1 - JS£ ,54"— - - Jjt£" — -- 'J .-- 1ц T. -- ' wtp,; "f "-~7- j?nar- ~—ЗМ Л' 'i."'"! '-- %J' -- "ir~' !"'! SJ ~„~TA? ,"",', 4 """ к ч £ V l , ' ' "Vfe ' Лг
k tf.T 'ли '
J,}
3
l)?--
V
0' DJECU GUSILI PLINOM
Redovni izvjestaj ekipe lijecnika —
vjestaka na pocetku desetoga dana su-djen- ja
ratnom zlocincu Andriji Artuko-vic- u
— nije se razlikovao od prethodnih
zdravstveno stanje optuzenoga omogu-cuj- e
da on sudjeluje u raspravi.
"I danas se najezim kad se sjetim guse-nj- a
plinom petsto djecaka i djevojcica
razlicitog uzrasta s Kozare, Banije, Kor-dun- a
i Slavonije, u logoru Stara Gadiska
u ljeto 1942. godine. Djecu su kao drva
nabacali jedno na drugo u nekoj zatvore-no- j
prostoriji. A i dalje su slagali mali-san- e
na tu gomilu. Potom su ustaski zli-kov- ci
izdali komandu: "Pusti plin! Pa-li..."
To je danas lzjavila 63-godis-nja
profe-soric- a
Mara Vejnovic-Smiljani- c iz Beo-grad- a,
inace 17. svjedok na procesu.
Profesorica Mara Vejnovic-Smiljani- c
(63 godine) rodom iz Doljana kraj Ozija
ispricala je o dolasku ustasa 1941. u Nov-sk- u,
gdje je tada zivjela. Hapsili su Srbe,
a i Hrvate, koji su bili registrirani kao
protivnici fasizma. Svjedokinja kaze da
su nju uhapsili pocetkom marta 1942. ci-tavo- m
porodicom — majkom, ocem i
bracom. U kuci je ostala samo najmladja
sestra od 13 godina. Hapsili su i druge
porodice i sva su ih odveli u Novu Gra-disk- u
na preslusavanje. Svjedokinja se
bila prikljucila grupi koja je pokusala
pobjeci, ali su je ustase uhvatili i po-novn- o
strpali u zatvor, gdje su je svirepo
mucili — bacali na pod, gazili cukulama
i cizmama, cupali joj kosu, tukli kunda-kom- ,
udarili joj glavom o zid. Nakon ba-tinjan- ja
danima se nije mogla pomaknu-ti- .
Doveli su njenu majku da promatra
kako je ustase mrcvare.
Potom su je zajedno s drugima preba-cil- i
u logor Stara Gradiska, gdje ih je do-cek- ao
ustasa Bevanda. Opis Mare Vejnovic-Sm-iljanic
(koja je kasnije spasena
tako sto je zajedno s jos nekoliko logo-ras- a
zamijenjena za grupu njemackih
oficira) upotpunjuje stravicni mozaik is-ka- za
prethodno saslusanih svjedoka. U
najtezim uvjetima preboljela je tifus, a
morala je to i prikrivati inace bi bila
smjesta likvidirana.
Svakodnevno je gledala umiranje svo-ji- h
drugarica po logorskom dvoristu: zr-tv- e
su se zive raspadale od bolesti i ne-podnoslji- vih
higijenskih uvjeta. Ljeti
1942. masovno su dopremali narod s Ko-zare,
iz okolice Djakova i citave Slavoni-je,
s Banije i Korduna. Dosljaci su morali
izvjesti na kolima bijele krpe kao znak
predaje. Takve bijele "zastave" moralo
je vec 1941. vjesati po kucama pravo-slavn- o
stanovnistvo u Novskoj, kaze
svjedokinja.
Poluzive su bacali u jamu
Dio novodoslih logorasa ustase su od-ma- h
likvidirali (vec u toku transporta de-setkov- ali
su ih), a neke su slali na rad u
Njemacku. Razdvajali su djecu od majki,
a pokusaj da od malisana naprave svoje
uzdanicejanjicare, propaojejersudjeca
nocu pocela pjevati partizanske pjesme,
koje su cula prije dolaska u logor.
Narocito je potresan iskaz svjedokinje
o postupku ustasa prema djeci kod koje
su nakon svlacenja do gola, ustanovili
kakav tjelesni nedostatak. Osim sto su
se takvoj djeci izrugivali i na druge se
nacine nad njom izivljavali, sve su ih
strpali u jednu prostoriju a tri ili cetiri
casne sestre (iako se ne moze govoriti o
njihovoj casti), isle su od jednog do dru-go- g
djeteta i krpom, sto su je namakale
u nekakavu tekucinu u kantama za pra-nj- e
poda, kvasile im usta. Toboze da im
ugase zedj. Nakon dva do tri sata djeca
su pocela vriskati, dobila su strahoviti
proljev, papadala jedno preko drugog,
izmijesale su im se noge i ruke s fekalija-ma- .
Djeca su masovno umiral a i nakon
dva dana pocela se raspadati. Neke od
njih jos poluzive bacali su u jame.
Prilikom dolaska famozne "komisije"
ustase su oboljelu djecu sakrili u pot-krovl- je
neke zgrade, a zdraviju su uredili
i odjenuli u cisto rublje i pokazivali ih
"delegaciji", koja je bila zadivljena. Zai-st- a
vrhunac cinizma! Dabome, posve u
neskladu sa svim ostalim sto su ustase
radile, a posebno s jos jednim od doga-djaj- a
koji je ispricala svjedokinja.
U neku prostoriju naprosto su naba-cali
oko 500 djece, jedno preko drugog,
kao vrece, prije nego su ih ugusili pli-nom.
Dosla je grupa ustasa, koja je tre-bal- a
izvrsiti nalog, tj. pustiti plin. Neko
dijete od oko godine lezalo je na pragu
a jedan od ustasa kojemu je "smetalo",
stao mu je cizmama na glavu, ohvatio ga
rukama za noge i naprosto rascerecio,
psujuci mu srpsku i komunisticku maj-ku.
— I sad se pitam, kako covjek moze
biti takav — kaze svjedokinja.
Naravno, optuzeni Artukovic ne mije-nj- a
taktiku: sve je razumio, nema pita-nj- a,
a za te strahote, kaze, nikad nije ni
cuo.
Cuo je jauke
Mile Dobric, poljoprivrednik iz sela
Prkos, opcina Vrgin Most (59 godina)
sjeca se da su 20. decembra 1941. u selo
Lasinje, gdje je on tada vec dvije-tr- i go-dine
radio kao slugan kod Nikole Vuksa-na- ,
dosli ustase. Iz okolnih pravoslavnih
sela pokupili su narod i dotjerali ga u
stari seoski magazin, koji su pretvorili u
zatvor. Kad se spustila noc odveli su
uhapsene u obliznju sumu Brezje, gdje
su sve pobili cekicima i maljevima, po-kla- li
kamama. Svjedok, takodjer, kaze
da je nesto kasnije u selo Lasinje dosao
Ante Pavelic s ministrima. Vidio ih je
kod zandarmerijske stanice, doputovali
su u cetiri limuzine, a imali su pratnju
od cetiri manja tenka i cetiri zuta autobu-sa- .
Zakljucio je da su visoki funkcionari
jer su svi bili lijepo obuceni. On je to
promatrao s obliznjega tavana.
Medju pobijenima u sumi Brezje naj-vis- e
je, kaze svjedok bilo zena, djece i
staraca, a muskarci narocito mladji vec
su bili pobjegli. On nije vidio samu likvi-dacij- u,
ali je cuo jauke l zapomaganje,
sto je trajalo nekoliko dana. Svjedok je
izjavio da je samo iz sela Prkos pobijena
480, a iz Dugog Sela i Stipana oko 1.500
pravoslavnih stanovnistva. Tako se u to
vrijeme govorilo.
Po zavrsetku iskaza svjedoka pred-sjedni- k
vijeca Milko Gajski upitao je Ar-tukovi- ca da li je ikada bio na torn pod-rucj- u,
a optuzeni je odgovorio da nije ni-kad- a.
Dolazio i Pavelic
Franje Vuksan, umirovljenik iz Lasi-nj- a
(67 godina) rodjen je i zivi u Lasinju.
Imao je 14 godina kad je u proljece 1941.
u to selo dosla ustaska jedinica i strpala
u zandarmerijsku stanicu desetak ugled-ni- h
ljudi iz Prkosa i obliznjih pravoslav-nih
sela.
U zimu 1941. ustase su se vratile i po-kupi- le stanovnistvo iz okolnih sela te po-cini- li
pokolj o kojemu je pricao pret-hod- ni
svjedok Mile Dobric. I Vuksan se
sjeca da je u Lasinje dolazio Pavelic iako
ga on osobno nije vidio. O $ome se uve-likepricaloutodo- ba
— rekaoje svjedok.
On je takodjer izjavio da je Lasinje u
kojme je pretezno bio hrvatski zivalj ka-snije
postalo snazno ustasko uporiste sa
satnijom od 120 osoba i dobro utvrdje-nji- m
i naoruzanim bunkerima. Partizani
su u vise navrata zauzimali to selo, koje
je cesto prelazilo iz ruke u ruku.
Artukovic je i nakon ovog iskaza ostao
pri tvrdnji da nikad nije dolazio na to
podrucje, ni osobno ni s Pavelicem.
Potom je u sudnicu dosao 67-godis-nji
umirovljenik Djuro Kljajic iz Dugog
Sela u opcini Vrgin Most, koji je svojim
neposrednim kazivanjem, koristeci se iz-vorn-im
izrazima, vrlo plasticno opisao
strahote ustaskog divljanja, o kojem su
govorila i prethodna dva svjedoka. Na-ve- o
je da su 21. decembra 1941. ustase
dosli u Dugo Selo, te pod prijetnjom oru-zj- a
i tenkova istjerali ljude iz kuca i odvu-kl- i
ih u napusteno cigansko naselje u bli-zi- ni
sela. Vezali su ih prethodno zicom i
odveli u sumu Brezje, gdje su ih poklali
i pomlatili. Prisjeca se 12-godisnj-ega
Mi-lora- da Milica, koji je nakon pet uboda
nozemu vrat ipak uspio pobjeci iz jame
u koju su ustase bacali zrtve. Kasnije se
taj djecak sastao s majkom svjedoka,
koja se bila prikrila pod krevetom u jed-nomo- d ciganskih koliba, gdje je bila za-toce- na zajedno s ostalima. Oboje su dosli
u selo Trepca, gdje se svjedok bio sklo-ni- o kod jednog od brace. Medjutim, ni
taj djecak, ni svjedokova majka nisu
imali srece. Vec slijedecega dana ustase
su ih uhvatili i zajedno s jos 1 14 osoba
iz Trepce, pobili i poklali krampovima,
sjekirama, maljevima i kamama te poba-cal- i
u jamu "turski grm".
Pogibija 450 zena i djece
U nastavaku iskaza Djuro Kljajic je re-ka- o:
— Ustase su dovezli tri kamiona na-rod- a
u Dugo Selo, bas u moj zaselak.
Zgurali su narod u tri male bajtice, zatvo-ril- i,
polili benzinom i zapalili.
Ispricao je i o drugim ustaskim nedje-lim- a
u proljece 1942. kad su opet klali i
palili u mjestimaBovic, Vrgin Most, Per-n- a, Blatusa i Topusko.
Na pitanje da li je bilo u to doba i par-tizansk- ih
akcija, odgovorio je:
— Kako da ne. Vec smo bili ojacali i
naoruzali se. "Krpili" smo mi njih.
Kad ga je javni tuzitelj pitao da li je
stanovnistvo sela oko Vrgina Mosta stra-dal- o
u direktnoj borbi partizana i ustasa,
svjedok je odgovorio:
— Pricalo se da su partizani 1942. sma-za- li
jednu ustasku satniju negdje kod Pe-tro- ve
gore, pa da zato ustase vrse odma-zd- u,
kupe ljude po selima, odvode ih i
ubijaju. Prica se da je ovaj ovdje (poka-zuju- ci
na optuzenoga Artukovica) bio
dosao u Vrgin Most s ustasama i tenko-vim- a. Ustase su tada pobili oko 450 zena
i djece.
%
%
%
§
§
h
§
hh
Poglavnikov "kuraz"
Govoreci o ustaskom napadu na selo
Kirin, svjedok je naveo:
— Dosao je bio cak i Pavelic u pratnji
Luburica, da im dade bolji "kuraz". Po-glavn- ik je ispalio jedan hitac iz topa
prema Kirinu.
Na izricito pitanje obrane kada je Pa-velic
ispalio hitac iz topa na selo Kirin
svjedok kaze:
— Na Novu godinu 1942.
Artukovic je iskaz ovog svjedoka ko- -
mentirao kao i sve prethodne: razumio
je, nema sto dodati, ali nika nije bio na
torn podrucju.
Svjedok Kljajic je potom zatrazio od
predsjednika vijeca da mu dopusti da jos
nesto kaze i odmah poceo pricati o Artu-kovicev- u
osobnom vozacu Avdicu i o
torn sto je procitao u novinama o nje-gov- u
svjedocenju u Americi.
Sudac ga je prekinuo i upozorio da ne
moze govoriti o iskazima drugih svjedo-ka,
te da je njegov iskaz gotov.
— Nismo jos gotovi — upao je Kljajic
dodavsi: — A sto cemo pisati o paljenju
i pljacki. Mi smo opljackani temeljno i
popaljeni temeljno. Zelim da se i to zapi-se- .
Sudac mu je rekao da je to vec zapisa-no- .
Svjedok je nastavio da mu je brat bio
zatocen u Jasenovcu, te da mu je pricao
kako je optuzeni Artukovic dolazio u taj
logor, a da su se prije njegova dolaska
brusili nozevi i sjekire. U takvim prili-kam- a
likvidiralo se po pet-se- st tisuca lju-di.
Danasnjoj raspravi nije prisustvovao
jedna od advokata optuzenoga, Srdja
Popovic, uz obrazlozenje da je hitno mo-ra- o
otputovati u Beograd zbog sluzbenih
razloga.
Izvjestavaju Drago KOJIC
Ivica MIKULICIC
Strani studentf u klupama Instltu ta za oceanografiju i rfbarstvo
Snimio: F. Kland
U RIBARSKOJ SKOLI
SESNAEST ZEMALJA
Ovogodisnji tecaj iz oblasti ribarstva pohadjat ce 26 kandi-dat- a iz zemalja u razvoju Azije, Afrike i Latinske Amerike. U
prisutnosti ugiednih gostiju ipredstavnika drustveno-politicko- g zivota splitske opcine u Institute za oceonografiju i ribarstvo
poceo rad-tecaj- iz oblasti ribarstva za kadrove iz zemalja u razvo- ju. Uspjesno ucenje i dobrodoslidu polaznicima tecaja iz sesnaest
zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike, pozeljeli su profesori
Sime Pogorelic, delegat Skupstine SFRJ, prorektor splitskog
Sveucilista prof. dr. Slobodan Sestanovic i pocasni konzul Nizo-zemsk- e
u Splitu Milivoj Pavela, a gosteje pozdravio iFranjo Zic
u ime Skupstine opstine Split
Uprigodnoj uvodnoj rijeci rukovodilac Ribrskog obrazov-no- g centra dr. Slobodan Alfirevic naglasioje izvanredno znace-nj-e tromesjecnog tecaja na kojem ce studenti iz nerazvijenih i
v n esvrstamn zemalja steci teoretska l prakticna znanja o eksploa- - § taciji morskih resursa i transferu znanosti i tehnologije.
§ Ovogodisnji tecaj bit ce inace odrzan u znaku svecanogjubi- - leja 25. godisnjice osnivanja nesvrstanog pokreta, na cijem je Petom samitu u Colombu i donesena odluka o osnivanju ribarske
§ skole "treceg svijeta" sa sjedistem u Splitu.
§ ."Slobodna Dalmacija" § i §