Nase Novine, June 27, 1985

              Ши±£5ЕЕШЛ
ZNANJEM JA. N MUZ
AVNE C Jradom kompjutorskog programa za vcliku celicanu u Spa-njolsk- oj "Hade Koncar" pretvorioje .nan jo svojih inzenjera
it 1.200 OOOmaraka i potvrdiosvoj uglcdna svjotskom trzistu.
1Г% a io vlaMito nanje navredni]e od svih dobara odavno su potvrdili eko-noms-staie
tokoviveuliskmihiermaveadnuinartoehdnmohloskim napretkom A kada to znanie po ki . osnova mdnvn i нпмс, пос, -- ..,j. .„..i.
potrebne devize, гцсс te o primjenma koji bi Irebali posLati pravilo u mnogim
-- msim ravojnim i proivodmm planovima
( )vih dana strucnjaci 110 .Industnjska elektronika- - zagrebackog Hade Kon
л1л. dovisavaiu softverski program za kontrolu procesa kontinuiranog li)eva
n.iч.tчuппwеliтkрoiт cesliiscteammom.AlktoosmpHieurtmonezsacdieieVipzrcoaiyzavodunosgpanpiroolcskesoam u cBeillbicaaumToimnuynaui
mm- - M- - viva iskonstenost pogona. bm rad i veca kvaiiteta finalnog proivoda Kiiec ie apnno o poslu koji radimo a zapadno-njemack- u tvrtku -- Man чемп.шп Demag- - koja e riositax radova na modermzaciji spanjolske celieane .".io.tketroPiiriekdar.ag.IVlardacnicK, odnuceakrato. i Modijeslamoapirnefuozromli acoijbsakveezsuistie.nmvedeROko.mInpdjuutsotrnsjksokga
[Kigrama, i io e pri put da s partnerom 17 SR Niemacke radimo tako opsean fHisao ;i oblasti kompjuteiskih sistcma
rii4inost ugmorenog posla iznosi miliun i 200 000 maraka sto naibolie
i-T- Mduif ,edna od vnojdeegtoihui s.vsjpetesnkfiihcntuvrtkteizinuu proTizrevboadntjaikcoedleicrarneaci da je .Mannesmann. 1 stroieva za tesku 111 iustrnu ttika koia zaposljava vise od sto tisuca Ijudi. 1 sa stogodisnjom tradi
nom posluio sirom svijeta To je veci uspjeh koncarevaca koji su se vlastitim ugledom 1 Mu haelkvVaolistseetlo, mkojiustprejenhutnizobobnotriavzia ureZaalgizraecbiuiu kataok]oedaatniakodtivvnoodgitelujago.vMoraan
pnuesmml.ansnvojDu eombaagvoevzoag.dvparomjejkestae,canappnojremrnojekadaPosutkrsat)rutcjnediancai d.Rovadrseit Kceonscearua is pot-punos- ti kompjutorski program, a niegovim rezultatima .Mannesmann Demag.
kioaovioseekniepgioozdahdconviholjsatnrueGnojavkoare.ciVo0ssellnzkeanijeendma asuROpov.Ionlidnui stunvjjsektie alellektronike. 1 izrade kompiutorskih programa bill razlog da se posao povjen'upravokvalilela -- Koncaru Radi
Sredinom srpnja ekipa Koncarovih inzen)era odlazi u Spanjolsku na probno
ispitivanje vec dovrsenog programa Branko Ciganovic. voditelj projekta, da je to zoran pnmjer konstenia napo-mim- e 1 .prodaie. vlastitog znanja Simbolicno
n-cen- o. )edini su troskovi olovka vih suvremene svjetske tehnologije1 puatpoi]r dKomomenpijuktoormskpiiuptorongzaracmije ptenspkaedainduustsna-]m- e
1 to je. nesumnjivo, ne samo potvrda velikih mogucnosti mladog tima .Kon-carevi-h-
inzenjera. vec i novo, dragocjeno iskustvo.
Za lzradu programa konstili smo se kompjutorom -- firme Digital Equipment Corporation- - Samo s ovim poslom isVpAlaXtili750smoamnjeergiocvkue
ckiojejanus.ekapzaemCetingoamnovic To pokazuje konsnost investiranja u suvremenu opremu 1 kompenzira kontinuiranom primjenom za kratko vrijeme visestruko
Rade Koncar planira nove poslove s Mannesmann Demagom, ali 1 dru-gi- m pbiolllitniNskaveojmmevtiasskopiskmruoemjtvfnciajirerjmeanadigmaa.asReuakdokdejreeevnKipzuooelknoaczapurrjauviimsmvae pivuejetcedemnzoaZni nidmarnuajgneoje.i Izkavmatualdiktreaovtma oobpd'louiksvliosjuverknado-nmsj-ue
VLADIMIR DROBNJAK
SARM SLA VENSKE BJBWICB
"Marijini ljubavnici", amc-rick- i
film And reja Koncalov-skoga- .
Andrej Koncalovski, poznati sovjet-sk- i autor, koji je izisao u svijet filmo-vim- a "Romansa 0 zaljubljenima" i "Sibirijada", snimio je svoj prvi ame-rick- i
film u proizvodnji kuce Golan
Globus. Scenarij sto #a je Koncalov-ski
radio s jos tri suradnika govori 0 Jugoslavenima u Americi. Radnja se
zbiva 11 malom mjestu gdje zivi neko-lik- o jugoslavenskih obitelji. Tako je
nakon Poljaka 1 Rusa j nasa nacija
dosla u zariste intcresaamerickogfil-ma- ,
all kroz prizmu sovjetskog redale-Ija- .
Odmah treba reci da je iz takve mje-savin- e ispalo nesto sto ipak malo veze
ima s ljudima naseg mentaliteta i na-cionalno- sti
u SAD. Ostala su, doduse
imena i obred vjencanja u kojemu je
cak bilo i nekih gresaka. Glavni je ju-na- k Ivan Bibic, koji se zeni lijepom
Marijom u koju je bio zaljubljen jos
kao dijete. Tada su kao djevojeica i djecak sjedili na nekoj zaboravljenoj
zeljeznoj stolici iz napustenog auto-mobil- a
i u visokoj travi sanjali svoju
djecju ljubav i — buducnost. Ta sto-lic- a
u visokoj travi ponavlja se kroz
citav film.
Ivan je dosao iz rata i ozeniv§i se
Marijom, nc moze voditi s njom lju-bav.
Tako je udata Marija zarpavo
djevica. Trokut, koji se stvara izmedu
nje, Ivana i gitarista Clarencea (Keith
Carradine), sve je drugo prije nego
osjecanje. Konacno, ljubavna drama
u kojoj gledamo lijepu Nastasju Kin- -
.... 1
CitSM'
ski u ulozi Marije, u kojoj ima dosta
nategnutih dramskih scena, zavrsava
se usvajanjem Marijina nezakonitog
djeteta, nakon cega Ivan Bibic (glumi
ga John Saveage) zaboravlja svoje
muske komplekse prem voljenoj zeni.
Tu je i Robert Mitchum, koji glumi
starog Ivanova oca i odsutno gleda
kroz prozor, pa ce na kraju rijesiti zi-vot- ni problem bracnih drugova.
Koncalovski je nastojao prici osigu-rat- i neki slavenski sarm, da je isprica
na svoj a ne na americki nacin. Nije
u tome uspio u dovoljnoj mjeri. Set-nj- a krajolicima i naglasak na raspolo-zenjim- a
— sve to nije bilo dovoljno
da filmu daje stanovitu cvrstinu, koje
nema ni u dramskoj strukturi, a ni u
rezijskom konceptu. Komercijalni in-ter- es filma usmjeren je na Nastasju
Kinski. Fama sto prati film uglavnom
se tice Koncalovskijeva filmskog go-stovan- ja
u SAD.
Mira BOGLIC
"Vjesnik"
ZAGREB — Knijem apnla je u prizemlju Srpske pravoslavne
metropolije zagrebacko-ljubljanske- , u Prilazu JNA broj 4,izlozbom
stalnog postava svecano otvoren Muzej srpske pravoslavne crkve
eparhije zagrebacko-ljubljansk- e (na slici) Najveci dio tog postava
cine crkvene umjetnine. ikone, drveni i kovani predmeti te knjige
i. razdoblja od 13. do 19. stoljeca — koje su preklanjske godine
vracene iz Fovijesnog muzeja Hrvatske.
Rijec je uglavnom o dragocjenostima sto su, katkad i po cijenu
zivota. spasavane iz ratnih razaranja prije cetiri desetljeca, te skla-njan- e
i cuvane u raznim skrovistima, zbirkama itd., a poslije oslo-boden- ja
pretezno u tadasnjem Muzeju Srba u Hrvatskoj, bivsoj mi-tropol- iji
karlovackoj te na drugim mjestima.
U uvodnoj rijeci na otvaranju mitropolit zagrebacko-ljubljansk- i
Jovan Pavlovic istakao je taj dogadaj kao vazan datum u crkvenoj i
narodnoj historiji'osobito vazan kao izrazdobrevolje, medusobnog
povjerenja i naseg zajednistva". Zahvalivsi muzejskim konzervator-ski- m
i drugim ustanovama te pojedincima koji su pridonijeli spasa-vanj- u umjetnina i otvaranju muzeja, on je naveo kako se ocekuje
podrska za prosirenje muzejskog prostora koje bi omogucilo izlaga-nj- e
cjelokupnog fundusa crkvenih umjetnina.
Otvarajuci muzej u ime Izvrsnog vijeca Sabora SR Hrvatske,
predsjednik Republickog komiteta za prosvjetu, kulturu, tehnicku
i fizicku kulturu SR Hrvatske dr Bozidar Gagro ocijenio je da izlo-zen- a djela cine sastavni dio nasega zajednickog kulturnog nasljeda.
Naglasivsi da je otvaranje muzeja prvi korak kako bi te vrijedne
umjetnine bile pristupacne najsiroj javnosti, on je naglasio da ce
briga za to biti medu prioritetima Izvrsnog vijeca i Republickog
komiteta.
Drustvo konzervatora Hrvatske iskoristilo je tu priliku da posm-rtn- o proglasi svojim pocasnim clanovima Vladimira Tkalcica i dra
Ivana Baha, koji su se osobito istakli u spasavanju tih umjetnina za
rata.
Medu brojnim predstavnicima kulturnoga i javnog zivota Hrvat-ske
i Zagreba koji su prisustvovali otvaranju Muzeja eparhije zagrebacko-
-ljubljanske bili su i potpredsjednik Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, Akademik Andre Mohorovicic, predsjednik
Predsjednistva RSIZ-- a u oblasti kulture SRH Jozo Petricevic, izasla-ni- k patrijarha Srpske pravoslavne crkve Germana episkop mora-vic- ki Lukijan Pantelic, episkopi gornjokarlovacki i dalmatinski Si-meon
Zlokovic i Nikolaj Mrda predstavnici Skupstine grada Zagre-ba,
kulturnih i znanstvenih ustanova Hrvatske i Zagreba, katolicke
i evangelicke crkve i njihovih bogoslovnih fakulteta u Zagrebu te
Teoloskog drustva "Krscanska sadasnjost".
"Vjesnik"
'
--" i i 1
1 iiiiiiiiiiV4 Iiib л _ .
NOVOSIBIRSK
USIBIRU
NOVOSIBIRSK (Tanjugfoto) —
U Novosibirsk!! je pustena u rad
nova telefonska centrala koja po-vezu- je
ovaj grad sa 138 drugih si-rom
SSSR-a- . Opremu, je isporu-cil- a tvornica "Nikola Tesla" iz
Zagreba ciji su struenjaci i radili
na montazi i isprobavanju elek-tronsk- e centrale. Ova meduna-rodn- a centrala dvostruko je pove-cal- a
kapacitet medugradskih po-ziv- a
iz Novosibirska.
Na slici: (u sredini) jugoslaven-sk- i
struenjak Davor StaniSic, inz.
Aleksandar Tolstov (lijevo) i za-mjen- ik direktora Zukova za auto-matsko- m centralom u Novosibir-sku- .