Novosti, July 11, 1946

              jm
I
Ti ii I
wiiw#pKPMjff jn t &1""1 -- a- (T y npr m¥p '1Byy P%%
??
Četvrtak 11 jula 1946 NOVOSTI STRANA 3
GU SE MOLITI A NA VRAGA I USTAŠE M ISLTI
NIJE KRŠĆANSKI NIJE NI HRVATSK
"DA LI STE ZA MONARHIJU
IU REPUBLIKU" — U
GRČKOJ
London — Britanska vlada iz-gleda
nije zadovoljna sa načinom
kako reakcionarni Grci pokušavaju
provesti plebiscit po pitanju mo-narhije
u zemlji Grčka vlada sma-tra
da je dovoljno ako se postavi
pitanje na grčki narod da li želi
ili ne povratak grčkog kralja Djor-dj- a
ponovno na prijestolje Vlada
Velike Britanije se takvog pitanja
boji Jer da je "preoštro" pak pro-poru- ča
da se pita da li Je narod
2a monarhiju ili republiku b 7
Imenovanja sadanje kraljevske
kace
NOVA STRANKA OPOZICIJE
U MADJARSKOJ
Budimpešta — U Madjarsko
je organizirana nova katolička
stranka koja treba da postane no-silac
opozicije u Mađjarskoj U
stranci su vodje katolički svećenici
koji su za vrijeme starih režima u
Mađjarskoj bili oslonac fašizma
ISPRAVCI
U listu prilagača iz Huntsvile za
dječju bolnicu ispušteno je ime
John Cabrian koji je priložio
$600
Sa liste prilagača Iz Wellanda
Ispušteno je: Odbor Ujedinjenih
Organizacija $5000
Anton Peričak $200
na ovoj našoj crvenoj istarskoj zemlji nikad
može narodnosnih granica
Mnoge generacije istarske bori-le
su se na ovom krajnjem zapad-nom
rubu slavenstva na Jadranu
2a očuvanje narodnih pozicija Bo-rile
su se slabim tehničkim sred-stvima
ali Jakom nesavladivom
voljom i odlučnošću: ne dati se
čitali su popi glagoljaši stare
kvrgaste glagoljske misale i evan-gelista- re
pisali slavenska imena i
prezimena starim možda nespret-nim
ali našim pismom I hiljadu
godina tetošile su majke djecu div-nim
slavenskim zvukom: lipi sin
moj Ostajala je narodna riječ u
srcima u duši ostajao je narodni
ponos i uvjerenje o vlastitoj snazi
U kulama su se mijenjali gospo-dari
po gradovima činovnici i tr-govci
ali je narod ostajao u seli-ma
i zaseocima prodirao u grado-va
opkoljavavao ih i držao u izo-laciji
svojom nepobjedivom iilavo-W- u
i izdržljivomu Od zemlje od
kamena od sunca crpio je narod
uvijek novu snagu Kad je izgle-dalo
da ga nema da je zamro on
Je bio jak Kada god su nastajali
prijelomi on se sav skupio ispr-sio
1 krenuo naprijed Tako u rc-forma- ciji
tako u napoleonsko vri-jeme
tako 1918 — a najače 1941-194- C
Narod u Istri osobito hrvatski
narod nije nikad u svojoj prošlosti
icdriao tako telke kuinje Popa-ljena
sela porodice bez krova mu-čenja
pali i strijeljani borci gro-bovi
grobovi grobovi Oganj i krv
U toku ove borbe od 1941-194- G na-rod
je sve davao: stoku hranu
odijela vunu odricao se udobnosti
mirna života i davao živote I u
toj borbi izrastao je jak Jači ne-go
Ikada svjesniji nego ikada od-lučan
i ponosit spreman do kraja
da ne ustupi i ne popusti
A Istarska zemlja divna u pro-ljetnoj
prirodi suncem obasjana
nabrekla životnim sokovina kao
tla i sama očekuje da rad mora do-nijeti
plodove borba pobjedu žrt-va
uspjeh i zadovoljenje I dok
prolazimo na putu iz Pazina ispod
Đerma kao da nas iz Berma poz-dravlja
sjena Vladimira Gortana
Da tu negdje iz sume opaljena je
puška na nasilja talijanskih oku-patora
puška pobune i svijesti
Netko je morao tada protestirati
netko Je morao svijetu reći da je
tu Jedan narod gažen obesprav-ljen
da ljudima toga naroda ne
daju da se svojim imenima nazi-vlju
da svojim jezikom govore da
svoje pjesme pjevaju da im ne da-ju
ni da boga mole onim jezikom
kojim ih Je mati naučila I netko
je ispalio hitac iz puške na teror
na grebu silu na nadmenu sebič-nu
samodopadnost Oortan je pod-nio
žrtvu A na UČkt je gotovo na
samu njenom vrhu 194S formirana
prva Maraka brigada Vladimira
tSkfc2&y&-- L jf e LliBBnBSlBBBBBBBBEsBlBHlBBBi7Ka4Aj9HBnBflHIElBB sBIbbbbbbbbbbbbSIbIbbbbBibbbbbB i IbbbbbbbI
jjMTSHrjBLi J Htttite-LsLsflL9lfLlLsLsLsLsLsLs-cA
KSSrT ISBBBIbBBBBBBBBbHIbBBBBBBBBBBBBbB & iMstffSsBnSSlMIlSZSZSZSZSZMl f--
t SIbBBBBbI
iMtll V rJv 0 T uj'Pji yj UBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBlPL j' & & BBSBSBSBMR_3sW SBBBBBMb Vk jBLBBBBBbVbs b flC C WjfyKJblMK
w-- 5 ~
fc - &
Ovakav doček priredile u torontovske majke i djeca premijeru
radi ukidanja dječjih obdaništa u provinciji Ontario Pored protesta
povišice cijena mlijeku
Tu nije
bilo niti biti
Gortana
A sada je ispod Gortanova Ber-ma
projurila povorka Busa Ame-rikanaca
Engleza i Francuza po
ovoj istoj cesti kuda su Gortana
i njegove drugove i mnoge hiljade
poslije njih vezane vodili Oni su
već čuli i još će neprestano čuti
kuda god se budu po Istri kretali
od jednostavnih neposrednih selja-ka
od radnika od svećenika od
učitelja samo jedan jednostavan
odgovor: Tito i Jugoslavija Ovaj
će odgovor čuti u ime svih 234000
Hrvata i Slovenaca Istre u ime
velike većine onih 920000 istar-skih
Talijana koliko ih u Istri ima
Taj je odgovor ispisan po zidovi-ma
uz put što ogradjuje vinogra-de
on je ogromnim kamenitim slo-vima
iskićen na zelenim pašnjaci-ma
pod obroncima brda on je na
slavolucima iznad cesta on je na
licima ljudi u njihovim kretnjama
i držanju
Komisija je nenajavljena i neo-čekivano
stala u Sv Lovreču Pa-zenatičk- om
I dok je ona u zgradi
mjesnog odbora stavljala pitanja
članovima mjesnog odbora narod
je počeo da izlazi na ulicu "da do-lazi
s polja da se skuplja Gore je
na trgu zasvirao mijeh Novi tek
sada oguljen s bijelim još didom
divno izrezbarenim i novim misni-cama
Svira visok žezdeset-godiš-n- ji
seljak u surim koretima i cr-nom
"klabuku" svira staru istar-sku
polku za vrijeme Talijana za-branjenu
i gotovo zaboravljenu
Majke i žene naše hvataju se u
ples i pleše se tu u Svetom Lov-reču
Pazenatičkom istarska polka
na otvorenom polju Mekani brzi
tonovi misnica minuciozni i sitni
kao rezbarija na didu
— Po starinsku l
— Po starinsku I
A naokolo sve do mora kod Po-reča
plešu crvena svježe uzorana
polja a medju njima zibaju se ze-lene
lijepe pšenice Kićenl vino-gradi
obrezane i povezane loze
okopani i s prvim zamecima pupo-va
raduju se misnicama koje mo-gu
opet slobodno propjevati
Tu u zapadnoj Istri na domaku
mora u Svetom Lovreču Pazena-tičkom
sve je naše kako je sve
naše u Bademi kroz koju smo pro-šli
i u Bermu i sve dalje prema is-toku
kako je sve naše i odavde
prema zapadu do mora I kako tu
nema nije je nikad bilo i nikad ne
će moći biti na ovoj crvenoj zem-lji
narodnosne granice
Od Svetog Lovreča se spušta ce-sta
u zapadni istarski fjord na
dragu od Lima U Svetom Lovreču
ima 2041 Hrvat i 1C5 Talijana A
u Limu nema nijednog Talijana
Uzalud će komisija ovdje tratiti
etničku granicu Granice nema
Postoje samo granice nekih malih
gradova koji ni po svome broju ni
po svojoj ekonomskoj snazi nisu
ništa važniji od najbližih hrvatskih
sela koja ih okružuju
Kako se samo postavilo na stra-žu
Rovinjsko selo Tu na zapadnoj
obali Istre na moru na južnoj i
na sjevernoj obali Lima stoje na
straži velika hrvatska sela Ro-vinjsko
selo je čitavo u zastava-ma
u natpisima u slavolucima Tu
je Jugoslavija Tu smo Hrvati Tu
nema granica Kuća za kućom od
sela do Rovinja je iskićena a na
svakoj su kući u predgradju Rovi-nja
znaci: Mi smo Hrvati
A Rovinj sam talijanski gradić
to uvidja I on ne samo pasivno
nego i aktivno manifestira svoju
volju pripadnosti Jugoslaviji I
nitko bolje od Rovinjaca ne umije
da označi razorni utjecaj talijan-skog
imperijalizma na Rovinj "šta
su nam donesli? Nadutu korum-piranu
fašističku birokraciju i eko-nomsku
propast"
Komisija nije došla ni u Rovinj
ni u Rovinjsko Selo A baš je tu
imala šta vidjeti Veliko hrvatsko
selo pred talijanskim gradom selo
svijesno aktivno odrešito I iza
Pule najveći grad u Istri Rovinj
grad talijanski koji hoće Jugosla-viju
Nema granice Komisija je
na raskršću ispred Rovinjskog se
la skrenula prema istoku u Kan-fan- ar
Kad Komisija nije dospjela k
njima Rovinjsko selo će k njoj
I ma da je kasrjo martovsko po-slije
podne i sunce se jako nakla-nj- a
na more na zapadu seljaci kre-ću
pješke na dugi dvosatni put za
Kanfanar Neorganizirano sponta-no
grupa po grupa tu deset tu
pet sa zastavama sa standarti-m- a
s natpisima po dugoj cesti
Dva sata hoda Svi žure mlad j i i
trče Nekad se tako Išlo na pro-štenja
sada su ozbiljne stvari u
pitanju I ne smije komisija da
ode a da ne osjeti da je narod tu
i da narod ima svoju jasno odre-djen- u
volju čekali su oni dane i
tjedne tu komisiju ne smije im
sada pobjeći Ići će još ova dva
sata hoda čekat će u Kanfanaru
makar i nekoliko sati I vratit će
se opet noću pješke Tako je bilo
i u partizanima Tada se je gradi-la
historija I ovo je jedan dio hi-storije
Ne će delegati iz Moskve
Londona Wahingtona i Parica
koji su već stigli ovamo ostati
neobavještenl
I u Kanfanar se u rano predve-čer
sjatio silan svijet I opet dok
komisija zasjeda na ulazu u selu
je ples Ljudi i žene svi u narodnoj
nošnji mnogi u bertevrekama dje-vojke
u carzama sa crvenim pa-no- m
plešu istarski ples pod raže-nite
Ali kakav ples! Nema balet-sk- e
grupe koja pleše bolje od ovih
seljaka U improviziranim svato
Drevv pred parlamentarnom zgradom Majke i djeca protestiraju
radi ukidanju fonda za obdanista djeca su ujedno protestirala
vima vode djeveri pod rukom nev-jestu
u narodnoj nošnji i pod sta-rinskim
vjencima Roženice svira-ju
Po starinsku! Po starinsku!
Radni je dan ponedjeljak a hi-ljade
seljaka i seljakinja u čistim
drevnim crno-bijeli- m istarskim
narodnim nošnjama To je kotar
Kantafar tu je dio Sanvičenštine
i Zminjštine Tu smo čisti Tu no-simo
benevreke Tu je iskonska se
ljačka snaga naša Tu nema gra-nice
Dobro je da je komisija doš-la
Svi će veliki gradovi svijeta
moći doznati da je od Raše do Li-ma
sve to čisto U općini i Kan-fanar
ima 3411 Hrvata i 110 Tali-jana
Da u šovinističkoj talijan-skoj
statistici od 1921 stoji da tu
ima 3C28 Talijana i samo 173 Hr
vata Sada možete vidjeti Ali smo
tu onako kako smo bili kompakt-ni
od uvijek a ako mislite da tu
ima u čitavoj općini više od 110
Talijana potražite ih Nisu oni
nestali ako su bili jer nitko nije
nestao ni otišao Ali njih nikada
tu nije bilo
Već se spušta noć ali od Kan-fana- ra
do Žminja nije moguće pro-ći
Uz put svuda mase svijeta svi
u blagdanskom odijelu Komisija
je Još u Kanfanaru i narod je čeka
da je zaustavi da je obaspe cvije-ćem
da kaže svoju radost što su
došli da vide i utvrde istinu
U Kresinima zaustavljaju naša
kola
— Jeste li vi komisija?
— Nismo komisija mi smo naši
— Ali nemojte nam reći da vi
niste komisija ako ste komisija
— Komisija je još u Kanfana-ru
sad će skoro proći
I pljusak istarskih plavih i mi-risnih
ljubica plavi kola
O moji Kresini zaustavite ko-misiju
pokažite im vaše kuće bez
krovova odvedite ih tamo u vrt
iza kuća do skupnog groba u kome
počiva 56 naših strijeljanih Kresi-n- a
Ispričajte Im kako tamo leže
matere s malom djecom i starice
koje nisu mogle vjerovati da ima
političkih sistema koji od ljudi
stvaraju zvijeri Kako bih rado os-tao
večeras kod vas Kresini re-kao
bih vam riječi nade I vjere
ali vi imate danas svoju dužnost
i Ja svoju A ako se oni i ne zau-stave
večeras kod vas znajte da
ste ipak izvršili dužnost Ako oni
u noći i ne primijete vaše popa-ljene
kuće i ne vide vaš veliki
grob znajte ipak da vaš grob nije
bio uzaludan i da iz njega klijaju
nove snage proljetne i svježe A
vi ćete im sami i u svoje ime jer
vi imate sada veliko pravo reći da
tu nema granice A sad zdravo
Kresini i hvala za ljubice
Još je teže proći pored žminja
3tttftW
radi
U mraku silan narod čeka ispod
starog mlina Opet zaustavljanje
i poplava cvijeća I klicanje Ju-goslaviji
i Titu Stara jedna žena
stoji ispred kola:
— Mi smo za Jugoslaviju!
— Mi smo za Tita!
Živio Tito!
— Živjela Jugoslavija!
I stari svećenik je tu danas s na-rodom
Danas smo svi jedno I svi
zajedno Općina žminj ima 5703
Hrvata i 72 Talijana I ovdje nema
granice
Gore na brijegu stoji poluporu-še- ni
Žminj Ispod njegovih ruševi-na
narod traži samo pravo i pra-vednost
Male Balota
Cranbrook B C — štrajk šum-skih
radnika u provinciji B C
trajao je 36 dana i konačno sa dje-lomičnom
pobjedom radnika zavr-šio
Za vrijeme štrajka aktivno
sam sudjelovao u svim aktivnosti-ma
pa i pored toga nastojao sam
nešto skupiti za pomoć našem juna-čkom
narodu u domovini Apelira-jući
medju radnicima za pomoć na-šem
narodu sakupio sam $15915
a priložili su slijedeći:
Po $1000: Nick Srdić
Po $500: Ilija Bašić Stjepan
Kokot Marko Strmac Anton Bla-iin- a
Bude Kvočka Josip Radofe-vi- ć
Petar Juriiić S Stanić Geor-g- e
Obućina Petar Vrkljan Ivan
Oreiković
Po $800: L Bešir
Po $200: M Samograd N Gri-mjerv- ić J Koza M Sandrov A
Koza S Starčević Rox Max P
Urmilić J Skubac D Sarić V P
Leng J Majnarić J Kovačević
A Skanarovski A Linardić S
Luketić J Maras S Kulaš Ivan
Murgić N Mutabdžija
Po $100: N Stefaniuk F Kul
J Risko P Carput M žagar A
Rosia G Sesko J Macola T Ma-ner- ić
V Miknović I Gržetić P
PrSa I Kure J Skabura L Mau-- 1
zer Dj Sekulić A Tadej t Ko--
sović M Snel I Stimac N Rud-ma- n
I Mazanić F Simanis J
Varšiska J Barancuk N Bašić
M Humnjan I Popović Rosa A
Radošević Katica Draž N Mi-linko- vić
V Joung Bude Ei r N
Radulović A B Bilinković M
Orlić F Ferenc I KuJnik
Po 80c: M Bakos
Po 76c: J Krisak
Po 00c: P Jakulik
Po 50c: J Rozera J Masulek
II Hrnjević M Kozak P Vesell-si- n
G Juvin S Hamvsun J Sap-k- a
J Bortinik J Horvat J Štc-fanj- uk
Mrs Ukrajinka P Ku- -
MALO RAZGOVORA
vvUand Ont — U jednom od
pro ah izdanja Hrvatskog Glasa
g-s- pa Kestek piže: "Republika
znaci slobodu koju hrvatski narod
nema- - Običnom smrtniku je teš-ko
raumjeti što cna smatra pod
"jesju loboda To njezinoj analizi
"i ' -- loboda jeste Mačekova biv- -
j banovina koja je bila nakrcata o k 'm i'titracionim logorima i za-- k
n rna o oduzimanju prava štam-pi
£i'ra i sastajanja svim na-(!- -:
cl i i elementima Za vrijeme
r - „'ulišnje oslobodilačke borbe
fvvatki narod je odbacio i osu-di
Marckovu slobodu i uspostavio
- dnu vlast koja mu je dala pra-n- j
sudjelovanje u vlasti tj da
a dlucuje sa svojom sudbinom
be cagrebačkih fiškala seoskih
k-i-aka
i drugih narodnih izrabljl-var- a
To je sloboda Bare
gleda da je Bara vrlo pobožna
ra 1'ohtičku i drugu analizu
prhka u Jugoslaviji opisala je u
formi "10 zapovjedi božjih" I)o-or- o
ie da se potsjeća na kršćanski
vjeronauk ali Bogu se moliti a na
vraga i ustaše misliti nije kršćan-ski
nije ni hrvatski
Ja bi gospu Baru potsjetio na
petu zapovjed božju koja mislim
kaže "Ne ubij" Je li gospo Re-ste- k
da su ustaše ubijale i na sve
muke mučile hrvatski narod a
mnogi ih katolički popovi predvo-dili
u toj raboti ? Zar nije veći dio
hrvatskog klera bio uz Pavelića i
Maćeka? U stvari oni su bili
avangarda Pavelićeve uprave Oni
su tu istu upravu najupornije bra-nili
U Hercegovini i drugim pre-djelima
Hrvatske crkve su pret-vorili
u ustaške utvrde Zar nisu
jedni naši katolički popovi klali
partizane i njihovu djecu? Za či-tavog
toga ustaškog terora Maček
nije digao svog glasa da makar
donekle zaštiti hrvatski narod Ma-ček
Je sjedio u Kupincu i Zagre-bu
blagoslivljao ustašku rabotu
na jednu ruku a na drugu špeku-lirao
kako bi se dočepao vlasti u
slučaju sloma osovine Danas kad
bi kojim slučajem (što ja nikako
ne vjerujem) JUacek došao na
vlast Hrvatska bi bila druga Grč-ka
VI mačekovci i ustaše nemate
ništa zajedničkog ni sa čistom
naukom katoličke vjere jer ste se
ogriješili o svaku zapovjed božju
hrvatskom narodu
"Čudni glasi dolaze iz Wellan-da- "
kaže Bare Nije nikakvo ču-do
što hrvatski radnici ostavljaju
mačekovce To je običan životni
proces čovjeka On stupa u orga-nizacije
i stranke no kad osjeti
da ta stranka radi protiv njega i
njegovog naroda on je ostavlja E
tako je I sa HSS u Kanadi Nego
Tkelj J Kristo A Hanatencuk J
Kurijt S Gec S Romanov J Je-res- il
Po 40c: M Skelj
Po 25c: Mau Wong Sin Lu
Lung
Radnici i namještenici
"Proleter"
Karlovac — Prilikom proslave
medjunarodnog dana žena 8 ožuj-ka
ov od predstavnice Kotar-skog
odbora AFŽ-- a u ime žena ko-tara
Slunja predale su radnicima
i radnicama karlovačke tvornice
koža "Proleter" na dar crveni ja-stuk
na kojemu je bila zlatom iz-vezena
petokraka zvijezda sa sr-pom
i čekićem Tim iznenadnim i
neočekivanim posjetom i darom
žena Slunja radnici i radnice
"Proletera" bili su veoma obrado-vani
te su odmah odlučili da taj
dar i posjet ženama Slunja uzvra-te
Prvomajsko takmičenje koje Je
tada bilo u punom jeku u tvornici
Proleter" uzelo je Još većeg za
maha tako da su sve obaveze kako
omladine tako i starijih radnika i
radnica u tvornici u cijelosti zvr--
šene premafene Stoga su radnici
i radnice tvornice "Proleter" po-nosni
na svoje uspjehe nedavno
posjetili žene kotara Slunja Spo-menutog
dana svi radnici i namje-štenici
"Proletera" krenuli su sa
svojim kamionom za Slunj gdje
su bili vrlo lijepo i toplo dočekani
Nakon srdačnog razgovora s na-rodom
Slunja i okolice posjetioci
su razgledali prirodne ljepote Slu-nja
kao i ogromne štete koje su
za vrijeme okupacije tom gradiću
nanijete
Poslije podne u 2 sata pred pre-ko
400 Stenjana i okolnih mješta
SA GOSPOM RESTEK
je čudo to Što se joi Jedan mali
broj Hrvata u Kanadi dril za Ma-ček- ov
lajbak ne vide Hl neznaju
da direktno pomažu neprijatelje
svog vlastitog naroda u Hrvatskoj
odnosno u Jugoslaviji
Radićev pokret u Kanadi počeo
je pred nekoliko mjeseci Uspjeh
je vrlo dobar Mi mislimo i mi će-mo
nastojati privući sve što Je po-šteno
u HRSS U HRSS utjelov-ljena
je sva misao i nauka braće
Radića a praktično Je provedena
u djelo u Narodnoj republici Hr-vatskoj
U Kanadskom Radićevom
pokretu nema mačekovštine nema
pavelićevštine pak zato svaki će
pošteni Hrvat ostavljati nenarod-no
pokrete I stupati uz bok sa os-talim
Hrvatima u Kanadi I u do-movini
Vjeruj mi Bare da će onda
biti na čudu tvoji mačekovci
KUNIĆ I TUROPOLJE
Mi Turopoljci se ponosimo sa
borbenom poviješću naših predja
Naši pradjedovi junački su se bo-rili
protiv najezda Turaka i Ta-tara
I svih neprijatelja lroji su po-kušavali
porobiti naš hrvatski na-rod
U Narodno-oslobodilačko- m ra-tu
Turopoljci su učestvovali u og-romnom
broju Jest u stara vreme-na
i danas u takozvano moderno
vrijeme mi smo uvjek proljevali
svoju krv za pravdu i slobodu
svog naroda
Naš kotar Velika Gorica Još
prije Prvog svjetskog rata izabrao
je prvog narodnog zastupnika u
Hrvatski Sabor a to je bio blago-pokojni
Antun Radić To svjedoči
da je naš kotar sa Turopoljem bio
avangarda Radićeve nauke Jest
Istina bilo je u Turopolju nekih
Kunića koji su prodavali svoje
glasove madjaronima za gulaš ili
za čizme Ja se ponosim sa svojim
Turopoljcima ali se I stidim za
one što su uvjek služili neprijate-lju
mog naroda Hrvatskog a je-dan
je od tih i Kunić u Montrealu
Težak je bio put hrvatskog na-roda
do oslobodjenja Težak će bi-ti
dok se konsolidiraju tekovine os
lobodilačke borbe naših naroda
Neprijatelji u zemlji I izvan zem
lje će nastojati da spriječe obnovu
I izgradnju zemlje i da u svjetskoj
javnosti prikažu narodni režim ne-narodnim
Mi Radićevci moramo
nastojati da svim svojim silama
pomognemo moralno I materijalno
našem junačkom narodu u domovi-ni
a ovdje vodit energičnu borbu
protiv svih neprijatelja nove Ju-goslavije
a naročito mačekovaea
koji se još I danas razbacavaju sa
raznim frazama braće Radića sa-mo
da zavaravaju hrvatske iselje
nike u korist mačekovaea
S Horvačić
Gornje priloge sam sabrao ka-ko
u Cranbrooku tako i medju na-šim
iseljenika u Kimberley B C
U Ime našeg naroda najljepše se
svima zahvaljujem
Ilija Basić
karlovačke tvornice koža
posjetili Slunj
na radnici i radnice "Proleter" Iz-veli
su bogat program koji se sa-stojao
iz korisnih pjesama recita-cija
itd Prije same priredbe taj-nik
Kotarskog Narodnog fronta
Miloš Miljušević pozdravio je sve
prisutne i zahvalio se radnicima
"Proletera" na njihovom posjetu
Zatim je u ime radnika I radni-ca
tvornice "Proleter" govorila
drugarica Čačković koja je žena-ma
kotara Slunja predala radio
aparat kojeg su radnici i radnice
"Proletera" kao uzvratni dar po-klonili
anti-fašistkinja- ma slunj-sko- g
kotara Dalje je u toku pro-grama
govorio upravnik tvornice
koža 'Troleter" Stevo Tomić koji
je objasnio cilj sindikalnih orga-nizacija
kao i potrebu zbliienja
radnika I seljaka u svrhu što brže
obnove domovine
Poslije programa razvilo se na-rodno
veselje za vrijeme kojeg je
došlo io spontanih manifestacija
marfalu Titu Komunističkoj Par-tiji
Istri Trstu i Slovenskom Pri-morju
Na priredbi Je sakupljeno 2300
dinara dobrovoljnih priloga koji
su namijenjeni sa podisanje spo-menika
palim borcima
Ovaj posjet koji je bio vjeran
odraz bratstva i jedinstva naših
naroia kao i zbliienja grad i
sela ostavio je duboki dojam kako
god stanovništva Stenja tako 1
kod radnika i radnica "ProVetera'
Poslije štrajka šumskih radnika u B C