Nase Novine, May 15, 1986

              гГ, %:гтзг-- X" ;";ж' 1w tlj,; ---,- -- ""7;,;ст.'""''ј""".Г''гу?г''' "ЛГ"
t;ft¥ј?'"
E
M -- s
HAKI PL.JACKA I UBIJA
Ceku Haki (31), opasni krimina-nala- c iz Pedi, jedan je od najtra-Zeniji- h prestupnika u Evropi i
stalno je na potjernicama Inter-pol- a
zbog detiri ubojstva, jed-no- g pokuSaja ubojstva i viSe
oruianih pljadki i teSkih kra-dj- a.
PEC februar — Ceku Haki, trideset-jednogodiSn- ji
okorjeli kriminalac iz Pe-ci,
koji je osumnjicen za fcetiri ubojstva,
jedan pokuSaj ubojstva i vise teSkih
krada, sigurno je jedan od najtrazenijih
prestupnika na starom kontinentu. Svi
pokuSaji Interpola, intenzivna potraga
po Evropi za kriminalcem, koji plja6ka
i puca, do sada su bili bezuspjeSni. Ovih
dana u jugoslavenski sektor Interpola
ponovnoi je stigao teleks kojim se oba-vjeStava- ju
sve poiicije Evrope da poja-бај- и
potragu za Hakijem. U svom dopisu
francuske kolege obavjeStavaju naSe
organe gonjenja da se Haki u Francu-sko- j
trazi zbog ubojstva i pokusaja uboj-stva,
te oruzane i provalne krade. No,
to je samo dio zlodjela koji se stavljaju
nat teret opasnom kriminalcu.
Prema informacijama OSUP-- a Peci i
PSUP-- a Kosova, Ceku Haki je prvi put
u sukob sa zakonom doSao joS 1971. go-din- e. Tada je prilikom pokuSaja hapSe-nj- a
zbogteSke krade pucao u milicione-re- .
ZbogviSe krivicnih djela 1976. godi-n- e,
nakon potjere po Srbiji, krimirr&lac
je uhvacen u Pozarevcu, a zatim osuden
na pet godina zatvora.
No, kada je napustio zatvor 1981. godi-n- e, Haki nije dugo cekao da nastavi po
starome, pa je tako 27. januara upao u
kucu pedkog zlatara Viktora Dominika,
kojega je nakon rvanja ustrijelio piSto- -
. a At -
ljem, a potom uz pomoc prijatelja preko
Pristine i Devdelije ргебао drzavnu
granicu. Od tada pocinje njegovo luta-nj- e
po Evropi s krvavim tragom. Tek kad
je u inozemstvu pofiinio teSka krivicna
djela po6ela je intenzivna potraga.
Francuzi su Hakija prvi put evidenti-ral- i
u septembru 1984. godine kada je u
Sangeu u jednu trgovinu upao s piSto-lje- m
i od blagajnice oteo 85.000 franaka.
Zatim je krajem iste godine upao u su-permarket
u Basanconu, gdje s jednim
ortakom ubija blagajnika i odnosi
460.000 franaka. Iz Francuske Haki za-tim
bjezi u SR Njemacku, ali sudeci
prema dosadasnjim saznanjima, bora-vi- o
je i u Nizozemskoj, Belgiji, Spanjol-sko- j
i duze vrijeme u Svicarskoj. Narav-no- ,
Evropom se kretao uz pomoc laznog
pasoSa, vjeSto preruSen i u pratnji svoje
supruge АШгке.
Sigurno najteze djelo Haki je podinio
30. augusta proSle godine u Loangenha-gen- u
u SR Njemackoj. U torn gradu kri-minalac
je upao u samoposlugu i poku-Sa- o
oteti kontejner s novcem. Na putu
do novca naSli su mu se cuvar i polica-ja- c,
koji se tu slucajno zatekao, ali ih je
pljafckaS, da bi doSao do 400.000 maraka,
obojicu ubio. Za sada se sumnja da je
Ceku Haki umijeSan i u ubojstvo taksi-st- a
koje se dogodilo 25. februara 1984.
godine u Peci.
Prema najnovijoj informaciji, u Fran-cusk- oj je uhapSen IbiS Haki, brat Ceku
Hakija, koji je izrucen vlastima SR Nje-табк- е.
IbiS, je kako se navodi u decem-br-u
proSle godine u beogradskom ho-tel- u
"Moskva" primio od jednog dovjeka
50.000 maraka, Sto je dio novca kojeg je
njegov brat opljadkao.
lonstracije ispred americkog konzulata u Torontu protiv Reaganove posete Grenadi.
eme posete Grenadi koju su njegovi marinci okupirali 1983., Reagan je upotrebio reci
napadne Kubu i Nikaragvu slicne onima koji je izgovarao pre invazije na Grenadu.
ZADARSKI RECEPT KAKO OBBITI
POVRATNIKE
Sa 100.000 zapadnonjemadkih
maraka povratnik je pokucao
na vrata zadarskog udruzenja
rada. Htio je udruziti sredstva,
kupiti stroj i tako osigurati po-sao- ... Medjutim, isprijedili suse
propisi, promenljiviji od feb-ruara.
Prica pocinje u nekom nasem konzu-larno- m
predstavni§tvu. Povratnika nad-lez- ni
uvjerava — na osnovi raspolozivih
informacija, da ne bude zabune, kako u
zemlji moze uloziti svoja sredstva na
razlicite nacine. Povratnik veli:
— Zelim raditi u struci. Strojarski sam
tehnicar, specialist. Zelim biti u proi-zvodn- ji.
Znam da mogu gospodski zi-vj- eti
od kamata, bez rada, ili otvoriti ne-kak- av
kafic, to je i unosnije, ali ja hocu
da i dalje budem strojarski tehniSar:
Mogao bih uloziti uStedevinu u nje-macku
tvornicu u kojoj sam do sada ra-dio,
ali necu. Hocu u паби, jugoslaven-sku- .
Zelim biti u Jugoslaviji, znate, to
je moja zemlja, i radi djece, i radi svega
ostaloga...
Vezanih ruku
S istom je priSom u domovini, u Za-dr- u,
doSao u Privrednu komoru, opcinu,
udruzeni rad, carinu, pa opet u Komoru,
i ostao posve zburijen time da je dobivao
odgovore pocesto dijametralno su-prot- ne
od obecanja u predstavni§tvu. U
Komori nisu znali sto ce i kako ce, jer
manjka programa, propisi бераји i ni
oni nisu nacisto s tim Sto je najbolje
(osim da zivi od masnih kamata na svoje
dojc-marke- ). U udruzenom radu ponu-di- li
su mu varijacije na istu temu. Pro-pisi
sepaju. Ruke su nam vezane zakon-ski- m odredbama.
— Kako to? — pita se vlasnik stotinu
tisuca maraka (o toj je svoti rijec) i nije
bratu, u istoj zemlji, republici i
gradu, uspjelo nedavno kupiti stroj u
tvornici obuce i tako zaposliti suprugu,
a njemu, eto, ne polazi za rukom naba-vit- i
stroj i udruziti sredstva s ozbiljnim
kolektivom kakva je zadarska tvornica
specijalnih alatnih strojeva.
Tumace mu:
— Ne mozes bas u SAS, moze§ kupiti
stroj, id da, i udruziti sredstva, ne kod
nas, nego u Ugovornoj organizaciji
udruzenog rada, takvl 5U Jelte, propi-si...
(Pravniku koji ovo tuma6i ul samom
nije jasna zakonska papazajanija).
— Ugovornu organizaciju, kao "Be-ton- ", je li? — pita covjek.
— Jest!
— Ali ja sam specialist, ja hocu u
SAS, i znam da im treba i nova tehnolo-gij- a
i covjek sa znanjem. Moze se dobiti
na ovaj nafcin, ulaganjem, kad je mogao
moj brat, njima dobro, meni dobro...
Ne moze, ne dozvoljava zakon — od-vraca- ju
mu.
Nakon dugih uvjeravanja i obijanja
pragova, gdje je s jedne strane bio upit-ni- k
oboruzan logikom dobrog poslova-nja- ,
a s druge nemocno slijeganje rame-na- ,
povratnik je nestao. Kao u zemlju
propao. Prije nego je napustio kancela-rij- u
u SAS-- u samo je promrsio:
— Nije vrag da ih necete i da me nece-te- .
I ode.
U Komori su nam u povodu ove price
rekli da imaju sve materijale, ali da ih
je "stid pokazati", usput nas opskrbise
jos jednom iz kolekcije ovih "nevjero-jatni- h
prica", uz napomenu da pravnika
SAS-- a pitamo obavezno hoce li ikada
raspisivati natjedaj o udruzivanju sred-stav- a
povratnika s tvornicom, pogotovo
nakon pri6e koja slijedi.
Carinski zakon, clan 30, stav 4 (prav-ni- k
Ivan Dzapo ga zna vise nego napa-met- )
predvida uvoz za radnu organiza-ciju,
bez ogranicenja, jer stroj kakvog
nema u Jugoslaviji, a nuzno je potreban
SAS-u- , nije kolor-televiz- or s videom,
nego masina. S povratnikom sklopiSe
ugovor. On SAS-- u stroj, njemu radno
mesto. Nakon natjecaja na koji se javilo
66 interesenata, jedan od njih prihvatio
je aranzman da kupi stroj vrijedan 37
milijuna lira, ili preko sest milijuna di-nar- a.
Covjek pristao, on i SAS-ov- ci pro- -
ибШ propise, otisli do zadarske carine,
sa svim papirima — sporazumom o
udruzivanju, potvrdom ambasade u
Bonnu i izjavom da se vraca u Jugosla-vij- u
i da do sada nije koristio povlastice
ove naravi. Na zadarskoj su carini pre-gleda- li
papire, rekli kako je sve OK i
bili toliko slikoviti u opisivanju zelenog
svjetla za specijalnu maSinu koja, medu
ostalim, omogucuje produktivnost dva-deset- ak
puta vecu nego li na obifinom
stroju, izjavivSi da se stroj vec sutradan
moze instalirati u SAS-ov- oj hali, ako se
preko noci ode do Italije po njega. Zasto
tako brzo? Sve je jasno kao dan, nema
specijalne procedure, mozete odmah
raditi, argumentirano veli carina.
Krajem oktobra stize iz carinskog
skladiSta obavijest da se stroj ne moze
uvesti (!?). Dok je masina putovala iz Ita-lije
do skladiSta, promijenise se propisi
i specijalna glodalica ostala, ni kriva ni
duzna, na пШјој zemlji, kupljena, a ne
smije u£i u zemlju. Jugoslavenske su po-§t- e
dobro prihodovale od tog stroj a. Iz
Privredne komore uslijedile nervozne
telefonijade do Savezne uprave carina,
jugo-Komor- e, Saveznog izvr§nog vijeca,
od kabineta do kabineta, pa u krug, i
nitko niSta nije mogao (6ak ni veze!), jer
nitko nije znao kako naci rupu u zakon-sko- j
besmislici. Cijela balada zavrsila
je tek 10. oktobra znaci nakon dva i pol
mjeseca natezanja, za koje je vrijeme
sigurno najteze bilo kupcu stroj a. Izra-cuna- to
je da je za vrijeme uzaludnog
cekanja radi propisa koji su promje-nljivi- ji
nego februara' SAS izgubio 700
radnih sati. Kakva li je utjeha kad u ca- rini tjeSe kako je tako i drugima, a ne
samo nesretniku koji se prevario i isao
u aranzman u zemlji tako labilnih pro-pisa?
Koliko je gubitak rada, sati, vri-jednos- ti, proizvoda? Zivaca? Povjere-nja- ?
Preskupa zbrka
Ulaz na mala vrata stroja u Jugosal-vij- u naden je tako — da razjasnimo i
enigmu kako je glodalici uspijelo uju-ri- ti
u Jugoslaviju — da je vlasnik pristu-pi-o
ugovornoj oranizaciji koja je, sre-co- m
u tijesnoj poslovnoj vezi sa SAS-o- m.
— Cijena бекапја? NaSa je lanjska
prosjecna placa bila 120 tisuca dinara
i na osnovi toga lako se moze izracunati
poSto 700 sati nerada — veli pravnik
tvornice.
Vjerojatno je ovakvih zbrki — presku-pi- h
za drilStvo koje se zaklinje stabiliza-cijo- m
i slicnim stvarima — bilo propri-licn- o;
ovih je dana najSVJjen novi pro-pi- s
kojim ce se ova problematiks regU-lirati.- ..
Lada Stipic-Nisete- o
AUKCIJA KOD "SOTHEBYJA"
U LONDONU
ZA ALBUM NIKOLE II.
30.800 FUNTI
LONDON, februar (AP) — Album do
sada neobjavljenih fotografija posljed-njegrusko- g
cara Nikole II, clanova nje-gov- e obitelji i prijatelja, prodan je na
aukciji kod "Sothebyja" u Londonu za
30.800 funti (43.120 dolara). Prodaja
umjetnickih predmeta ruskog porijekla
izazvala je veliko zanimanje pa je al-bum
prodan za svotu dva puta vecu od
ocekivane. Stavljen na aukciju anonim-no- ,
album sadrzi vise od 1000 fotografi-ja,
a sastavila ga je 1904905. godine ve-li- ka vojvotkinja Ksenija Aleksandrova,
sestra cara Nikole II. Ona je zajedno sa 6etiri brata, poslije Oktobarske revolu-cij- e
1917. godine, britanskim ratnim
brodom pobjegla iz zemlje i umrla u
Hampton Courtu blizu Londona 1960.
godine.
©
— Sto mislis koji jc najsigurniji
nacin da sc mlijcko ne pokvari ?
seo—staPvaiunakjsraigvui!rniji je nacin da ga