Jedinstvo, June 16, 1961

              STRANA 4
Distriktni
piknik
S. J. K.
JugosSavensko --
Kanadski Dan
Yl'GOSL Л V
( Л N Л D I Л N
D Л Y
NEDJELJA
FRUITLAND
ONTARIO
o
KONCERTN1
PROGRAM
e
SPORTSKK IGRE
PLES UZ DOKRU
MUZIKU
e
NATJECANJE ZA
POPULARNU
DJEVOJKU
NA RAzNJU
РЕСЕХЛ
JANJETINA
1ILADNA I
OSVJEAVAJUCA
PICA
©
RAZNOVRSNE
RAZONODE
PL1VANJE
Piknik se odrzava na
islom mjcslii sdjc prile
tri godine - "z obalii
jczcra Ontario. Fniil-lan- d
sc nalazi desctak
milja istocno od Hamil-(on- a.
Idiie o Queen E-lizab-ctli
Highway do
Jones Road i skvenile
prema jczcru.
lz Toronta yozi bus
SVr DORRO
DOSU!
U Bosni i Hcrccgovini
Ircba 10.000 ucitclja
"Borba javlja 12 Sarajevo
Danas se u Repubhdkom sa-v;e- tu
za prosvjetu vodila ziva
rasprava o problemima skolo-van- ja
nastavnickog kadra za
osnovne Skole, zatim brzeg o-sigur- anja kadrova za fizifki
odgoj u svim Skolama, kao i
o pripremama za provodjenje
novog Zakona o hnanclranju
fckolstva.
Postaviio se ozbiljno pitanje
— kako da se za idudh pet
godina osigura jo£ 10 000 novlh
ucHtelja 1 nastavnika u Bosni i
Hercegovini?
Istaknuto je da ce novi no
6in fincmciranja povedati inte-re- s omladine za naetavnidk
Skole, ah se ne bi smjelo 6e-ko- rti na pozitivno djelovanje
novih popisa Predlozen6 je da
se poduzmu izvanredne mjere
za osiguranje neophodnih kad-rova.
narocnto uditelja, uz isto-dob- no brfe rjeiavanie ostalih
nerijeienih problema, medju
kojima na prvo mjesto dolazJ
proHl nastavnidkih ftola, mo-gu6io- sti napredovanja u zva-nj- u
kroz razne tecajeve, bez
formalnih Skolskih kvcdiflkacija
rjeiavanje stambenih proble-ma,
nagradjivanje za honorar- -
ni i prekovremeni rad itd
11 1
U K R A T K O
O Italija je zahvadena ta-Iaso- m Strajkova.
IT Ilolivi.it ie uvedeno
opsadno stanie zbog sukoba
iznunju predsiednika vlade
Estensora i radnidkih, osobi-t- o rudarskih sindikata.
в IT antivladinim demon-stracijam- a
u Guptomali ubi-jen- a
su dva lien a ofe ill jo
ratijeno.
U Rimu je otvorena iz-lol- ba o nacistidkim zloiinat-vim- a
u Italiji za vrijeme ra- ta.
Vlada Juine Afrike
aswierava deportlrAti jedan
milljun crnaca.
♦ ц1 Г МиТдаГ sffT0- - 0 B J A Лг E
WELLANDi PIKNIK ORGANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi
ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze-tnljis- tu,
Feeder Road, u Wellandu.
Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad.
nog pica, razonode za staro i mlado.
Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas
posjetc u sto Ijepsem broju.
Odbor
TORONTO: PIKNIK H. B. Z.
Kako je vec jal.)eno, odsjeci 8.Ч2 i 9G1 Hrvatske
Bratske Zajedmce ce odrzati zajednicki godisnji piknik
u nedjelju 2. jula, na poznatom mjcstu — Turkey Pa-lace
Farm.
Piknik se odrzava po nasem starom obidaju i Pri-redjiva- dki
odbor poziva dlanove dva odsjeka, kao i
ostalu bradu zajednidare i prijatelje da nas posjete.
Priredjivacki dobor
TORONTO: DRUGI PIKNIK SJK
Organizacija Saveza Jugoslaenskih Kanadjana
daje do znanja da ce odrzati soj drugi piknik u ne-djelju
10. jula, na Turkey Palace Farm. '
Prvi piknik Saveza odr.an pr .le nedjelje bio je
veoma uspjesan u svakom pogledu, pa cemo se pobri-nu- ti
da bude i drugi Dodiito svi. ODBOR.
VANCOUVER: PIKNIK K, J. II.
Kanad&ko juznoslavensko udruienje odrzava svoj
prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prve godisnjice
svog osnutka. u John Hendry parku, bolje poznatom pod
imenom Trout Lake, koji se nalazi izmedju Victoria i
Nanaimo Street.
Uzmlte Nanaimo bus i vozite so. do 18 Ave. i od ta-mo
cete vec vidjeti mjesto piknika.
Program: Svirati ce nasi tamburasi i plesati nasi
plesadi. Bit ce aporta za stare i mlnde, nntjccanje za po-pular- nu
djevojku i drugo.
Na programu ce biti i Scotch Dance i Bag Pipe,
Irish Dance i Judo tournament.
Jelo, pecenjo, kokoSevina, Hot Dogs, Ice Cream,
Soft drinks i drugo. Tko se zeli kupati neka ponese ku-pa- di
kostim.
U sludaju kiSe piknik ce se odrzati u Golden Horse-shoe
Hall. 2786 Hastings Street East.
Dodjite svi i novedite svoje prijatelje.
Piknik ce poceti u 10 sati ujutro.
Odbor
U interesu naroda SSSR i Jugoslavije
kc dolegacijc Ljudmila So-k'oviko-va,
prestavnico sov-jotsk- ih
zona ispri6ale su de-legati-ma
i goatima konfe-ronci- je
o uspesima aovjets-ko- p
naroda i o uiescu sovje-tski-h
zena u izgradnji ko-muniz-ma.
o onim velikim
pravima koja uzivaju lene
uSSSn.
I kultuma razmena izme-dju
SSSIt i Jugoslavije pos-ta- je
sve iira.
Nedavno su u Sovjetskom
Savezu gostovali tenor Beo-grnds- ke
opere Aleksandar
Marinkovic, gitarista Jovan
Joviic, direktor Beograds-ko- g
pozoriSta dirigent Os-k- ar
Danon. Oni su gostovali
u mnogim sovjetskim grado-vim- a,
izmedju ostalog, na
Uralu — u Svcrdlovsku i u
Sibiru — u Novosibirsku.
Svi su oni isticali Ja su na-is- li
na topao priiem sovjets-k- e
publike. Oskar Danon jo
istakao visoko majstorstvo
JE
aktivnosti
(jorivom om(iuiili lunsiranje
sovjeUkoR koiniifkog brwla. "оч--
tok". Ovu itjevu uf-njak- a
profesora G, Petrovito
je Vjetmik Akademijo nauka
SSSR, a anencija TASS prenijela
ju jc avjetaku javnoat.
Prema rijeiiroa ovjetikog trfe-njak- a,
avemiraki brwl "Voatek"
mogao je u alutaju potrebe reall-lira- ti
let koji trajao 240 aatL
Kabine tetiri breda — Sputnika
koji doaad lansinuii, vratito
u wilicnom "et reaktivnih rnotom 'VoaUAa
—rekao je profeaor Petiwtt, —
romogveilo je da dobije ogrom-n- a
poswiska anaea relativno
umjeren utroak Ioriтa',. On je do-d- ao
da je "Voetok" imao dva i!-te-ma
urrdjaja ateriraaje, da
poatisjla potfmna sigumoot koz-tnonau- U,
u njeftovoj kabini,
tako i atotej njegovof isbaci-vanj- a
kabine.
ZaMita kosmonaota od radijci-- K
kako je iatakao evej efenjak,
aaeie oatmriti aaae ртнхи e-fika- ane
metode predridjanja Sun- -
sovjetskili izvodiaca. on je.
izmedju ostalop. rekao da
svaki 61an simfoniskog or-kestr- a,
kojim je on dirijyo-va- o,
prestavlja veoma spre-mno- g,
iskusnog muziSara.
U Beogradu je zavrseno
takmienie Aahista SSSR i
Jugoslavije koje je vec Slo
tradiciju kulturnih otlno-s- a
izmedju dva naroda.
Krajem meseca maja v
Jugoslaviju je otputovao
poznati sovjetski klaviristn
Grigorij Ginsburg koji je
gostovao u mnogim evrops-ki- m
zemljama. U njegove
koncerte u Beogradu. Zag-reb- u
i Sarajevu ukljuSon je
Prvi klavirski konccrat sa
orkestrom od Betovena i
druga krupna muztfka de-l- a.
Nema spora, da jc uspe-ба- п
razvitak sovjetsko-jugo-slovensk- ih
veza 11 interesu
naroda obe zemljc.
B. Tvrtkovlc
GAGARIN MOGAO LETJETI 240 SATI
Motori ogromne snagc tekuim ceve ili adekvatnim xa- -
su
eovjetkiK
ob-jav- io
sa
bi
su SB
ae na Zemlju atanju.
ee
hi
sa bi
ae
kako
sa
is
se
-- 4l
u
titnim omotacem svetnirskoa; bro- -
da. "Ix ovojf druROR raxloga", ii-tak- ao
je profesor Petron{, "koz-mii- ki
brodovi za duge letove mo-r- at it biti teiki, njihova teiina
morat de biti priblisno је1лака te-iin- i
prejeooceanakih brolova!"
Prema rijetfma rofeaora Pet-rovie- a, pro lanairanje covjeka na
belUUAcu putanju isvrleno je u
Sovjetakom Savetu joi prije dese-ta- k
Rodina, ali ovi letovi nii net-tavlje- ni
Aog toa (to bi oni ka-nalisir- ali
svemirska ietralivanja u
poajreinom pravcu.
KARIKATURA
Karakteristicna je karika
tura u jednom londonskom
listu. Prikazuje Macmilana,
najveceg pobornika diplo-macij- e
na vrhu kako gleda
u sliku Hrscova na svom ra-dno- m
stolu i pita mladog
Kennedyja: "Recite mi Ja
ckl, je li uopce spomenuo
moje ime7
Gladys Francis Lewis
52)
o s h u a
P A. T
Morton stavi nolugu na mjesto i cekao je. "Sto sad
da radimo, Jon?" pitao je on.
Kad je opet bilo sigurno, Jon potrazi skrivenu oprugu
zidu. Vrata se otvore spijunka izidje van. Henry ju je
za casak pridrzavao, dok je ona zurno vezivala svoju ma-ra- m
u. Nije joj ni jedanput zraknuo lica.
"Rekao bih, Henry," reic Jon odlu£no, "da je ovo
posljednji podvig iuvene spijunke iz Sliddlesexa. Ona vi-se
ne moze biti od koristi. ona njezine informacijc su
neminovnoj opasnosti. Henry, moras ovo reci zeni."
Onda se okrene osobi ogrtafiu, i upita : "Postoje li
jos kakve veze ili informacije za koje ste momentalno
odgovorni?"
"Ovo je posljednje za vederas."
"Najbolje je da Ilenryju Mortony dadete upute. On
ce sada trebati preuzeti vasu duinost. To 6e biti najbolje
za sve. Vi se mozete vratiti svojoj liuci."
Ona kimne glavom. Henry stavi omot zid, uz ostale
papire. Jon podje da podigne polugu. Kad je ona prola-zil- a
kraj njega, on sapne : "Idi ostraga mlinice, kraj plota
na livadi na jug, i dekaj me kraj posljednjeg stoga siame."
"Upute ?" гебе Henry. Ona mu ih ukratko rece.
"Budite oprezniji nego ikada. Veceras je opasno,"
rede on. "Drzite se sjena i drveca, i nemojte pokusati ici
glavnim putem, iak ako snijezni nanosi budu i neprolaz-ni- .
Proklet bio, ako mi se svidja sto morate opet van,
ovakvu noc. Bojite li se? I, mozete li odoliti mecavi?"
Ona potvrdno kimne i drugog tr.enutka je nestane.
"Rekao bih da je vraSki hrabra zena! Jon, ni Mac-kenzie
ni Duncombe nisu ovom pothvatu da se upadne
Kanadu iz Michigana. Amerikanci su vodstvu. To mi ac
ne svidja."
"Scstog scdmog januara! To je luda zamisao! Josh
bi upravo mogao, sa srecom, stidi tamo na vrijeme i utje-cat- i
na ljude da ne u6estvuju tome. Josh je gotovsa svim
sto ima veze sa upotrebom sile. Hvala za odmor, Henry.
Mislim da zadnje vrijeme nisam odvec spavao. Sad
idem."
"Vi kvekcri cinite od sobe obi6ne robove. Vrijeme jc
da malo mislite vlastitoj dobrobiti."
Jon jo isao uz plot kraj livade. Posvuda je leiao sni-je- g
dubokim nanosima, i on se jo (fudio kako se je ona
mogla probijati naprijed. Na bijeloj zemlji se je odraza-val- a
jozovita svijetlost neba. Vidio ju je kad je pala, po-dig- la
se, probljala se dalje.
Iduci dugim koracima, on je dostigne, podigne je
ruke ponese je prema stogu slame, koji je bio najbliii
zaklon od oStrih udara vjctra, koji je brisao polje. "To je
zaklon, draga, i moram tobom govoriti", Saptao je on
izmedju krikova vjetra.
Kraj stoga, zatisju vjetra, on je spusti na tlo i izdu-b-i
lezaj slami. Sjcdili su stisnuti malom zaklonu, teSko
disuci. Ona otpusti maramu sa lica Jon je prigrli osjeti
kako joj se umorno tijelo odmara uz njega. Leiala mu je
na rukama, glavom na grudima, on joj je ljubio delo,
obuzet dubokim zadovoljstvom. Kad se je копабпо nagnao
da se suoSi sa stvarnoscu njihove situacije, bilo mu je kao
da se trga na komndo.
"Sve ccmu mogu misliti, draga, jest to da si ti vai
opasnosti, sigurna mojim rukama, gdje pripadas, tvoj
opasni put politiku je zav-гбеп- . Oh, draga, kako si uopce
smislila da se krijo§ od mene? Citavo vrijeme sam slutio
opasnost po tebe. Potreba za tobom me je dovela It tebi
veceras. Trebala si mi odati ovu sablaanu tajnu. Mi nismo
dvije osobe. Mi smo jedno, svako nemocno bez drugog."
"Jon," rece onaf, "ti si mislio da sam ia spijunirahi
nrotiv vas. nisi li?"
Jon je oklijevao. "Za nekoliko erorkih 6asaka."
"Mili Jon! Obecala sam gospodinu Mackenziju jese-na- s,
prije nego sam otiSla iz Toronta, da cu raditi ovo. To
mi se je tfnilo jedinim naCinom na koji sam mogla biti od
koristi. Opasno? Da, naravno. Ali vecina dobra je priba-vljen- a
po visokoj cijeni, i ja sam bila spremna da je pla-ti- m.
Mrziln sam snmu sebe morati spijunirati protiv
svojeg naroda. kad ti vjeruju, pa ih da izdas! Ali na.i
gore od svega jebilo to Sto sam izgubila tebe."
Jonove suze su kvasile njezino lice i nije se uzdao
svoj glas. Napokon je. guseci se. rekao: "Ti si vrlo mila
i vrlo hrabra zona." Prinio je lice k njezinom, dotaifu'
joj obraze, обпе kapke, usne. onda. privukavSi je bliie,
poljubio ju jo na usta dugim, bolnim poljubcem.
"A sad mi kazi," upita on. "tko zna za tebe ?"
"Gospodin Mackenzie, Elias Moore i Josh, koji se je
uporno protivio mojem uplctanju ovo."
"Drugih nema? Sigurni smo, sto se tice Mackenzija
i EHasa. no ipak bi volio da manje osoba zna zato, jer
tvoj 2ivot jc na kocki. Da li je tvoje imo na ikakvom spis-k- u
ili papiru?"
"On mi je rekao da nikada no ce biti."
"Znas li ikoga tko bi mogao sumnjati na tebe?
Ona zadrhta. "Ponckad pomisljam na Rawdona 1
Goodevca." Ona malo poplace i uzdahne. "Uhvacena sam
ovome, Jon, i nema izlaza. Ostavi me."
"Da te ostavim!" On se lngano nasmije. "Ova mor
je minula. Josh je gotov sa svim. Citavi obrazac borbe za
iinlin tinmvn io nmmiipnio ndkad ste se vas dvoje du- -
boko uplcli to. Neuspjeh Duncombeovog ustanka Mac-- 1
Neon, novi univer-zal- ni
iezik
"Si ono si, emiki asJco!" — Uiti
ili ne biti, to je pitanje! Barem гл
Xeo. najnoviji universalni jexik,
Ito ga je, nakon nekoliko decenija
ietralivanja i ek4erimenata, tvo--
rto Jedan Talijan koji livi u Uru- -
xelleeu.
Ovih dana je jedao briselsko po-ilu- mv
isdalo kniieu od 1303 et ra
nk velikog ensiklopedijakog for-mat- a.
Knjiga aadrii rjeinik od 60.
000 rijeci, satim veliku gramatika,
iexieni kura i na kraj dvojetiftiu
fitanku a isabranim Hivima is svje--
tke literature, ali 1 s vec gotovim
tekntovima poalovnih, privatnih i
rak ljubavnih piaama.
KnjiRa je plod nekoliko deceni-j-a
rada jednoa: Talijana, nekos; Ar-tu- ra
Atfandarija, koji sada ima 73
godine, a BosljednjiR 36 godina ii-vo- ta
proveo je u Bnixellesu kao
be)goki driavljanin. Alfandari,
koji do prije nekoliko deeenija
bio "алаИгап!'' espemntiet, vre
mcnoiii se ratodarao torn uaiver--
r e v e o K. — u 1 o n c a n i n
u n
1 i u
k u
u
u
u u
u
i
u
u
o
u
i
u
i
s
u
u u
a i
s a
o
u i
u
—
u
—
u
u
I
so
u i
k
u
ralnom jeziku, otkrivM u njsnu
nil slaiwsti i niz zapreka da on po-tan- e
jezik kojim 6e se, "jednom
u buduenoeti", moci sporeiumij'-л-at- i
HUlvo covjefanttva Alfan-dari
u tome nije bio mm, all za
rasliku 1 drglh reso&ranih ee-peranU- ste,
on nije reslgniraao ele-gn- uo
ramenima, nego se baeio na
ntvaranje novog universalnog je-zik- a.
Njegova knjiga koja je ovih da-na
objavljena u Dnnellesu, plod je
ogromnog truda. Alfandari koji je.
sttdeci po plsanju novinera koji sa
ga posjeuli. tako oroneo od
Htaroeti i napora "da su mail iigle-d- i
da ee doiivjeti univertalnu pob-jed- n
i universalno prihvaeanje svo-g- n
jesika", tvorio je posve nov
sintetaki jesik, kojeme je dao
nasiv Xeo, ooetalom adekvatan, fn
ta rije? inai na tern jesika "nov".
Tvorac Xea Alfandari nije sa
volje eapereitUsMs iftpetilo we
Bis iivih jesik. Гс1м je шјлјкп
Do a n
kenzheotf pokusaja promijenilo ie .sve. Ti 1 Josh ne mo- zete sada pomagati ljude druge zemlje da krenu na na. Ono sto si ucinila mora zauvijek osto,ti tajnom. Cuvena spi-junka
je vederas zavrsila svoju karijeru u snijeznom na-nosu- ."
"Ali, Jon . . . "
"Nego, veceras, tko ce te traziti? Moras li se vratiti a
brvnaru k bolesnom djetetu?"
Ne. Kad sam otisla danas popodne, oni su mislili da
idem kuci. Ja sam umjesto toga otiila na svoje obilaske.
Otac se je neoceklvano vratio u podne i doveo svoju sva-stiku-."
"Dobro je. Sad idem natrag u Blythwood, kako com
obecao tvoj cm ocu, a onda ljubljena, kad se naspavai, a
ja otidjem kuci po disti ves i sveta6no odjelo, vjencat demo
se u Mission crkvi."
Ona uzdahne od srece, onda iznenada poviknel "Ne,
ne, ne mogu. Ima jedna stvar ..." Jon je znao po glasu
da je stvar teske naravi. "Postoji strasan razlog, zbog ko-je- ga te nikada ne mogu zeniti, a ne mogu ti reli zaito."
Jon se uko£i. Odjednom je znao zaSto.
"Zbog Rawdona-,- " гебе on mirno.
"Ali ti ne moze§ znati."
"Ja znam, i to ne 6ini nikakve razlike."
"Ali sestra sum — sum — sumnji — "
"Ne govori to, draga. Kao prvo, ja ne vjerujem da'je
Rawdon ono ucinio. Mozda bi pomoglo da mi kazei ito
znas."
Ona je ostala zabozeknuta na njeBjve rijeii. "On se
zaklinje da to nije udinio. U Yorku jesepas, prije nego
smo otisli, on je popustio i ispri£ao mi. Zaklinje se da su se
on i Morton tukli pesnicama kraj ovdijeg tora, i da je, kad
je jako udario Mortona i oborio ga, sjeo na konja i odja-si-o. On se kune da mu je doviknuo: "To ce te opametiti, i
nau6iti da pristojnije govoris o Francie Winnis. Ona nijo
ono sto ti misliS I Morton so je, kazo on, ustao i otresao
se.
"Ovo se elaze s onim sto sam ja zamisljao," rede Jon
uzbudjeno. "Rawdon je ostavio Ilugha, a Hugh je drugog
jutra pronadjen mrtav u staji s ranom od noza u ledjima.
Da li je Francie bila jedini povod svadje?"
"Cini se da je Morton optuzio Rawdona da namjerno
ocrnjuje Francie, da prouzroci neslogu medju kvekertma,
i da ih ocrni pred vanjskim naseljima. Rawdon je rekao
da je to isprva bilo tacno. ali da se je zaista bio zaljublo u
nju. Zato je bio onako ljut."
"Sto je radio kod Mortona?"
"Goodeve ga je zamolio da se svrati kod Mortona kad
se bude vradao iz Londona s nekim papinma na potpis —
nesto o oduzimanju Hughove zemlje."
"Onda je Goodeve znao da je Rawdon bio tamo?"
"Oh, da. Zato Rawdon mora raditi sve Sto Goodeve
zeli — dak je morao Seniti i Sedley, koju mrzi." s
"Robin, ovo objasn.iava kojesta". Onda joj je rekao
o "putniku" koji je leiao u sjeniku i vidio kad je dovjek
bio uboden, i o dugmetu sa kaputa, i kako je vederas na-sa- o
kaput sa kojeg je dugme bilo otrgnuto. "Znao sam da
Rawdon nijo to u2inio," iecc on. "Vcd sost i pol godina po-kusa- va saznati tko jc.
"A sad, da se rijeJimo te krinke. Skini te teske stvari
koje smetaju pri hodu. Sakrit cemo ih u stogu. Idi cemo
sumskom stazom. To do biti duze, ali bit de neke zastite
od vjetra i manje izgleda da nabaSemo na patrolu."
Korak po korak, milju po milju, oni su si probijali
put kroz sedam milja nanosa. Napokon su ugledali svijet-lasel- a
i Jon je povecao oprez, ali to je bila nod na kojoj
ni milicajci ne bi zelili hodati po vani. Posljednje pola mi-Ij-e,
posreuci kroz sumu iedernog javora, on je nosio Ro-bin.
"Jon," sapne ona, kad se je tamni obris Blythwooda
ukazao pred njima, "da li si ti rodjeni kveker?"
"Da, draga."
"A ipak bi me zenio u engleskoj Mission crkvi?"
. "I drage volje, premda se, kad sam te najprvo za-vol- io.
i dugo vremena poslije. nisam mogao na to odluditi.
Cak da si ti i kvekerka, kvekerska zenidba sporo se oba-vl-ja
i mora dekati na odluke odbora isekte, a ja vise ne du
dekati, da te ne izgubim zauvijek."
"Jon, ako me sekta bude htjela, ia sam odavnc zelila
da budem kvekerka kao tvoj a mama, Matilda, Francie i Se-rena
Minnard."
Jonovo sree zaigra od radosti. Onda ga obuzme za-dovoljs- tvo, koje dak ni opasnost po Josha nije moglo pokr
variti.
Tri dana kasnije, Jonathan Doan je u bijeloj koiulji
i svetadnom smedjem kvekerskom odjelu stajao pred ol-tar- om Mission crkve, na rubu dubokog ponora, i duo svoj
glas, kao da je bio tudji . . . "Ja, Jonathan Doan, uzimljem tebe, Robin Red-fe- rn ... "
Kao u sumaglici je vidio svojeg oca i majku. AH oni
su bili nestvarni. Samo je Robin bila stvarna. Cisto plavilo
njezinih odiju, njezino milo lice obasjano iznutra sredom.
na kojem je sjalo zimsko sunce, upilo je sve drugo iz nje-gove
pamcti.
Ona je bila njegova. Prazne godine su bile proUo.
Rodne godine su bile pred njima. Bog je bio jako dobar.
7ogo(li.snji Talijan stvorio "sintctsUi" jezile
za Koji smalra da cc pobijediti esperanto
Kijccnik "Nea" vec sada ima fiO.000 rijeci!
poliglot, koji te?no govori ilesetak
jesika. Stvarajutfi N'eo Alfandar:
se eluiio, kao sastojinama u kak-vo- m
receptu, elementima iz ravm
sedam jesika (lest iivih i jednog
mrtvog).
MIiao sam za tim da stvorim je-sik
koji ce modi sluiiti svima kao
kompletno sredtvo Israiavanja.
JCeo je umjetni jezik kojim mo-gu
izraiavati i najkomplkiranijo
mfsli podjednako Infyijeri 1 итје-tnlc- i,
poslovni ljudl I pjesnW, no-vina- ri
i lijefnici, 1 to s potpunom
precisnoiSeu i potpunom rnogu-noM- u
nijansiranja. Unataktm,
tome donekle govoH i Jinjenica
da moj jezik Ima vec dosada oko
en.OOO rijeci, a tako je konstruiran
da se mole i dalje bogatiti bes i-ka-kve
smetnje," kale tvorac Xea.
Poliglo Alfandari. rtvara.hK5!
Xeo, posudio je is svakog od lert
Hvfli 1 jednog mrtvog jesika ono
Mo ma je najbolje odgovankK Ta-ke
ee foneUftiost Xea temelji ugla-vno- Ri
na gotovo potpunoj fonetino
ti talijaaskog jesika, kortfeni rl- -
{ )et uzcti su najvpeim dijelom is
latinskoR, vecina izraza useta je
iz francuskog, a iz toga su jet&a
uzeti i takosvani kolokvijalismL
Priloge i vesnike Alfandari je O-zaj- mio
iz njemackog jesika, gra-matif- ka
pravila dijelom is engfaa.
kog, a dijelom is ruskog jesika. I-p- ak
eini se, nije saboravio da j
nekade bio pasionirani espenrntittt
generalnu strukturu Xeo izredk Jo
po uzoru na esperanto!
Alfandari ae sada sprema aa pat
po Evropi, Ameriei, Africi i Asljs,
s namjerom la odrii pmkvanja
o svom jesika i da demonstrira
njegove Mocite prednosti".
Jedan primjerak svoje knjige
poslao je i generalnom nekretari-jat- u
OUX s prijedlogom da ae "po--
kradi na tome da OUX prikvati Km
kao Jedan od svojft stefteaa Jati
kaH.
"Si oao at, emfld &&".
Ovako glaai na Xea paMak gla-sovK- og
Hamleievef; asaaalafla:
Wl ffl at Ш1, te Je pttaajt.