Nase Novine, September 13, 1978

              МаЖiBШVШI ! Г!',L.;MЈ:У;;H:.l'!':'ViAV'-A,;l'-.l;'r.'r,'- H Ill IPf lv,'£Hf.,IuH'i.BJ.(HI'ЛУННЛ1'НЈ1ШЛИН;В„МН 1 8ШРРР lawisi ' l'.VflU -- ' tft"'ti'.:. ".(!. Ii
н:н. ' i. .!' Н'"'н 'ВН'-нг'Н,- .
, . '.. г-н.1',:-
'-н
, .
- " llflMM" UNHIflfllHtl "
.
VI H.' H II n --. i Л V H H If H H f- - n --.. m fjB7 f Ш I I H fU.
; Д,А.Ч --'"1-- !'. "н --:m LB,Hr'H"i,ariw rHvr k'hv ,1 " "V rB'ii шх ш,,ш'ш '" м н '.ii м, i .н.н
(Nastavak sa st. 1)
V. Gacl6, Toronto
P. Dmitrov!6, Toronto
V. Grbid, Toronto
S. i A. Miosic, Toronto
S. i M. Dedl6, Toronto
Arika Nozinic, Toronto
Branko Mihic, Toronto
Toni Ruzl5, Toronto
Stanko Bolf , Toronto
R. Gregoras, Toronto
AIM. Petrovid, Toronto
Z. 2ivojevic, Toronto
J. Stasic, Toronto
I. Mura, Toronto
V. Pesukid, Toronto
K. Kostic, Toronto
M. Gasparovi6, Toronto
Frank Bruce, Hillsburgh, Ont.
A. I J. Gavrilovid, Toronto
N. Glavas, Toronto ,
Grupa Jugoslovena Iz Pittsburgha
Milan J. Pilja, St. Catharines
A. Budlns6ak, Cleveland
Vida Pichler, Pittsburgh, Pa.
T. Nemet, Windsor
B. Siftar, Windsor
D. JurlSid, Windsor
D. Kova6evi6, Windsor
M. Strucelj, Toronto
Ivan Colak, Vancouver
Mate Siaus, Vancouver
Joe Stimac, Schumacher
Joe Glad, Schumacher
W. Kosanovic, Thunder Bay
Vasa Matejevid, Toronto
feko, Oakville, Ont.
N. Peris, Windsor, Ont.
S. Muzdeka, Windsor
Mile Sudar", Windsor &
A. Music, Windsor
; Prijatelj, Windsor
Joseph Gulvezan, Detroit
B. i D. Kukolj, Windsor
S. Slmac, Windsor
Joseph Varga, Sarnia, Ont.
Dan Peris, Port Albernl, B.C.
pfswa
.
Stovano uredniStvo: U pismu
cete na6i cek na $30.00, to je za
obnovu moje pretplate a ostalo
neka ide u korist fonda, u spomen
na pokojnedrugove: Lea Flshera i
Matu Brzovi6a, koji su doprinjeli za
radniCki pokret vise od mnogih i
zasluiuju svako priznanje. Slava
im! S poStovanjem.
Edna Hinich,
B m Milwaukee, Wise.
Slijede6i Citaoci iz Windosra su
prfloiilUi fond za progres:
N. Peris $30.00, S. Muzdeka
$20.00, Mile Sudar $20.00, Ante
Music $10.00, Prijatelj $10.00.
Ovo su pioniri i pomagadi naSe
Stampe od pocetka, koji ce dalje
pomagati dok budu zivi.
S. Muzdeka,
Windsor, Ont.
V
Saljem vam 6ek na $35.00 za
obnovu i fond. Dppada mi' se
mnogo sadrzaj lista. Drugarski
pozdrav svima. Joseph Varga mm Sarnia, Ont.
Saljem vam бек na $2u.00 za ob-novu
pretplate i fond.
Novinu redovito prlmam. Koris-ti- m
priliku. da pozdravlm mog ba-nov- ca
Nikolu Baitica iz Detrolta,
Mich, tfvala mu Sto se je javio, i
vremeje. PetarPaich,
Gary,, Indiana
$200.00
110.00
100.00
100.00
100.00
75.00
60.00
50.00
50.00
50.00
50.00
20.00
20.00
20.00
20.00
20.00
20.00
20.00
10.00
10.00
100.00
30.00
15.00'
5.00
10.00
10.00
10.00
10.00
20.00
100.00
100.00
25.00
10.00
10.00
25.00
50.00
30.00
20.00
20.00
10.00
10.00
25.00
20.00
20.00
20.00
50.00
tako imamo mnogo Makedonaca u
Toronto, vdike kofonije Hrvata i Srba
u Torontu, Hamiltonu i Windsoru, na-sel- je Srba u Niagara Fallsu i naselje
Hrvata u WeSandu, a svo to u provin-ci- ji
Ontario. Slovonci su so takoder
zadrzati u Juznom Ontariru, a naro-cito
oni koji su do§li posltje drugog
svjetskog rata. U drugim vecim ka-nadsk- im
gradovtma, kao 6to su Mon-treal,
Winnipeg, Edmonton, Calgary
Vancouver takoder su so u toj dru-g-oj fozi zadrzcM nasi ljudi, ati no vec
tako masovno ntti po nacionalnoj pri-padno- sti,
promda jo od samih poco-tak- a
postopla jeko koJonija Hrvata u
Winmpegu, zatim Hrvata i Srba u
Vancouveru, gdjo su i danas poznati
nasi ribari.
Unutar tih grupacija bile su stvo-ren- o
razl&ito organizacije i vec
prema opredijeijanosti - poSticko] i
ostaloi - usmpravaJo svoju d©iat-no- st Nsko su, kdonij0, u vozi 8 ttm
gradSa i svojo crkvo,- - pa su Mako-donc- i,
na primjar, organizirani isklju-crv- o
po crkv©nim opcinama. SBcno
je bao i 8 isetjenoom §tampon,
koja so ja dijaiila na naprednu i reak-cionam- u, a takoder jo b3a pokrenuta
potkraj drugog i pocotkom treceg 40]1&.У su vrijemo nostafi i
brojnf ktubovi nasih naprednih iseljo-nik- a.
Napredni dio nasJh"~iielenTka u
Kanacfi imao ]e i svoju stampu, a
dobio ju je 1931. godine, ked je u
Toronto poceo iziaztb' list Borba.
Ova je grupacija uz ostali rad -
Da ste mi zdravo;Saljem
vam $20.00 za obnovu i u
fond. VaS stari predplatnik.
P. Radic
Surrey, B.C.
i Prilaiem Money 'Order za
obnovu i fond lista. Novine
mi se osoblto svldaju, a tako
vjerojatno i drug! 6itaoci
misle. Pozdravljam sve vas u
UredniStvu, kao i sve citao- -
ce.
M. Rukavina
— — Port Colbome, Ont..
Danas kad mi je stigla novina, po
datumu sam vidjela da mi je pret-pla- ta
ve6 istekla, pa vam Saljem
бек na $20.00 za obnovu i fond.
Izvinjavam se za veliki zaka§njenje
u ispunjavanju moje duznosti pre-ma
listu, nastojat cu da se to viSe
ne dogada. Mnogo volim da 6itam
na3 list. Mnogo pozdrava svima u
uredu i sve najbolje.
D. Tomlin
„„.r, Downsview, Ont.
, Saljem vam 6ek na $20.00 za
moju godiSnju obnovu i fond lista.
Drugarski pozdrav.
Helen Majnaric
Stoney Creek, Ont.
Profile "godine uplatio sam dvije
pretplate za Jugoslaviju, svaka na
pet godina. PoSto je tada pretplata
godlSnja bila $12.00 a sada je
) $15.00, Saljem vam $30.00 kao na-dopl- atu
pretplate i $20.00 u fond
lista. Mnogo pozdrava svima u
uredniStvu i svim 6itaocima novina.
Don Peris __ Port Albernl, B.C.
EBB И5Ј
Mjeseca juna iziazi moja pretpla-ta.
Saljem vam 6ek na $12.00 za
pretplatu
Nalazim se u stara6kom domu.
Star sam. 84 godine i sam od Jugo-slovena
ovdje. Jedini razgovor m
je 6itanje "NaSih novina". LoSeg
sam zdravlja. Primite mnogo srda-6nj- h
pozdrava.
, Paul Gomercid
Hearst, Ont.
№м1ШЊ&
svoju' kuHumo-drustven- u djslatnost - bila i opcenito engaztrana u ka-nadsk- om
javnom zrvotu. Ovi nasj
IjudftaEo ucestvuju u borbi za osm-van- je
radnitkih stndikata, i to jo§ u
najnepovo)jnije vrijemo, u doba ve-ii- ke
ekonomske' krize. Kako je sve-stra- no
bilo njihovo zalaganje, vidi se
i iz toga-st- o je 71 nas iseijenik iz
Kanade otiiao kao dobrovoijac u
spaniolski gradanski rat, u kojem ih
je 13 poginulo.
U vrijeme drugog svjetskog rata
nasi su se ljudi, oxupjjeni oko na-pred- ne
stampe, zalagali za priznava-nj- e
partizanske borbe u Dugosleviji,
za njezino pravilno tumacenje, a
jedna grupa ovih aktivista cak je sti-gla
u partizane. Tri nasa iseljenika iz
Kanade sacinjavala su i prethodnicu
prvo saveznicke vojne misije na oslo-bodeno- m
podru£ja Zavrsetkom rata
nasi iz Kanade ponovo su se istakli
u organiziranju, skupljanju i slanju
pomoci porusenoj domovmi, a neko-lik-o
hiljada № se vratilo u domovinu
1947. i 1948. godine.
Poslijerafni iseljenicl
Nekako u ovo vrijeme. a narodito
1949. godine, pocJnje treca faza use
jjavanja nasii ljudi uKanadu. No, ti
prvi ooiijed "b su sarofikog' sa-8ta-va, Me su to razne izbjegbce i
prebjegfice, kao i 8udk)nici razfiditih
protunarodnih voinih formacia u
zemln u toku rata, lako su mnogi dje-lova- H
itetno, bilo je i onih ko su se
postepeno kretafi u pozHhmom
pravcu, a narocito posHje amnestije
iz 1962. godme.
Sezdesete godine su pak ozna-du- e
i najnoviju tazu useijavanja na§№
ljudi u Kanadu. Rristizefi su u mnogo
vecem broju, pa se smatra da ih da-na- 8
fana oko 300.000. 1 kao i prije, naj-vi- se
in je u juznom Ontarlju, a ra-cu- na
se da nekih 110.000 otpada
samo na Toronto i okoficu. Ovi novi
doseljenici nastanffi su se, za razlicu
od predratnih, i u mjestMna kao sto
su St Catharines, Kitchener i Lon-don,
a u prva dva grade narocito
ima mnogo Stovenaca. Vecina njih je
doila rodbtnskim vezama, tj. direkt-ni- m
useljavanjem, a dio cine oni koji
su boravili na pnvremenom radu u
Evropi i odhjcHi da se preseie u Ka-nadu
(kao i u Sjedinjene Driavo).
No, buduci da se ovaj put radiJo o
smjeni generacija - u jednom zai-st- a
vecem razmaku useijavanja ~
nije Шо uspostavljanja nekih cvrscih
veza izmedu starih i novih. To je sva-kak- o
gSovni raziog §to su novodosii
mozda malo predugo zivieli rastr-kan- o
i tek se u zadnjih nekotiko go-dina
poceli okupijatj, udruzivati i
dru8tveno djotovati. Po uzoru na naj-stari- je
udruzenje Bratstvo i je-dinst- vo
u Torontu, osnovana su u
veoma kratko vrijeme i druga, i to u
Hamiltonu, Kitcheneru, Londonu, pa
u Sautt Ste. Marie i Wmnipegu.
U Torontu danas, osim4spomenu-tog- ,
postoje jos i napredna drustva
Mushmana iz 3ugoslavije, Cmogo-rac- a,
pa Udruzenje zena Majka i di-jet- e,
Udruzenje Nikola Teste, a
posljednja dva udruzenja vode i
skote za jugoslavenske jezike. Skole
rade uspjesno, a broj ucenika se
svako godine povecava. Osim toga
u Torontu, Kitcheneru, Londonu"
Hamiltonu, Windsoru, Montrealu i
Wmnipegu postoje i nogometni klu-bov- i, a pri mnodm drustvima i sahov-s-ki
klubovi, foLklorni ansambli i, kao
sto.se vidi, nijedna grana kuriumo-druitveno- g
zrvota nije zapostav-ijen- a.
Zatim jo§ postoje brojna drustva
Stovenaca, gotovo u svim gradovima
kojesmo dosed spomenuli, a posje-duj- u
domove, zemljista za izlote,
nogometne momcadi, a neka su ot-von- la
i dopunske §kole za slovenski
jezik. V
Dvije pak veoma jake make-dons- ke
crkvene opcine postoje u
Torontu i Hamiltonu, a imaju clanova
i suradnika i u okoSnim mjestima.
Oni takoder njeguju narodnu kutturu,
pa tako u Torontu pri Ujedtnjenim
Makedoncima postoji foiklomi an-sam- bi
Makedonke „ jedan od naj-stari- jih
i najpoznatijih ansambla te
vrste koji su'osnovali poslijeratni do-seljenici.
Pocetkom 1978. pri istoj je
organizaciji osnovan jos jedan an-sam- bl,
nazvan Uinden. Jedino u
Montrealu i Vancouveru jos nema
nekog veceg organiziranja i djelova-m- a
mlcdih iseljenHca, tzv. novodoslih.
Sva spomenuta drustva odrzavaju
p&nike i zabave, a jedan piknik iii
zabavu upriScuai u povodu nekog
datuma (рспзјсебсе Dana Repu-b§ke- ). Drustva iz juznog Ontcrija odr-zavaju
pocetkom svakog srpnja
Quia) Jugoslavensko-kanadsk-i dan,
cimo se prostevljaju dan kanedskog
ujedmjenp (Canada Day) i srpnjski
ustanct naroda 3ugoslavio.
U vecmi gradava postoje radio-klu-bo- vi
i tetevizijski programi. privatni Ш
u sktopu nekog drustva, koji su ko
risni i pozdjni er nastoje upotpuniti
stanovrtu prazninu u zivotu iseije-nik- a.
Ekstremisti
Bcstremisticko-teroristw- kj etementi
postoje i djeluju unutar raznih nacio-nalistick- ih
organizacija, narocito
hrvatskih i srpskih, kojth ima po cije-l-oj
Kanadi, a neke postoje jos od
samih pocetaka. Razlrka je jeoho u
tome sto su se takve orgamzacije u
posfijeratnjm godinama popunjavate
nepnjateljima Jugoslavije, pocevsi
od aktivnih ucesnika u nenarodnoj
raboti tokom NOB--a do. raznih avan-turist- a,
usijanih glaya i drugih nakaza
koji su izabrafi nasilje za zrvotni put,
pa u torn smjeru i djeluju, kako
drugdje po svijetu tako i u Kanadi
Najvise je nacionaKsta i sovmista,
pa ujedno i terorista, u Torontu, Ha-miltonu
i Vancouveru. Ovo navodmoo
na temeiju cinjenica sto je baS u om
mjestima posebno bSa izrazena kam-pan-ja
procV naprednih i rockrfjubivih
Jugoslavena. U nekoWco zadnjih go-dina
nijedna projugoslavenska orga-nizacija
nije bla postedena, a naj-ve- cu
stetu su pretrpjete Nase no-vin- e,
najbroinija i neidjelotvorra'ja
ustanova nasih napredrwi ljudi i rodo-Ijub- a
u Kanadi
Nakne, potkraj 1976. godine zapa-Ijen- a
je zgrada Nasih novina u To-rontu.
Iste veceri je podmetnut po-z- ar
u 3ugoslavenskom domu u Hamil-tonu,
nekih 65 kSometara jugoza-padn- o.
Pola godine prije porusen je
nadgrobni spomenifc Wdiamu 3o-nes- u,
veSkom prijateiju 3ugoslavena i
prvom clanu saveznicke vojne misije
pri snagama NOV i POI Spomenik
su podigfi nasi iselienici iz Ontarija i
drugih pokrajma. Na njegovu imanju
na Weflandportu, koje je nazvao Bel-grade
Farms, vise od dvadeset go-dina
se odiiavao tradicionalni piknik,
]ugoslavensko-kanads- ki dan, koji je
iz godine u godinu sve veci, i to je
smetalo nepnjateiju, pa je oskvmuo
ovaj svima nema dragi grob.
Wl i stari kraj
U zivotu svakog iseljenika vjecna
je ceznja za zavtcajom, neka tiha
tuga, pa covjek tako visi negdje
izmedu dva svijeta, izmedu stvamo-st-i
i maste. Stoga se i medu nasim
iseljenicima u Kanadi svakodnevno
razgovara o starom kraju, zavicaju.
Ali ne samo sto razgovaraju i mi-sle
o njemu, vec ga i posjecuju, i to
sve vise. Do prije dvanaestak godina
to su rjede bum, ali otkako se zracni
saobracaj razgranao. otkako su uve-de- na
carter-putovanj- a, ljudi idu kuci
sve desce, u svako doba godine.
Dodu da posjete rodbsnu i pnjatelje,
dajobidu svoja sela i sokake, da
kupe k-akaiv dsauvennaikron— pdojevHra6tkdaomo-vjmo-se
dugo o svemu razgovaraju i mastaju
onovom posjetu
Kao i drugdje u svijetu, nasi su
ljudi u Kanadi u 99 posto slucajeva
r-adnbicilio —da msareljivtia, mvorijnedanlaizei priznati privre-men- o
ili zastamo. Svojim redom pri- -
donose napretku te zomljo, a cilj jo
njihova sveukupnoa rada da budu
dobri Kanodani, da ostanu dobri
3ugoslaveni i da tako postanu most
pnjateljstva i surodnje izmedu ovo
dvije zomljo.