Nase Novine, September 13, 1978

              Pred пата je vellkl dogadaj:
proslava Kanadsko-jugosloven-sk- og dana. Sta i kollko, znamo o
najvedoj kanadsko-jugoslovensk- oj
manifestaciji? 0 njenom znadaju I
nameni? Kako su iekle ovogodiS-nj- e
prlpreme? Kollko ljudi je uklju-беп- о
u organizaciju proslave? Sta
обвкијвто od ovogodiSnje mani-festacij- e? Sta nam pruza novo u
odnosu na prethodne godlne? Kak-v- o
Iskustvo i pouke de ostaviti u
nasledstvo Odboru za pripremanje
idude proslave?
Na ova i joS neka pitanja odgo-vori- o
nam je Marjan Kruzid, pred-sjedn- ik
Odbora za proslavu. On je
prvo objasnio znadaj ove manifes-tacij- e
i u najkradim crtama izneo
njen istorijat:
"Kanadsko-jugoslavens- ki dan je
naS doprinos u formiranju kanad-sk- e
tradicije I kulture ugradlvaniem
nasih etnidkih i kulturnih vrijedno-st- l
u mozaik kanadske kulture.
"Ovakve proslave odrza vamo pre-ko]
trideset godina — od 1947. U
pojdetku to je bilo zasnovano na
famitijarnoj bazi — sa majorom
Jones I gospodom Jones. Na prvo}
prpslavl odrzanoj na "Beograd" far--mi bilo nas je dvadesetak. Vellka
hovost je Sto od ove godlne preki-dam-o
tradlciju proslavljanja na
"Beograd" farmi. Jedan od razloga
je uvldavnost prema gospodl Jo-nes,
koja nlje viSe mlada I teSko
moie da izdril dvodnevnu vrevu
veselja I muzike pored svoje кибе,
pa dak I u kudi. A drugl, Jos' vaznljf
razlog je vellka udaljenost I nepri-stupadno- st
"Beograd" farme od
vedine centara naSih druStava I
ljudl. Blli smo prlslljeni da potrail-m- o
mjosto sa prlkladnfjlm geo-grafskl- m
poloiajem za ovako vellku
prlredbu.
"Moida se jednog dana, ako
budeslogelsrede, nademo — ova-ko
sloznl — na naSem vlastitom
zemljiStu, pod krovom naSeg zaje-dnldk- og
doma".
JBB Лшш
Published very Wednesday by- - .
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario
Telephone: 991-801- 8, Area Code 41 б
Urednl-k'- Editor
Anton Koslelac
' Tehnlfiko obllkovanje — Technical assembly
Graphic Line, Toronto
Second Class Mall Registration No. 0376
Pretplata: $1 5.00 gpdlSno, pojedlnl prlmjerak 40 centl.
avlonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godline,
redovnom poStom (u kuvortl) $25.00 godlftnjo,
Noviano doznako samo Cokom I pofltanskom (III
bankovnom) doznaclcom (Monoy Order) na Ime lista
("Na9e novlno") III Izdavaca (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription' $15.00 par year, single copy 40 cents,
Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 per year.
Advertising, rates on request.
Mono should bo sent by cheque or Monoy Ordor
In name of "NaSe novlno" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisanl Clsncl sadrze misijonje njihovlh autora.
Rukoplal so no vracaju.
"№6e no vine" su nasljodnlk,- - u Kanadl: "Jedlnstva",
"Novostl", "Srpskog Qlusnfka", "Edlnostl", "Slobodne
Mlsll" I "Borbe", u Sjed. Driavama: "Narodnog
Qlasnika" I llatova kojl su mu prelhodlll.
SSk
Zatim je predsednik Odbora
oplsao kako su se odvijale prlpre-me
podev od trazenja novog zem-IjiSt- a:
"Imall smo poteSkoda da prona-dem- o
zemljiSte koje bl moglo da
priml preko deset hlljada ljudl I tu
nam je u posljednjem momentu, na
mjesec dana pred proslavu, IzaSIa
u susret uprava grade Mississauga
I dala adekvatno zemljiSte koje
moze da prlmf 6ak petnaest hlljada
ljudi. Imall smo poteSkoda takoder
u usaglaSavanju mfSljenja I prlstu-p- a
radu. Te§ko je postidi suglas-nos- t
u nadinu rada tollkog broja
drustava I pojedinaca, narodito
zbog toga sto je za svo novo
mjesto, a nitko nlje poznavao prili-k-e
i mogudnosti novog mjesta.
Zapravo, ovaj odbor je робео sveiz
podetka. Malo nam vrijedi ranlje
iskustvo.
"Zbog svih tin promjena I novo-tarij- a,
Odbor za proslavu je bio pri-mor- an da se sastaje svakog detvrt-k- a
u posljednja dva mjeseca. Veliki
teret u tome je podnlo sekretar
Odbora, Vladislav Gacid — Pe§a
time Sto je svoju kudu stavio na
raspolaganje za rad Odbora, I Sto je
cijelo vrijeme vodio габипа da pos-to- ji
povezanost u radu izmedu svih
dlanova Odbora. Prlznanje I zahval-no- st
treba odati i svlm drugim 61a-novi- ma Odbora kojlsu redovno pri-sustvov- all
sjednicama, narodito
onima kojl su putovall Iz drugih
mjesta".
Interesovalo nas Je kako je osno-va- n
ovogodi&njl Odbor za proslavu.
Predsednik Kruzld je nastojao da
njegovo izlaganje pruil jasnu sllku
o tome:
"Na sjednfel od 16. aprila skupill
su se predstavnlci sedamnaest
organizacija I druStava I Izabran je
odbor od petnaest dlanova. Vreme-no- m
se ovaj odbor Slrio I dopunja-va- o,
prema potrebl. Cijelo vrijeme
je pozivao ostala druBtva da se
pridruze organiziranju proslave.
Vrata su zalsta bila otvorena I poje-dinci- ma
i dru§tvima.'Rezultatf "ot-voren- og
kruga" — da tako kazom
— bill su Sto smo u toku rada stal-n- o
dobijall novo 6lanove, kako
pojedlnce, tako I druStva. I danas
imamo 49 (ietrdeset devet) dru§-tav- a
Iz Kanade I Sjedlnjenih Drza-v- a,
koja sudjotuju u radu. U6eS6e-druStav- a
je zasnovano na dobro-voljn- oj
osnovl i sporazumu da se
nikome ne oduzima Identitet. Sva
ta druStva su nosiocl naSe baStine
iz domena kulture, umjetnosti,
sporta, folklornog bogatstva".
O sadrzaju ovogodlsnjeg progra-m- a,
o novlm I origlnalnim Idejama
uneiim kako u program, tako I u
celokupni dun proslave, predsed-nik
Kruzid je rekao:
"Prije svega, akcenat je na pros-la- vi
Dana kanadske nezavlsnosti. A
proslava ima karakter festivala u
trajanju od puna dva dana.
"Najveda novlna u ovogodi§njem
programu festivala je Sto su zas-tuplje- no
obje kulture: kanadska I
jugoslayenska. To isto se odnosi i
na sport. Program je veoma bogat.
Ve6 je odStampan, zajedno se ma--
~ POCASNI pokroviteu proslave
MRS. HELEN JONES, SUPRUQA POK.
MAJOR A VILLI AM JONESA.
pom novog mjesta odrzavanja fes-tivala.
Imat cemo goste iz Jugosla-vij- e,
vokalne
. soliste, folklorne i
muzitke grupe iz Kanade i Sjedi-njeni- h
Drzava I muzitke ansamble
drugih etnidklh grupa iz Kanade,
pa 6ak i domorodaca — Indijanaca.
"Predvidjeli smo I umjetnidku
Izlozbu u jednom od paviljona, na
kojoj 6e bit! zastupljeni radovi
jugoslavensklh I kanadskih slikara.
"Sportskih aktivnosti 6e biti u
toku obadva dana. U turnlru u veli-ko- m
nogometu udestvovat 6e osam
timova, pobjednfka u ontarijskim I
kebeSkim ligama. Predvideno je da
ubudude svake godlne imamo no-gome- tni
i Sahovski turnlr.
"Ove godlne smo imali sredu da
jedan od naSih Sahovskih klubova
"Svetozar Gligorid" iz Hamiltona,
organlzlra otvoreno prvenstvo Ka-nade
u Sahu. Taj klub je inade u
naSem odboru, pa 6e se postarati
da na naSu proslavu poSalje jugo-slavons- ke
I internacionalne maj-sto- re
i velemajstore u Sahu, radl
igranja simultanke.
"Blrat 6e se takoder "Miss ka-nadsko-jugoslave-nskog
prijatelj-stva- ".
Kandidatkinje 6e se prljavlji-va- ti
na sam dan proslave ove prve
godlne, a idudih godina 6e svako
druStvo modi da prljavi svoju kan-dldatkin- ju,
ranije Izabranu, pa tako
mole da se dogodl da se na pozor-nl- ci
pojavi pedeset I viSe lljeplh
djevojaka koje ieie da se takmlde
za "Miss kanadsko-jugoslavensko- g
prijateljstva".
"U nogometnom turnlru slljede-6i-h
godina sve viSe ce udestvovati i
kanadski timovi ukoliko se u utak-mica- ma sa jugoslavenskim timovi-m- a
budu dobro plasirali. Ovaj
odbor podrzava u principu akciju
osnivanja Kanadsko-jugoslavensk- e
lige u nogometu, kao i gostovanje
u Jugoslaviji najbofjeg tlma".
Marjan Kruzid je zatim nabrojao
joS neke akclje koje je ovogodiSnjt
odbor za proslavu podrzao, kao I
one u perspektivi koje de bududi
odbori podrzavati.
"NaS odbor narodito de stlmuli-ra- ti
i podrzavati kulturnu razmjenu
izmedu Kanade I Jugoslavije. Ove
godlne prvi put jedan muzldki sas-ta- v
Iz Kanade — Toronto Junior
Tamburitza — de gostovati u Jugo-slaviji.
Nastojat demo koliko god
budemo mogli da ubudude I druge
umjetnidke skupine, medu kojima
su mnoge i clanice naseg odbora,
odlaze u Jugoslaviju na turneje,
preko Matica iseljenika.
"Takoder podrzavamo, a to demo
dinitl I u budude, pobratimljenje
kanadskih i jugoslavensklh grado-v- a,
kao Sto su zbratimljeni Brant-for- d
I Osijek.
"Ove godine smo podrzali akciju
Matice iseljenika Beograda u vezi
udeSda naSe omladine na radnoj
akciji Beograd 78. Delegirali smo
dlana naSeg odbora da to sprovede
u djelo".
Predsednik Kruzid je ovako obja-snio
bitne promene u organizaciji
proslave:
"OvogodiSnji odbor za proslavu
Kanadsko-jugoslavensko- g dana je
postao stalni odbor kojl de se pro-Siriv- ati
i popunjavati prema potre-b- i,
s tim Sto de u toku cijele godine
nastojati da sve poslove i pripreme
obavi na vrijeme, kao Sto su kon-tak- ti
sa Sekretarijatom za drzavne
poslove, Ministarstvom i drugim
ustanovama za multikulturu, sa
raznim etnidkim grupama i ustano-vama
u Kanadi, koordiniranje aktiv-nosti
sa svim jugoslavenskim drus-tvim- a,
bez obzira na nacionalnost i
ostalo. Ved ove godine radom
naSeg odbora obuhvadene su sve
jugoslavenske nacionalnosti: srp-sk- a,
hrvatska, makedonska, crno-gorsk- a,
slovenska, pa dak i alban-sk- a
po prvi put.
"Predvidamo da se s vremenom
ustanovi stalpi odbor koji de
usmjeravati pravilno kulturne, spo-rtsk- e
I druge aktivnosti. Takav
odbor bi istupao u ime svih nas
gdje god je to potrebno i posredo-va- o
bi u ostvarenju Sto efikasnije
suradnje I kulturne razmjene izme-du
naSe dvije domovine".
"OvogodiSnji odbor je donio
odluku da de se svake godine birati
pokrovitelj naSe proslave, a to
mora biti Kanadanin zasluzan za
jadanje prijateljstva izmedu naSe
dvije domovine. Za prvog pokrovi-telj- a
izabrana je Mrs. Helen Jones.
"Suradnja sa Maticama iselje-nika
Jugoslavije ove godine je
takoder mnogo efikasnija i na
viSem nivou. Ostvarena je direktna
komunikacija Izmedu Koordinacio-no- g
odbora Matica iseljenika Ju-goslavije
(KOMIJ-a- ) i Odbora za
proslavu Kanadsko-jugoslavensko- g
dana i taj nadin rada 6e se
primjenjivati i ubudude".
Poslednje pitanja upudeno pred-sednik- u
Odbora za proslavu Ka-nadsko-jugoslove-nskog
dana od-nosi- lo se na preporuke I koriSdenje
dosadaSnjeg iskustva u bududem
radu:
"Jedan od glavnih nedostataka u
radu sadaSnjeg odbora je Sto zbog
kratkode vremena i neznanja gdje
de se odrzati festival, nismo uspjeli
da prodremo u kanadsku javnost
koliko je to zahtjevala Sirina i vaz-no- st
ove manifestacije. Zato dajem
preporuku u moje lidno ime, a
mislim da izrazavam i miSljenje
cijelog odbora, da odbor za idudu
proslavu Kanadsko-jugoslavensk- og dana podne sa radom i pripre-mam- a
na vrijeme, kako bi efikas-nije
I uspjeSnije ispunio svoj zada-ta- k.
NaSe pozitivno iskustvo koje
zelimo da prenesemo bududem
odboru je da nastavi rad na
principu kolektjvnog odludivanja.
Mi uvazavamo miSljenja pojedina-ca,
ali sve odluke donoslmo u zaje-dnidk- oj
suglasnosti".
(Razgovor obavila
Katarina Kostit)