000530 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
BTRANA 2 NOVOSTI utorak 13 novembra 1945 NOVOSTI GOVOR MARŠALA TITA Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language POVRAĆENin OFICIRIMA Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Eegistered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP ADRESA: 205 Adelaide St W Toronto 1 Ontario t Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju Prste k sebi od Kine Izvještaji da će se američke vojne sile do 5 decembra po-vući iz Sjeverne Kine nisu niti najmanje ublažili ogorčenost američkog naroda protiv intervencije Stvarno ogorčenost se povećala kad je američka mornarica otvorila vatru protiv kine-skih patriota Radio vijesti iz Yenana prijestoljnice narodnih vlasti pod vodstvom komunista donašaju imena dane i mjesta gdje se Amerikanci otvoreno upliću u poslove kineskog naroda Kad Yenan tako javlja onda se nemože dobiti drukčiji dojam doli da će se borbe u Sjeverno) Kini još vise zaoštriti nepovuče li Amerika svoje oružane sile sa teritorija Već tjednima je bilo jasno da američka politika naoružavanja i prevažanje trupa centralne vlade Chiang Kai-shek- a na američkim transportima i onda patroliranja lučkih gradova u Sjevernoj Kini po ameri-čkim aeroplanima dovodi do ozbiljne situacije To što se danas dogadja u Sjevernoj Kini je neoprostiv zlo-čin protiv kineskog naroda je uvreda narodima drugih savez-ničkih zemalja Intervencija se mora obustaviti Otvaranje vatre na kineske patriote mora prestati i to odmah Spor izmedju centralne vlade i komunista nije takve nara-vi da ga oni sami nebi mogli rješiti Još na 10 oktobra stvoren je sporazum izmedju Koumitanga i komunista da se pitanje tko će vladati u Sjevernoj Kini podnese na konferenciju politi-čkog vijeća svih kineskih partija Usprkos tog sporazuma Chiang Kai-she- k osokoljen prisustvom američkih vojnih sila nastoji oružanom silom preuzeti željeznice i glavne gradove u Sjevernoj Kini odsjeći tako komunističke sile od svake moguć-nosti transportacije i ishrane svog pučanstva Chiang Kai-she- k se pri tome služi ne samo prisustvom i pomoću američkih voj-nih sila nego i nerazoružanim japanskim trupama i služničkom vojskom koja je kioz cijele vrijeme rata bila na strani Japanaca Tako eto danas Sjedinjene Države čine prema Kini ono što su Britanci i britanske trupe činile prema Grčkoj kad se grčki narod odupirao protiv grčke reakcije da ponovno zauzme vlast Ona ista politika koju je Churchill još prije godinu dana pro-vodio prema Grčkoj danas se obnavlja po američkoj vladi prema Kini — samo na mnogo širom opsegu Sve se to čini usprkos činjenicom što je predsjednik Truman obećao da se Sjedinjene Države neće miješati u tudje poslove i da ni jednom narodu neće silom nametnuti vlasti Ozbiljnosti situacije u Sjevernoj Kini pridodana je i jedna druga neugodna pojava na Dalekom Istoku Nedavno je Chiang Kai-she- k otpremio korejske političare koji su živjeli u Chung-king- u rekavši im da se "bore" za nezavisnost Koreje Iz toga se može zaključiti samo to da se iz Koreje misli istisnuti Sov-jetski Savez koji narodu Koreje jamči punu slobodu biranja i odlučivanja svoje buduće sudbine Prisustvo Sovjetskog Save-za u Koreji je jamstvo za narode da će narod Koreje dobiti priliku da sam odluči o svojoj sudbini ali i strah kineskim feu-dalnim vlastodršcima koji se te narodne odluke boje "Za to — kaže Chiang Kai-she- k — podjite tamo i borite se za "neza-visnost" — drugim riječima boriti se za vlast Sjeverna Kina i Koreja postaju tako baza za politiku koja nije uperena samo protiv naroda tih krajeva nego i protiv Sov-jetskog Saveza jasno je i to da se pomoću ovakve politike ne-može očistiti Japance i spriječiti ih od ponovne ratne pustolovi-ne na Dalekom Istoku U Kini se nesmije opetovati ono što se dogodilo u Grčkoj ili još točnije što se dogodilo u Španiji Američki narod dužan je odlučno ustati protiv intervencije u Sjevernoj Kini i protiv otvaranja vatre na kineski narod koji ima pravo kao i svi drugi narodi da si sam uredjuje svoje po-slove bez uplitanja stranih sila Konačno ovakvo uplitanje u poslove drugih naroda od strane Amerike i Velike Britanije svodi se na kršenje svih dosa-dašnjih zaključaka velikih saveznika To su pitanja koja dovo-de u pitanje jedinstvo i slogu medju velikom trojicom Bozo pao pod stečaj - kapitulirao "Glas Kanadskih Srba" kojemu je kroz jedanaest godina bio urednik poznati petokolonaš iz Toronta Bozo Marković pao je pod stečaj — ili kako bi naši ljudi rekli — propao je Propao je Hitler Mussolini Hirohito Draža i cijeli lanac narodnih ne-prijatelja i izdajnika pak nije čudo da je i Bozi došla zadnja Pao je pod stečaj za to jer nema više jugoslavenskih dinara ni engleskih lira koje je primao iz dispozicionog fonda raznih protu-narodni- h jugoslavenskih režima Prodao je to svoje stovarište gnjeva i pro-fašistič- ke aktiv-nosti Srpskoj Narodnoj Obrani u Vindsoru U stvari promjena se sastoji tek u imenu "gospodara" dok će list i dalje nastaviti anti-narodno- m i pro-faiističko- m stazom Fotić Srpska Narodna Obrana i ostali neprijatelji nove Jugoslavije i progresa čovje-čanstva biti će od sada vlasnici i izdavači lista — a "siroma" Bolo će natrag na škare Put kojim je Bozo putovao sa svojim listom sa kojim je pokušao zavarati srpski narod u Kanadi doveo ga je do pro-valije Na tom putu ostao je sam skoro osamljen jer ga srpski radnik i seljak nije htjeo slijediti nije mu htjeo pomagati već ga je radje pustio da propadne nego da mu sramoti ime i osje-ćaje A on (Srbin i Srpkinja) krenuo je drugim narodnim pu-tom putom bratstva i jedinstva sa Hrvatom Slovencem Mcce-donce- m i ostalim narodima današnje nove Jugoslavije u bolju budućnost u sreću i blagostanje za koju sreću i bratstvo je pak) preko jednog milijuna i pol naših najboljih sinova u Jugo-slaviji Sve što je trulo pada i nestaje u današnjem društvu pak je tu tešku istinu osjetio i "Glas Kanadskih Srba" pod Božinom upravom Večnaja pamjatt JUGOSLAVENSKA VOJSKA NEĆE SLUŽIT ZA POTLAĆIVANJE NARODA NEGO ZA OBRANU NARODNE SLOBODE I NEZAVISNOST Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Pred nekoliko dana mar-šal Tito je otišao u Zemun gdje je posjetio oficire koji su se pov-ratili iz njemačkih zarobljeničkih logora Tom prilikom maršal Tito je održao govor u kojem je rekao: Drugovi oficiri! Vi ste se pov-ratili iz zarobljeništva gdje ste pokazali lojalnost svojem narodu i svojoj zemlji koja se protiv ne-prijatelja borila na život i smrt Reći ću vam koji ste bili zaroblje-ni da nema razlike izmedju vas i naših vojnika koji su se ovdje bo-rili Vi ste bili zarobljeni Nije vaša krivnja što je bilo izdajnika koji nisu mogli i u većini slučaje-va nisu htjeli braniti svoju domo vinu kada je bila napadnuta po Ni jemcima Talijanima Madjarima 1 drugim neprijateljskim silama Vi znate kakva je tada bila situacija Znate u glavnome što se poslije toga dogodilo u Jugoslaviji 2elim vas u kratko podsjetiti o onim časovima 1941 godine kada su neprijateljske horde zauzele našu zemlju razoružale ju i lišile ju snage njezinog otpora Daš u tim časovima naši su narodi odlu-čili preuzeti svoju sudbinu u vla-stite ruke Snaga naše zemlje le-žala je i leži u našem narodu U 1941 godini bilo je l takvih ljudi koji su se grupisali ali ne prijatelju nisu pružili otpor Naj-važniji od njih bio je Draža Mihaj-lović- " Drugovi oficiri ja sam nje-ga posjetio 1941 i snjime razgo varao Išao sam k njemu kad smo već razvili široke operacije protiv jakih neprijateljskih sila u večem dijelu zapadne Srbije U onim da-nima nismo pravili razlike izmedju četnika i nas Mi smo tada govo-rili: Oni koji žele ići četnicima neka idu oni koji se žele boriti na strani partizana neka se prik-ljuče k nama Ali četnici su govo-rili da oni koji se priključe njima morat će se boriti protiv partiza na Ima još uvjek ljudi preko grani ce koji čak još i sada govore da je Mihajlović prvi otišao u šumu Da istina je Draža Mihajlović je prvi otišao u šumu dok smo mi ostali u gradovima i borili se ta-mo gdje je neprijatelj imao snaž-ne sile Razlika medju nama je to da dok je Draža Mihajlović otišao u šumu gdje se sakrio mi smo započeli operacijama protiv nepri-jateljskih sila četnici su govorili da "dok su Nijemci zauzeli Fran-cusku i Ćehoslovačku preko jedne noći nije se ni Srbima vrijedno odupiratl jer će nas potpuno un-ištiti" Protivno tome mi smo uv-jek podvlačili da se srpski narod morao odupiratl i boriti protiv Ni-jemaca kao i protiv drugih Inva-zor- a Mi nismo u tome uspjeli uvjeriti Mihajlovića i njegove četnike Kasnije sam doznao nekoliko da-na nakon našeg razgovora da je Mihajlović primio gestapo agente koji su predstavljali njemačku ko-mandu Da sam to prije znao na-ravs- ki nebi bio išao k njemu na Piše: Boris Sergejev Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Stotine hiljada Crvenoar-mejaca vraća se u gradjanski ži-vot gdje će nastaviti mirnim ra-dom na daljnjoj izgradnji svoje domovine Sovjetski narodi povra-ćen- e vojnike dočekuju sa najve-ćom pažnjom i radošću Skrb za demobilizirane vojnike to je je-dna od najvećih zadaća u Sovjet-skom Savezu Vraćajući se mir-nom životu sovjetski vojnici nisu zabrinuti za svoju budućnost ne njima ne prijeti besposlica glad i nesiguran život Država lm ga-rantira onaj isti posao i onaj isti zanat na kojem su radili kad su bili pozvani u vojsku Vojnici primaju novčanu pomoć dobivaju privilegije naročito u stanovima koji su snabdjeveni go-rivom stavlja im se na raspolaga-nje zajam za kupovanje pokućstva i drugih kućnih potreba Organi-ziranje života povraćenim vojnici-ma u Sovjetskom Savezu nije nji-hova privatna stvar nego stvar države i svih državnih uprava Zakon o zemlji kaže da se ratnim veteranima omogući takav život u nacionalnoj ekonomiji kako će najviše koristiti sebi i svojoj do-movini U tvornicama radionicama ta-lionicama transportima i u svim granama nacionalne ekonomije koja je proizvodila za rat uposlu- - razgovor Govoreći dalje maršal Tito je nastat io: Nakon su partizani os-lobodili veći dio teritorija do San-džaka opet sam posjetio Dražu Mihajlovića Draževci su se borili protiv nas Pokušao sam još jed-nom da barem spriječim bratoubi-lački rat i nagovorim Dražu da se ne priključuje Nijemcima Ni-sam tada znao da se je on već priključio Obećao sam mu poslati 25000 omota municije i 500 puša-ka od naših zaliha ako obeća da se neće boriti protiv nas i ako će se držati postrani od Nijemaca On se time složio ali brzo zatim čet-nici su napali na partizane i bili hametom potučeni Sa naše stra-ne mi smo učinili sve što je bilo moguće da se spriječi medjusobno prolijevanje krvi Nismo mi zato krivi nego oni koji su nas napa- - J dali Maršal Tito je zatim opisao raz-voj daljnjih borbi i prvu njema-čku ofenzivu U novembru 1941 partizanski odredi morali su na-pustiti srpski teritorij Bile su od-više snažne neprijateljske sile ko-je su se sastojale od biranih nje-mačkih trupa i pojačane sa Nedi-ćevi- m odredima i Dražinim četni-cima Ipak partizani su izdržali sedam teških ofenziva i na stotine manjih Usprkos svega naše snage su se dnevno jačale Od onih partizan-skih odreda razvila se snažna da-našnja Jugoslavenska Armija Oni koji su se priključili Narodnoj Os-lobodilačkoj Vojsci bili su seoski sinovi naših naroda Ali po nesreći veći broj oficira koji su bili na slo-bodi borili su se protiv nas Mi smo stvorili snažnu vojsku i u njoj ćemo usavršiti sve što je potrebno Mi ćemo snažnu armiju dovoljno snažnu za obranu slobo-de i svega što su naši narodi i naša zemlja postigli u ovome ratu Mi ćemo takvu armiju koja će biti vrijedna armije našeg saveznika Crvene Armije Naša je armija dobro opremljena no još uvjek imamo poteškoće u robi Ali to je radi toga što je naša zemlja opu-stošena po njemačkim invazorima što je većina naših tvornica i ra-dionica poslano u Njemačku a je-dan dio razoren Te poteškoće nas spriječavaju u snabdjevanju naše armije sa svim što je potrebno Zato je potrebno da naše tvornice uspostavimo što je skorije mogu-će Ml imamo oružja dobru avijaci-ju i topove Imamo najbolje tan-kove snažnije od bilo čega što su ] Nijemci proizveli i Imamo nešto Što mnogi drugi nemaju — imamo željeznu volju i to ne samo u voj-sci nego i u narodu Ml smo uvjereni da ćemo sve ponovno izgraditi da ćemo savla-dati sve poteškoće i da ćemo svega Imati dovoljno Uspostaviti ćemo vojničke škole gdje će se poduča-vati nova generacija i usposoblja-vat- i za vodjenje Jugoslavenske Armije ju se radnici koji su tokom rata prošli kroz škole j postigli potreb-no znanje za organiziranje i pro-micanje Inicijative na svakom po-ložaju gdje god ih se uposli Veće grupe demobiliziranih voj-nika odlaze u Dnjepropetrovsk gdje rade u metalurgijsklm podu-zećima Vojni komesar pita sva-kog vojnika gdje želi raditi Ve-ćinom odgovore da se žele povra-titi na svoj stari posao bilo u tvornicama ili rudnicima pa je njihovim željama uvjek udovo-ljeno Oko 4000 demobiliziranih voj-nika povratilo se u mjesta i sela harkovskog okruga Većina njih rade na poslu gdje su prije radili Mnogi vojnici povratili su se u sela černigov okruga u Ukrajini gdje su počeli raditi još dok je žetva bila u toku Prem su svi imali pravo na zasluženi odmor niti jedan od njih se nije htjeo odmarati U Dmitrov okrugu gru-pa demobiliziranih vojnika svrši-la je žetvu u roku od dva dana Sve žito na prostoru od 50 ekera je u tom vremenu pospremljeno Zahvaljujući toj pomoći demobili-ziranih vojnika mnogi kolektivni farmeri černigov okruga svršili su žetvom mnogo ranije nego se predvidjalo Znatan broj demobiliziranih voj-nika dobilo je vodeće položaje U kolektivnim farmama seoskim i okružnim Sovjetima Vi ste se drugovi oficiri povra-tili medju ujedinjeni narod Podr-žavajte onaj duh uvjerenja kojeg ste imali u zarobljeništvu Upam-tite da je vaša vojska narodna vojska Ona služi ne za potlači-vanj- e naroda nego za obranu na-rodne slobode i nezavisnosti Svaki vojnik u službi mora zna-ti svoju dužnost j samo time biti Radnici iz 28 poduzeća u Windhoru marširaju ispred Fordove tvornice i izrazu ju sa štraj-kovno- m borbom radnika Zašto je srpski narod republiku Demobilizacija Crvenoarmejaca Dok su naši narodi vodili najte-ži i rat u svojoj histo-riji rat u kojem su učestvovali i starci žene i djeca Petar Kara-djordjev- ić je sjedio zaštićen hilja-du milja daleko od fronta Za če-tiri godine ni na pamet mu nije palo da barem forme radi pomiri-š- e barut Ali mu je palo na pamet da bi mogao ostati bez presto-lj- a zato je dao organizirati bradate četničke bande koje su zajedno sa neprijateljem bati-nale i klale srpski narod "$ vjerom u boga za kralja i otadžbinu" Za uspješno vršenje poslova on je preko radia Iz daljine odlikovao najvećim odlikovanjima razne Mi-hajlovi- će Dangiće Lukačeviće i druge izdajnike A zatim pošto je srpski narod zaplivao u krvi pošto je srpska zemlja pokrivena lješevima žena i djece sa rasječe-ni- m glavama on je u ime boga prošao zamoliti djevojku i sa so-bom u svatove poveo rogljaša Lu-kačevi- ća A da bi eselje bilo veće naredio je da se u zemlji nad ko-sturima i Ispod vješala izvrši gla-sanje u slavu njegove svadbe Poslije svega toga i drugih slič-nih podviga Petar Karadjordjević smatra da mu je srpski narod svom dušom odan i da jedva čeka U Jaroslavu jedan dio grada je izgradjen za demobilizirane oj-ni- ke U tome su pomagala sva gradska poduzeća koja su dolas-kom vojnika dobila radnu snagu Do februara slijedeće godine u tom gradu će se uspostaviti više od jedne stotine dvo-spratn- lh sta-nova specijalno za povraćene voj-nike Kako se ti ratni veterani osje-ćaju ovakvom pažnjom prema njima po narodnim vlastima naj-bolje je izrazio vojnik Sejmon koji radi u kožari u Minsku kada je pisao svojjim drugovima iz nje-govog puka: "Sjećate se kad smo se rastajali kako sam govorio da ću se pri kući najmanje mjesec dana odmarati" — piše Sejmon "Ali kada sam došao ku-ći ni jednog časa nisam odmarao nego sam se odmah prihvatio po-sla Pa drugčije ne može ni biti jer kad svi rade onda ni ja nisam mogao ostati kod kuće Tako sam odmah otišao u tvornicu gdje sam prije radio Kako su me srdačno dočekali! Upravitelj tvornice me je pozdravio i čestitao na povrat-ku Govorio mi je o plaći i radu u tvornici Kad sam došao u tvorni-cu svi su mi izrazili duboko po-što vanje" Ovako počima mirni rad stotine hiljada demobiliziranih Crveno-armejaca koji se vra čaju kući na daljnju svoje domovine I svojeg života će lako podržavati disciplinu Vaši partizanski vojnici su dobro disci-plinirani ali u na5u vojsku su do-šli novi ljudi iz svih krajeva zem-lje Moramo podržavati onu istu disciplinu koja je postojala u Na-rodno Oslobodilačkoj Vojsci Ta disciplina nesmije u ničim biti slič-na njemačkoj mehaničkoj discipli-ni solidarnost automobilskih za najstrašniji povratku pobjednički izgradnju njegov povratak Svi neprijatelji istinske demokracije u Jugoslaviji jednu od glavnih svojih nada za-snivaju na vjerovanju u dubku privrženost srpskog naroda mo-narhiji Poslije onoga što je Petar Ka-radjordjević uradio za vrijeme ovoga rata i najfantastičniji mo-narhista imao bi se zašto pokole-bati u svojoj privrženosti monar-hiji A da 11 je srpski narod baš toliko odan toj ustanovi? Da vidi-mo što kažu činjenice Srbija je imala dva osnivača di-nastije: jedan je ubijen a drugi protjeran Imala je pored toga pet vladara od kojih su dvojica protjerani a dvojica ubijeni Za nepuni jedan vijek njezine politi-čke historije u njoj je bilo dvade-setak većih buna i zavjera protiv dinastija neračunajući tu i mno-gobrojne pojedinačne atentate re-volverima i bombama na život vla-dara Mora se priznati da sve ovo nije znak neke naročito duboke ljubavi i odanosti srpskog naroda kruni-sanim glavama Neki duboko mi-sleći historičari objašnjavali su ove nevolje knježeva t kraljeva u Srbiji naopakim osebinama srp-sko- g naroda U stvari ako se srpski narod bunio — za nevolju mu je bilo U bezbrojnim prevratima i bunama on je podnosio ogromne žrtve ba-tinan je bio globljen okivan ubi-jan pa ipak se bunio Bunio se zato što je monarhija bila jezgro svega zla u njegovoj zemlji zato što se oko nje okupljalo sve ono što je medju Srbima bilo najgore zato što je ona bila glavna zapre-ka stvaranju istinske narodne vla-sti sa koju se srpski narod bori već stočetrdeset godina Borbu za slobodu srpskog naro-da poveli su hajduci i ta borba vodjena je u početku ne zbog zla turskoga kojeg još nije bilo nego zbog tiranije posljednjih ostataka srpske sredovjekovne monarhije To je narodna pjesma vrlo dobro zapamtila Starinu Novaka kako sam kaže u pjesmi nisu u goru otjerani Turci već prokleta Jeri-n- a koja je zidajući Smederovo zahtjevala od naroda da joj bes-platno kulaci i namete donosi Kad je 1804 godine buknuo prvi ustanak kojeg su velikim dijelom vodili hajduci nikome ni na pa-met nije padalo obnavljanje car-stva ili kraljevstva Već na prvim skupštinama proklamirano je na-čelo narodne suverenosti A u za-htjevima koji su odašiljani Porti dok je borba bila uperena još sa-mo protiv dahija traženo je da narod bira sve svoje starješine ne samo seoske nahljske knezove već 1 "obrkneza" koji će uprav-ljati cijelom zemljom Nasljedno kneževsko dostojan-stvo Milošu nije dao srpski narod nego "premilostivi sultan zaštit-nik suh monarhija" a kraljevinu V naoi vojsci moraju biti tijes-ni prijateljski odnosi izmedju mla-dji- h i starijih oficira i izmedju ofi cira i vojnika Ja znam da ćete se vi ujediniti ?a našim narodom i prilagoditi se novim okolnostima Govor maršala Tita primljen je sa velikim oduševljenjem i odobra-vanjem je proglasio 1882 godine Milan Obrenović da b{ zabašurio skan-dal sa Bontuovom aferom i sakrio tragove izdajničke tajne konven-cije sa Hapsburzima Cjelokupna politična historija Srbije svodi se na borbu izmedju monarhije i dvorske klike na jed-noj strani i srpskog naroda na drugoj strani Ta borba otpočela je još za prvog ustanka u Upravi-teljstvujuće- m sovjetu naporima Činjenim radi ograničenja Kara-djordje- ve samovolje a završava se sada bijednim trzajima Petra Karadjordjevića i one nekolicine izbezumnih staraca oko njega Evo koji su bili glavni uzroci te borbe Srpski narod tražio je da sam bira svoje upravitelje Vladar i dvorske klike uvjek su se trudili da mu nametnu svoju samovlast Srpski narod borio se za socijal-nu pravdu i privredni napredak širokih narodnih masa Vladar je uvjek ugadjao bogatim korupci-onašim- a i stajao na čelu onih koji su sticali ogromna bogatstva zlo-upotrebljavanjem državne vlasti Počevši od kneza Miloša koji je ci-jeli državni aparat stavio u služ-bu svoje privatne trgovine pa do Aleksandra Karadjordjevića čiji su prsti bili umješani u sve velike financijske operacije u Jugoslavi-ji Svi vladari u Srbiji bili su prije svega nesavjesni trgovci i Izra-bljiva- či tudjeg znoja Treba se samo sjetiti Aleksandrovih zlat-nih rudnika na Peku kojima su upropašćeni seljaci čitavog kraja pa onda otimanja oko oplenačkih vinograda i bankrotstva sa Dragi-šo- m Matejićem i drugih sličnih podviga Srpski narod stavljao je uvjek borbu za svoju nacionalnu neza-visnost iznad svega drugoga i ra-di nje uvjek je bio gotov i na naj-veće žrtve Mađari su svoje lične interese dinastije stavljali iznad svega pa j iznad nacionalne neza-visnosti a naročito iznad volje narodne i iznad narodnih prava Aleksandar Karadjordjević 1858 godine da nebi izašao u susret volji Narodne skupštine koja je u Beogradu zasjedala pobjegao je tursKome paši u Grad Milan Obrenović 1881 radi osiguranja svoje krune zaključio je tajnu konvenciju sa Hapsburzima naj-većim neprijateljima srpstva na račun interesa srpskog naroda Petar Karadjordjević 1941 godine preko Draže Mihajlovića sklopio je sporazum sa Talijanima i Ni-jemcima radi borbe protiv srp-skog naroda To su samo najkrup-nija Izdajstva a bilo ih je i bez-broj manjih Dvor je uvjek bio središte inostranih intriga koje su išle za uništenjem sloge i je-dinstva u srpskom narodu i medju narodima Balkana Eto to su glavni razlozi zbog kojih je čitavih stotinu godina vo-djena borba izmedju srpskog na-(Nasta- vak na strani 4) % 1 r
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, November 13, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-11-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000287 |
Description
Title | 000530 |
OCR text | BTRANA 2 NOVOSTI utorak 13 novembra 1945 NOVOSTI GOVOR MARŠALA TITA Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language POVRAĆENin OFICIRIMA Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Eegistered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP ADRESA: 205 Adelaide St W Toronto 1 Ontario t Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju Prste k sebi od Kine Izvještaji da će se američke vojne sile do 5 decembra po-vući iz Sjeverne Kine nisu niti najmanje ublažili ogorčenost američkog naroda protiv intervencije Stvarno ogorčenost se povećala kad je američka mornarica otvorila vatru protiv kine-skih patriota Radio vijesti iz Yenana prijestoljnice narodnih vlasti pod vodstvom komunista donašaju imena dane i mjesta gdje se Amerikanci otvoreno upliću u poslove kineskog naroda Kad Yenan tako javlja onda se nemože dobiti drukčiji dojam doli da će se borbe u Sjeverno) Kini još vise zaoštriti nepovuče li Amerika svoje oružane sile sa teritorija Već tjednima je bilo jasno da američka politika naoružavanja i prevažanje trupa centralne vlade Chiang Kai-shek- a na američkim transportima i onda patroliranja lučkih gradova u Sjevernoj Kini po ameri-čkim aeroplanima dovodi do ozbiljne situacije To što se danas dogadja u Sjevernoj Kini je neoprostiv zlo-čin protiv kineskog naroda je uvreda narodima drugih savez-ničkih zemalja Intervencija se mora obustaviti Otvaranje vatre na kineske patriote mora prestati i to odmah Spor izmedju centralne vlade i komunista nije takve nara-vi da ga oni sami nebi mogli rješiti Još na 10 oktobra stvoren je sporazum izmedju Koumitanga i komunista da se pitanje tko će vladati u Sjevernoj Kini podnese na konferenciju politi-čkog vijeća svih kineskih partija Usprkos tog sporazuma Chiang Kai-she- k osokoljen prisustvom američkih vojnih sila nastoji oružanom silom preuzeti željeznice i glavne gradove u Sjevernoj Kini odsjeći tako komunističke sile od svake moguć-nosti transportacije i ishrane svog pučanstva Chiang Kai-she- k se pri tome služi ne samo prisustvom i pomoću američkih voj-nih sila nego i nerazoružanim japanskim trupama i služničkom vojskom koja je kioz cijele vrijeme rata bila na strani Japanaca Tako eto danas Sjedinjene Države čine prema Kini ono što su Britanci i britanske trupe činile prema Grčkoj kad se grčki narod odupirao protiv grčke reakcije da ponovno zauzme vlast Ona ista politika koju je Churchill još prije godinu dana pro-vodio prema Grčkoj danas se obnavlja po američkoj vladi prema Kini — samo na mnogo širom opsegu Sve se to čini usprkos činjenicom što je predsjednik Truman obećao da se Sjedinjene Države neće miješati u tudje poslove i da ni jednom narodu neće silom nametnuti vlasti Ozbiljnosti situacije u Sjevernoj Kini pridodana je i jedna druga neugodna pojava na Dalekom Istoku Nedavno je Chiang Kai-she- k otpremio korejske političare koji su živjeli u Chung-king- u rekavši im da se "bore" za nezavisnost Koreje Iz toga se može zaključiti samo to da se iz Koreje misli istisnuti Sov-jetski Savez koji narodu Koreje jamči punu slobodu biranja i odlučivanja svoje buduće sudbine Prisustvo Sovjetskog Save-za u Koreji je jamstvo za narode da će narod Koreje dobiti priliku da sam odluči o svojoj sudbini ali i strah kineskim feu-dalnim vlastodršcima koji se te narodne odluke boje "Za to — kaže Chiang Kai-she- k — podjite tamo i borite se za "neza-visnost" — drugim riječima boriti se za vlast Sjeverna Kina i Koreja postaju tako baza za politiku koja nije uperena samo protiv naroda tih krajeva nego i protiv Sov-jetskog Saveza jasno je i to da se pomoću ovakve politike ne-može očistiti Japance i spriječiti ih od ponovne ratne pustolovi-ne na Dalekom Istoku U Kini se nesmije opetovati ono što se dogodilo u Grčkoj ili još točnije što se dogodilo u Španiji Američki narod dužan je odlučno ustati protiv intervencije u Sjevernoj Kini i protiv otvaranja vatre na kineski narod koji ima pravo kao i svi drugi narodi da si sam uredjuje svoje po-slove bez uplitanja stranih sila Konačno ovakvo uplitanje u poslove drugih naroda od strane Amerike i Velike Britanije svodi se na kršenje svih dosa-dašnjih zaključaka velikih saveznika To su pitanja koja dovo-de u pitanje jedinstvo i slogu medju velikom trojicom Bozo pao pod stečaj - kapitulirao "Glas Kanadskih Srba" kojemu je kroz jedanaest godina bio urednik poznati petokolonaš iz Toronta Bozo Marković pao je pod stečaj — ili kako bi naši ljudi rekli — propao je Propao je Hitler Mussolini Hirohito Draža i cijeli lanac narodnih ne-prijatelja i izdajnika pak nije čudo da je i Bozi došla zadnja Pao je pod stečaj za to jer nema više jugoslavenskih dinara ni engleskih lira koje je primao iz dispozicionog fonda raznih protu-narodni- h jugoslavenskih režima Prodao je to svoje stovarište gnjeva i pro-fašistič- ke aktiv-nosti Srpskoj Narodnoj Obrani u Vindsoru U stvari promjena se sastoji tek u imenu "gospodara" dok će list i dalje nastaviti anti-narodno- m i pro-faiističko- m stazom Fotić Srpska Narodna Obrana i ostali neprijatelji nove Jugoslavije i progresa čovje-čanstva biti će od sada vlasnici i izdavači lista — a "siroma" Bolo će natrag na škare Put kojim je Bozo putovao sa svojim listom sa kojim je pokušao zavarati srpski narod u Kanadi doveo ga je do pro-valije Na tom putu ostao je sam skoro osamljen jer ga srpski radnik i seljak nije htjeo slijediti nije mu htjeo pomagati već ga je radje pustio da propadne nego da mu sramoti ime i osje-ćaje A on (Srbin i Srpkinja) krenuo je drugim narodnim pu-tom putom bratstva i jedinstva sa Hrvatom Slovencem Mcce-donce- m i ostalim narodima današnje nove Jugoslavije u bolju budućnost u sreću i blagostanje za koju sreću i bratstvo je pak) preko jednog milijuna i pol naših najboljih sinova u Jugo-slaviji Sve što je trulo pada i nestaje u današnjem društvu pak je tu tešku istinu osjetio i "Glas Kanadskih Srba" pod Božinom upravom Večnaja pamjatt JUGOSLAVENSKA VOJSKA NEĆE SLUŽIT ZA POTLAĆIVANJE NARODA NEGO ZA OBRANU NARODNE SLOBODE I NEZAVISNOST Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Pred nekoliko dana mar-šal Tito je otišao u Zemun gdje je posjetio oficire koji su se pov-ratili iz njemačkih zarobljeničkih logora Tom prilikom maršal Tito je održao govor u kojem je rekao: Drugovi oficiri! Vi ste se pov-ratili iz zarobljeništva gdje ste pokazali lojalnost svojem narodu i svojoj zemlji koja se protiv ne-prijatelja borila na život i smrt Reći ću vam koji ste bili zaroblje-ni da nema razlike izmedju vas i naših vojnika koji su se ovdje bo-rili Vi ste bili zarobljeni Nije vaša krivnja što je bilo izdajnika koji nisu mogli i u većini slučaje-va nisu htjeli braniti svoju domo vinu kada je bila napadnuta po Ni jemcima Talijanima Madjarima 1 drugim neprijateljskim silama Vi znate kakva je tada bila situacija Znate u glavnome što se poslije toga dogodilo u Jugoslaviji 2elim vas u kratko podsjetiti o onim časovima 1941 godine kada su neprijateljske horde zauzele našu zemlju razoružale ju i lišile ju snage njezinog otpora Daš u tim časovima naši su narodi odlu-čili preuzeti svoju sudbinu u vla-stite ruke Snaga naše zemlje le-žala je i leži u našem narodu U 1941 godini bilo je l takvih ljudi koji su se grupisali ali ne prijatelju nisu pružili otpor Naj-važniji od njih bio je Draža Mihaj-lović- " Drugovi oficiri ja sam nje-ga posjetio 1941 i snjime razgo varao Išao sam k njemu kad smo već razvili široke operacije protiv jakih neprijateljskih sila u večem dijelu zapadne Srbije U onim da-nima nismo pravili razlike izmedju četnika i nas Mi smo tada govo-rili: Oni koji žele ići četnicima neka idu oni koji se žele boriti na strani partizana neka se prik-ljuče k nama Ali četnici su govo-rili da oni koji se priključe njima morat će se boriti protiv partiza na Ima još uvjek ljudi preko grani ce koji čak još i sada govore da je Mihajlović prvi otišao u šumu Da istina je Draža Mihajlović je prvi otišao u šumu dok smo mi ostali u gradovima i borili se ta-mo gdje je neprijatelj imao snaž-ne sile Razlika medju nama je to da dok je Draža Mihajlović otišao u šumu gdje se sakrio mi smo započeli operacijama protiv nepri-jateljskih sila četnici su govorili da "dok su Nijemci zauzeli Fran-cusku i Ćehoslovačku preko jedne noći nije se ni Srbima vrijedno odupiratl jer će nas potpuno un-ištiti" Protivno tome mi smo uv-jek podvlačili da se srpski narod morao odupiratl i boriti protiv Ni-jemaca kao i protiv drugih Inva-zor- a Mi nismo u tome uspjeli uvjeriti Mihajlovića i njegove četnike Kasnije sam doznao nekoliko da-na nakon našeg razgovora da je Mihajlović primio gestapo agente koji su predstavljali njemačku ko-mandu Da sam to prije znao na-ravs- ki nebi bio išao k njemu na Piše: Boris Sergejev Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Stotine hiljada Crvenoar-mejaca vraća se u gradjanski ži-vot gdje će nastaviti mirnim ra-dom na daljnjoj izgradnji svoje domovine Sovjetski narodi povra-ćen- e vojnike dočekuju sa najve-ćom pažnjom i radošću Skrb za demobilizirane vojnike to je je-dna od najvećih zadaća u Sovjet-skom Savezu Vraćajući se mir-nom životu sovjetski vojnici nisu zabrinuti za svoju budućnost ne njima ne prijeti besposlica glad i nesiguran život Država lm ga-rantira onaj isti posao i onaj isti zanat na kojem su radili kad su bili pozvani u vojsku Vojnici primaju novčanu pomoć dobivaju privilegije naročito u stanovima koji su snabdjeveni go-rivom stavlja im se na raspolaga-nje zajam za kupovanje pokućstva i drugih kućnih potreba Organi-ziranje života povraćenim vojnici-ma u Sovjetskom Savezu nije nji-hova privatna stvar nego stvar države i svih državnih uprava Zakon o zemlji kaže da se ratnim veteranima omogući takav život u nacionalnoj ekonomiji kako će najviše koristiti sebi i svojoj do-movini U tvornicama radionicama ta-lionicama transportima i u svim granama nacionalne ekonomije koja je proizvodila za rat uposlu- - razgovor Govoreći dalje maršal Tito je nastat io: Nakon su partizani os-lobodili veći dio teritorija do San-džaka opet sam posjetio Dražu Mihajlovića Draževci su se borili protiv nas Pokušao sam još jed-nom da barem spriječim bratoubi-lački rat i nagovorim Dražu da se ne priključuje Nijemcima Ni-sam tada znao da se je on već priključio Obećao sam mu poslati 25000 omota municije i 500 puša-ka od naših zaliha ako obeća da se neće boriti protiv nas i ako će se držati postrani od Nijemaca On se time složio ali brzo zatim čet-nici su napali na partizane i bili hametom potučeni Sa naše stra-ne mi smo učinili sve što je bilo moguće da se spriječi medjusobno prolijevanje krvi Nismo mi zato krivi nego oni koji su nas napa- - J dali Maršal Tito je zatim opisao raz-voj daljnjih borbi i prvu njema-čku ofenzivu U novembru 1941 partizanski odredi morali su na-pustiti srpski teritorij Bile su od-više snažne neprijateljske sile ko-je su se sastojale od biranih nje-mačkih trupa i pojačane sa Nedi-ćevi- m odredima i Dražinim četni-cima Ipak partizani su izdržali sedam teških ofenziva i na stotine manjih Usprkos svega naše snage su se dnevno jačale Od onih partizan-skih odreda razvila se snažna da-našnja Jugoslavenska Armija Oni koji su se priključili Narodnoj Os-lobodilačkoj Vojsci bili su seoski sinovi naših naroda Ali po nesreći veći broj oficira koji su bili na slo-bodi borili su se protiv nas Mi smo stvorili snažnu vojsku i u njoj ćemo usavršiti sve što je potrebno Mi ćemo snažnu armiju dovoljno snažnu za obranu slobo-de i svega što su naši narodi i naša zemlja postigli u ovome ratu Mi ćemo takvu armiju koja će biti vrijedna armije našeg saveznika Crvene Armije Naša je armija dobro opremljena no još uvjek imamo poteškoće u robi Ali to je radi toga što je naša zemlja opu-stošena po njemačkim invazorima što je većina naših tvornica i ra-dionica poslano u Njemačku a je-dan dio razoren Te poteškoće nas spriječavaju u snabdjevanju naše armije sa svim što je potrebno Zato je potrebno da naše tvornice uspostavimo što je skorije mogu-će Ml imamo oružja dobru avijaci-ju i topove Imamo najbolje tan-kove snažnije od bilo čega što su ] Nijemci proizveli i Imamo nešto Što mnogi drugi nemaju — imamo željeznu volju i to ne samo u voj-sci nego i u narodu Ml smo uvjereni da ćemo sve ponovno izgraditi da ćemo savla-dati sve poteškoće i da ćemo svega Imati dovoljno Uspostaviti ćemo vojničke škole gdje će se poduča-vati nova generacija i usposoblja-vat- i za vodjenje Jugoslavenske Armije ju se radnici koji su tokom rata prošli kroz škole j postigli potreb-no znanje za organiziranje i pro-micanje Inicijative na svakom po-ložaju gdje god ih se uposli Veće grupe demobiliziranih voj-nika odlaze u Dnjepropetrovsk gdje rade u metalurgijsklm podu-zećima Vojni komesar pita sva-kog vojnika gdje želi raditi Ve-ćinom odgovore da se žele povra-titi na svoj stari posao bilo u tvornicama ili rudnicima pa je njihovim željama uvjek udovo-ljeno Oko 4000 demobiliziranih voj-nika povratilo se u mjesta i sela harkovskog okruga Većina njih rade na poslu gdje su prije radili Mnogi vojnici povratili su se u sela černigov okruga u Ukrajini gdje su počeli raditi još dok je žetva bila u toku Prem su svi imali pravo na zasluženi odmor niti jedan od njih se nije htjeo odmarati U Dmitrov okrugu gru-pa demobiliziranih vojnika svrši-la je žetvu u roku od dva dana Sve žito na prostoru od 50 ekera je u tom vremenu pospremljeno Zahvaljujući toj pomoći demobili-ziranih vojnika mnogi kolektivni farmeri černigov okruga svršili su žetvom mnogo ranije nego se predvidjalo Znatan broj demobiliziranih voj-nika dobilo je vodeće položaje U kolektivnim farmama seoskim i okružnim Sovjetima Vi ste se drugovi oficiri povra-tili medju ujedinjeni narod Podr-žavajte onaj duh uvjerenja kojeg ste imali u zarobljeništvu Upam-tite da je vaša vojska narodna vojska Ona služi ne za potlači-vanj- e naroda nego za obranu na-rodne slobode i nezavisnosti Svaki vojnik u službi mora zna-ti svoju dužnost j samo time biti Radnici iz 28 poduzeća u Windhoru marširaju ispred Fordove tvornice i izrazu ju sa štraj-kovno- m borbom radnika Zašto je srpski narod republiku Demobilizacija Crvenoarmejaca Dok su naši narodi vodili najte-ži i rat u svojoj histo-riji rat u kojem su učestvovali i starci žene i djeca Petar Kara-djordjev- ić je sjedio zaštićen hilja-du milja daleko od fronta Za če-tiri godine ni na pamet mu nije palo da barem forme radi pomiri-š- e barut Ali mu je palo na pamet da bi mogao ostati bez presto-lj- a zato je dao organizirati bradate četničke bande koje su zajedno sa neprijateljem bati-nale i klale srpski narod "$ vjerom u boga za kralja i otadžbinu" Za uspješno vršenje poslova on je preko radia Iz daljine odlikovao najvećim odlikovanjima razne Mi-hajlovi- će Dangiće Lukačeviće i druge izdajnike A zatim pošto je srpski narod zaplivao u krvi pošto je srpska zemlja pokrivena lješevima žena i djece sa rasječe-ni- m glavama on je u ime boga prošao zamoliti djevojku i sa so-bom u svatove poveo rogljaša Lu-kačevi- ća A da bi eselje bilo veće naredio je da se u zemlji nad ko-sturima i Ispod vješala izvrši gla-sanje u slavu njegove svadbe Poslije svega toga i drugih slič-nih podviga Petar Karadjordjević smatra da mu je srpski narod svom dušom odan i da jedva čeka U Jaroslavu jedan dio grada je izgradjen za demobilizirane oj-ni- ke U tome su pomagala sva gradska poduzeća koja su dolas-kom vojnika dobila radnu snagu Do februara slijedeće godine u tom gradu će se uspostaviti više od jedne stotine dvo-spratn- lh sta-nova specijalno za povraćene voj-nike Kako se ti ratni veterani osje-ćaju ovakvom pažnjom prema njima po narodnim vlastima naj-bolje je izrazio vojnik Sejmon koji radi u kožari u Minsku kada je pisao svojjim drugovima iz nje-govog puka: "Sjećate se kad smo se rastajali kako sam govorio da ću se pri kući najmanje mjesec dana odmarati" — piše Sejmon "Ali kada sam došao ku-ći ni jednog časa nisam odmarao nego sam se odmah prihvatio po-sla Pa drugčije ne može ni biti jer kad svi rade onda ni ja nisam mogao ostati kod kuće Tako sam odmah otišao u tvornicu gdje sam prije radio Kako su me srdačno dočekali! Upravitelj tvornice me je pozdravio i čestitao na povrat-ku Govorio mi je o plaći i radu u tvornici Kad sam došao u tvorni-cu svi su mi izrazili duboko po-što vanje" Ovako počima mirni rad stotine hiljada demobiliziranih Crveno-armejaca koji se vra čaju kući na daljnju svoje domovine I svojeg života će lako podržavati disciplinu Vaši partizanski vojnici su dobro disci-plinirani ali u na5u vojsku su do-šli novi ljudi iz svih krajeva zem-lje Moramo podržavati onu istu disciplinu koja je postojala u Na-rodno Oslobodilačkoj Vojsci Ta disciplina nesmije u ničim biti slič-na njemačkoj mehaničkoj discipli-ni solidarnost automobilskih za najstrašniji povratku pobjednički izgradnju njegov povratak Svi neprijatelji istinske demokracije u Jugoslaviji jednu od glavnih svojih nada za-snivaju na vjerovanju u dubku privrženost srpskog naroda mo-narhiji Poslije onoga što je Petar Ka-radjordjević uradio za vrijeme ovoga rata i najfantastičniji mo-narhista imao bi se zašto pokole-bati u svojoj privrženosti monar-hiji A da 11 je srpski narod baš toliko odan toj ustanovi? Da vidi-mo što kažu činjenice Srbija je imala dva osnivača di-nastije: jedan je ubijen a drugi protjeran Imala je pored toga pet vladara od kojih su dvojica protjerani a dvojica ubijeni Za nepuni jedan vijek njezine politi-čke historije u njoj je bilo dvade-setak većih buna i zavjera protiv dinastija neračunajući tu i mno-gobrojne pojedinačne atentate re-volverima i bombama na život vla-dara Mora se priznati da sve ovo nije znak neke naročito duboke ljubavi i odanosti srpskog naroda kruni-sanim glavama Neki duboko mi-sleći historičari objašnjavali su ove nevolje knježeva t kraljeva u Srbiji naopakim osebinama srp-sko- g naroda U stvari ako se srpski narod bunio — za nevolju mu je bilo U bezbrojnim prevratima i bunama on je podnosio ogromne žrtve ba-tinan je bio globljen okivan ubi-jan pa ipak se bunio Bunio se zato što je monarhija bila jezgro svega zla u njegovoj zemlji zato što se oko nje okupljalo sve ono što je medju Srbima bilo najgore zato što je ona bila glavna zapre-ka stvaranju istinske narodne vla-sti sa koju se srpski narod bori već stočetrdeset godina Borbu za slobodu srpskog naro-da poveli su hajduci i ta borba vodjena je u početku ne zbog zla turskoga kojeg još nije bilo nego zbog tiranije posljednjih ostataka srpske sredovjekovne monarhije To je narodna pjesma vrlo dobro zapamtila Starinu Novaka kako sam kaže u pjesmi nisu u goru otjerani Turci već prokleta Jeri-n- a koja je zidajući Smederovo zahtjevala od naroda da joj bes-platno kulaci i namete donosi Kad je 1804 godine buknuo prvi ustanak kojeg su velikim dijelom vodili hajduci nikome ni na pa-met nije padalo obnavljanje car-stva ili kraljevstva Već na prvim skupštinama proklamirano je na-čelo narodne suverenosti A u za-htjevima koji su odašiljani Porti dok je borba bila uperena još sa-mo protiv dahija traženo je da narod bira sve svoje starješine ne samo seoske nahljske knezove već 1 "obrkneza" koji će uprav-ljati cijelom zemljom Nasljedno kneževsko dostojan-stvo Milošu nije dao srpski narod nego "premilostivi sultan zaštit-nik suh monarhija" a kraljevinu V naoi vojsci moraju biti tijes-ni prijateljski odnosi izmedju mla-dji- h i starijih oficira i izmedju ofi cira i vojnika Ja znam da ćete se vi ujediniti ?a našim narodom i prilagoditi se novim okolnostima Govor maršala Tita primljen je sa velikim oduševljenjem i odobra-vanjem je proglasio 1882 godine Milan Obrenović da b{ zabašurio skan-dal sa Bontuovom aferom i sakrio tragove izdajničke tajne konven-cije sa Hapsburzima Cjelokupna politična historija Srbije svodi se na borbu izmedju monarhije i dvorske klike na jed-noj strani i srpskog naroda na drugoj strani Ta borba otpočela je još za prvog ustanka u Upravi-teljstvujuće- m sovjetu naporima Činjenim radi ograničenja Kara-djordje- ve samovolje a završava se sada bijednim trzajima Petra Karadjordjevića i one nekolicine izbezumnih staraca oko njega Evo koji su bili glavni uzroci te borbe Srpski narod tražio je da sam bira svoje upravitelje Vladar i dvorske klike uvjek su se trudili da mu nametnu svoju samovlast Srpski narod borio se za socijal-nu pravdu i privredni napredak širokih narodnih masa Vladar je uvjek ugadjao bogatim korupci-onašim- a i stajao na čelu onih koji su sticali ogromna bogatstva zlo-upotrebljavanjem državne vlasti Počevši od kneza Miloša koji je ci-jeli državni aparat stavio u služ-bu svoje privatne trgovine pa do Aleksandra Karadjordjevića čiji su prsti bili umješani u sve velike financijske operacije u Jugoslavi-ji Svi vladari u Srbiji bili su prije svega nesavjesni trgovci i Izra-bljiva- či tudjeg znoja Treba se samo sjetiti Aleksandrovih zlat-nih rudnika na Peku kojima su upropašćeni seljaci čitavog kraja pa onda otimanja oko oplenačkih vinograda i bankrotstva sa Dragi-šo- m Matejićem i drugih sličnih podviga Srpski narod stavljao je uvjek borbu za svoju nacionalnu neza-visnost iznad svega drugoga i ra-di nje uvjek je bio gotov i na naj-veće žrtve Mađari su svoje lične interese dinastije stavljali iznad svega pa j iznad nacionalne neza-visnosti a naročito iznad volje narodne i iznad narodnih prava Aleksandar Karadjordjević 1858 godine da nebi izašao u susret volji Narodne skupštine koja je u Beogradu zasjedala pobjegao je tursKome paši u Grad Milan Obrenović 1881 radi osiguranja svoje krune zaključio je tajnu konvenciju sa Hapsburzima naj-većim neprijateljima srpstva na račun interesa srpskog naroda Petar Karadjordjević 1941 godine preko Draže Mihajlovića sklopio je sporazum sa Talijanima i Ni-jemcima radi borbe protiv srp-skog naroda To su samo najkrup-nija Izdajstva a bilo ih je i bez-broj manjih Dvor je uvjek bio središte inostranih intriga koje su išle za uništenjem sloge i je-dinstva u srpskom narodu i medju narodima Balkana Eto to su glavni razlozi zbog kojih je čitavih stotinu godina vo-djena borba izmedju srpskog na-(Nasta- vak na strani 4) % 1 r |
Tags
Comments
Post a Comment for 000530