Novosti, November 13, 1945

              BTRANA 2 NOVOSTI utorak 13 novembra 1945 NOVOSTI GOVOR MARŠALA TITA
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language POVRAĆENin OFICIRIMA Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Eegistered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 205 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
t Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Prste k sebi od Kine
Izvještaji da će se američke vojne sile do 5 decembra po-vući
iz Sjeverne Kine nisu niti najmanje ublažili ogorčenost
američkog naroda protiv intervencije Stvarno ogorčenost se
povećala kad je američka mornarica otvorila vatru protiv kine-skih
patriota
Radio vijesti iz Yenana prijestoljnice narodnih vlasti pod
vodstvom komunista donašaju imena dane i mjesta gdje se
Amerikanci otvoreno upliću u poslove kineskog naroda Kad
Yenan tako javlja onda se nemože dobiti drukčiji dojam doli
da će se borbe u Sjeverno) Kini još vise zaoštriti nepovuče li
Amerika svoje oružane sile sa teritorija Već tjednima je bilo
jasno da američka politika naoružavanja i prevažanje trupa
centralne vlade Chiang Kai-shek- a na američkim transportima
i onda patroliranja lučkih gradova u Sjevernoj Kini po ameri-čkim
aeroplanima dovodi do ozbiljne situacije
To što se danas dogadja u Sjevernoj Kini je neoprostiv zlo-čin
protiv kineskog naroda je uvreda narodima drugih savez-ničkih
zemalja Intervencija se mora obustaviti Otvaranje vatre
na kineske patriote mora prestati i to odmah
Spor izmedju centralne vlade i komunista nije takve nara-vi
da ga oni sami nebi mogli rješiti Još na 10 oktobra stvoren
je sporazum izmedju Koumitanga i komunista da se pitanje
tko će vladati u Sjevernoj Kini podnese na konferenciju politi-čkog
vijeća svih kineskih partija Usprkos tog sporazuma
Chiang Kai-she- k osokoljen prisustvom američkih vojnih sila
nastoji oružanom silom preuzeti željeznice i glavne gradove u
Sjevernoj Kini odsjeći tako komunističke sile od svake moguć-nosti
transportacije i ishrane svog pučanstva Chiang Kai-she- k
se pri tome služi ne samo prisustvom i pomoću američkih voj-nih
sila nego i nerazoružanim japanskim trupama i služničkom
vojskom koja je kioz cijele vrijeme rata bila na strani Japanaca
Tako eto danas Sjedinjene Države čine prema Kini ono što
su Britanci i britanske trupe činile prema Grčkoj kad se grčki
narod odupirao protiv grčke reakcije da ponovno zauzme vlast
Ona ista politika koju je Churchill još prije godinu dana pro-vodio
prema Grčkoj danas se obnavlja po američkoj vladi
prema Kini — samo na mnogo širom opsegu Sve se to čini
usprkos činjenicom što je predsjednik Truman obećao da se
Sjedinjene Države neće miješati u tudje poslove i da ni jednom
narodu neće silom nametnuti vlasti
Ozbiljnosti situacije u Sjevernoj Kini pridodana je i jedna
druga neugodna pojava na Dalekom Istoku Nedavno je Chiang
Kai-she- k otpremio korejske političare koji su živjeli u Chung-king- u
rekavši im da se "bore" za nezavisnost Koreje Iz toga
se može zaključiti samo to da se iz Koreje misli istisnuti Sov-jetski
Savez koji narodu Koreje jamči punu slobodu biranja i
odlučivanja svoje buduće sudbine Prisustvo Sovjetskog Save-za
u Koreji je jamstvo za narode da će narod Koreje dobiti
priliku da sam odluči o svojoj sudbini ali i strah kineskim feu-dalnim
vlastodršcima koji se te narodne odluke boje "Za to
— kaže Chiang Kai-she- k — podjite tamo i borite se za "neza-visnost"
— drugim riječima boriti se za vlast
Sjeverna Kina i Koreja postaju tako baza za politiku koja
nije uperena samo protiv naroda tih krajeva nego i protiv Sov-jetskog
Saveza jasno je i to da se pomoću ovakve politike ne-može
očistiti Japance i spriječiti ih od ponovne ratne pustolovi-ne
na Dalekom Istoku U Kini se nesmije opetovati ono što se
dogodilo u Grčkoj ili još točnije što se dogodilo u Španiji
Američki narod dužan je odlučno ustati protiv intervencije
u Sjevernoj Kini i protiv otvaranja vatre na kineski narod koji
ima pravo kao i svi drugi narodi da si sam uredjuje svoje po-slove
bez uplitanja stranih sila
Konačno ovakvo uplitanje u poslove drugih naroda od
strane Amerike i Velike Britanije svodi se na kršenje svih dosa-dašnjih
zaključaka velikih saveznika To su pitanja koja dovo-de
u pitanje jedinstvo i slogu medju velikom trojicom
Bozo pao pod stečaj - kapitulirao
"Glas Kanadskih Srba" kojemu je kroz jedanaest godina
bio urednik poznati petokolonaš iz Toronta Bozo Marković pao
je pod stečaj — ili kako bi naši ljudi rekli — propao je Propao
je Hitler Mussolini Hirohito Draža i cijeli lanac narodnih ne-prijatelja
i izdajnika pak nije čudo da je i Bozi došla zadnja
Pao je pod stečaj za to jer nema više jugoslavenskih dinara
ni engleskih lira koje je primao iz dispozicionog fonda raznih
protu-narodni- h jugoslavenskih režima
Prodao je to svoje stovarište gnjeva i pro-fašistič- ke aktiv-nosti
Srpskoj Narodnoj Obrani u Vindsoru U stvari promjena
se sastoji tek u imenu "gospodara" dok će list i dalje nastaviti
anti-narodno- m i pro-faiističko- m stazom Fotić Srpska Narodna
Obrana i ostali neprijatelji nove Jugoslavije i progresa čovje-čanstva
biti će od sada vlasnici i izdavači lista — a "siroma"
Bolo će natrag na škare
Put kojim je Bozo putovao sa svojim listom sa kojim je
pokušao zavarati srpski narod u Kanadi doveo ga je do pro-valije
Na tom putu ostao je sam skoro osamljen jer ga srpski
radnik i seljak nije htjeo slijediti nije mu htjeo pomagati već
ga je radje pustio da propadne nego da mu sramoti ime i osje-ćaje
A on (Srbin i Srpkinja) krenuo je drugim narodnim pu-tom
putom bratstva i jedinstva sa Hrvatom Slovencem Mcce-donce- m
i ostalim narodima današnje nove Jugoslavije u bolju
budućnost u sreću i blagostanje za koju sreću i bratstvo je
pak) preko jednog milijuna i pol naših najboljih sinova u Jugo-slaviji
Sve što je trulo pada i nestaje u današnjem društvu pak je
tu tešku istinu osjetio i "Glas Kanadskih Srba" pod Božinom
upravom Večnaja pamjatt
JUGOSLAVENSKA VOJSKA NEĆE SLUŽIT ZA POTLAĆIVANJE
NARODA NEGO ZA OBRANU NARODNE SLOBODE
I NEZAVISNOST
Moskva (Brzojavno Novosti-ma)
— Pred nekoliko dana mar-šal
Tito je otišao u Zemun gdje
je posjetio oficire koji su se pov-ratili
iz njemačkih zarobljeničkih
logora Tom prilikom maršal Tito
je održao govor u kojem je rekao:
Drugovi oficiri! Vi ste se pov-ratili
iz zarobljeništva gdje ste
pokazali lojalnost svojem narodu
i svojoj zemlji koja se protiv ne-prijatelja
borila na život i smrt
Reći ću vam koji ste bili zaroblje-ni
da nema razlike izmedju vas i
naših vojnika koji su se ovdje bo-rili
Vi ste bili zarobljeni Nije
vaša krivnja što je bilo izdajnika
koji nisu mogli i u većini slučaje-va
nisu htjeli braniti svoju domo
vinu kada je bila napadnuta po Ni
jemcima Talijanima Madjarima 1
drugim neprijateljskim silama Vi
znate kakva je tada bila situacija
Znate u glavnome što se poslije
toga dogodilo u Jugoslaviji
2elim vas u kratko podsjetiti o
onim časovima 1941 godine kada
su neprijateljske horde zauzele
našu zemlju razoružale ju i lišile
ju snage njezinog otpora Daš u
tim časovima naši su narodi odlu-čili
preuzeti svoju sudbinu u vla-stite
ruke Snaga naše zemlje le-žala
je i leži u našem narodu
U 1941 godini bilo je l takvih
ljudi koji su se grupisali ali ne
prijatelju nisu pružili otpor Naj-važniji
od njih bio je Draža Mihaj-lović- "
Drugovi oficiri ja sam nje-ga
posjetio 1941 i snjime razgo
varao Išao sam k njemu kad smo
već razvili široke operacije protiv
jakih neprijateljskih sila u večem
dijelu zapadne Srbije U onim da-nima
nismo pravili razlike izmedju
četnika i nas Mi smo tada govo-rili:
Oni koji žele ići četnicima
neka idu oni koji se žele boriti
na strani partizana neka se prik-ljuče
k nama Ali četnici su govo-rili
da oni koji se priključe njima
morat će se boriti protiv partiza
na
Ima još uvjek ljudi preko grani
ce koji čak još i sada govore da
je Mihajlović prvi otišao u šumu
Da istina je Draža Mihajlović je
prvi otišao u šumu dok smo mi
ostali u gradovima i borili se ta-mo
gdje je neprijatelj imao snaž-ne
sile Razlika medju nama je to
da dok je Draža Mihajlović otišao
u šumu gdje se sakrio mi smo
započeli operacijama protiv nepri-jateljskih
sila četnici su govorili
da "dok su Nijemci zauzeli Fran-cusku
i Ćehoslovačku preko jedne
noći nije se ni Srbima vrijedno
odupiratl jer će nas potpuno un-ištiti"
Protivno tome mi smo uv-jek
podvlačili da se srpski narod
morao odupiratl i boriti protiv Ni-jemaca
kao i protiv drugih Inva-zor- a
Mi nismo u tome uspjeli uvjeriti
Mihajlovića i njegove četnike
Kasnije sam doznao nekoliko da-na
nakon našeg razgovora da je
Mihajlović primio gestapo agente
koji su predstavljali njemačku ko-mandu
Da sam to prije znao na-ravs- ki
nebi bio išao k njemu na
Piše: Boris Sergejev
Moskva (Brzojavno Novosti-ma)
— Stotine hiljada Crvenoar-mejaca
vraća se u gradjanski ži-vot
gdje će nastaviti mirnim ra-dom
na daljnjoj izgradnji svoje
domovine Sovjetski narodi povra-ćen- e
vojnike dočekuju sa najve-ćom
pažnjom i radošću Skrb za
demobilizirane vojnike to je je-dna
od najvećih zadaća u Sovjet-skom
Savezu Vraćajući se mir-nom
životu sovjetski vojnici nisu
zabrinuti za svoju budućnost ne
njima ne prijeti besposlica glad
i nesiguran život Država lm ga-rantira
onaj isti posao i onaj isti
zanat na kojem su radili kad su
bili pozvani u vojsku
Vojnici primaju novčanu pomoć
dobivaju privilegije naročito u
stanovima koji su snabdjeveni go-rivom
stavlja im se na raspolaga-nje
zajam za kupovanje pokućstva
i drugih kućnih potreba Organi-ziranje
života povraćenim vojnici-ma
u Sovjetskom Savezu nije nji-hova
privatna stvar nego stvar
države i svih državnih uprava
Zakon o zemlji kaže da se ratnim
veteranima omogući takav život
u nacionalnoj ekonomiji kako će
najviše koristiti sebi i svojoj do-movini
U tvornicama radionicama ta-lionicama
transportima i u svim
granama nacionalne ekonomije
koja je proizvodila za rat uposlu- -
razgovor
Govoreći dalje maršal Tito je
nastat io: Nakon su partizani os-lobodili
veći dio teritorija do San-džaka
opet sam posjetio Dražu
Mihajlovića Draževci su se borili
protiv nas Pokušao sam još jed-nom
da barem spriječim bratoubi-lački
rat i nagovorim Dražu da
se ne priključuje Nijemcima Ni-sam
tada znao da se je on već
priključio Obećao sam mu poslati
25000 omota municije i 500 puša-ka
od naših zaliha ako obeća da
se neće boriti protiv nas i ako će
se držati postrani od Nijemaca On
se time složio ali brzo zatim čet-nici
su napali na partizane i bili
hametom potučeni Sa naše stra-ne
mi smo učinili sve što je bilo
moguće da se spriječi medjusobno
prolijevanje krvi Nismo mi zato
krivi nego oni koji su nas napa- - J
dali
Maršal Tito je zatim opisao raz-voj
daljnjih borbi i prvu njema-čku
ofenzivu U novembru 1941
partizanski odredi morali su na-pustiti
srpski teritorij Bile su od-više
snažne neprijateljske sile ko-je
su se sastojale od biranih nje-mačkih
trupa i pojačane sa Nedi-ćevi- m
odredima i Dražinim četni-cima
Ipak partizani su izdržali
sedam teških ofenziva i na stotine
manjih
Usprkos svega naše snage su se
dnevno jačale Od onih partizan-skih
odreda razvila se snažna da-našnja
Jugoslavenska Armija Oni
koji su se priključili Narodnoj Os-lobodilačkoj
Vojsci bili su seoski
sinovi naših naroda Ali po nesreći
veći broj oficira koji su bili na slo-bodi
borili su se protiv nas
Mi smo stvorili snažnu vojsku i
u njoj ćemo usavršiti sve što je
potrebno Mi ćemo snažnu armiju
dovoljno snažnu za obranu slobo-de
i svega što su naši narodi i
naša zemlja postigli u ovome ratu
Mi ćemo takvu armiju koja će biti
vrijedna armije našeg saveznika
Crvene Armije Naša je armija
dobro opremljena no još uvjek
imamo poteškoće u robi Ali to je
radi toga što je naša zemlja opu-stošena
po njemačkim invazorima
što je većina naših tvornica i ra-dionica
poslano u Njemačku a je-dan
dio razoren Te poteškoće nas
spriječavaju u snabdjevanju naše
armije sa svim što je potrebno
Zato je potrebno da naše tvornice
uspostavimo što je skorije mogu-će
Ml imamo oružja dobru avijaci-ju
i topove Imamo najbolje tan-kove
snažnije od bilo čega što su
] Nijemci proizveli i Imamo nešto
Što mnogi drugi nemaju — imamo
željeznu volju i to ne samo u voj-sci
nego i u narodu
Ml smo uvjereni da ćemo sve
ponovno izgraditi da ćemo savla-dati
sve poteškoće i da ćemo svega
Imati dovoljno Uspostaviti ćemo
vojničke škole gdje će se poduča-vati
nova generacija i usposoblja-vat- i
za vodjenje Jugoslavenske
Armije
ju se radnici koji su tokom rata
prošli kroz škole j postigli potreb-no
znanje za organiziranje i pro-micanje
Inicijative na svakom po-ložaju
gdje god ih se uposli
Veće grupe demobiliziranih voj-nika
odlaze u Dnjepropetrovsk
gdje rade u metalurgijsklm podu-zećima
Vojni komesar pita sva-kog
vojnika gdje želi raditi Ve-ćinom
odgovore da se žele povra-titi
na svoj stari posao bilo u
tvornicama ili rudnicima pa je
njihovim željama uvjek udovo-ljeno
Oko 4000 demobiliziranih voj-nika
povratilo se u mjesta i sela
harkovskog okruga Većina njih
rade na poslu gdje su prije radili
Mnogi vojnici povratili su se u
sela černigov okruga u Ukrajini
gdje su počeli raditi još dok je
žetva bila u toku Prem su svi
imali pravo na zasluženi odmor
niti jedan od njih se nije htjeo
odmarati U Dmitrov okrugu gru-pa
demobiliziranih vojnika svrši-la
je žetvu u roku od dva dana
Sve žito na prostoru od 50 ekera
je u tom vremenu pospremljeno
Zahvaljujući toj pomoći demobili-ziranih
vojnika mnogi kolektivni
farmeri černigov okruga svršili
su žetvom mnogo ranije nego se
predvidjalo
Znatan broj demobiliziranih voj-nika
dobilo je vodeće položaje U
kolektivnim farmama seoskim i
okružnim Sovjetima
Vi ste se drugovi oficiri povra-tili
medju ujedinjeni narod Podr-žavajte
onaj duh uvjerenja kojeg
ste imali u zarobljeništvu Upam-tite
da je vaša vojska narodna
vojska Ona služi ne za potlači-vanj- e
naroda nego za obranu na-rodne
slobode i nezavisnosti
Svaki vojnik u službi mora zna-ti
svoju dužnost j samo time biti
Radnici iz 28 poduzeća u Windhoru marširaju ispred Fordove tvornice i izrazu ju sa štraj-kovno- m
borbom radnika
Zašto je srpski narod republiku
Demobilizacija Crvenoarmejaca
Dok su naši narodi vodili najte-ži
i rat u svojoj histo-riji
rat u kojem su učestvovali i
starci žene i djeca Petar Kara-djordjev- ić
je sjedio zaštićen hilja-du
milja daleko od fronta Za če-tiri
godine ni na pamet mu nije
palo da barem forme radi pomiri-š- e
barut Ali mu je palo na pamet
da bi mogao ostati bez presto-lj- a
zato je dao organizirati
bradate četničke bande koje su
zajedno sa neprijateljem bati-nale
i klale srpski narod "$ vjerom
u boga za kralja i otadžbinu" Za
uspješno vršenje poslova on je
preko radia Iz daljine odlikovao
najvećim odlikovanjima razne Mi-hajlovi- će
Dangiće Lukačeviće i
druge izdajnike A zatim pošto
je srpski narod zaplivao u krvi
pošto je srpska zemlja pokrivena
lješevima žena i djece sa rasječe-ni- m
glavama on je u ime boga
prošao zamoliti djevojku i sa so-bom
u svatove poveo rogljaša Lu-kačevi- ća
A da bi eselje bilo veće
naredio je da se u zemlji nad ko-sturima
i Ispod vješala izvrši gla-sanje
u slavu njegove svadbe
Poslije svega toga i drugih slič-nih
podviga Petar Karadjordjević
smatra da mu je srpski narod
svom dušom odan i da jedva čeka
U Jaroslavu jedan dio grada je
izgradjen za demobilizirane oj-ni- ke
U tome su pomagala sva
gradska poduzeća koja su dolas-kom
vojnika dobila radnu snagu
Do februara slijedeće godine u
tom gradu će se uspostaviti više
od jedne stotine dvo-spratn- lh sta-nova
specijalno za povraćene voj-nike
Kako se ti ratni veterani osje-ćaju
ovakvom pažnjom prema
njima po narodnim vlastima naj-bolje
je izrazio vojnik Sejmon
koji radi u kožari u Minsku kada
je pisao svojjim drugovima iz nje-govog
puka: "Sjećate se kad smo
se rastajali kako sam govorio da
ću se pri kući najmanje
mjesec dana odmarati" — piše
Sejmon "Ali kada sam došao ku-ći
ni jednog časa nisam odmarao
nego sam se odmah prihvatio po-sla
Pa drugčije ne može ni biti
jer kad svi rade onda ni ja nisam
mogao ostati kod kuće Tako sam
odmah otišao u tvornicu gdje sam
prije radio Kako su me srdačno
dočekali! Upravitelj tvornice me
je pozdravio i čestitao na povrat-ku
Govorio mi je o plaći i radu u
tvornici Kad sam došao u tvorni-cu
svi su mi izrazili duboko po-što
vanje"
Ovako počima mirni rad stotine
hiljada demobiliziranih Crveno-armejaca
koji se vra
čaju kući na daljnju
svoje domovine I svojeg života
će lako podržavati disciplinu Vaši
partizanski vojnici su dobro disci-plinirani
ali u na5u vojsku su do-šli
novi ljudi iz svih krajeva zem-lje
Moramo podržavati onu istu
disciplinu koja je postojala u Na-rodno
Oslobodilačkoj Vojsci Ta
disciplina nesmije u ničim biti slič-na
njemačkoj mehaničkoj discipli-ni
solidarnost
automobilskih
za
najstrašniji
povratku
pobjednički
izgradnju
njegov povratak Svi neprijatelji
istinske demokracije u Jugoslaviji
jednu od glavnih svojih nada za-snivaju
na vjerovanju u dubku
privrženost srpskog naroda mo-narhiji
Poslije onoga što je Petar Ka-radjordjević
uradio za vrijeme
ovoga rata i najfantastičniji mo-narhista
imao bi se zašto pokole-bati
u svojoj privrženosti monar-hiji
A da 11 je srpski narod baš
toliko odan toj ustanovi? Da vidi-mo
što kažu činjenice
Srbija je imala dva osnivača di-nastije:
jedan je ubijen a drugi
protjeran Imala je pored toga
pet vladara od kojih su dvojica
protjerani a dvojica ubijeni Za
nepuni jedan vijek njezine politi-čke
historije u njoj je bilo dvade-setak
većih buna i zavjera protiv
dinastija neračunajući tu i mno-gobrojne
pojedinačne atentate re-volverima
i bombama na život vla-dara
Mora se priznati da sve ovo nije
znak neke naročito duboke ljubavi
i odanosti srpskog naroda kruni-sanim
glavama Neki duboko mi-sleći
historičari objašnjavali su
ove nevolje knježeva t kraljeva u
Srbiji naopakim osebinama srp-sko- g
naroda
U stvari ako se srpski narod
bunio — za nevolju mu je bilo U
bezbrojnim prevratima i bunama
on je podnosio ogromne žrtve ba-tinan
je bio globljen okivan ubi-jan
pa ipak se bunio Bunio se
zato što je monarhija bila jezgro
svega zla u njegovoj zemlji zato
što se oko nje okupljalo sve ono
što je medju Srbima bilo najgore
zato što je ona bila glavna zapre-ka
stvaranju istinske narodne vla-sti
sa koju se srpski narod bori
već stočetrdeset godina
Borbu za slobodu srpskog naro-da
poveli su hajduci i ta borba
vodjena je u početku ne zbog zla
turskoga kojeg još nije bilo nego
zbog tiranije posljednjih ostataka
srpske sredovjekovne monarhije
To je narodna pjesma vrlo dobro
zapamtila Starinu Novaka kako
sam kaže u pjesmi nisu u goru
otjerani Turci već prokleta Jeri-n- a
koja je zidajući Smederovo
zahtjevala od naroda da joj bes-platno
kulaci i namete donosi
Kad je 1804 godine buknuo prvi
ustanak kojeg su velikim dijelom
vodili hajduci nikome ni na pa-met
nije padalo obnavljanje car-stva
ili kraljevstva Već na prvim
skupštinama proklamirano je na-čelo
narodne suverenosti A u za-htjevima
koji su odašiljani Porti
dok je borba bila uperena još sa-mo
protiv dahija traženo je da
narod bira sve svoje starješine
ne samo seoske nahljske knezove
već 1 "obrkneza" koji će uprav-ljati
cijelom zemljom
Nasljedno kneževsko dostojan-stvo
Milošu nije dao srpski narod
nego "premilostivi sultan zaštit-nik
suh monarhija" a kraljevinu
V naoi vojsci moraju biti tijes-ni
prijateljski odnosi izmedju mla-dji- h
i starijih oficira i izmedju ofi
cira i vojnika
Ja znam da ćete se vi ujediniti
?a našim narodom i prilagoditi se
novim okolnostima
Govor maršala Tita primljen je
sa velikim oduševljenjem i odobra-vanjem
je proglasio 1882 godine Milan
Obrenović da b{ zabašurio skan-dal
sa Bontuovom aferom i sakrio
tragove izdajničke tajne konven-cije
sa Hapsburzima
Cjelokupna politična historija
Srbije svodi se na borbu izmedju
monarhije i dvorske klike na jed-noj
strani i srpskog naroda na
drugoj strani Ta borba otpočela
je još za prvog ustanka u Upravi-teljstvujuće- m
sovjetu naporima
Činjenim radi ograničenja Kara-djordje- ve
samovolje a završava
se sada bijednim trzajima Petra
Karadjordjevića i one nekolicine
izbezumnih staraca oko njega
Evo koji su bili glavni uzroci te
borbe
Srpski narod tražio je da sam
bira svoje upravitelje Vladar i
dvorske klike uvjek su se trudili
da mu nametnu svoju samovlast
Srpski narod borio se za socijal-nu
pravdu i privredni napredak
širokih narodnih masa Vladar je
uvjek ugadjao bogatim korupci-onašim- a
i stajao na čelu onih koji
su sticali ogromna bogatstva zlo-upotrebljavanjem
državne vlasti
Počevši od kneza Miloša koji je ci-jeli
državni aparat stavio u služ-bu
svoje privatne trgovine pa do
Aleksandra Karadjordjevića čiji
su prsti bili umješani u sve velike
financijske operacije u Jugoslavi-ji
Svi vladari u Srbiji bili su prije
svega nesavjesni trgovci i Izra-bljiva- či
tudjeg znoja Treba se
samo sjetiti Aleksandrovih zlat-nih
rudnika na Peku kojima su
upropašćeni seljaci čitavog kraja
pa onda otimanja oko oplenačkih
vinograda i bankrotstva sa Dragi-šo- m
Matejićem i drugih sličnih
podviga
Srpski narod stavljao je uvjek
borbu za svoju nacionalnu neza-visnost
iznad svega drugoga i ra-di
nje uvjek je bio gotov i na naj-veće
žrtve Mađari su svoje lične
interese dinastije stavljali iznad
svega pa j iznad nacionalne neza-visnosti
a naročito iznad volje
narodne i iznad narodnih prava
Aleksandar Karadjordjević 1858
godine da nebi izašao u susret
volji Narodne skupštine koja je u
Beogradu zasjedala pobjegao je
tursKome paši u Grad Milan
Obrenović 1881 radi osiguranja
svoje krune zaključio je tajnu
konvenciju sa Hapsburzima naj-većim
neprijateljima srpstva na
račun interesa srpskog naroda
Petar Karadjordjević 1941 godine
preko Draže Mihajlovića sklopio
je sporazum sa Talijanima i Ni-jemcima
radi borbe protiv srp-skog
naroda To su samo najkrup-nija
Izdajstva a bilo ih je i bez-broj
manjih Dvor je uvjek bio
središte inostranih intriga koje
su išle za uništenjem sloge i je-dinstva
u srpskom narodu i medju
narodima Balkana
Eto to su glavni razlozi zbog
kojih je čitavih stotinu godina vo-djena
borba izmedju srpskog na-(Nasta- vak
na strani 4)
%
1
r