Jedinstvo, February 24, 1961

              Po stranicama listova
SKUTONOSE IMPERIJAL1ZMA
Pogledajte ljudi (i zgra-zajt- e
so!) sto pise "Glas Ka-nadsk- ih
Srba" o dogadjaji
ma u Kongu :
i
. Belgijanci su izgu- -
bili nervc i prcrano napusti-I- I
polozaj (pristali da Kon-go
budc nczavisan — napo-mcn- a
"J") Porodjajne
muke Konga komplikovao jo
jedan drugi faktor. Na kor
milo novo drzavc dosao je
Patris Lumumba. To jo je-dan
demagog sirove duSp.
so
nesolidna karaktcra i civili-zacijo- m
taknut tck toliko da
60 to odnosilo na odevanje?
Bio je nastrojen komunistic-ki- ,
i treniran kao komunist.
. . . Nercdi, р1јабке, silova-nj- a
belih 2ena, masakriranje
baba i dece u protivnickim
plcmonima, — sve su to po-ja- vc
kojo su obclczile krat-kotrajn- u
vladavinu komuni-sticko- g
agonta Uimumbc
Робс1о je raspadanje drza-vc.
Haos je bio potpun. Pod
tim okolnostima doslo je do
intervcncijc organizacije U-jedinje- nih
naroda. I Lumum-ba,
2ija je svemoc bila torn
Intcrvencijom ograniccna. i
Sovjetski Savcz, cijo su smu-tnj- e
bile trcnutno obuzdane.
cinili su sve da ometu usnch
medjunarodno organizacije
spasavanja. Lumumba je, na
kraju, izgubio glavu . . . U-bijst- vo ga kao metod za ukla-njanj- c
politickih protivnika,
to je svakodnevna pojava u so
zcmljama Pod komunisttf-ko- m
diktaturom . . , Taj od-vrat- ni
metod, medjutim, nai-la- zi
na zgrazanjc u civilizo-vanom- c
Slobodnom svetu. I
zlocin izvrsen nad Lumum-lj0ni- ) _ ma kolika ta figura
bedna bila, zasluzuju ostru
osudu. Potrebno je da puna
svctlost na to ubistvo budc
baJena, a krivci kaznjeni."
Zasto urednici "Glasa" o-va- ko
pi§u?
Na prvom mjcstu Lumum-ba
nije "bedna figura", nc-g- o
jedna od najsvjetlijih fi-gura
sto ih je dala Afrika u
svojoj borbi za slobodu i ne-zavisn- ost.
Drugo, on nije bio
nl "komunist" ni "komunis-ttfk- i
agenat", nli je ljubio
svoju zcmlju i narod, bio je
borac za slobodu i nczavis-nost- ,
patriota, nacionalist.
On je btjeo da Kongo posta-n- e
nczavisan i u politiSkom
i ekonomskom smislu. Zato
so sukobio sa belgijskim go-spodari- ma
Konga. Ono 5to jo
slijedilo — haos i raspada-nje
drzavc — rezultat je bcl-gljs- ko
agrosije. tljodinjeno
БККПК MICUELs MO
5)
i
Nacije su u Kongo dosle na !
poziv kongoanske vlade, ko-j- oj
je na 6elu stajao Lumum-ba.
Zadatak UN je bio da za-usta- vi
belgijsku agresiju i
pomogne osigurati nezavis-nos- t
Konga. Ni Lumumba ni
SSSIl nisu sprecavali UN u
tome zadatku, ncgo je Ham
marskjold radio obratno. PiO-zult- at
je danaSnja te§ka si-tuaci-ja,
ukljuciv тибко ubij-stv- o
Lumumbe. Ilammarsk-jol- d
nikada no ce uspjeti da
opravda. On je uprljao se-b- e
i Ujedinjene Nacije. Af-rika
to nikad no ce zabora-vit- .
(Preporucamo urednici-m- a
"Glasa" da procitaju pi-s- mo
afri6kog studenta Eph-rai- m
Njorogc u "Toronto
Daily Star".). Sto sc pak
tice samog u i s t v л
Lumumbe, tumacenje "Gla-sa
Kanadskih Srba" je dosta
Krnjevic o nasoj historiji
"Hrvatski Glas" (20. fe-brua-ra)
donosi osvrt Dr. Jur-j- a
Krnjevica na 61anak Du-san- a
Plence "Borbi" o hi-storiji
jugoslavcnskih isclje-nik- a
odnosno njihovu dopri-nos- u
u narodnooslobodilaC-cko- m
ratu. To je zaista bio
skandalozan napis i mi smo
osudili. Tako pisu ncozbi-Ijn- i
ljudi. AH i 61anak Krnje-vica
pati od neozbiljnosti, da
najblaze izrazimo.
Krnjevic nastoji da doka-z- e
da je Пепба to tako na-pisa- o
zato sto je Srbin ; za
njega to je to jos jedan do-ka- z
"srpske supremacije" u
Jugoslaviji i zapostavljcno-st- i
hrvatskog naroda. Mo2da
taj Plcnca zaista pati od §o-viniz-ma,
ali mi vjerujemo
da je on omalovazio "Naro-dn- i
Glasnik" i progrcsivne
Ilrvate u Sjedinjenim DrZa-vam- a
i Kanadi, i njihov do-prin- os
oslobodilaCkoj borbi
naroda Jugoslavije prijc sve-g- a
zbog ideolosko-politicki- h
razlika koje su nastale 1918.
godine Plcnca i "Borba" no
mogu odavati priznanja i
hvaliti ljude koji krittfki glc-daj- u
na ideolosko-politiCk- e
stavove jugoslavcnskih ru-kovodio- ca.
Otud samo istica-nj- e
figura, kao sto su Balo-kovi- c
i Adami5. Zato o tome
pod danasnjim prilikama
ne bi bolje mogli pisati ni
Edo Jardas, Bo2o Prpic i Lo-ion- .
I bas zbog toga nije nji-m- a
povjeren taj zadatak,
je po Krnjevicevu misljc- - PRIJATEU
Nki mladi aktmst Lumumbme partije obavijestio nas )e
o tome. OporavivSi se od lznenadjenja, Lumumba juri u
"Qidillacu" prema studiju radio-difuzi- je i silom probija ob-ru- 5
koji je organisirao — Sef Jtaba Mobutu! Taj u to vrijeme
vetf izvaljen u dubokom naelonjaSu, sr6e fompanjac "svrg-nutog- ",
koji mu. stojed poput neke sluzavke, servira goepo-dj- a
Lumumba.
Kaeavubu, uz savjetodavnu aeistenciju belgijskog pro-feeo- ra
Var. Bileena koji je stanovao kod njega. opozlva kao
predsjednit Republike prvog ministra "zbog njegovih samo-vkni- h
poetupaka". "Kaea" poziva vojeku da odrJi red i da
pokdi oru5je (I) obecavii joj da ce biti pladena. ... Lumumba odgovara. "Nije na neodgovornom 5efu drza-ve
da mi oduzima povjerenje koje ne potjece od njega, vef
jedino od predstavnika naroda 5to su obrazovali moju vla-du- ".
I on Mvrlava svoj poziv naredjenjem vojsci da oetane
na svojim borbenim polozajima
Sutradan, u Bruxellesu sastaje se belgijska vlada. Com-be
i Kalondfi ceetitaju Kasavabuu "Sto je ocuvao jedinetvo
Konga" .... Kalondii korwti odmah priliku da otvoreno pro-gc- m "nezavinot Rudarske drzave Kasai". . .
Snage UN zapoeedaju radio, Kaeavubu na poziv svog
prrjatelja Rlla Julua neemetano upotrebljava francueku
radio stanicu Brazaville Kongoanski parlament ponovo pot-vrdju- je
svoju podriku Patrieu Lumumbi i njegovoj vladi, na-alafavaj- udi
ujedno da )e Kasavubu, predsjednik partije
Abako, izabran za predsjednika Republike jedino zahvalju-jud- i
nocionalnotn bloku (MNC - Lumumba, PSA - Gizenga,
CEREA - Kaiamura, Balubakat-Sendv- e Katange)
Hamarskjold u New Yorku odobrava Kasavubuu u ime
onog istog Ustavnog zakona koji kongoanski Senat navodi
ba£ u lzjavi svoje podiike Patrisu Lumumbi Premier protes-tir- a
protiv mijeianja generalnog sekretara UN u untrainje
poelove Konga.
Mobutu prividno ne poduzima ni§ta, on se zadovoljava
tune da primi svotu od 5 mil juna kongoanskih iranaka, no-mi)n)er- uh la ptacanje vojske. Dat ce joj samo jedan milijun.
a cetiri ce poslati u Bruxelles zajedno sa svojom zenom i dje-co- m.
Ne obaziruci se na odluke narodnih predstavnika Ka-savubu
obavijeitava Vijece sigurnoeti UN o formiranju vlade
kojoj stoje na celu gospoda Ileo i Bomboko
%
-- T-b
j
u
sto
iz
smijesno Ako je ubijanje
pohti6kih protivnika "kara-ktcristik- a
komunista", kako
to "Glas" tvrdi, zaSto onda
"komunist" Lumumba nije
pristupio ubijanju svojih po-litickih
protivnika? Kako o-bjas- niti
da su zlocinci, a oni
su dobro poznati — (to su
Combe, Kasavubu, Mobutu i
Kolondzi) — miljenici "slo-bodno- g
svijeta"!
Zasto urednici "Glasa" (a
nisu oni sami) svaku borbu
naroda za svoju nacionalnu
slobodu i prava ma gdje u
svijetu proglasavaju za ko-muniza- m?
ZaSto uvijek mo-raj- u
kazati amen na ono §to
je ncvaljalo a nikad na ono
Sto je dobro i napredno? Da
li kada pomiSljaju na impli-kacij- e
svojih istupanja?
Kakva bijeda !
nju trcbalo uciniti, nego jr
povjeren covjeku koji je lo-jala- n
rezimu bez obzira §to
noma kvalifikacija. Zato ce-m- o
mi morati da pocekamo
jos neko vrijeme dok so u
Jugoslaviji bude moglo na-pisa- ti
i objaviti tocnu i isti-nit- u
historiju progrosivnog
iseljcnickog pokreta u Sje-dinjenim
Drzavama i Kana-di.
Krnjevic to dobro zna i a-k- o
oko toga zaobilazi to ni
je samo zato §to je on hrvat-ski
sovinist, nogo i zato Sto
je protivnik progrosivnog i-soljcn-ickog
pokreta isto to-liko
koliko Titova rezima.
Krnjevic takodjer iznosi
kako je protiv PlcnSina 61an-k- a
urcdni§tvu "Borbe" pisao
Edo Jardas (mi smo prenije-l- i
njegovo pismo — "J") i
Milena Sotra-Gacinovi- c, ali
to "nije mnogo vrijedilo —
Dusan Plcnca je i nadalje o-st- ao
povjesnicar u komuni-stiko- j
Jugoslaviji", nastav-lj- a
Krnjevic. DapaJe, "nje-gov- a
zvijezda je porasla, 6ak
je postao jedan od 6etiri su-radni- ka
glavnih zagrebaSkih
novina". To treba pozalit —
ako jo tako. Ali mi ne gubi-m- o
nadu. Imamo veliko pov-jeren- je
u svoj narod, njegov
sud i njegovu odanost stvari
socijalizma. Tko ne radi do-bro
i pravilno, odgovarat ce
za to prijc ili kasnije. Dr.
Kmjevicu pak mozemo reci
toliko da mi nismo zabora-vil- i
kako su stvari stajalc u
Orgamziram jednu, zatim
J
Hitlerov general na celu
vojnih sila NATO
Lista ratnih zlocinaca. neka-dasnji- h
Hitlerovih generala i
visokih rukovodilaca Tredeg
rajha, koji u sve biiem pocesu
remilitarizacije Zapadne Nema-5k- e
ponovo zauzimaju rukovo-dec- e
polozaje u Bundesveru.
iz dana u dan je sve veca. O-vo- aa
Duta radi se o Adoliu
Hcusingeru (Hojzingeru).
Ko je Adoll Heusinger?
Junker, jos 1915. godine op;e-delje- n
za mOitaristicki poziv.
Ucesnik Prvog svetskog rata.
Od 1931. godine je na sluzbi u
nemackom gencralitabu. Po
dolasku Hitlera na vlast fana-tic- ni
je pobomik osvajackih
planova Treieg rajha. Od 1937
godine je clan operativnog o-dele- nja.
Aktivni je ucesnik u
prvim osvajackim pohodima
Hitlera u Evropi. Nemacki list
"Der Spigel" u svom broju od
29. februara 1956. godine pile
o tome:
"Heusinger je svoje organi-zacion- e
sposobnosti odavno
dokazao. Planovi za pokorava-nj- e
Austrije, Sudetske oblasti,
Praga i vojni pohodi u posled-nje- m
ratu bili su delo opera-tivnog
odelenja u generallta-b- u
Vermahta. Kao prvi gene-ralltab- ni
oiicir ovog odelenja
(ungirao jo od avgusta 1937.
godine Heusinger."
Posle prvih vesti o dogadja-jim- a
u Jugoslaviji 27. marta
1941. godine, kada je bila obo-ren- a
vlada Cvetkovid-Mace- k i
ponisteno pristupanje nase ze-mj- le
Trojnom paktu, Heusinger
je, u stilu divljanja Hitlera i
ostalih fa£istickih rukovodilaca,
napisao tog istog dana u jed-n- oj
svojoj naredbi sledeie:
"Politi6ki jo naroito vazno,
da se udar protiv Jugoslavije
izvede nemilosrdnom oJtrinom
i da vojni£ko uniltenje bude
munjevito sprovedeno."
Te udare su dobro osctili ne
samo narodi Jugoslavije, vec i
drugi narodi napadnutih evro-pski- h
zemalja. Hitler je mogao
biti vi5e nego zadovoljan ra-do- m
Sofa operativnog odele-nja
Vermahta. Heusingerom.
£iji potpis nalazimo i na jed-no- m
drugom dokumentu —
"Tajnoj vojnoj stvari" — u ko-m- o
Heusinger, potpisujuci svo-jeruc- no
taj akt, govori o pri-prema- ma
za prepad na Holan-dij- u,
Belgiju i Luksemburg:
". . . Istovremeno. vojna gru-p- a
B. u skladu sa narocitim
upustvima, ima da preduzme
sve pripreme u cilju 5to brJeg
prodora u holandsku i belgij-sku
oblast. . . "
Hn'atskoj kad su tamo imali
glavnu rije6 on i Dr. Мабек,
i da nemamo iluzija kako
bi stajale ako bi oni ponovo
dosli na vlast. Keci nam isk-rcn- o,
gospodine Ivrnjcvicu,
kako bi se pisala historija
progrosivnog iseljeniikog
pokreta da ste vi tamo na
vlasti ?
drugu i tredu konferenciju 7a '
tiumpu, a divsi airesior oeigijsKe xoiomjame miormacione
sluibe Bohkango takodjer.
Mobutu ne govori niita. S veoeri dokrzio je jeti i piti
kod — Lumube! "Zozef, previle pijei" — znao je red Lu-mumba.
To je bio savjet, primjedba, ali i prijelnja. Mobutuova
dvolicna igra postala je i suvile providna.
Dogadjaji su se sad stali redati filmskom brzinom: Ka-savu- ba
smjenjuje Lumumbina ujaka generala Lundulu. Mobu-tu
nas obavjeitava o tome, ali smo mi vec" znali da je on
uzrocnik te mjere. Sad legalna vlada smjenjuje njega. Tre-bal- o
je da izgubi svoje mjesto i svoj fin. Ispio je poeljednju
bocu sampanjea kod Lumumbe, zalelio nam laku nod i po-ба- о
da izviii drzavni udar. Kako?
Vrlo jednoetavno, on na konferendji za stampu izjavlju-j- e
da je odsad on jedini gospodar Konga. To je 6itava his-torija
krize koja joi traje i koja je nasmijala svijet. To je.
takodjer, trebako da bude okoncanje drugog dvoboja Lu-mumba
- Kasavubu.
Pocetkom 1960. sadainji predsjednik Republike Kaea-vubu
isticao je svoje pripadniitvo "republici" Mongo, koju
sacHnjava provinciju Leopoldville i dio provincije Ekvator,
a Lumumba je branio princip jedinstva zemrje protiv susje-d- a
kojima dominiraju Francuzi i Britanci i )oi gorih, segre-gacionis- ta
Rodezije Opravdano je mislio da bi bilo itetno
razbijati makar samo i administrativno jedinstvo. Takodjer
treba konetatirati da u privrednom pogledu Kongo zivi, pri-j- e
svega od svojih rudnika u Katangi gdje je pleme Baluba,
koje 6ini vedinu stanovniltva, sklopilo savez s Lumumbom,
i rudnika provincije Kasai, odakle premijer potjece.
U maju proile godine postojale su samo dvije moguc-noe- ti
za stvaranje kongoanske vlade-- ili nacionalna koalicija
grupaaja pod vodstvom Patrisa Lumumbe, ili "sveti eavez"
Lumumbinih protivnika koji bi okupio sve separatiste i tea
branik belgijsk kolonijalne administracije, kao ito su Bo
likango ili Comb. To bi znacilo potisnuti Lumumbu i njego-- v
prrjatelj u opoziciju. Najprije su Katanzani, uz podriku
vehkih rudorskih kompanija, naginjali "kartelu" anti-Lumum- ba, a goepodin Kasavubu pokusao je formirati prvu
Za Heusingera su, kao i za
sve druge falistike glavesine,
citave drzave — obicne "obla-sti".
. . Konstatacija na Nirnber-iko- m
procesu ". . . da izjave
generala Retigera. Rodea i
Heusingera potvrdjuju zaklju-cak- ,
da je ceo plan o "umire-nju- "
(osvajanju tudjih zema-lja)
bio od svih nemackih voj-nih
vodja vrlo jasno shvacen"
— zaista je bio neoboriva
cinjenica.
Godine 1943. Heusingera jc
Hitler unapredio u cin gene-ral-lajtnant- a.
Posle atentata na
Hitlera 1944. godine, kada je
Heusinger greskom bio uhap-5e- n.
Hitler ga je licno primio i
srdacno sa njim razgovarao,
kao sa jednim od svojih naj-vemij- ih saradnika — izvinja-vaju- di
mu se istovremeno zbog
izvrsene zabune oko njegovog
(Heusigerovog) hapsenja.
Sta je sa Heusingerom bilo
posle Hitlerovog sloma?
Dok su jos planovi o ponov-no- m
naoruzavanju i ozivljava-nj- u
militaristiJkih ideja u Za-padn- oj
NemaSkoj bili za jav-no- st
manjevile tajna, bivsi Hit-lerov
general Heusinger radi
1950. godine zajedno sa dru-gi- m
ratnim zlo£incem Spajde-lor- n
kao vojni savetnik kance-lar- a
Adenaueral Neverovatno:
kao 5to je i za vreme Hitlera
radio na pripremanju planova
za napad na Sovjetski Savez i
druge zemlje, tako i sada Heu-singer
razradjuje svoje strate-gijsk- e
zamisli o napadackom
ratu. . . Heusinger. tako, kao
vojni savetnik Adenauera, pise
1953. godine o preventivnom
bududem ratu, izmedju ostalog
i ovo:
"Branilac mora sa svoje stra-n- e
izvrliti napad na napadaca
uvek, kad god mu se ukaze
lansa. Sa ovim metodama tre-ba
Zapad da nastupa protiv Is-tok- a.
. ."' ("Nova gtampa" —
Pasau. 27. oktobra 1953.)
Kakva podudamost sa neka-dasnji- m
Hitleravim koncepcija-m- a
koje su i dovele do neiz-memo- g
krvoprolica u Drugom
svetskom ratu, kakva podudar-nos- t
sa poznatom liccmemom
ondalnjom tvrdnjom Hitlera,
Gebclsa i njihovih poslusnih
sledbenika, kojima pripada i
Heusinger — da je "napad na
Sovjetski Savez 22. juna 1941.
godine imao "odbranbeni" ka-kakt- er
i da je "predupredio"
napad Sovjetskog Saveza na
Nemacku".
5ta je danas sa Heusinge-rom?
Taj fasisti6ki general i je-dan
od stratega hitlerovskog
Vermahta, postavljen je 1. ju-na
1957. godine na polozaj go-neraln- og inspektora Bundes-vera-,
kome su bili potJinjeni
Itabovi kopnene vojske, ratnog
vazduhojlovstva i momarice
Zapadne Nemacke. . .
A deccmbra ove 1960. godi-ne,
u vreme nastojanja Bundes-ver- a da dobije i atomsko nao-ruzanj- e, Heusinger, koji vec vr-- Si duznost nacelnika general-Stab- a
Bundesvera, predlozen je
LUMUMBA
Patris Lumumba:
AFRIKA CE BITI SLOBODNA!
Placi moj crni brate nad milenijem bestijalnih smrti!
Tvoj je pepeo bio rasut zemljom od simuna i orkana,
Ti, koji nikad nisi dizao piramide.
Od svih svojih mocnih krvnika
ti hvatan racijama, ti bijen svim bitkama kojima
trijumfira sila,
ti, koji si u jednoj stoljetnoj skoli naucio jednu samo
parolu :
Kopstvo ili smrt!
Ti, koji si se sakrivao po dzunglama обаја,
koji si gledao u oci tisuce smrti,
pod maskom mocvarnih groznica
ili pod maskom tigra koji giabi,
ili u zagrljaju pominog pijeska koji guli kao ttdnv. . .
I dosao jc dan kad se pojavio bijcli.
Bio je gori i lukaviji od svih smrti.
Zamijenio je tvoje zlato
jednim ogledalcem, jednom ogrlicom, igrafckama.
Silovao je tvoje sestre i tvojo zone,
a alkoholom je kvario sinove brace tvojo
i u tamnicu gonio tvoje djecakc.
Tada je zagrmio tam-ta- m po selima
i ljudi su saznali da odlazi jedan brod za dalcko
obalc,
tamo gdje jo pamuk jedan bog, dolar jedan car.
Osudjen si bio na robiju bez kraja,
radeci kao tegleca marva
citava dana pod nemilim suncem.
Nau6ili su te da pjesmom slaviS Gospodlna
i da budes stavljan na kriz s himnama
koje su ti obecavale blazenstvo na boljem svijetu,
i samo jednog si se bojao:
da te ostave zivjeti, da te ostave Jivjclil . . .
I pored vatre, u alarmu, zbunjenim snlma
jadao si sc pjesmama bola,
bez rijeci i jednostavnima kao Sto je обај.
Dogadjalo so da si sc cak i radovao
i izvan scbe u pomami snage plcsao si,
pa je sjaj jednc novo muSkosti,
£itava jedna nova volja odzvanjala
s bakrenih zica, s plamcnih bubnjeva,
poc"etak to mocne glazbe
dizao se u ritmu jazza kao orkan
i vikao je ljudima bijelim
da Citav planet ipak ne pripada njlma.
Glazbo, ti si dala i nama
da dignemo lice i gledamo u o5i
buducc oslobodjenje rase.
Neka obale silnih rijeka kojo nose
prema buducnosti svoje zive valovo
budu tvoje!
Neka sva zemlja i sva njena bogatstva
budu tvoja!
Neka toplo sunce podncTio
ispali tvojo mukc.
A na suncanim zrakama neka osuSe i suzc
koje su tvoji prcci lijcvali nad ovom tu2nom zemljom I
Na5 narod, Slobodan i sretan
zivjet ce i trijumfirati u nasem Kongu.
Ovdje u sreu Veliko Afrike !
(Objavljeno u kongoanskom Iistu
"Endependence" 1960. godine)
kao kandidat za pretsednika
Stalnog vojnog odbora Atlans-ko- g
pakta. Bio je to joS jedan
od mnogobrojnih poteza zapa-dnoncmack- ih
militarist a da u
najviSe organe NATO-- a progu- -
raju jo5 jednog svog generala.
Pokulaj je i ovoga puta us-pe- o.
Kad je to uspelo sa gene-ralo- m
Spajdelom i drugim, za-it- o
ne bi i sa Heusingerom?
U Bundesveru zadovoljno tr-Ija- ju
ruke. Sve je — dobro. Od-vij- a
se po planu: general Heu- -
vladu Ah kartel" nije raspolagao vecinom u jednom do-m- u
parlamenta Vidjelo se u septembru kako je parlament
ponovno podrzao Lumumbinu vladu protiv Kasavubua Pot-pun- o
je, dakle, jasno zalto je Kasavubu na kraju raspustio
taj parlament na neograniceni "odmor."
Tada, u ono doba, Kasavubu je prijetio da ce proglasiti
nezavisnost "republike" Mongo. Kasavubu, koji danas u UN
predstavlja citavi Kongo, pokazao je put Combeu. . . Za pocetak su prijatelji i evropski savjetnici Combea
zahtijevali samo upravu privrednim poelovima. Potpuno im
je udovoljeno, za uzvrat je Zaton Sendve, sef partije Balu-bak- at
i protivnik Combea, imenovan driavnim komesarom
u Elieabethvilleu.
Sendveu je generalm sekretarijat UN kasnije povjerio
zadatak da ponovno uspostavi mir u Katangi Ali tada, uoc"i
30. juna, uguien je u Disabethvilleu pokuiaj federalisticleog
diiavnog udara. Kako su evropski i americki poelovni ljudi
time bili teSko kompromitirani, citava je stvar zatalkana
Konacno, Lumumba postaje prvi predsjednik vlade, na-ko- n
prve krize kojoj ova druga nalikuje kao jaje jajetu.
"Vidjet cete — govori Patris Lumumba na dan progla-ienj- a
nezavienoeti — kakve se spoeobnoeti kriju u crnom
cbvjeku." Tog dana Belgajinci su se uplaSili. To je bila dek-laraci- ja
o "bezuvjetnoj nezavienoeti." Lumumba nije krio da
ne mole biti govora o tome da se Bekjijancima oetave nji-ho- vi
monopoh Belgijance je uhvatila panika. . .
A ipak, u ono vrijeme kad Lumumbu nitko joi nije okriv-ljava- o
zbog komunizma, jedan izrazito katolicki (rancuski
list pisao je "U interesu je svih da osiguramo politidku sta-bilno- et
novog reiima i prve vlade. Rusenje sadasnje ekipe
sigurno ne bi bio napredok za nezavisnu drfavu. O tim pn-mjedba- ma
trebalo bi dobro da razmisle narocito belgijski
katolicki krugovi u kojima antikomuruzam precesto poprima
oblike prove manije."
Nekoliko dana kasnije katolicki list "Le Courier d'Afn-que- "
i ultrakatoWki dnevnik "Presence Congolaise" pokre-c- u
kampanju ptotiv "crvenog" Lumumbe. . . . Combe je na
kraju sklopio savez s Kasavubuom, katolicTd sveceruk
Pilber Julu slufco im j pri tatne kao powednik.
(SvriBt 6 se)
STRANA 3
u u u
a
u
u
a
m
a
a
singer je 13. deccmbra 1960.
godine postao pretsednik Stal-no- g
vojnog odbora Atlanskog
pakta, cije se sediite nalazi u
Washing tonu.
Duznost. zvanicno. prcuzima
1. jula 1961. godine.
D. A.
Kongoanski parlamcnnt
treba sam da izahcrc
novog prcniijcra
U Londonu je izdano sa-opce- nje I'okreta za slobodu
kolonija u kome sc kaze da
ce smrt I'atrisa Lumumbc I
njegovih prijatelja Okita l
Ipola imati katastrofalm
posljedice na sve napore us-mjere- ne ka smirivanju situ-acij- e
u Kongu.
U saopcenju se isti5c da
prvenstvenu odgovornost za
nastalu situaciju snose Kasa-vubu,
Combe i Mobutu. "Ali,
kaze se dalje u s.iopcenju,
odgovornost se prosiruje i na
vlade koje su im pruzale po-drsk- u.
Ucz bclgijske pomoci
Mois Combe se nikada ne bi
mogao, zadrzati na vlasti.
Velika Britanija i Eisenho-werov- a
administracija u Sje-dinjenim
Dr2avama dali su
inicijativu da Ujedinjene
Nacije priznaju Kasavubua".
Pokret za slobodu koloni
ja insistirace na tome da sc
elimimse belgjjsko pnsustvo
ii KnntTii i tin no sazoo iza- -
brani parlament koji ce iz-ro- ci nresudu ubicama fovjo- -
ka, koga je on izabrao za
promijera. U saopcenju so
takodjer istice da izabranom
parlamentu treba dati prili-ku
da slobodno izabere Lu
mumbinog nasljednika. Sno-nteni- p
se zavrSava zahtie- -
vom da so razoruinju svo
vnin snncrp koin no nriznaitl
vlast demokratski izabranc
legalne vlade.