Jedinstvo, June 20, 1961

              "'Л
ta
7
--uttffij
Л1 c (1 j u naro d n i p r
HRUSCOV
Moskva. TASi) — Predsjednik sovjetske
Hruscov je 16. preko i
telovizije svojim nedavnim razgovorima s predsjedni-komSA- D
Kcnnedyjem. sastanak bio potrcban.
Ata nuzno rekao Hruscov.
Osvrcuci problemc razoruzanja premijer
Hruscov je rekao da je pregovorima u 2enevi tesko
postidi sporazum o obustavljanju pokusnih nuklearnih
eksplozija pozicijnma koje su zauzele zapadne
On je dodao da je u sadasnjim uvjetima nemoguce
drugi nego da se pitanje obustave nuklearnih
ekaplozija povezc i razoruzanjem. Hru-Ico- v
i potpuno razoruzanje nazvao jednim od
glavnih, osnovnih pitanja koje zahtijeva rjeScnje.
Hruscov je rekao da je
Sovjetski Savez spreman da
prihvati zapadne prijcdloge
o kontroli razoruzanja, s
tim da Zapad prihvati sov-jetske
prijcdloge o sveop-cc- m
i potpunom razoruza-nju- .
"Tada, rekao je IlruS-cov- ,
ncce biti nikakve mrtve
tn6kc u pregovorima o ra-zoruzan- ju."
HruScov je
izrazio nadu da ce na prcd-stojec- mi
pregovorima o ra-zoruza- nju
koji pocinju 19.
juna u Washingtonu, SAD
prici konstruktivno
pitanju.
IIru56ov je govorio o nje-mackom
problcmu poziva-jud- i
sve zemljo koje su su-djelova- le
u rafu protiv Njo-mack- e,
da sudjcluju kon-fercnc- iji
na kojoj bi se pot-pisn- o
mirovni ugovor s Nje-mackom.
On je rekao da
istinita primjedba da
SSSU zcli da oduzme zapa-dni- m
zemljama pravo pris-tup- a
u zapadni Berlin i prc-dloz- io
da se Berlin pretvori
u slobodni grad.
Hruscov je rekao da ce
biti za zaljenjo neke ze- -
mlje odbiju da potpisu ugo
mini
slucaju In
i
Moskva. (TASS) — Sov-jetska
vlada objavila je
memorandume o obustavi
probnih nuklearnih orui-j-a
i o pitanjima Njemad-k- o
i Berlinn koje je
HruScov urucio predsje-dnik- u
SAD Kcnncdyju pri-liko- m
njihovog susrcta u
Веби.
U memorandumu o za
brani probnih nuklearnih
vlada zalaze
se za potpunu obustavu ek-splozija.
biti ni-kakv- ih
izuzetaka u spora-zumu- ,
treba obustaviti sve
vrste pokusa nuklearnim o-ruzj- em
u zraku, pod vodoni,
pod zemljom i u kozmickom
kaze se u in
murandumu. Sovjetska vla-da
izlozila je u memoran-dumu
svoje misljenje o gla-vni- m
problemima obustave
pokusa o kojima dosada
postignuta suglasnost u
izmedju nuk-learnih
sila Sjed. Dr2an,
Velike Britanije i SSSR. To
su pitanja moratorija, kont-rol- e
i broja inspekcija.
Sto se prvog proble-ms
sovjetska vlada smatra
da zavrietak moratorija ne
Ui trebalo da automatski o-slo- bodi
zemlje od obavez
da ne podzemne nuk-learn- e
cksplozije. U pojflt-tl- u
kontrole vlada SSSU pre-dloii- la
da u glavnom
tevrlnom organu,
vijccu trebalo pod-Jedna- ko
da btulu zaslupane
Ш р јШг Tridmta gadina itlatmja
Itlaxi tvaktg uteri® i petka
Godiinja pretpieta:
Kanadu C dolara,
ottale temlje dolara
Adreta:
479 Queen Street West
Toronto 2-- D, Ontario
Telefon EM 3 1642
VOL. XIII N.. Ki (11 l) TORONTO. TUESDAY. Jl NE 2". 19(11 PRICE 8c PER COPY
o b 1 c m i
vlade
Nikita govorio maja radija
o
"Ovaj je
vise bilo je odrzati ga", je
se na
na
na sile.
pro-na- di
izlaz
s opdim punim
je opce
ovom
na
ni-j- e
ako
"Ne moze
ni-j- e
tice
vrSo
je
в
0 BECKOM
i neke druge zemlje ce pot-pisa- ti
taj ugovor. "Ako bi i
Zapadna Njcmacka odbila
da potpiSe ugovor, rekao je
Hrusdov, potpisat cemo ga
samo s Njemackom Dcmok-ratsko- m
Republikom".
Nastojanje zapadnih zc-ma- lja
da zadrze okupacioni
rezim u zapadnom Herlinu,
Hru§6ov je nazvao gaze-nje- m
najelementarnijih nor-m- i
odnosa medju drzavama.
"Time se zeli, rekao je Hru-scov,
zadrzati stanjc kraj-nj- c
u medjuna-rodni- m
odnosima i vise od
toga, mini".
O svojim razgovorima s
Kcnnedyjem Hruscov je re-kao
da je stekao utisak da
predsjcdnik Kennedy shva-c- a
voliku odgovoniost koja
lezi na vladama dviju vcli-ki- h
sila. HruScov je izrazio
nadu da ce se svijest o ovoj
odgovornosti zadrzati i u
buducnosti. "Htjcli bismo
da vjerujemo, nastavio je
sovjetski premijer, da jo
nastupilo vrijeme kada ce
se sovjetsko-americ- ki odno-s- i
poboljsati i da ce to imati
socijallstickc, zapadne i nc-utral- ne
drzave. Vlada SSSU
dalje Sinatra da njcn prije-dlo- g
o sprovodjenju inspek-cija
na teritorijima SSSU,
Velike Rritanije i SAD tri
puta godisnje dovo-ljn- e
garancije protiv naru-savanj- a
postignutog spora-zum- a
o obustavi nuklearnih
proba.
Sovjetska vlada osim to-ga
predla2e da se pridje
rjesavanju glavnog proble-m- a,
opdeg i potpunog razo-ruzanja.
Vlada pono-v- o
ii memorandumu potvr-dj- i
. odluciiost da prihvati
zapadne prijcdloge o kont-roli,
tikoliko Zapad prihvati
sovjetski prijedlog o opcem
i potpunom razoruzanju.
Sovjetska vlada, kaze se da-lje,
sprcmna jc da u torn slu-caju
potpiJe dokument u
koji bi bili ukljuceni prijed-loz- i
zapadnih zemalja o o-bus- tavi
nuklearnih pokusa.
U drugom memorandumu
koji je premijer HruScov
predao predsjedniku Ken-nedyj- u
ukazuje se na spre-mno- st
vlado SSSR da bez o-dlag- anja
zakljuci mirovni
ugovor s Njemackom polto
je "pitanje mirovnog ugovo-r- a
s Njemackom pitanje na-cional- ne
sigurnoeti i
drugih zemalja". U tloku-ment- u
sc dalie kaie da so-vjetski
prijedlozi ne povc-zuj-u
zakljuenje mirovnog
ugovora a priznavanjem
(Nastavak na str. 1}
vor o s Njemackom. V j blagotvoran utjecaj na cijo-tor- n
Sovjetski Savez medjunarodnu situaciju".
Sovjetsko stanoviste u pitanju Njemacke
nuklearnog oruzja
premi-jer
e-ksplo- zija
SSSU
prostranstvu",
razgovorima
bi
adminiet-fativno- m
zategnutosti
prijctnja
pruza
SSSR
SSSR
SASTANKU
UKRATKO IZ SVIJETA
O U Sjedinjenim Drzava-ma
strajkuje oko 80.000
pristanisnih radnika. Do
strajka je doslo zbog odbi-jan- ja
kompanija da udovo-lj- e
zahtjevima Nacionalne
pomorske unije.
O U La Pazu. glavnom
gradu Bolivije bile su veli-ke
protuamerifike demonst-racij- e
prilikom dolaska spe-cijaln- og izaslanika amerif-ko- g
predsjednika Adlai Ste-venson- a.
Ubijeno je 5 a ra-nje- no
11 osoba. Protiv Ste-venso- na
su demonstrirali i u
Limi, glavnom gradu Peru.
Jugoslaviji prijeti inf-lacij- a, kazu vijesti iz Reog-rad- a. 0 torn problemu vladi
je podnio izvjostaj ministar
financija Nikola Mindev.
Kanadski dolar je pao
i sada vrijcdi isto koliko a-meri- 6ki.
U Moskvu je doputo-val- a
brazil ijska parlamen-tarn- a
delegacija.
Nczaposlcni novi
doscljcnici u Torontu
Racuna se da u Torontu
ima preko 12.000 nezapo-sleni- h
novih doseljenika,
od cega samih Talijana
10.800.
Coyne ne uzmice
Kaze da jc vlada odgovorna
za tcsko stanjc privrede
Guvernor drzavne banke
James Coyne ne uzmicie
pred toi;_'-vcima- . Na napa-daj- e
ministra financija Fle-min- ga
u parlamentu Coyne
je odgovorio izjavom za Sta-mp- u,
u kojoj kaze da drza-vn- a
banka nije ni§ta kriva
za teSko stanjc kanadske
privrede nego sva odgovor-nos- t
le2i na vladi.
Coyne je rekao da je vla-da
propustila da poduzme
mjcre koje bi pridonijele
"ekonomskom oporavku i
porastu kanadske privrede
u kanadskim rukama i pod
kanadskom kontrolom". A-k- o
je vlada sada konacno
odlucila da neJto poduzme,
to ce pozdraviti cijela zem-Ij- a.
Sta vlada namjerava po-duz- eti
znat ce se danas (u-tor- ak
20. juna) kad Flem-ing
podnese budzct za idu-c- u
godinu (sa zakaanjenjem
od skoro 3 mjeseca). Vje-ruj- e
se da ce to biti "sun-ca- ni
budzet" za monopolis-te- .
Ofekiva se da ce odmah
Forces Behind Cold War
Last September in an issue of FORTUNE magazine
there was an article called "The Egghead Millionaires,"
that described a hundred scientists, people with tech-nical
training who have become millionaires through
contracts. One of them has got for himself as his per-sonal
fortune $150 million in a few years through de-fense
contracts that he has made.
Now these men, some of them, may well oppose
the efforts to end the cold war and perhaps they don't
know why they arc opposing the efforts. It is possible
for people to delude themselves; they may say to them-sclf-s
that they are working for national security and
believe it ; and yet they can bo working for national in-security,
working for the destruction of the United
States.
FORTUNE magazine said one of these intelligent
men stated that the defense department has abdicated
the defense of the country to organizations more inte-rested
in increasing their payrolls than in national se-curity.
1 can give you an example. When Khrushchov
came to the United States in September, 1959, there
were full-pag- e advertisements published in the NEW
YORK TIMES, the PORTLAND OREGON1AN and many
other newspapers with inchwide black borders around
them, a scurrilous picture of Khrushchov making him
look like a gangster and the plea, "Let there be no con-cession,
no appeasement, no deal with Khrushchov."
And then down below, "With this public Service adver-tisement,
the Allen Bradley Company is trying to sell
you nothing except the importance of recognizing and
understanding the horrible threat posed by Kremlin-directe- d
international communism against our country,
our people, and our incomparable American free enter-prise
way of life." Public service adveitiscment no
doubt tax deductible !
Then the next thing that I read in the papers about
Allen Bradley Company and its idea of the American
free enterprise way of life came in February of this year
when the newspapers carried reports that $1,921,500 in
fines had been levied against individuals and firms in
the heavy electrical industry for fixing prices in sub-mitting
rigged bids; for conspiracy, conspiracy to de-fraud
the American people of millions of dollars, tens
of millions of dollars by price fixing.
Do you know what the total profits, the total war
profits for corporations are?
The cold war profits from just the military activi-ties
run around $ 1.5 billion a year, and how much big-ger
can they be if you fix prices? But the corporation
profits for the whole United States are $15 billion a
year.
Now, how much bigger can they be got if you fix
prices, inflate prices through conspiracy to do so, viola-ting
the law if your morality permits you to do this?
The Allen Bradley Company was fined $10,000
and its president, F. F. Loock, was fined $7,500.
—Dr. Linus Pauling in his speech to the
ч . fourteenth biennial convention of the
International Longshoremen's and
Warehousemen's Union, April 6.
poslije podnasanja budleta
parlamentu biti podnijet
prijedlog za smjcnjivanje
Coynea sa duznosti general-no- g
guvernora.
Slabi racuni
U proslogodisnjem dr-j- e
zavnotn budZetu bio
predvidjen visak od 12
milijuna dolara. Ali u-mje- sto
toga postoji ma-nja- k
od 349 milijuna do-lara.
Ukupni izdatak je iz-no- sio
6 milijardi 553 mi-lijuna
i 500 hiljada dola-ra,
a dohodak 6 milijardi
218 milijuna i 700 hilja-d- a
dolara.
Neprijatelji Kanade
(Ijelujii slobodno
U jednom osvrtu na ak-tivno- st
tajne policije caso-pi- s
"Saturday Night" kaze:
"Uglavnom, RCMP se og-ranica- va
na posjecivanjc
'Ijevicarskih' grupa, prcm-d- a
bi se moglo argumenti-sat- i
da separatistiSke orga-nizaci- je
u Quebecu, kao i
pobornici prikljuCcnja Sjed.
Drzavama, prcdstavljaju
mnogo vecu opasnost za op-stan- ak
Kanade".
Medju opasno ncprijate-Ij- e
Kanade treba ubrojiti i
razne faSisti6ke grupe, i to
ne samo "domace", nego i
doseljcni6ke. (Iz Montrcala
jo upravo javljcno da poz-na- ti
fa§ista iz predratnog
pcrioda Adrien Arcand po-nov- no
pokusava obnoviti a-ktivn- ost)
. "Saturday Night" iznosi
da u posljednje vrijeme po-lici- ja
narocito pazi na stu-dents- ke
grupe koja zago-varaj- u
zabranu nuklearnog
oru2ja. Drugim ri,jo5ima,
policija postupa po krivom
receptu — ona ne pazi na
stvarne neprijatelje Kana-de,
nego one koji hoce mir i
napredak .
Diskusija o nuklcar-nor- a
naoruzanju
Pod pokroviteljstvom or-ganiza- cije
Glas zona (Voice
of Women) u Torontu jc o-drz- an
miting o nuklearnom
naoruzanju Kanade. To je
zapravo bila debata, jer
dva govornika su zastupala
tczu da Kanada treba odbi-- ti
nuklearno oruzje, a dva
da ga treba primiti. Prisus-tvoval- o
je oko 500 osoba,
koje su ispoljile skoro jed-noduS- no
protivljenjc nuk-learnom
naoruzanju.
Jedan od onih koji su go-vor- ili
protiv nuklearnog na-oruza- nja
bio je Dr. James
S. Thompson, bivSi poglavi-c- a
kanadske Ujedinjene cr-kv- e,
koji je dobio najveci a-pla- uz.
Medjutim, na izlazu
Dr. Thompson je bio napa-dn- ut
po pripadniku neke
"etni£ko grupe" (tako se
zovtt reakcionarne politi5ke
organizacije doseljenika),
Sto je izazvalo opce zgraia-nje- .
Drzavni chip
Kanadski dr#.aTii dug po-pe- o
so na 12 milijardi 122
milijuna i 200 hiljada dola-ra
ill $C8G.98 po stanovniku.
TKO JE SLAVKO BJELAJAG, GLAVNI
AMERIcKI STRUcNJAK ZA GER1LU?
Americko ministarstvo o- -
brane uspostavilo je poseb-n- o
odjeljcnje za gcrilsko ra-tovan- je. Prema pisanju lista
"Wall Street Journal" ovo
odjeljenje je stvoreno za
borbu protiv komunizma.
Ono treba da organizira de-san- te
i invazije (poput ne-dav- ne
invazije Kube) u ci-l- ju
svrgavanja vlada koje
ne plcSu kako ameriiki im-perijali- sti
zele.
Na celu ovog odjeljenjn
nalazi se general Lansdale,
a njegov pomodhik je bivSi
6etni6ki oficir Slavko Bjcla-ja- c.
General Lansdale jc
glavni rukovodipc, a Bjela-ja- c
organizator i izvoditclj
planova.
Tko je Bjelajac?
Prema nekim informaci-jam- a,
on je bio kapetan u
staroj jugoslavenskoj vojsci
i prilikom sloma Jugoslavije
zarobljen po Talijanima,
koji su ga u Ijetu 1911. sta-vi- li
za cetnickog komandan-t- a
u Ogulinu. Djclovao je u
Lici i Hrvatskom Primorju.
Ljubomorna 6ikaska "Dani-ca- "
iznosi da je on suradji-va- o
ne samo sa Talijanima,
nego i sa ustasama. Nakon
kapitulacije Italije i oslobo-djenj- a
Hrvatskog Primorja
po Partizanima, Bjelajac je
preko LoJinja Smugnuo u
Italiju. Iz Italije je оШао u
Kairo, gdje se je nalazila
Puriceva izbjcgli5ka vlada,
koja ga je namjestila u mi-nistai-s-tvu
obrane. Poslije
formiranja vlade Tito-Su-baSi- c,
Bjelajac je preSao u
jugoslavensko poslanstvo u
Kairu, koje se joS nalazilo
pod vodstvom dr. Milana
Mai-tinovic- a. Tu je Bjelajac
doznao da nova jugoslaven- -
Kaho amciicka anti-komunislic- ka
bislc-rij- a
korisli Kanadi
Javljaju iz Montreala da
je tamo prosle godine odr-zan-o
125 medjunarodnih
konvencija. Samo jednoj od
njih prisustvovalo je 3.000
delegata, koji su samo za
stanovanje i sitne potroSkc
isplatili GOO hiljada dolara.
U izvjestaju se istifie da
se u Montrealu odriava sv.
veci broj medjunarodnili
konvencija zbog antikomu-nisticki- h
provizija amcric-ki- h
imigracionih zakona ko-je
onemogucavaju mnogim
delogatima da prisustvnju
takvim konvencijama u Sje-dinjenim
Driavama.
..--
if ftftt. ?&ЈГ" DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
O S V R T I
ska lada trazi njegovo iz-гибе- пје
kao ratnog zlofiin
ca, pa je uz pomoc Dinka
Suljka (mafekovca) koji jo
tada bio cmovnik u poslan-stv- u, utekao u Siriju. Kad
se bura stiSala vratio se U
Kairo i zaposlio u Batinoj
tvornici cipela. Godine Ш0.
uspjelo mu je doci u Sjed.
Drzave, gdje se zaposlio U
Pentagonu (ministarstvo o-bra- ne)
u Washingtonu kao
"gerilski straenjak," u Co-- mu
se sigunio pokazao spre-man
kad je promaknut u 6in
brigadirnog gcncrala i pos-tavlj- en
za pomocnika боГа
novog armijskog spccijal
nog odjoljenja. "Danica"
pile da u svojstvu "gcrilskih
stru6njaka" u Pentagonu
radi jos nekoliko 2ctni6kih
ljudi.
"Danica" navodi da jo
"prema nekim kubanskint
izvorima Bjelajac bio onaj
'Mr. Bender' sa slavcnskim
akcentom, koji jo organizl
rao kubanske gerilco za in
vaziju Kube. Prema kaziva-nj- u
samog 'Bendcra' on jo
bio и francuskoj gerili (i a
ko ne kaze gdje) te u Lao-su- ".
Kako smo vec" napomonu
Ii, "Danica" ovo no iznosi
Sto se protivi takvim poth
vatima ameriSkc vlado, no
go iz ljubomore — sve bi
bilo u rcdu ako bi na mjestu
cctnika bile ustaSe!
Bilo bi intcresantno znnti
kako na ovo ugnjezdivanje
£etni£kih elemenata u Pen-tagonu
gledaju u Jugosla-viji.
Moie Ii se vjerovnti da
se i Jugoslavia ne nalazi na
nalazi na Bjelajccvoj 1UU
zemalja koje treba "oslobo-diti-"?
IvHrupcija znhvalila
najvisc knigovc
U korupcionasku afcru o
provinciji Quebec upleten
jc bivSi ministar Dicfcnba-kerov- o
vlade i snda8nji se-nator
Henri Courtemanche.
Istraznoj komisiji su pod-nije- ti
dokazi da je Courte-manche
primao procente od
pomoci koju je bivSa Duplo-ssoso- va
vlada u Quebecu
dala jednoj bolnici. Na taj
nacm u toKU uvije goumo
primio jc 29 hiljada dolara.
Iznijeto jc i mnogo dru-gih
prljavStina. Tako je jed-n- a
kompanija isplatila Dup
lessisovoj partiji Union Na-tional
svotu od 210 hiljvla
dolai--a za to sto su rai$
provincijalna ministaistva
od nje kupovala farbq.
Odraz patrazitizama
Nije pravo da guvernor drzavne banke — poslije
sedam god ma sluzbe sa placom od 50 hiljada godisnje
— prima penziju od 25 hiljada dolara godisnje dok bu-d- e
ziv.
Ali odluka o povecanju guvernorove penzije sa 12
na 25 hiljada dolara godiSnje nije donijeta po sadal-nje- m
guvernoru Coyne niti vail samo za njega nego i
za buduce guvernore. Odluka o tome donijeta je jedno-glasn- o
po direktorima banke, koje je imenovala sadal-nj- a
konzcrvativna vlada. Da vlada tome nije bila pro-tiv- na
pokazuje i njezina Jutnja punih 16 mjeseci (odlu-ka
je donijeta u februaru 19G0.)
Kapitalistiki druStveni poredak je zahvatio para
zittzam (J to je jo£ jedan znak da mu se priblifava
kraj). Placa od 50 hiljada dolara godisnje i pensija od
25 hiljada dolara godi§nje je velika u poredjenju m
zaradom i starafkom penzijom (55 dolara mjesefiaoj
obicnog radnika, ali to je niiia sa onim Sto u svoje die
lvove trim iafka kapitalteti£kih mngnata.