000409 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
t ЛК, , ' -- I ч ' , s ! ' Л—' ,1k1lИAC lkllVAVtflIUjICb, ,K'VU,u4n"mKUnerl,wnl„I4TQOQ4 ,t t .,,,. JUL JIL Uz pedesetogodisnji jubilej "Nasih novina" ne mozemo propustiti priliku, a da ne poku-sam- o proceniti znacaj i ulogu napredne stampe u SAD i Kanadi za proteklih pedeset godina. Izo-stavice- mo hronolosko kretanje razvitka napredne stampe, jer to drugi u posebnim napisima dine pa cemo se zadrzati na vrednostima kojima nas je obogatila radnicka stampa u proslosti i kakvu korist cemo imati od nje u godinama koje dolaze. Pre svega, sta je to "nap red na stampa". Ukratko, postoje glasila koja su okrenuta evoluciji, kre-tanj- u, progresu, diji subjekat je okrenut celini, drustvu, odnosno ciji objekat je radni covek, sredina ljudska, ljudski odnosi, proizvodne snage, itd. Tu stampu nazivamo narednom. U suprotnosti toj stamp postoje reakcionarne novine koje su okrenute proslom vremenu, dekadentnim snagama, nerealnom ocekivanju od buduc-nos-ti kao i klasnim nejednakos-tim- a koje one podupiru. stampa koja ne zeli progresii razvitak zbog interesa pojedinaca, vlastodrzaca, i klasnih interesa. Takva stampa s pravom se naziva dekadentnom odnosno reakcionarnom. Ne treba mesati pojmove oko imena "napredna" i "reakcionarna". U svakom sisiemu postoje te osnovne razlike. Snage koje teze progresu, napredku, humanom resavanju drustvenih probiema, nazivaju se u politickpj ekonomiji "napredne snage", "progresivne siie", itd. Delovi drustva koji кобе progres raznim mahinacijama, PROF. DR VLADISLAV A. TOMOVlC, Brock University, St. Catharines zakonima itd., a usmereni su ка status quo s pravom se nazivaju reakcionarnim delovima drustva. U zemljama Zapada pogresno je pretpostaviti da je svaka radnicka stampa — napredna stampa. Postoje sindikati koji su vise reakcionarni nego sami vlasnici kapitala. Zato jednu dozu razume-vanj- a oko toga ko uistini cm radnicku — progresivnu stampu moramo imati kod ocenjivanja tog pitanja. Zadovoljstvo je da kod "Nasih novina" i njenih preteca nema te sumnje. Od same 1931. godine, ta stampa imala je jedan — jedini kurs: da se bori za prava radnicke klase kako u SAD, Kanadi tako i u celom svetu. Zato s pravom nazi-vamo "NN" jednim od najnapred-niji- h listova radnog coveka — Jugoslovena u iseljenistvu. Njena istoriska uloga i buduci znacaj su od neobicne vaznosti. Da nije bilo napredne stampe duh jugosloven-stv- a se ne bi osetio tako jako u zemljama Zapada izmedu dva rata i posle rata. Na zborovima "NN" pevala se pesma "Jugoslavijo" mnogo pre nego su je sami nasi sugradani u zemlji "pronasii". To se desilo tek posle smrti druga Tita. Za vreme obnove Jugoslavije 1945-4- 8 da nije bilo naprednih ljudi okupljenih oko Vijeca Kanadskih Juznih Slovena ne bi oko 3 miliona dolara u robi (industriskoj, rudarskoj, ribarskoj, poljoprivrednoj) bilo poslato za Jugoslaviju. Ulogu tadasnjih listova koji su izlazili u ime tri bratska Saveza (Srba, Hrvata i Slovenaca) najbolje znaju neimari Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vdjin Grbid, Josip Kovaiii, Stanko Muideka, Milena Bot'it, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovi6, Rozaliia DMakovid, Duro Maljkov6, Ivan Pribanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavletid. Ostoja Kovadevi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid. John Severinski, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavnl I odgovorni iKednlk), Stjepan Mioiid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (drusUena pitanja i knjiievnost), Katarma Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), Bo&ko Mladenovid, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: Шап Putnik (Chicago), Margaret Stardevii (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bofo Spaiek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistlka u Amend), Anton Kostelac (reportaze I price iz useljemkog zlvota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovi6, Petar Kurtii. FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedinl prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Na5e novine" su nasljednlk "Jedlnstva", kome su prethodill llstovi "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih listova koji su mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama. K, u ,i T -- M' te stampe: Milos G ruble Stjepan Miosic, Bob Stevanov, Edo Jardas, Jovan Djajic, Bozo Prpic, TomaCacic, Maksim Bijelic, Jurij Mate- - sic i Joza Serjak, itd. Napredna stampa odigrala je posebnu ulogu oko sirenja istine o NOB 1941-194- 5. Priznanja te uloge su, posteno receno, data od zvanicnih organa nove Jugoslavije. Drug Tito je u nekoliko navrata naglasio ulogu napredne stampe u SAD i Kanadi. To je narocito cinio za vreme jubilarnih datuma Matica iseljenika kao i za vreme posjeta SAD i Kanadi. Specif icna uloga napredne stampe je u tome sto je za svo vreme postajanja odigrala posebnu sociolosku i psiholosku ulogu. Socioloska uloga je u povezivanju grupa i pojedinaca kao sto su to ljudi i organizacije rasturene po celom kontinentu. Napredna stampa in je cinila da se osecaju da pripadaju nekome bicu, nekoj stvarnoj instituciji koja se stara, brine i informise. Psiholoska uloga ogleda se u tome sto je napredna stampa jedna vrsta stabilizatora, garantora pojedincima koji se od otudenja osjecaju usamljeni, izgubljeni, bezpomocni, iskoris-cen- i, itd. Napredna stampa treba da se shvati kao vazna institucija na stabilizaciji drustvenih relacijn kako pojedinaca tako i organ-izedja. Setimo se samo jugo-slovensko-kanads- kih dana. Gde bi PISMO MAKSIMA BUELICA Odboru za proslavu 50-godisnj- ice nase napred-ne iseljenidke stampe u Kanadi. Dragi drugovi i drugarice: Rado se odazivam vasem pozivu da vam se pridruzim u otSiljezavanju jubilej a. Saljem vam dva priloga. Povezujem sjecanja na dozivljaje u Kanadi sa sjecanjima na nas povratak i stanje kakvo smo nasli u domovini.Vjerujem da cete se sloziti da je tako dobro i da je skladu sa tradicijom — lijepom tradicijom veza. Samo se bojim citalaca koji ne vole dugacke clanke! Jos vise se bojim da sam prilicno iznevjerio vasa odekivanja, jer nemam nista pri ruci osim golog sjecanja, a za to bi trebalo imati starih clanaka i izvjestaja. Osim toga, i iz samih sjecanja ve6 ono sto je u njima najvaznije iznio u clancima koji su, ne tako davno objavljeni u "Nasim novinama", narocito u onim nastavcima "Povodom jednog putopisa", ako se sjecate, a nema smisla, i ne volim da ponovo iznosim iste stvari. Ali kako bilo da bilo, dozvolite vi meni da vas sve iskreno i srdacno pozdravim i da vam, isto tako iskreno, zazelim mnogo uspeha na sirenju lista medu iseljenicima, i nastavljanju dobrih tradicija te stampe. Neka budu pozdravljeni i svi moji i stari i novi dobri znanci i drugovi i drugarice sirom Kanade i Sjedinjenih Drzava. Vag Maksim Bijelic Vi-vi- i v if, ti dani bili da nije bilo "Jedinstva" i kasnije "Nasih novina"? Ko bi sirio istinu 0 hiljadama Jugoslovena koji su se kao reka svake godine slivali ka Wellandportu? Ko bi znao za nas i nasu radnicku svest da nije bilo "NN"? Sta da se kaze o rubrikama: decja strana, sport, privreda, kultura, itd. Sta je sve nas covek mogao da cita iz tih posebnih delova napredne stampe. Ko bi tako sjajno opisao susrete Tita i Cartera; Desanke Maksimovic i nasih amatera--pesnika- ? Ko bi od nas znao tako vazne portrete filantropistkinja kao sto su teta Luca i teta Milica da nije bilo "NN" i njenih reportera? Koji je to list na ovom kontinentu koji je donosio i donosi "Vesti iz Jugoslavije"? Ko nas informise o medunarodnim dogadajima tako objektivno kao sto to radi nasa napredna stampa? Mnogo tih pitanja "ko", "ko", no najvaznije je da smo svesni sta je to istoriska uloga nase stampe. Cenimo pros-lo- st kako bi odredili buduce doga-daj- e i stremljenja. U godinama koje dolaze uloga "NN" bice nista manja od istoriske uloge tog lista i njegovih preteca. Medunarodna situacija, ekonomski problem, resavanje ustavnog pitanja Kanade, dalje sirenje multi-kultur- e, borba za pravednijim ljudskim i proizvodnim odnosima u zemljama razvoja kao i u SAD i Kanadi su vazni drustveni procesi. Nasa stampa treba da utice kako na nas pojedince, tako i na predstavnike vlasti zemalja u kojima se citaoci nalaze. Napredna stampa kroz demq-kratsk- o delovanje je za bolje drust-ven- e odnose, ljubav, slogu, progres covecanstva i objektivno obavestavanje u vezi sa tim pro-cesim- a. Specijalno danas kada se nalazimo u talasu bure cija snaga vodi ka novom ekonomskom poredku. Do sada najnerazvijenije zemlje sveta traze resenja u eman-cipaci- ji svojih proizvodnih snaga. Kraj kolonijalizmu doneo je novu renesansu oslobodenim zemljama. Svet se, dakle, krece. Evolucija i napredak mora da se obezbede. Napredne snage i njihova glasila imaju i dalje da igraju svoju istorijsku ulogu. Institucije kao Sto je List "NN" niti se radaju cesto niti pak lako nestaju. Pedeseto-godisnjic- a je samo pocetak jednog toka. To je medutim pocetak koji je veoma lepo obelezen, koji ce se pamtiti, slaviti i procenjivati mnogo decenija koje tek dolaze.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 16, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-11-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000127 |
Description
Title | 000409 |
OCR text | t ЛК, , ' -- I ч ' , s ! ' Л—' ,1k1lИAC lkllVAVtflIUjICb, ,K'VU,u4n"mKUnerl,wnl„I4TQOQ4 ,t t .,,,. JUL JIL Uz pedesetogodisnji jubilej "Nasih novina" ne mozemo propustiti priliku, a da ne poku-sam- o proceniti znacaj i ulogu napredne stampe u SAD i Kanadi za proteklih pedeset godina. Izo-stavice- mo hronolosko kretanje razvitka napredne stampe, jer to drugi u posebnim napisima dine pa cemo se zadrzati na vrednostima kojima nas je obogatila radnicka stampa u proslosti i kakvu korist cemo imati od nje u godinama koje dolaze. Pre svega, sta je to "nap red na stampa". Ukratko, postoje glasila koja su okrenuta evoluciji, kre-tanj- u, progresu, diji subjekat je okrenut celini, drustvu, odnosno ciji objekat je radni covek, sredina ljudska, ljudski odnosi, proizvodne snage, itd. Tu stampu nazivamo narednom. U suprotnosti toj stamp postoje reakcionarne novine koje su okrenute proslom vremenu, dekadentnim snagama, nerealnom ocekivanju od buduc-nos-ti kao i klasnim nejednakos-tim- a koje one podupiru. stampa koja ne zeli progresii razvitak zbog interesa pojedinaca, vlastodrzaca, i klasnih interesa. Takva stampa s pravom se naziva dekadentnom odnosno reakcionarnom. Ne treba mesati pojmove oko imena "napredna" i "reakcionarna". U svakom sisiemu postoje te osnovne razlike. Snage koje teze progresu, napredku, humanom resavanju drustvenih probiema, nazivaju se u politickpj ekonomiji "napredne snage", "progresivne siie", itd. Delovi drustva koji кобе progres raznim mahinacijama, PROF. DR VLADISLAV A. TOMOVlC, Brock University, St. Catharines zakonima itd., a usmereni su ка status quo s pravom se nazivaju reakcionarnim delovima drustva. U zemljama Zapada pogresno je pretpostaviti da je svaka radnicka stampa — napredna stampa. Postoje sindikati koji su vise reakcionarni nego sami vlasnici kapitala. Zato jednu dozu razume-vanj- a oko toga ko uistini cm radnicku — progresivnu stampu moramo imati kod ocenjivanja tog pitanja. Zadovoljstvo je da kod "Nasih novina" i njenih preteca nema te sumnje. Od same 1931. godine, ta stampa imala je jedan — jedini kurs: da se bori za prava radnicke klase kako u SAD, Kanadi tako i u celom svetu. Zato s pravom nazi-vamo "NN" jednim od najnapred-niji- h listova radnog coveka — Jugoslovena u iseljenistvu. Njena istoriska uloga i buduci znacaj su od neobicne vaznosti. Da nije bilo napredne stampe duh jugosloven-stv- a se ne bi osetio tako jako u zemljama Zapada izmedu dva rata i posle rata. Na zborovima "NN" pevala se pesma "Jugoslavijo" mnogo pre nego su je sami nasi sugradani u zemlji "pronasii". To se desilo tek posle smrti druga Tita. Za vreme obnove Jugoslavije 1945-4- 8 da nije bilo naprednih ljudi okupljenih oko Vijeca Kanadskih Juznih Slovena ne bi oko 3 miliona dolara u robi (industriskoj, rudarskoj, ribarskoj, poljoprivrednoj) bilo poslato za Jugoslaviju. Ulogu tadasnjih listova koji su izlazili u ime tri bratska Saveza (Srba, Hrvata i Slovenaca) najbolje znaju neimari Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station. F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8 IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vdjin Grbid, Josip Kovaiii, Stanko Muideka, Milena Bot'it, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovi6, Rozaliia DMakovid, Duro Maljkov6, Ivan Pribanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavletid. Ostoja Kovadevi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid. John Severinski, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavnl I odgovorni iKednlk), Stjepan Mioiid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (drusUena pitanja i knjiievnost), Katarma Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), Bo&ko Mladenovid, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: Шап Putnik (Chicago), Margaret Stardevii (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bofo Spaiek (New York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistlka u Amend), Anton Kostelac (reportaze I price iz useljemkog zlvota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovi6, Petar Kurtii. FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje; pojedinl prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Na5e novine" su nasljednlk "Jedlnstva", kome su prethodill llstovi "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih listova koji su mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama. K, u ,i T -- M' te stampe: Milos G ruble Stjepan Miosic, Bob Stevanov, Edo Jardas, Jovan Djajic, Bozo Prpic, TomaCacic, Maksim Bijelic, Jurij Mate- - sic i Joza Serjak, itd. Napredna stampa odigrala je posebnu ulogu oko sirenja istine o NOB 1941-194- 5. Priznanja te uloge su, posteno receno, data od zvanicnih organa nove Jugoslavije. Drug Tito je u nekoliko navrata naglasio ulogu napredne stampe u SAD i Kanadi. To je narocito cinio za vreme jubilarnih datuma Matica iseljenika kao i za vreme posjeta SAD i Kanadi. Specif icna uloga napredne stampe je u tome sto je za svo vreme postajanja odigrala posebnu sociolosku i psiholosku ulogu. Socioloska uloga je u povezivanju grupa i pojedinaca kao sto su to ljudi i organizacije rasturene po celom kontinentu. Napredna stampa in je cinila da se osecaju da pripadaju nekome bicu, nekoj stvarnoj instituciji koja se stara, brine i informise. Psiholoska uloga ogleda se u tome sto je napredna stampa jedna vrsta stabilizatora, garantora pojedincima koji se od otudenja osjecaju usamljeni, izgubljeni, bezpomocni, iskoris-cen- i, itd. Napredna stampa treba da se shvati kao vazna institucija na stabilizaciji drustvenih relacijn kako pojedinaca tako i organ-izedja. Setimo se samo jugo-slovensko-kanads- kih dana. Gde bi PISMO MAKSIMA BUELICA Odboru za proslavu 50-godisnj- ice nase napred-ne iseljenidke stampe u Kanadi. Dragi drugovi i drugarice: Rado se odazivam vasem pozivu da vam se pridruzim u otSiljezavanju jubilej a. Saljem vam dva priloga. Povezujem sjecanja na dozivljaje u Kanadi sa sjecanjima na nas povratak i stanje kakvo smo nasli u domovini.Vjerujem da cete se sloziti da je tako dobro i da je skladu sa tradicijom — lijepom tradicijom veza. Samo se bojim citalaca koji ne vole dugacke clanke! Jos vise se bojim da sam prilicno iznevjerio vasa odekivanja, jer nemam nista pri ruci osim golog sjecanja, a za to bi trebalo imati starih clanaka i izvjestaja. Osim toga, i iz samih sjecanja ve6 ono sto je u njima najvaznije iznio u clancima koji su, ne tako davno objavljeni u "Nasim novinama", narocito u onim nastavcima "Povodom jednog putopisa", ako se sjecate, a nema smisla, i ne volim da ponovo iznosim iste stvari. Ali kako bilo da bilo, dozvolite vi meni da vas sve iskreno i srdacno pozdravim i da vam, isto tako iskreno, zazelim mnogo uspeha na sirenju lista medu iseljenicima, i nastavljanju dobrih tradicija te stampe. Neka budu pozdravljeni i svi moji i stari i novi dobri znanci i drugovi i drugarice sirom Kanade i Sjedinjenih Drzava. Vag Maksim Bijelic Vi-vi- i v if, ti dani bili da nije bilo "Jedinstva" i kasnije "Nasih novina"? Ko bi sirio istinu 0 hiljadama Jugoslovena koji su se kao reka svake godine slivali ka Wellandportu? Ko bi znao za nas i nasu radnicku svest da nije bilo "NN"? Sta da se kaze o rubrikama: decja strana, sport, privreda, kultura, itd. Sta je sve nas covek mogao da cita iz tih posebnih delova napredne stampe. Ko bi tako sjajno opisao susrete Tita i Cartera; Desanke Maksimovic i nasih amatera--pesnika- ? Ko bi od nas znao tako vazne portrete filantropistkinja kao sto su teta Luca i teta Milica da nije bilo "NN" i njenih reportera? Koji je to list na ovom kontinentu koji je donosio i donosi "Vesti iz Jugoslavije"? Ko nas informise o medunarodnim dogadajima tako objektivno kao sto to radi nasa napredna stampa? Mnogo tih pitanja "ko", "ko", no najvaznije je da smo svesni sta je to istoriska uloga nase stampe. Cenimo pros-lo- st kako bi odredili buduce doga-daj- e i stremljenja. U godinama koje dolaze uloga "NN" bice nista manja od istoriske uloge tog lista i njegovih preteca. Medunarodna situacija, ekonomski problem, resavanje ustavnog pitanja Kanade, dalje sirenje multi-kultur- e, borba za pravednijim ljudskim i proizvodnim odnosima u zemljama razvoja kao i u SAD i Kanadi su vazni drustveni procesi. Nasa stampa treba da utice kako na nas pojedince, tako i na predstavnike vlasti zemalja u kojima se citaoci nalaze. Napredna stampa kroz demq-kratsk- o delovanje je za bolje drust-ven- e odnose, ljubav, slogu, progres covecanstva i objektivno obavestavanje u vezi sa tim pro-cesim- a. Specijalno danas kada se nalazimo u talasu bure cija snaga vodi ka novom ekonomskom poredku. Do sada najnerazvijenije zemlje sveta traze resenja u eman-cipaci- ji svojih proizvodnih snaga. Kraj kolonijalizmu doneo je novu renesansu oslobodenim zemljama. Svet se, dakle, krece. Evolucija i napredak mora da se obezbede. Napredne snage i njihova glasila imaju i dalje da igraju svoju istorijsku ulogu. Institucije kao Sto je List "NN" niti se radaju cesto niti pak lako nestaju. Pedeseto-godisnjic- a je samo pocetak jednog toka. To je medutim pocetak koji je veoma lepo obelezen, koji ce se pamtiti, slaviti i procenjivati mnogo decenija koje tek dolaze. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000409