Nase Novine, December 16, 1981

              i,
lW; ,.,"3 Гл. 'tf
t ,
It' №
', s.
5? Vn
",4
i,i'' ,3
12-N- ASE NOVINE, November 4, 1981
UZ SVDETSKI DAN DDETETA r4 V J
O Trista milijuna malisana oskudijeva u zdravoj pifkoj vodi, 400
milijuna nema zdravstvene zastite, 100 tisuca godisnje oslijepi
zbog nedostatka vifamina A, na desetke tisuca umire u raznim
epidemijama.
BEOGRAD (Tanjug) - Svjetski dan dje-tet- a
joS je jedna prilika da se barem jed-no- g dana u godini zamislimo nad sudbi-no- m
milijuna djeCe ciji dani nisu ni dovolj-n- o
dugi, ni lijepi. Umjesto najmodernijih
igraiaka koje za djecu razvijenog svijeta
svakodnevno izmlslja snazna potrosa£ka
industrlja, 400 milijuna djece u zemljama
u razvoju, u kojima ina£e, zivi dvije treCine
fcovjecanstva, zeli prvo i najosnovnije sred-stv- o
za zivot — hranu.
Drugo zlo koje. uz nedostatak hrane na-]vi- se hara djecjirn svijetom jesf bolest. Tri-sta
milijuna djece u svijetu oskudijeva u
zdravoj pitkoj vodi, 400 milijuna nema pri-stu- p zdravstvenim stanicama, 100 tisuca
godisnje oslijepi zbog nedostatka vitamina
A, na desetke tisuca djece umire u epide-mijama
raznih bolesti.
Treci element toga zacaranog kruga koji
se prenosi s koljena na koljeno. jest, nezna-nj- e, odnosno nemogucnost obrazovanja.
Posljednji podaci UNESCO-- a pokazuju da
je 200 milijuna djece u zemljama u razvoju.
liseno mogucnosti obrazovanja. Za razliku
od svijeta razvijenih, u kome su osnovnim
obrazovanjem obuhvaceni svi, u jugoistoc-no- j
Aziji i Africi osnovnu skolu pohada 58
posto djece, a samo devet posto odlazi u
srednju. Iako vlade tin zemalja ulaiu velike
napore za obrazovanje, o cemu svjedodi i
podatak da je broj pismenih u posljednjem
desetljecu porastao sa 613 na 759 milijuna,
napredak u obrazovndm sistemu ne moze
se promatrati odvojeno od ukupnog eko-nomsk- og razvoja tin zemalja.
Reaganovapolitika.
vodi u rat
Politika americkog predsjednika
Reagana vodi u nuklearni rat i
odudara od izbornog programa
Republikanske partije.
To misljenje iznio je — javljaju iz
Washingtona — Reaganov
savjetnik za obranu William van
Cleave.
On je posebno zabrinut zbog
Reaganove odluke da instalira
interkontinentalne rakete MX. To je
oruzje namijenjeno za "prvi udar",
rekao je van Cleve.
BRE2NJEVOBLISKOM
ISTOKU
MOSKVA (Tanjug) — Leonid
Breznjev je kritizirao "intirge
imperijalizma i cionizma, politiku
separatnih hagodbi i kapitu-'lanstv- a"
na Bliskom istbku. Smatra
se da je time — posredno, ali
nedvosmisleno — ирибепа kritika
i na габип pqlitike pokojnog pred-sjednika
Sadata prema Izraelu koja
se u Moskvi oStro osuduje.
To sovjetsko stanovi'Ste iz-nese- no je u telegramu Leonida
Breznjeva predsjedniku Sirije
Hafezu Asadu u povodu prve
godiSnjice potpisivanja sovjetsko--sirijsko- g
ugovora o prijateljstvu i
suradnji.
KONCENTRACIONI LOGOR ZA
AFRlCKUVECINU
ADIS ABEBA, (Tanjug) — Organi-zacij- a
afri6kog jedinstva je zatraiila
od medunarodne zajednice da
izvrSi energican pritisak na juzno-afrifi- ki
rasisti6ki rezim neka oslo-bo- di
sve politi6ke zatvorenike
osudene na osnovu zakona o
aparthejdu. Saopcenju objav-Ijeno- m
u povodu dana solidarnosti
s juznoafrickim politiftkim zatvo-renicim- a,
podvlafii se da je Juzna-Afrik- a postala koncentracioni logor
za afrifiku ve6inu, dok oni koji
6ame u zatvorima zive u neljudskim
uvjetima.
J
Posebno poglavlje djecjeg svijeta je isko-ristavan- je djece — radnika. Prema sluzbe-ni- m podacima Medunarodne organizaoije
rada, u svijetu radi 52 milijuna mladih od
15 godina Taj je broj u stvarnosti mnogo
veci jer se mnoga djeca ne nalaze ni u ka-kvi- m statistikama kao zaposlena, idu u
skolu i istodobno rade, itd. Istrazivaci Ja-mes
Charles i David Eliman u knjizi Djeca
radnici danas tvrde da je u svijetu 200 mi-lijuna
djece na putu da postanu robovi.
Svakodnevne vijesti svjedoce da su djeca u
svijetu sve vise zrtve nasilja, zanemareno-sti- ,
napuStenosti, mentalnog i fizickog zlo-stavljan-ja,
preprodaje, rasne diskriminaci-je- ,
emocionalnog iskoriStavanja, rata i
ubojstva.
U zavisnosti od toga u kojoj zemlji su ro-den- a
duljina zivota djece se razlikuje i za
32 godine. U razvijenim zemljama beba ima
sanse da prosjecno proslavi 72. rodendan,
dok ce one iz manje razvijenih zemalja um-rije- ti prije 40. godine. Ako se vec govori o
buducnosti, jer za koga je buducnost ako
ne za djecu ovog svijeta, onda se ne smije
zanemariti cinjenica da se od sestoro djece
petoro rada u zemljama u razvoju. Znaci,
pet do sest potencijalnih Einsteina ili Ne-wto- na rodenjem su onembguceni da u pot-puno- sti razviju svoje psihicke i fizicke
sklonosti i ostaju osakaceni u razvoju na
stetu moguceg doprinosa citavoj ljudskoj
rasi, a na to ni roditelji ni dru§tvo nemaju
pravo.
CIJENEPORASLEZA30,8
POSTO
U toku prvih devet mjeseci cijene
u Jugoslaviji su porasle — u
usporedbi sa decembrom prosle
godine — za 30,8 posto, javlja
Tanjug.
VLADISLAV
Tomovic,
Adami6eva opozicija monarhiji
Jugoslavije sa po6et-ko- m
svjetskog
sa povratkom
Jugoslaviju Adami6
teSkoce
se jugoslovensko
U dijelove
Jugoslavije okupirali su Musolini-jev- i
sjevema Dal-macij- a).
politi6kih
problema i Adami6 u
zemlji. je
ekonomske depresije.
stanovniStva preradivaCke
industrije. industrije u
Radnici
i dazbine
postojecu ekonomsku
neizvesnosti
se zemljom.
u
Waldheim
upozorava sirenjegladi
YORK (Reuter) —
pogledu opskrbe hranom u
mnogim dijelovima svijeta je
neizvjesnija — izjavio je
generalrti
naroda Waldheim povodom
svjetskog
je zabrinjavajuci podatak
da je sredine 31
zemlja saopcila da se s
problemom pomanjkanja
je dvije
Waldheim je posebnu zabrinutost
zbog povecanja
proizvodnje hrane u svijetu,
jedva povecanje broja svjet-skog
stanovnistva. se zalozio
za napore,
proizvodnja hrane u zemljama
u razvoju, i za osnivanje
medunarodnog sistema
za slucajeve i drugih
prirodnih katastrofa.
KANADSKA
DELEGACIJAU
JUGOSLAVIJI
BEOGRAD (Tanjug) - Kanadska
delegacija, s ministrom obrane
Gillesom Lamontagneom na 6elu,
u kojoj se nalaze i
Kanadske ratnih i
Nacionalnog kanadskih
organizacija A. i E.
Hiseker, posjetila jeSavezni odbor
SUBNOR-- a Jugoslavije.
Predstavnici Kanade i
Jugoslavije su duboku
zabrinutost pogorSanja
medunarodne situacije, a naro6ito
јабед tempa naoruzavanja.
JE
PISE: PROF. DR. TOMOVIC
Ove godine su simpozijuma o L.
Adamidu. Prvi odrzan u maju mjesecu u St. Paulu,
Minn.
. a drugi u Ljubljani drugom polovinom
septembra. oba skupa su uceSda mnoai
naudnici iz zemlja. Medu njima Kanade bio i
Prof. Vladislav A. set katedre za
Sociologiju na Brock Univerzitetu i clan saradni£kog
tima "Nasih Njegbv referat simpozijumu u
Ljubljani donosimo u cjelini..
(Nastavak3)
nije nastala
Drugog rata. Kao
Sto smo rekli 1933.
u na
lieu mjesta uvida sa
kojima nosi
druStvo. tome vremenu
Italijani (npr.
Mnogo drugih
osje6a vidi
svojoj rodenoj doba
Mnogo
a malo
Mnogo
rukama stranog kapitala.
rade duge sate za male nadnice.
Visoke takse druge
dodaju na
teSkodu joS viSe Sta
ce desiti sa
Americki istori6ar G.J. Prpi6
na
NEW Situacija
u
sve
sekretar Ujedinjenih
Kurt
dana hrane.
On iznio
do ove godine
suocava
hrane,
dok prije godine ovaj broj
iznosio samo 17.
izrazio sporog
koja
prati
On
nove kako bi se pove-cal- a
kao
rezervi
hrane susa
predsjednici
legije veterana
savjeta
boraCkih Harvy
boraca
izrazili
zbog
A
odrzana dva
je
Na uzeli
raznih iz. je
dr.
Novina". na
godine
To
je
sve
knjizi South Slav Immigration In
America primje6uje sljedece:
Srbi su denauncirali pisanje
Adamida jer ' on kritikuje
vladavinu Kralja Aleksandra.
Kao Sto je sam Adam id komen-tarisa- o,
on je primio preteda
pisma telefonske pozive.
Specijalno kada se naSao u
anti-monarhistidk- om druStvu za
vrijeme Drugog svjetskog rata
imao je razloga i da se plaSi za M svoj zivot.
Poznato nam je da je kraj Drugog
svjeskog rata donio ocekivanu
pobjedu progresivnim snagama u
Jugoslaviji i drugim zemljama
Evrope. NaSalost .pohvale Parti-zani- ma
Jugoslavije trajale su rela-tivn- o
kratko. Ubrzo izbija, Sto je
СегбИ (Churchill) nazvao "hladni
rat" te se rezultati borbe naroda i
' 1
PANIKAZBOG
JEDNEEMISIJE
AMSTERDAM (AFP) — Doku-mentar- na
radio-emisi- ja o posljedi-cam- a
atomske bombe, emitirana
pro§log tjedna na valovima jedne
lokalne nizozemske radio-stanic- e,
izazvala je pravu paniku medu
stanovnis'tvom.
SluSaoci ove radio-emisij- e,
preduvSi najavu emisije da se radi o
fikciji, bukvalno su shvatili vijest
da je badena atomska bomba od
jedne megatone na aerodrom blizu
grada Eindhovena. Nastala je opda
panika, ljudi su pohrlili u podrume
i skoniStva i zaposjeli sva prijevoz-n- a
sredstva kako bi pobjegli iz
"ugrozenog podrudja".
Policija je imala pune ruke posla
da umiri stanovnis'tvo i razuvjeri
zastraSene ljude da je rijed o
"umjetnidkoj radio-emisiji- ". Autori emisije sada mogu uspo-rediva- ti efekat njihove emisije s
onim koji je svojevremeno izazvala
emisija Orsona Welsa "Rat svje-tova- "
koja je takoder posijala
paniku medu sluSaocima u Sjed.
Drzava.
INDIJA ZATRAZILA REKORDNI
ZAJAM
New Delhi — Indija je zatrazila
rekordni zajam od Medunarodnog
monetarnog fonda u visini od
gotovo sest milijardi dolara.
Jedni tvrde da ce zajam biti
dobiven pod "liberalnijim uvje-tima",
a drugi kazu da su uvjeti
"teski".
ETATIZAM
— privredni sistem u kojem drzava nastoji
da uzme na u§trb privatne inicijative Sto
vi§e privrednih izvora u svoje ruke i stavi
ih pod svoj nadzor
narodnosti Jugoslavije manje
spominju. Ovo nervira Adamifia te
on u knjizi koju nece zavrSiti Orao i
koreni (The Eagle and the Roots)
joS jednom zalaze da kale istinu o
Partizanima, odnosno NOV. U to
vrijeme reakcionarne snage belo-gardist- a,
6etnika i ustaSa stizu u
prekomorske zemlje. Njihova
ideologija odgovara novo-nastal- oj
situaciji u SAD, Kanadi, itd. Vlasti
u tim zemljama sada favorizuju
politi6ke emigrante. Zbog toga
Adamifi joS jednom dolazi pod udar
i najgore klevete. Klevetnicki
napadi 6e ga pratiti do smrti, a da
ne kazemo da su mozda i kao dio
tih napada, organizatori izvrSili i
kriminalno djelo prema Adamicu.
Mozda najljepSe priznanje
Adamidu dao je Carey McWilliams
u jednom broju The Nation, sep-tembra
15., 1951. godine, par
nedjelja poslije Adamiceve smrti:
U zaklju6ku da konstatujemo
sledece. Napadi na Adamida bili su
sistematidni i . mtezivni, shodno
dobu o kome govorimo. Napadi su
bili proizvod neznanja i straha i
ambicioznosti strasnih fanatika.
Oponenti su bili nemilosrdni.
Adamid pak suviSe jak da pomisli i
na kakav kompromis. Za njega je
bio humanizam, i ideja тодибед
"jedinstvenog druStva" ideja
vodilja. Ljubav za iseljenicima i
dvema domovinama, SAD i Jugo-slaviji,
vodila ga je do same smrti
na nepomirljivu borbu sa deka-dentni- m
slojevima druStva iz ma
koje sredino ono bilo.