Novosti, March 18, 1948

              ' 4
S5S2SS3 miaimmiim i nn n n'iH ikim -- 1 trn rmnfn riraMiJKisiltlMii mia iniMhil1iffltftfMMBiMtaBHSHSMBSSSMSSSSSMSMSBSSa i fc v
i
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 18 marča 1948
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdav and Saturdcrj by the
Novosti Publishing Company
In the Crocrtian Language
Authorized at Second CUn Mail Poit Office Department Ottawa
Rogistered in the Registrv Office for the Qty of Toronto
cn tho 24th day of October 1941 at
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
'ziazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi s no vraćaju
Port Arthur je počeo prvi
'Spajanje triju bratskih Saveza — Saveza Kanadskih Hr-vata
Saveza Kanadskih Srba i Zveze Kanadskih Slovencev —
u jedan već se ostvaruje Port Arthur je počeo prvi Tamo je
u ponedjeljak 8 održana sjednica članova '200 delegata čitave Bugarske
tvih triju ogranaka Saveza gdje je poelije temeljite rasprave
stvoren jednoglasni zaključak da se ujedine i nastave radom
pod vodstvom privremenog odbora sastavljenog od tajništva
do konvencija koje će se održati ovog proljeća Zajedno s nji-ma
raditi će i lokalno Vijeće Kanadskih Južnih Slavena koje
u zajedničkom odboru ima svog predsjednika i tajnika
Odluku čkmstva bratskih Saveza u Port Arthuru će ne-dvojbeno
pozdraviti i skoro slijedili članovi Saveza i u drugim
našim naseobinama diljem zemlje Spajanje triju bratskih Sa-veza
nije više danas pitanje da li se ono mole ostvariti ili ne i
da li će biti od koristi ili štete Tokom godina prosvjetnog i kul
turnog rada uzgajanja u duhu bratstva i jedinstva povezani
jednim te istim interesima i zadaćama hrvatski srpski i sloven-ski
iseljenici otresli su od sebe umjetno stvorene nacionalne
predrasude i netrpeljivost upoznali jedan drugoga kao brat
brata i zbližili se do tolike mjere da danas svaka pomisao po-sebnog
rada ne odgovara svojoj svrsi Ujedinjeni biti će jači i
kao cijolina aktivniji na radu u doprinašanju demokratsko)
stvari naroda ove zemlje i pomaganju naroda u rodjenoj do-movini
biti će jači u borbi protiv ustaša mačekovaca četni-ka
rupnikovaca i drugih neprijatelja nove Jugoslavije i naših
demokratskih ustanova ovdje u iseljeništvu
Primjer Pt Arthura trebaju slijediti drugi Svpgdje gdje su dva
ili tri savezna ogranka treba ih spojiti i pod vodstvom tajni-štva
tih ogranaka zajedno sa predstavnicima lokalnih Vijeća
nastaviti radom do konvencija svih triju Saveza koji će se odr-žati
u maju ili junu Tamo gdje ne postoji više nego jedan sa-vezni
ogranak treba raditi sporazumno sa lokalnim Vijećem '
Spajanje triju bratskih Saveza i Vijeća nesmije so provo-diti
sa gledišta da ovaj ili onaj član koji je bio predsjednik
tajnik blagajnik ili što drugo ostano bez dužnosti U tome mo-gu
biti iznimka samo oni koji se prvom grupom vraćaju u Ju-goslaviju
Na spajanje se nesmije gledati ni sa tog stanovišta
da med ju jednim dijelom članstva nastane mrtvilo zato što će
ih u zajedničkoj organizaciji biti više za rad pasjećivanju pri-redaba
i drugim aktivnostima koje naše organizacije provode
Na protiv sve snage muškog i ženskog članstva treba još više
aktivizirati u svakom pogledu našega rada
Mačekovci - ustaše
U "Hrvatskom Glasu" iz Winnipega sluibsnem glasilu
mačekovaca u iseljeništvu od 9 marča u čkmku na drugo)
stranici pod naslovom "Poginuo Ivan Martić u Indo-Kin- i" či-tamo
uz ostalo i ovo:
"Javlja nam prijatelj iz Indo-Kin- e da Je tamo na 5 siječnja
poginuo u borbi kao francuski legioner Ivan Martić vrli pris-taša
nauka brace Radića i dra Maceka Sam Martić je tom
prilikom u 5 minuta borbe iz bliza sa svojim F M ubio 39 kosi
(valjda komunističkih) bandita "
Iza toga slijedi list izdajnika i zločinca Maceka koji "Iz-vjestitelju"
iz Indo-Kin-e odgovara na bošićnu čestitku pa kaže
ovako: "Kada se borit za Francusku borite se istodobno za
Hrvatsku"
Zatim "Iivjestitelj" završava svoj članak sa "Neka živi
slobodna i nezavisna Hrvatska" a Stanković na kraju članka
daje kratki komentar u kojem ovom jadniku pjeva opijelo
Kako gnjusno 1 odvratno Hrvatski izbjeglice i zločinci ko-je
jo imperijalistička propaganda odvela u legiju stranaca bore
se protiv podjarmljenog i potlačenog naroda Indo-Kin- e zoto da bi "oslobodili" Francusku i Hrvatsku Podli Maček i njegovi
sljedbenici U takvu glupost mogu vjerovati samo ljudi mače-kovsko-ustaško-fašističk- og mentaliteta ili ljudi koji nemaju mo-zga
više nego kokoš
Narod u Indo-Ki- ni kao i drugdje u Aziji koji se bori pro-tiv
stranih imperijalističkih okova bori se upravo za takvu slo-bodnu
Hrvatsku kao što je ima danas hrvatski narod bori se
protiv francuskog Hitlera de Gaulla i drugih porobljivača kao
sto se j hrvatski narod tako hrabro i odlučno bjrio protiv nje-mačkog
Hitlera i drugih porobljivača
Jadni mačekovci i još jadnija im nauka Stidi ih se hrvat-ski
narod i stidit će ih se buduća pokoljenja Historija će ih za-bilježiti
kao izdajnike zločince i oružje u rukama stranih im-perjali- sta a buduće generacije čitat će o njima isto kao Što mi danas čitamo o drmačićima dražkovićima i drugim neprijate-ljima
u historijskoj borbi hrvatskog naroda
Uednik "Hrvatskog Glasa" Stanković toliko je bezobra-zan
da za Ivana Martića kaže "vrh pristaša nauka braće Rad-ića
i dra Maceka" "Nauke" Maceka i Pavelića da ali nikako
braće Radića Rodici nisu nikada naučavali da Hrvati stupaiu u
dajnici zločinci sluge stranog kao što su
i Pavelić koji su lirvatski narod predali Hitleru i Mussoli-nij- u
mogu govoriti da se borba protiv potlačenog naroda Indo-Kin-e vodi za "slobodu" Francuske i Hrvatske
ZNAČAJ DRUGOG KONGRESA
OTEČESTVENOG FRONTA
Drugi kongres Otečestvenog
fronta Bugarske održan 2 i 3 fe-bruara
u Sofiji predstavlja -- snaž
nu manifestaciju jedinstva bugar-skog
naroda i sigurno jedan od
najznačajnijih momenata u demo-kratskom
razvoju nove Bugarske
Y Put koji je proSao Otečestveni
front od svog postanka do danas
bio je veoma težak To je bio put
napora za demokratizaciju zemlje
borba za uklanjanje svih ostataka
jedne teške prošlosti No baS kroz
taj put i te napore stvorene su mo
gućnosti da se Otečestveni front
od saveza partija pretvori u opću
narodnu druitveno-političk- u orga-nizaciju
sposobnu da ponose svu
odgovornost za daljnji razvoj zem
Ije organizaciju koja ima sve us-- 1 rašnjoj politici Otečestveni je
love da okupi sve bugarske rodo
ljube na jednom zajedničkom pro
gramu Mogućnost da se to postig-ne
mogla se lako uočiti na nedav-nom
kongresu u Sofiji Preko 1- -
marča zajednička iz
od radnika pa do intelektualaca
kao jedan čovjek manifestiralo je
u ime bugarskog naroda odlučnost
i volju za daljnjim učvršćivanjem
jedinstva na-roda
u okviru Otečestvenog fronta
Od svog dolaska na vlast Oteče
stveni je front Izvršio niz najkrup
promjena Narodno prema
Bugarske zadacima oblasti državne
dani historije bugarskog naroda
vezani su za politiku Otečestvenog
fronta Zahvaljujući toj politici
bugarski narod ne grca i dalje pod
tudjinskim jarmom već izgradjujc
sam svoju domovinu Predvodjen
Bugarskom radničkom partijom
(komunista) — Otečestveni je
front spasio nezavisnost bugarske
države njegova je zasluga Sto Bu-garska
danas predstavlja snažan
faktor na frontu mira i demokra-cije
Inostrani neprijatelji pokuša
vali su svim sredstvima da bugar-ski
skrenu s puta koji je
obilježen historijskom pobjedom
od 9 septembra Oni su pokušali
da ga grubo ucijene 1 zaplače Os-lonjen
na svoje prijatelje Sovjet
ski Savez Jugoslaviju i druge na-rodne
demokracije i vodjen svo-jim
Otačestvenim frontom bugar-ski
se narod nije dao pokolebati ni
za trenutak Pored uklanjanja sva-kog
imperijalističkog utjecaja na
politiku zemlje Otečestve-nog
fronta poduzela je mjere 1
protiv svih inostranih agenata i
agentura u zemlji i provela odluč-nu
likvidaciju fašističkih ostataka
u zemlji
Nacionalizacija industrije i ba-naka
donošenje narodnog Ustava
Izvodjenje agrarne itd su
velike mjere koje je Otečestveni
je da je namjera ame-ričke
agenture da izazove rascjep
u redovima Svjetske sindikalne fe-deracije
Sada su postale poznate
nove činjenice koje dokazuju pra-vo
lice zavjere protiv medjunarod-no- g
jedinstva sindikata koju su
brižljivo organizirali američki im-perijalisti
Sredinom prosinca 1947 godine
u SAD se održalo tajno savjetova-nje
rukovodilaca te zavjere koje
je bilo organizirano na inicijativu
državnog Na tom
savjetovanju su bili rukovodioci
Američke federacije rada
Dubinski V'alle i Mini Devin je
sa svoje strane delegirao na to
savjetovanje službenog predstavni-ka
britanskog ministarstva vanj-skih
poslova Mackinza
Učesnici savjetovanja razradili
su "strategijski plan" rascjepa
Svjetske sindikalne federacije ko
derači
leaderi britanskih Trade Uniona
dužni su da isprovociraju konflikt
unutar Federacije zahtijevajući
da njen Izvršni komitet uzme u ra-zmatranje
na svojoj sjednici pita
nje odnosa prema planu Marshalla
zatim da izjave da istupaju iz Fe-deracije
i da povuku za sobom sin-dikalne
organizacije zapadnoev-ropskih
zemalja koje su se uklju
čile u Marshalla U rukovod-stvu
jedinstvenih sindikata tih ze-malja
naročito belgijskim i ho-lands- kim nalaze se kao Sto je po-znato
reformistički desničarski
elementi koji se sasvim približuju
"američkim strankama" Naročita
uloga za ostvarenje tog plana da- -
ta je engleskom ministru vanjskih
iAyi siuziuoa i aa se ovaro Dore za imperijalističke interese poslova Bevinu kojemu je bilo
noa naroaima Kolonijalnih i zavisnih zemalja Samo takvi iz- - predloženo da izvrši odgovarajući
imperijalizma Ma- ček
moralno-političko- g
pritisak na leadere britanskog kon
gresa Trade Uniona
Tok dogadjeja su slijedili
pokazuje da je mehanizam zavje- -
front proveo i kroz koje se ojačao
Veliki uspjesi postignuti su u izvr-šenju
DvogodiJnjeg plana Proiz-vodnja
u 1947 godini ocjenjuje se
na oko 15 milijardi i 800 milijuna
Ieva prema 12 i po milijardi u
1939 godini proizvodnja električ-ne
energije dostigla je 1236 mili-juna
prema 1179 milijuna u 1946
godini i 576 milijuna u 1939 godi
ni itd U zemlji koju je okupator
držao i pljačkao godinama — kao
što je Bugarska — jedino je ote-čestve- no
frontovska vlast bila u
stanju da postigne ovo Sto je uči-njeno
na ekonomskoj izgradnji i
stvaranju boljeg života najširih
narodnih masa
Kroz uspjehe u vanjskoj i unut- -
front stalno jačao i postao osnov
na politička snaga nove Bugarske
U svojoj deklaraciji od 25 oktobra
1917 godine Nacionalni komitet
Otečestvenog fronta istakao je po-trebu
daljnjeg jačanja fronta kao
saveza bugarskih radnika seljaka
zanatlija narodne inteligencije i
drugih demokratskih rodoljubivih
slojeva naroda Komitet je još ta-da
istakao potrebu reorganiziranja
Otečestvenog fronta i njegovog
pretvaranja u jedinstvenu političku
organizaciju koja bi imala osnovni
nljih u životu program novim prilikama i'
Republike Najznačajniji u priv
narod
vlada
reforme
Poznato
departmanta
Green
plan
redne i kulturne izgradnje zemlje
Tada je naglašeno da treba nasta-viti
s daljnjim mjerama protiv
reakcije u zemlji i bez milosti lik
vidirati Špijunska gnijezda u licu
petkovaca i sličnih da treba oja
čati i proJiriti državni — općena-rodni
sektor privrede i preustrojiti
državnu organizaciju na bazi no-vog
Ustava
Drugi kongres Otečestvenog
fronta koje je narod na svojim
masovnim skupovima prodiskuti-rao
i primio
Kongres Je nesumnjivo postavio
osnovne zadatke koji danas stoje
pred Narodnom Republikom Bu-garskom
Na kongresu je istaknu-to
da će Narodna Republika Bu
garska sa JoJ većom dosljednolću
nastaviti svoju dosadan ju politiku
najbliže suradnje sa Sovjetskim
Savezom i ostalim istinski demo-kratskim
zemljama da će se bu-garski
narod svim sredstvima su-protstaviti
svakom pokušaju Im-perijalističke
agresije ma u kom
se vidu ona odražavala Bugarski
je narod dobro osjetio ImperiJalis-tič- u
ekspanziju On danas sasvim
dobro zna ko mu je prijatelj a ko
neprijatelj Bugarska Je bez ikak-ve
rezerve priila demokratskom
taboru i odlučno učestvuje u borbi
za mir i demokraciju
re protiv Svjetske sindikalne fede-racije
stavljen u pokret Točno u
odredjeno vrijeme — već 17 pro-sinca
— generalni savjet Britan-skog
kongresa Trade Uniona pos-lije
odgovarajućeg pritiska je
na njega vriio Bevin odobrio je
plan Marshalla i predložio svojoj
delegaciji da ga brani na predsto-jećoj
konferenciji Izvršnog odbora
Bjflte
koja
svjetskog sindikalnog pokreta 28
kongresa Trade naja-vio
je Svjetskoj sindikalnoj fede-raciji
ultimatum kojem je zah-tijevao
saziv Izvršnog biroa
ji svodi na slijedeće: do veljače dlja
koji
koji
razmatranje Marshallova plana U
protivnom
prijeti da
konferenciju
svrhu tog
svim posljedicama koje tega
proizlaze"
monopola
radnHke
klase Svjetske
veliku dobit dra- -
Borba protiv stranih
zemlji postavlja se prvi plan
"Nećemo stati na pola puta" —
istakli otečestvenofrontovski
Oni znaju kao i mase bu-garskog
naroda da ne može vo
diti uspješna borba očuvanje
nezavisnosti otadžbine ako sa-moj
zemlji ne budu iskorijenjene
imperijalističke agenture
je jasno pokazao da je
bugarska demokracija oličena
Otečestvenom frontu i da van to-ga
fronta nema demokracije Stari
politikanti tipa Gičeva
i sličnih ne mogu više obmanjivati
bugarski narod Na kongresu je
takodjer istaknuta potreba ukla-njanja
onih ekonomskih osnova na
kojima zasnivaju svoju moć nena-rodni
elementi koji bi htjeli pov-ratak
na staro stanje kao i potre-ba
preustrojstva državne organiza
cije na osnovama novog Ustava
Najkrupnija odluka Kongresa je
nesumnjivo reorganizacija Otečes-tvenog
fronta 1 samim tim njegovo
jačanje Otečestveni front je stvo-ren
podizan i jačan kao pokret
naroda ali i kao koalicija strana-ka
kojoj Bugarska radnička par-tija
(komunista) ima najveće i ne- -
ocjenjive zasluge i za njegov pos-tanak
i daljnji uspon Drugi
kongres je konačno preobrazio
Otečestveni front jedinstvenu
političku organizaciju
snaga Bugarske Odbori koje
će front imati izabrat će od
strane članova otečestvenofrontov-ski- h
i masovnih organizacija I uz
učešće i nepartljskih organizacija
Pojedinci biti biran samo po
zaslugama borbi i radu
prema svojim osobinama i kvalite
tama Političke 1 organiza
čije naobrazit će svoj rad progra
mu i statutu fronta
Dopuna i obnova programa Ote-čestvenog
fronta ukazuje na veli'
ke perspektive razvitka
Otečestveni front ostvaruje jedan
demokratski program
Put kojim ide Bugarska je nesum-njivo
jedan od kojim
ide socijalizam Georgi Dimitrov
je to naročito na kongresu istakao
On je da put suradnje de-mokratskih
snaga Bugarske pod
zastavom Otečestvenog fronta vodi
u socijalizam To odgovara težnja-ma
i interesima bugarskih narod-nih
masa Drugi kongres Otečest-venog
fronta i odluke donesene na
njemu dale su bai zbog toga bu
garskom narodu Joi vite poleta da
nastavi izgradnju svoje
onako kako to odgovara njegovom
interesu i interesima mira i demo-kracije
Pule
Zavjera protiv Svjetske
Sindikalne Federacije
skim krugovima svih zemalja Na
adresu Svjetske stižu od
sindikalnih centara različitih ze-malja
protesti protiv "pokušaja da
sindikalni pokret
agenturu američkog imperijaliz-ma"
Protiv toga istupila je Sveop-ća
konfeđerdacija rada Francuske
ćehoslovaeke Jugoslavije Madjar
Federacije Sutradan poslije toga ' fa j druge svojim telegramima
London je stigao Jigoiu izdajstvo neprijatelja rad-instrukcija- ma
europski rezident viase koji rade interesu
Američke federacije rada profe-- imperijalističkih klika Oni
uhoda američkog imperi- - ijuju da puni rjefenosti da za-jaliz- ma
Irving Braun Rezultat do-- štićuju zajedno trudbenicima
sta dugih zakulisnih pregovora iTu zemalja Svjetsku sindikalnu
Izmedju Devina i Brauna je bio federaciju i njeno jedinstvo
taj što su uspjeli da privole Ge--1
neralnl savjet da primi rjeSenJa ( V V
nemaju presedana u historiji f ~~~~~ ~~~ "~~
siječnja Generalni savjet Britan-skog
Uniona
Fe- -
se kratko ' je sredine u
u
slučaju Generalni sav
jet će sazvati zajedno i
europskih sindikata
plana Vsa
iz
—
i
i u
u
su
se
za
u
u
u
za
se
će
svojini u
stranke
zemlje
istinski
puteva se
u
Aleksić
federacije
se u
u sa
u
su
sa
) ~~
u
AMERIKANCI BOJE
IZBORA U ITALIJI
Vashington 17 Marča U koliko
se parlamentarni izbori
Italiji američki kapitalisti sa
strahom dočekuju taj dan bojeći
sa Američkom federacijom rada ge pobjede narodne demokracije
u
odobrenja
u
u
u
približuju
u
Uza sve napore koje ulažu za po
moć vladi premijera De Gasperija
i drugoj reakciji sve manje je na-de
da će njihovi sluznici pobijediti
Na taj način laburistički nared- - Ovih dana je Josip Martin ape--
bodavci američkog imperijalizma Jirao iz Kongresa na talijanske Ise--
prema uputstvima svog washlng- - Ijenike u Sjedinjenim Državama
tonskog "bossa" pripremaju se da neka zračnom poštom šalju pisma
skalupe Marshallovo medjunarod- - svojim rodjadma i prijateljima u
no sindikalno jedinstvo koje ne bi ' Italiji i neka ih opomene da će
bilo kao Sto je Svjetska sindikalra i glasanje "za komuniste i ljevičar-federaci- ja
i koje bi moglo da pos- - ske socijaliste značiti glasanje za
tane oružje u rukama agenata rat" Treba "svaki da potroši sa
američkih
Zahtjevi neprijatelja
i pokušaji rascjepa
sindikalne federacije koja pred-stavlja
dostojnu
agentura
delegati
Kongres
Mušanova
demokrat-skih
naglasio
domovine
pretvori
dopunskim
izjav-sional- ni
SE
mo 15 cesti za raarkku i to bi
moglo spasiti situaciju" — kaže
Martin
Ovaj apel u Kongresu postav-ljen
nekoliko sati nakon je dr
žavno odjeljenje poručilo u IUliju
jHiflerovi posljednji dani
i!
PREMA PRIĆANJU NJEMAČKOG OFICIRA GERHARDA BOLTA
(13)
Prošavši pokraj kuhinje i dviju so-ba
gdje se nalazio vojnički bife
siSli smo u firerovo sklonište Ci-jeli
put trajao je oko 5 minuta Za
to vrijeme su udvostručene i utro-struče- ne
straže provjeravale naSe
dokumente najmanje Šest puta
One su bile naoružane šmajserima
i bombama U bifeu pored dugač-kog
stola sjedili su oficiri i podofi-ciri
"SS" pili rakiju i kafu od
žira i jeli debele komade kruha
namazanog maslacom služeći se
s velikih poslužavnika Ta gospoda
su se jedva udostojila da pozdrave
nas oficire suhozemnih trupa Is-pred
firerovog skloništa dočekao
nas je IlinSe On nam je rekao da
Ilitler baS sad dovršava svoj do-ručak
pa ćemo malo pričekati Taj
Hinše je takodjer izgledao kao
hrvač teške kategorije pa nije bilo
preporučljivo prepirati se 8 njime
U širokom hodniku ispred dvorane
za primanje stajala su četiri dobro
naoružana oficira "SS" Nehotice
sam se sjetio da jučer u Fosštrnsc
nije bilo nijednog stražara Gdje
je neprijatelj? Na ulicama Berli-na
ili ovdje dole u firerovom
skloništu 7
Dvorana za primanje zauzimala
Je u širinu tri a u dužinu sedam
metara Desno duž čitavog zida
stajala Je mrkoobojena klupa iz-nad
nje Šest malih lijepih slika
starih talijanskih majstora U
sredini suprotnog zida nalazio se
sto sa četiri stolice u seoskom sti-lu
Desno od toga — vrata za ulaz
u sobu za savjetovanja lijevo —
u Hitlerove sobe
Vrata se polako otvaraju i na
pragu se pojavljuje Ilitler u prat-nji
šepavog Gcbelsa i Bormana
On ee rukuje s Krebsom pozdrav-lja
se s nama i prolazi u sobu za
savjetovanja On so JoJ više pogr-bi- o
i Još jače vučo noge nego rani-je
Neprirodnog sjaja nestalo je a
njegovih očiju što se naročito pri-mjećuje
On ima podbulo lice i doi-sta
ostavlja utisak nekog bolesnog
starca Ilitler sjeda Krebs ostaje
na nogama pored njegove lijevo
strane a Gebels — prckoputa Hit-lera
Taj mali mršavi čovječuljak
takodjer se nekako pokunjio on
je vrlo blijed obrazi su mu upali
On vrlo rijetko postavi poneko pi
tanje više šuti i slušajući referi-ranje
ne odvaja očiju "i karte
Izraz njegovog lica i očiju koje su
uvijek gorjele fanatizmom svje-doči
o teškoj unutarnjoj zabrinu-tosti
Kao komesar obrane Berlina
on Jo zajedno sa svojom porodicom
vezan za grad Sada je i sam po
stao žrtva svoje propagande Dru
gima je pošlo za rukom da bar
svoje porodice sklone a on mora
da vodi u smrt svoju ženu i petero
djece Meno zovu tla dodjem na te
lefon i ja primam telefonogram
Kad sam se vratio Ilitler je još
razgovarao s Krebsom Gebels
obiiavil sto tiho prilazi meni i jed-va
čujno pita šta ima novo On
izgleda ne očekuje ništa dobro Od-govaram
mu takodjer šapatom da
ruska ofenziva južno od Stctina
može donijeti katastrofu armijama
koje se tamo bore Rusima je polio
za rukom da svojim tenkovskim
snagama napreduju C0 kilometara
prema zapadu Naša obrana je vrlo
slaba
i
Krebs je završio svoj referat
Ilitler gleda u me promatrajući
me od glave do pete u njegovim
očima vidi se pitanje Kolebam se
daje "l™
me Zar mogućno jn _„ vakoe
Morao da se pnberem da ne
bih definitivno izgubio prisustvo
duha u trenutku je on pružio
drhtavu ruku i počeo
povlači prstima po njoj Ja
zavrSio on je trenutak zašutio
zatim se ljutito okrenuo Krebs
snažno se povio naprijed a prsti
su mu se zabili u ručicu drvene
fotelje On govori zamuckujući
isprekidano: "Pošto rijeka Odra
po veliku
prirodnu prepreku onda se sav us-pjeh
Rusa može objasniti nesposob-nomu
vojskovodja na
tom sektoru"Krebs pokušava da
oprezno prigovori da na čitavom
sektoru dejstvuju kombini-rane
jedinice i folksšturmovci
se kod Rusa elitne divi
da su rezerve 3-- će armije
nerala Mantajfela već prebačene
na njezin desni bok koji se nalazi
jakim pritiskom neprijatelja
ili su se povukle prema Berlinu
AH Ilitler Ijutitim pokretom ruke
odbija takva izlaganja: "Juriš u
rajonu sjeverno od Oranienburga
treba otpočne najkasnije sutra
Treća aimija napadati priku-piv- li
sve postojeće rezerve napu-stiv- si
u cilju one sektore gdje
gocjenost trudbenika — da će se ukinuti američka Protivnik ne juriša Dosutra uveče
duboko negodovanje u demokrat- - ako u izborima pobjede komunisti veza s Berlinom sa sjevera mora
se uspostaviti Prenesite to "
mah" On potkrepljuje svoje riječ
pokazujući kartu
Bernd odlazi prenese naredje-nj- e
Je Burgdorf koji Je baš
tog trenutka stigao predložio da
se rukovodjenje Jurišom 3-- će ar-mije
povjeri generalu "SS" StaJ-ner- u
Ilitler opet pada u razjare-nos-t:
"Meni nisu potrebni ti oholi
dosadni i neodlučni esesovci I Ni u
slučaju ne želim da jurišom
rukovodi Stajner" Medjutlm ere
doskora je taj isti Stajner nala-zeći
se pod dvostrukim pokrovi-teljstvo
"SS" i Hitlera komandi-rao
3-ći- m njemačkim korpusom
"SS" u KurlondijL Razgovor je
završen
Oko podne stigli su izvještaji da
je s južne protivnik snaiao
pojačao svoj pritisak na grad Je-dan
sat kasnije stigla je vijest da
se aerodrom Tempelhof nalazi
jakom artiljerijskom vatrom 1 da
već ne može da posluži svojoj na-mjeni
Na taj način je za opskrbu
grada zračnim putem preostajao
aerodrom Gato Ali već oko
17 sati javili su iz Gatoa da je
on takodjer izložen paljbi
Neprijateljska pješadija se poja-vila
u šumici sjeverno od Debcriea
Tri neprijateljska tenka "T-3- 4" već
su izbila na drum Berlin-Naue- n
najširi put za proboj prema zapa-du
i gadjala Poslije podne ot-počelo
je sa obje strane stuba Po-bjede
raščišćavanje ma-gistrale
"Ost-Ves- t" da bi je pret-vorili
u uzletište za avijone Pred-več- e
Je paljba uperena protiv cen-tralnih
rajona Berlina znatno po
jačana Ranijih dana to se moglo
smatrati samo uznemiravajućom
vatrom i pretpostavlajti da puca
samo Jedna baterija iz topova od
175 centimetara Ali sada se palj
ba ponavljala poslije kratkih pau-za
se da su Rusi već dovukli
dosta topova Ta pretpostavka se
potvrdila idućeg dana to jest 2&
aprila Točno u 530 izjutra otpo-čela
je strahovita paljba kakvu
centralni dio grada nije vidio
i tek poslije jednog sata ona se
pretvorila u obično uznemiravajuće
gadjanje Poslije primitka jutar-njih
izvještaja koji ničeg novog
nisu donosili naredjeno je da
oko 1030 dodjemo radi referiranja
Kad smo uill u dvoranu za prima-nje
tamo već čekali Hormon i
referent za Štampu Lorenc Neko-liko
minuta kasnije prešli smo za
jedno sa Hitlerom u sobu za savje-tovanja
Ali prije nego sto je Krebs
počeo da govori Lorenc je zatra-žio
riječ
Jutros Je njemu pošlo za rukom
da uhvati vijest centralne radio-stanice
koja je glasila: IriMkom
susreta američke ruske vojske
do koga je doilo na rijeci Mulde u
centralnoj izbile su iz-medju
komandanata obiju strana
male nesuglasice u tome ko će da
zauzme koji teritorij su pre-bacivali
Amerikancima da u toj
oblasti nisu ispunili uslove K rim-skog
sporazuma Ali na tome se
sve svršilo Prepirke na riječima
nisu dovele krvoprolića IH ne-čeg
sličnog
Ilitler je skočio kao da ga je gu-ja
ujela oči su mu pehove osvi-jetlile
on se odbacio na naslon
stolice
"Gospodo to Je nov sjajan do-kaz
nesloge medju našim neprija-teljima
Zar narod Ms- -
I i-- lf LI - II -- 1~U_ jer Je Krebs htio sam da podnese ' ne "' "T T1""
raport ali on ml glavom znak cem - -- m "f9 r' a
i ja sam morao lično da podnesem vti "P'jMtrfJI ™-izvješ- taj
Hitleru Zbunjuje to f Pojati? nije
daB vk trenutka _ n _ _ _V_ vn t~ nri_av_ u i itf_ji_ i __ sam '
kad
prema karti
da sam
za
sama sebi pretstavlja
njemačkih
samo
dok
tamo bore
zije i ge
pod
da
će
i
tom
izazivaju "pomoć"
j
gestovima na
da
Kad
kom
strane
poi
samo
ga
grozničavo
Vidi
joi
nam
su
i
Njemačkoj
Rusi
do
njemački i
WTl
liuije ral izmeuju uvijvetiiui i 4111- -
glosaksonaca zbog podjele Njema-čke?"
Tih riječi lam se sjetio mnogo
kasnije kad sam razgovarao s jed-nim
oficirom koji Je učestvovao u
pregovorima o kapitulaciji vodje-ni- m
u Remsu 6 maja 1945 godine
Evo Sto mi Je on kazao: "Njema-čka
delegacija je već stigla u
Rems Očekivali su samo generala
Eisenhowera pa da pregovori ot-počnu
Po ulasku Eisenhower se
uputio pravo general-pukovnik- u
Jodlu i posto se predstavio posta-vio
mu pitanje: "Zaito ste poslije
poraza kod Avransa nastavili bor-bu!
Morali ste znati da Je od tog
trenutka ishod borbe riješen u na-šu
korist" Na to Je Jodl uzvratio:
"Ilitler I ja smatrali smo da će se
nali protivnici posvadjati oko po
djele Njemačke"
ZavrJivii Ilitler se ponovo obra-tio
Krebsu Za vrijeme referiranja
on je više puta pitao na keme se
mjestu nalaze trupe generala Ven-k- a
i kako teku naredjeni napadi
treće armije u pravcu Berlina sa
sjeverne strane Ni o jednom ni o
drugom nije bilo vijesti
(Nastavit će se)