Novosti, March 13, 1945

              Utorak 13 marča 1945 NOVOSTI STRANA 8
Čast braći i sestrama finu Hil PiiMi9HIHH
u Kanadi Članci:
Na 25 februara ove godine bio
sam prisutan sastanku Glavnog
Odbora Kanadskih Južnih Slaveni
za Pomoć Slobodnoj Jugoslaviji u
gradu Toronto Kanada gdje sam
ti ime naše Zajednice kao iza
slanik Izvršnog odbora pozdravio
lu organizaciju naše kanadske bra-će
i čestitao im u ime Zajednice
da njihovom plemenitom radu
Smatram da je ne tamo shodna
nego potrebno i dobro da se o tom
sastanku i radu radi kojeg se sa-stanak
održavao izvjesti naše
Sanstro i naš narod u Americi
Potrebno je to sa dva razloga:
Trvo da se braći i sestrama u
Kanadi dade zaslužno priznanje
za njihov zaista vanredan rad te
da ih se potakne da takovim ra-dom
nastave a drugo i još važ-nije
da se njihov rad iznese i
istakne za primjer nama ovdje u
Americi pak da se i mi ugledamo
a njihov primjer i učinimo vite
mnogo više za pomoć našem mu-kotrpnom
ali junačkom i zaslu
žnom narodu u staroj nam domo
vini
Hiti ću kratak u izvještaju o
samom tom sastanku Isti je bio
lijep uredan i dostojanstven Od-bornici
Vijeća i zastupnici raznih
organizacija koje sačinjavaju Vi-jeće
svi obični radnici bili svi-jes- ni
i ozbiljni pak su takove bile
) njihove rasprave i njihovi zak-ljučci
Svrha sastanka rasprava i
zaključaka je bila kako da se još
bolje organizira i poluči bolji us-pjesi
u radu za sakupljanje pomo-ći
za narod u starom kraju Duh
koji je prožimao sastanak raspra-vo
i zaključke i koji prozirnije
cijeli njihov rad bio je duh Oslo-bodilačkog
Pokreta našeg naroda
U staroj domovini
Konferenciji je prisustvovalo
oko 35 osoba u službenoj ulozi od-bornika
i zastupnika organizacija
a bilo je i dva puta toliko drugih
posjetnika i gostiju Neki od go-stiju
su uzeli učešća u rasprava-ma
sa svojim primjedbama savje-tima
i preporukama pak su iste
bile dobro-došl- o i uvažene ako su
ih službeni zastupnici smatrali
dobrima i korisnim Nekoji pred-stavnici
organizacija pa čak i po-sjetnici
došli su na sastanak iz
daljine od preko 2000 milja što
pokazuje veliko zanimanje i silnu
požrtvovnost kod njih za stvar za
koju rade
Potrebno je naglasiti da su naša
braća u Kanadi suočeni u ovom
radu sa kud i kamo većim pote-škoćama
nego smo to mi ovdje u
Sjedinjenim Državama Njihovi
zakoni su tamo mnogo nepogodni-j- i
a oni su malobrojniji i noviji
doseljenici pak su radi toga
gledani mnogo puta sa nepovjere-njem
i predrasudama po starijim
doseljenicima baš kao što smo bili
i mi pred 25 ili 30 godina Ovo
spominjem zato da se kasnije
kada istaknem rezultate njihovog
rada bolje vidi kako je isti van
redan u uporedbi sa onim što smo
mi polučili
Drača i sestre na tom sastanku
a kojem je bilo zastupano i oko
20 odsjeka naše Zanjednice bili su
radosni i zahvalni za počast koju
im je izvršni odbor naše Zajedni-ce
izkazao poslavši svojeg pred-stavnika
na njihov sastanak Oni
su uvjereni da će to pomoći nji-ma
u daljnjem radu da će to do-prinesu
zbliženju u radu za ovu
tvar sa drugim tamošnjim orga-nizacijama
i da će mnogi poje-dinci
koji su do sada stajali po
vtrani pridružiti se i pomoći da
da se poluče još veći uspjesi Pak
budući da je to i želja naše Za-jednice
da se postignu što ve-ći
uspjesi za pomoć našeg naroda
to je i ovaj zaključak našeg odbo-ra
da ih se pozdravi bio uvjeren
sam dobar i koristan zaključak
Oni su zaslužili i zavrijedili da ih
podravi i da im čestita svako ko-mu
je iskreno stalo do toga da se
za našu sirotinju u starom kraju
sakupi što veća pomoć — Evo i
zašto:
"Kad se bratska srca lole"
Našega naroda imade u Kanadi
tekar "jedna Šačica Računa se
da Ima inih skupa — stih Južnih
Slavena — Hrvata Slovenaca
Srba i drugih tekar nešto oko
20000 pa ipak oni su dali i sa-kupili
do konca pronle 1944 godi-ne
samo preko ovog Vijeća za po-m- oć
Slobodnoj Jugoslaviji ukupno
$225000
Na imade u Sjedinjenim Drža-vama
barem 25 puta više amo
Hrvata i možemo da radimo ne-smetano
pod povoljnijim zakoni-ma
i prijateljskijim javnim mje-nje- m
pak smo sakupili manje od
loga
Grad Vancouver gdje postoji
b jedan odsjek naše Zajednice
a neJlo preko 500 članova a broj
vih Južnih Slavena nije veći od
1500 a u tom mjestu darovao je
1 sakupio naš narod preko $63000
za pomoć svojoj braći i sestrama
u staroj domovini Oni su obećali
da će do konca ove godine sakupiti
barem još 25 tisuća dolara
Grad Windsor u kojem ima na
ša Zajednica nešto oko 300 čla-nova
pak po tomu sudimo koliko
može biti sveg našeg naroda tamo
sakupio je preko 25 tisuća
Gradić Sudburjr gdje ima 200 ćla-- 1
nova naše Zajednice sakupio je i
preko $10000 a toliko je sakup-ljeno
i u Port Arthuru gdje ima '
našeg naroda tekar par stotina
1 Razmjerno tako je sakupljeno i
drugim našim kolonijama tamo i
koje su sve jako malene u upo
redbi sa našim naseobinama ovdj
Usporedimo li ovo sa našim veli-kim
kolonijama kao Pittsburh
Chicago Detroit Cleveland Mi)
waukee itd koja svaka sa oko
licom imade skoro više našeg na
roda nego cijela Kanada onda
ćemo dobiti sliku jednog u istinu
vanrednog rada i uspjeha što bu
ga učinila naša kanadska braća
i sestre
U Kanadi nema naših što bi se
moglo pazvati bolje stojećih lju-di
Sve su to obični tvornički rad-nici
i majneri i svi su oni noviji
doseljenici koji su došli ovamo u
posljednjih 15 godina I sav laj
novac darovan je samo i jedino po
našem svijetu
Povrh toga uz ovu organizaciju
— Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena
za pomoć Slobodnoj Jugo-slaviji
sakupljaju posebno takovu
pomoć i braća okupljena u Selja-čkoj
Stranci pak su i oni sakupili
oko 20 tisuća dolara Znači da je
naš narod tamo sakupio već oko
250 tisuća za pomoć stare si do-movine
pak uzevši u obzir njihov
broj i njihove prilike mora im se
priznati da su zbilja polučili mno-go
Oni su pokazali primjerom
što se može učiniti kada ljudi ra
de odano i požrtvovno za stvar za
koju su uvjereni da je dobra Oni
sa takovim radom i dalje nastav-ljaju
i nastoje da isti još bolje
organiziraju za koju svrhu se i
održavao ovaj sastanak njihovog
Vijeća
Smatram da neće biti neumje-sno
da napomenem ovime u vezi
da je i kod braće u Kanadi baš
kao i kod nas ovdje bilo nespo-razuma
trzavica i nesuglasica oko
ovoga rada jer se to može vidjeti
i po tome što postoje dvije ovako-v- e
akcije a za istu Etvar Nema
dvojbe da bi oni bili polučili još
veće uspjehe da je vladalo pod-pun- o
razumjevanje i saradnja ml
postoji mogućnost da će se i to
postići sa strijeznim nastojanjem
zrelih i razumnih ljudi sa obe
strane Ja to vjerujem na osnovu
onoga što sam čuo i vidio o tom
pitanju tamo
Uzeto ozbiljno i nema nikako- -
vih stvarnih razlika ni u radu ni
u ciljevima izmedju njih Obe
strane rade za pomoć narodu i
žele mu slobodu i sreću Svi se
slažu sa Oslobodilačkim Pokretom
našega naroda tamo svi su zato
da se onemogući povratak i go-spodstvo
starog izrabljivačkog re-žima
a svi su za uspostavu nove
državne zajednice bazirane na po-dpun- oj
jednakonravnosti Hrvata
Srba Slovenar i ostalih Južno
Slavenskih naroda Kad je tako —
a ja barem nijesam čuo drugačij?
od nikoga tamo — onda se može
vjerovati da će braća tamo naći
puta i načina da svoj rad za po-moć
u
narodu vrše u što podpunljoj
zlozi i najbližoj saradnji Nema
boljeg ni sigurnijeg puta za zbli- -
ženje nego što je iskren rad za
zajedničku plemenitu svrhu a oni
rade za takovu svrhu iskreno 'i
odano čemu je najbolji dokaz us-pjeh
kojeg su polučili
Spomenuo sam u početku ovog
izvještaja da je duh koji prozirn-ije
rad naše braće u Kanadi duh
oslobodilačkog pokreta našeg na-roda
u staroj domovini To je duh
vjekovima pritiskivan krvlju na-roda
vatrenih želja podizan u na-stojanju
za slobodu i za život do
stojan čovjeka Takav duh dao je
poleta snage i ustrajnosti našem
narodu u domovini da vodi brobu
da strada i umire i da pravi ču-desa
u borbi protiv neprijatelja i
u radu za bolji društveni uredjaj
za bolju i sretniju budućnost svo
je djece Drača i sestre u Kanadi
razumjeli su taj duh on je 1 njih
in3pirisao u radu da pomognu
svojoj braći u domovini — u to-mu
i leži tajna njihovog uspjeha
Dilo bi dobro i potrebno da se i i mi ovdje više uživimo u takov
duh i da nastojimo u istom pro-buditi
što veći broj našeg naroda
pak ako u tomu uspijemo moći
ćemo postignuti uspjehe ravne
onima naše braće iz Kanade Mi to
trebamo i moramo nastojati jer
on toga se neće polučiti pod pu-na
pobjeda nad neprijateljima
čovječje slobode — nrće se po-stići
u
cilj za koji se vodi ovo stra-šno
krvo-proli- će na cijeloj zemalj-skoj
kruglji a za koji cilj proli
jevaju svoju krv i naša braća u
ffrm£mHmm&mri jamKmmfi&fzf?&£rrjyktst --immssmmr $&&&&% azimm
?'&?MBmmKWtim3BB&HLf---m-iAf- ' IriHmTT&rizM&Smj&iFvmtMmj+mUKHmm
i !' mw dinCj MmsawŠMttSmmn
k'Hff 3iB3 L 49ilSL ST SHHHHIHBKlHiiBdHđliBRBiBHlH
i i]%KI iPlal X?{wLimsmJmm309mmmWmMBmumm I#?x2Bl --JI onHl i
Grupa njemačkih civila koje je pokupila Deveta američka armija na njezinom putu prema Colo-gn- e
Njemački gradjanl su strogo stražareni kao I vojnici 0 posjetu urednika hrvatskog dijela
Zajedničara u Kirkland Lake
Nakon službenog posjeta 10-to- g
decembra 1944 na proslavi Hrvat-skog
Narodnog Doma u Schuma- -
cheru Ontario brat Vukelić ured
nik Zajedničara navratio se je
na poziv odsjeka 798 HDZ 1 u
Kirkland Lake gdje mu je bio u
počast priredjen banket na kojem
jo bio on glavni gost
Odsjek C48 HDZ nije bio pozvat
po odsjeku 798 da prisustvuje na
banketu i naravski nije ni prisu-stvuva- o
Na redovitoj sjednici
pao je predlog da se pozove ured-nika
Zajedničara u našu koloniju
Hda već dolazi u Schumacher ali
po većini članstva zaključeno Je
da se ga ne zove dočim je odsjek
793 u mjesecu decembru zaklju
čio da ga pozove ali odsjeka C4S
nije obavjestio o njihovim prired-bama
i kada bi odsjek C48 odbio
saradnju onda bi mogao brat Vu-kelić
da sudi pravo tko je kriv
neslogi
Drat Vukelić piše u svom član-ku
od 10-to- g januara 1945 da u
Kirkland Lake postoje dva odsje-ka
kao i u Schumacheru ali da
na žalost nemaju zajedničke su-radnje
da zajedničarstvo nije uze-to
onako kakvo za pravo jest i
da se tako krvna braća drže jedni
prema drugima kao da su stranci
što da se ipak nebi smjelo prova-dja- ti
u zajedničkoj organizaciji
niti u ratno vrijeme kad je toliko
saradnja potrebna
Dakle brate Vukeliću ovo je
zbilja po Vašem mišljenju žalosno
ali nije tako crno kako su vam
ocrnili ili ocrtali odsjek C48 Da
njegovo članstvo nema rogova to
je pokazala i zadnja kampanja
HDZ za novo članstvo jer je do
bio u odsjek i HDZ najviše čla-nova
od ostalih odsjeka Amerike i
Kanade i stime izvršio naredjenje
zadnje konvencije Ali brate Vu-keliću
vi ste izbjegavali saradnju
Kirkland Lake kako ste i sami
pisali da ste obilazili kuće našeg
naroda ali odsjek C48 Vam poru-čuje
da ste malo obašli njihovog
članstva i malo vodjeli njihov?
kuće iznutra čak jedan član od
sjeka C48 pričao je da ste izbje-gavali
s njime više govoriti zar
on nije vrijedan član HDZ ako je
član odsjeka C48?
Odsjek 648 pita brata Vukelića
zar oni nisu krvna braća i članovi
HDZ Drat Vukelić smatra jedan
dio članstva braćom a drugi ne-braćo- m
i stime je brat Vukelić do-kazao
članstvu HDZ u Kirkland
Lake kako se ima vladati jedan
prema drugom u ova ratna vreme
na kada je saradnja od velike po-trebe
i koristi za pomoć staroj
Domovini
Kao urednik Zajedničara brat
Vukelić pošao je i dalje kada se
osvrnuo u svojem članku od 10-to- g
januara gdje je napisao da naro-dni
život u ovoj koloniji nije onako
snažan kao u Schumacheru to on
tvrdi da je razlog jedan neorganl-zo- v
a ni štrajk što smo ga imali
da je usJijed toga mnogo našeg
naroda odselilo iz ovog mjesta
On tvrdi da je to jedan gospodin
mnogo pokvario sa svojom razdor-no-m
politikom što je još i danas
posljedica toga štrajka Jest brat
Vukeliću onaj štrajk i danas po- -
staroj nam domovini i naši sinovi
ovoj novoj domovini našoj
Neka je svaka čast 1 priznanje
našoj braći i sestrama u Kanadi
JaiAo Kovač
član izvrš odb HDZ
-- tjUgg—
kazuje posljedice ima kuća praz-nih
ali bi ih bilo i bez štrajki
pošto je ratno stanje i ratne in-dustrije
trebaju mnogo radne sile
Drate Vukeliću radnici Kirkland
Lake su bili tri mjeseca na štraj-ku
u kojem su bili i članovi HDZ
u ovoj koloniji i oni su pobjedili
i ako su bili privremeno izgubili
štrajk
Radnici su prije bili po devet
sati u rudniku dnevno i pod sla-bijim
uslovima radili dočim da-nas
su u rudniku točno osam sati
i u nekojim rudnicima su prizna-te
unije i bolji su uslovi za rad
nego su bili prije A za vrijeme
štrajka upamtite brate Vukeliću
cijela reakcija Kanade bila je u pe-lena
na ovdašnji štrajk s razloga
pošto je ovdje bio ovakove vrsti
prvi štrajk u Kanadi A organi-ziran
je bio da već bolje nije mo-gao
biti pošto je svatko bio sigu-ran
u pobjedu Kada su radnici
uvidjeli da je cijela reakcija Ka-nade
protiv njih onda drugog iz-laza
nije bilo za onaj put sami
radnici su htjeli štrajk i sami su
odglasali za svršetak štrajka po-slije
čega su nekoji odlazili dalje
a nekoji su ostali ovdje
Film naših
El Shatt
Toronto Ont — U koliko vlada
opća zabrinutost medju našim ise-ljenicima
u Kanadi da se što iz-dašnije
pomogne od rata postra-dali- m
narodima Jugoslavije isto
toliko svaki naš iseljenik žudi za
tim da u pomičnim slikama vidi
taj herojski narod njegove borbe
i patnje kroz koje je prošao pod
režimom fašističkih okupatora i
njihovih sluga — brato-ubic- a i
narodnih izdajica
Te želje konačno su se ostvari-le
Dar donekle udovoljeno je time
što smo pred kratko vrijeme do-bili
— preko jugoslavenskog kon-zulata
— jedan kratki film u ko-jem
se prikazuje život i rad naše
braće i sestara koji su bili pri
siljeni privremeno napustiti svoj
dom i skloniti se kod saveznika u
Egiptu
Film je u svim kolonijama odu-ševljeno
dočekan i pozdravljen
Svuda se opažalo užurbanost i na-peto- ct
Staro i mlado sa napetoš-ć- u
čekalo je na momenat kad će
moći vidjeti taj toli očekivani film
svog patničkog ali junačkog na
roda Prikazivanjem ovog filma
po prvi puta pružila nam se pri-lika
da vidimo bar jedan dio onog
naroda koji je svojom krvlju is
pisao svijetle stranice naše histo-rije
te koji je sa svojim žrtvama
u borbi narodnog oslobodjenja ce-mentirao
jedinstvo Hrvata Srba i
Slovenaca i položio kamen teme-ljac
budućoj novoj demokratskoj
federativnoj Jugoslaviji
Posjet je bio svuda dobar —
većinom po braći sa "lijeva" U
jedanaest naših kolonija blizu če-tiri
hiljade našeg i drugog sla-venskog
naroda vidjelo je film
Film je ostavio duboki utisak kod
svih posjetioca jer iako je kratak
ipak iz slika se može zaključiti
kroz kakve tegobe je prošao naš
narod Mnogi gledaoc suznim oči-ma
pratio je slike gdje iznemogli
starci starice i nejaka djeca si-laze
sa vlaka i kamiona noseći sa
sobom u marami zavezano sve
svoje bogastvo — sve tlo lm je
Ali to nije bio krv neorganizo- -
vani štrajk i jedan "politički go-spodin"
kako to tvrdi brat Vu
kelić nego reakcija cijele Kanade
koja je financirala protiv ovda
šnjeg štrajka
Stoga brate Vukeliću članstvo
odsjeka 643 HDZ jednoglasno je
zaključilo na svojoj redovitoj sje
dnici 21 januara 1945 da gornje
izmišljotine koje ste napisali u
Zajedničaru 10-to- g januara u po-gledu
štrajka u Kirkland Lake
Ontario časno opozovete kroz stu-pce
našeg Zajedničara S razloga
pošto su gore rečene klevete šte-tne
po naš narod kao i protiv uni-je
u ovom mjestu za koju smo se
borili
Kada bi vi brate Vukeliću bili
došli više u susretaj sa članovima
odsjeka 648 oni su uvjereni da
bi bili imali drugi značaj u pogle-du
Vaše posjete u Kirkland Lak
ali na žalost toga niste učinili pa
drugo Vam ne preostaje nego da
požalite Vaše krivo upućene i
neistinite navode što će Vam slu-žit
za u buduće Vašem ravnanju
Za odsjek 648 HDZ
Predsjednik Mato Ragui
Tajnik Josip Vuković
izbjeglica iz
u Kanadi
ostalo nakon su im fašističke dvo-nožne
zvijeri opljačkale popalile
i razorile domove
I mala djeca veselila su se da-nu
kada će biti "šo" nadajući se
da će u filmu vidjeti maršala Ti-ta
— Tako im je rečeno No kad
su djeca vidjela da se u filmu ne
prikazuje Tita bila su razočarana
Tu razoćaranost primjetio sam u
Schumacheru Nakon prikazivanja
filma zapitao sam jednu od na-ših
djevojčica kako je volila
"šo"? — Odgovor je bio jedno-stavan
i kratak: "šo" nije bio
gud"! Na upit zašto nije "gud"?
— odgovorila je "U "šo" nije bilo
Tita"! Obećao sam joj da će a
drugom "šo" biti i Tito
U tom filmu možda nismo vi-djeli
ono što smo očekivali i što
bi svaki od nas najradnje gledao
a to je: izravne borbe naših he-rojskih
boraca u NOVJ i partizan-skim
odredima pod vodstvom slav-nog
vojekovodje maršala Tita te
kako narod sudi izdajicama i ubo-jicama
koji su se nasladjivall ubi-janjem
nevine djece i ne zaštićenih
žena i staraca Da to su slike ko-je
bi svatko od nas najvolio gle-dati
ali to je za sada još nemo-guće
Da još do danas nismo dobili
tih toli željenih pokretnih slika
ima više razloga Prva i najglav--
nija zadaća pred našim borcima
narodnog oslobodjenja Jugoslavije
bila je i sada je: Očistiti zemlju
od fašističkih okupatora i doma-ćih
izdajica Drugo treba razum-j- e
i to da su naša braća i se-stre
pošli u borbu golih ruku Oni
nisu imali potrebnog oružja za
borbu a da i ne govorimo o apa-ratima
za snimanje filmova Oni
koji su posjedovali te aparate ili
su pobjegli iz zemlje ili su pako
pošli u službu neprijatelja Ako si
predočimo sve to onda ćemo doći
do zaključka da je bilo zbilja ne-moguće
učiniti nešto bolje
Prilike u Jugoslaviji se sredju-j- u
pa se je nadati da će se po-svetiti
više pažnje i filmskoj in-dustriji
sa kojom će se koristiti
Ilije Erenburga
U Njemačkoj
J jednom pruskom gradu ušao sam u uredništvo lokalne
"uivne Medju hrpom dopisa i članaka priredjemh za štampu
ipazio sam nekoliko izdanja novine Uzevši jednu u ruke
tinrao sam se smijati Na prvoj stranici pisano velikim slo-- v
n i otisnuta je dnevna naredba Adolfa Hitlera u kojoj je
a idjak iz Jenog ili drugog razloga smatrao potrebnim da
Ehrenburga prikaže kao strašilo U istoj naredbi firer je
I -- v l" Fnceve osiguravao da
Nekoliko tjedana kasnije
' točnu Prusiju od jezera
je Prusija nesavladiva
v :nja je došao Već ne trebamo govoriti o odmazdi u bu- -
~na je konačno tu
'ccam se onih strašnih prizora u Španiji januara 1939
s Ceste sjeverne Katalonije bile su pune rastresene
imovine i prevmutih kola Stotine hiljada žena i djece živje--
f u agoniji iznad njih hladnokrvno su letjeli njemački pi- -
iuti Condor legije i na izbeglice ispraznjavali mašinske puške
I I lirtiHni- - rrl l£imsl {A1i w v4 umwiiw h5yuii au jJjoomt: uucjiujiuiajuu laje K-itice
glase: "Mi smo njemački legioneri mi pobjednički letimo
nad svim frontovima" Jest tada su "pobjedjivali" — nikada
neću zaboraviti grozota — iznakažnjenih tjelesa španjolske
djece
Još ni dvije godine nisu prošle kada sam u junu 1940
gledao prizore po francuskim cestama Opet su ceste bile
posute razbijenim automobilima i dječjim tjelesima i sa mil-ijunima
naroda koji je bježao neznajući kuda ali glavno da je
bježao ispred oči Nijemaca Opet su drski "pobjednici" kru-žili
nad glavama ubivši svake minute stotine žena i djece
Nijemci su i ovaj puta pjevali: "Mi marširamo u srce Francu-ske:
mi razbijamo njihov svijet na sitne komadiće'
Konačno je došlo ljeto 1941 Zar može li itko od nas zabo-raviti
to ljeto' Tko se ne sjeća onih razbijenih seljačkih kola
popaljenih gradova i sela stenjanje umiruće djece? Još uvjek
čujem krič majki koje su golim prsima stiskale svoju dječi-cu
Nijemci su tada silovito nastupali 1 pjevali:
"Krećemo se prema istoku
Krećemo se prema pobjedi
U našim žilama teče njemačka krv
Krvava zora puca na istoku
Mi smo Prusi
Mi dolazimo sa obala Baltika
Ništa nas no može zaustaviti"
Mi toga nećemo nikada zaboraviti Sada pred sobom vi-dim
ceste Njemačke gladko ceste sa trim linijama Te ceste
posute su napuštenim kolima trokovima 1 svakovrsnim ot-patci- ma
Tu se nalazi ženska haljina tu se nalazi lisnica na-punjena
nekim papirima od nadglednika poreza lonci i drugo
posudje
Duge kolone izbjeglica našle su se u središtu borbe Mje-sta
i gradovi gore krave lutaju nepodojene svinje su se
posvuda rastrčale Rat je došao na njemački teritorij
Putujući po našoj pozadini odmah iza fronte čovjek vidi
desetke hiljada njemačkih žena i djece gdje tumaraju prema
istoku Pokušavaju nekud pobjeći gdje bilo ali pošto pobjeći
ne mogu vraćaju se kućama Medju njima nalazi so starih
Nijemaca Pokorno se klanjaju i ponizno ulaguju Jedan od
se više ne
pod teškim
zlobni
radnih
ne
se
na
su
rečeni Ilija se vozio
do obra
-- i ia £::
kao Njiho
prema tim ženama
trgovaca
ta vrijeme turneje sa filmom
je slučajeva da se nisam pri
odlasku mogao svima javiti pa
molim da mi oproste JoS je-dnom
hvala svima
P
njih mi je rekao: "Herr Stalin hat gesiegt Ich gebe nach
Hause" Staljin je pobjedio Ja idem kući)
Ti
ve kuće 3U razbile granate Njihovo vlasništvo leži rastreseno
negdje na cesti Njihove sanje o svjetskoj prevlasti su
oklopima tankova
Naravski nismo mi
Ehrenburg
pobjednici
njemačkim
veleposjednika
MINOESS
(Gospodin
"nadljudi"
i djeci Naši vojnici njih ne napadaju Ne borimo se mi protiv
nemoćne djece niti se mislimo osvećivati na starcima nismo
mi fašisti Ali nisu samo djeca i starci oni koje mi vidimo
Tu u našoj pozadini ima njemačkih ratnih zarobljenika vojni
ka iz odreda činovnika
Istočna
Maslruan Elbinga
zgažene
članova nacističke partije Cijelu Istočnu Prusiju smo već
zauzeli osim malog prostora oko Koenigsberga Eto to je
pravda Moje srce nije napunjeno zlobom nego radošću kad
vidim većinu piratskih njemačkih provincija u plamenu i
zbrci priznavajući našu snagu
Zašto som toliko veseo kada kroz ulice
gradova? Iz Moskve som putovao u Elbing Opet
sam na svom putu Smoljensk Bjelorutiju i Litviniju
Prošao sam kroz Poljaku Kako su crni zločini I je-dnu
noć sam potrošio u selu Selo samo po sebi
više ne to je zemunica Jedan na-ivni
starac mi je rekao: "Možda naidješ na moju kćerku u
Njemačkoj Njezino ime je Vragovi su ju otjerali od
naše kuće"
U jednoj drugoj obitelji Nijemci su ubili 14 godišnjeg
mladića Slo su sve opljačkah i onda ga zapalili Ostavili su
samo rukom izgradjenu čikarnicu na kojoj je neki Fric na-pisao
u njemačkom: "Minsk Brijansk Orel Smoljensk" To
je bio put po kojem je došao krvi pepela i suza
(Nastavit će se)
samo naši u kraju nego i mi
u iseljeništvu
Pri završetku ovog članka že-lim
zahvaliti svoj braći i se-strama
u svim kolonijama go-stoprimstvu
kojeg mi ukazali
DR J
Cas
AUA1!lnHtM 1_:
ponašaju
i
Di-lo
zato
Ugrin
prolazim nje-mačkih
vidio
njemački
Krasnoje
postoji sada naseobina
Vera
Put
UJECNK KIRURG I AKUSER
Liječim kolne i venerične bolesti Najmodernije mašine
za električno liječenje
50' CoUege St — Toronto Ont — TL ME 5090
Govorim ruski i ostale slavenske Jezike