Nase Novine, November 09, 1983

              r
6-- NASE NOVINE, October 5, 1983.
PROSLAVLJENO SV3ETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
EGOSEVO VECE
(Nastavak sa st. 4)
uru6ujuci svima prisutnima u sali
pozdrave Matice iseljenika Srbije.
Ovo je bila prva jugoslovenska
zabava u Torontu, na kojoj je ovaj
orkestar nastupio posle svog povrat-k- a
sa turneje po staroj domovini i
gostovanja na IseljeniCkom letu '83
Pozdrav je игибеп uz pesmu "Jugo-slavijo- ".
Kada se jedna na§a zabava "za-ogr- ne
plaStom"NjegoSevog duha i
patriotskim ushicenjem, nema bo-jaz- ni
za njen potpuni uspeh.
Kada nam misli putuju kroz vjekove i kada
zelimo na torn putu upoznati viteSke dane
naSih naroda, vidjecemo svjetlost slobode
kojajeobasjavalaCrnu Goru, tokom minulih
vjekova. Najgordiji medu njima bio je
devetnaesti vijek koji je uzbudio nacionalnu
svijest junaka, i oni nam dadoSe tu svijetlu
slobodu, a паба je sveta duznost da je
Cuvamo i predamo mladom naraStaju. U torn
gordom i ponosnom devetnaestom vjeku
rodiSe se velikani, vode koji vodiSe narod u
slobodu, pjesnici koji svojim pjesmama
bodrijahu taj narod јабајибЈ mu hrabra srca i
knjizevnici koji prosve6ivahu svoj narod
kako bi krenuo pravim putem do slobode i
zeljenog Zivota.
U to doba jedina slobodna teritorija na
Balkanu bila je viteska Crna Gora, a njena
borba za ofiuvanje slobode poznata svim
narodima Evrope. Na torn јипабкот presto-l- u
slobode u ruhu vitezova rodio se i
odrastao velikl vladar, pjesnlk I filozof Petar
II Petrovid NjegoS, u narodu poznat kao
Vladika Rade. Rodio se prije 170 godina,
1813. Sve Sto je stvorio, stvorio je mlad,
vladao je narodom mlad, napisao najveca
djela mlad i umro u cvijetu najvece mladosti
ali njegovo ime i njegova djela ostaju da 2ive
do vjefinosti.
Kao mlad vladar sredio je politifike prilike
u Crnoj Gori i oko nje, organizovao sudstvo,
ustanovio senat, ukinuo guvernadurstvo,
podigao prve osnovne Skole i osnovao
Stampariju u Cetinju 1834. godine. On je bio
6ovjek za koga je narodnost bila iznad
svega. Nastojao je da prede okvire lokalne
plemenske politike i u6vrsti veze sa Srbima i
Hrvatima, jerjeivrsto vjerovao u nacionalno
oslobodenje Juznih Slovena, pozdravio pok-r- et
hrvatskog bana Jelafiica i nudio mu
ротоб, imao je zelju da sa Srbijom izvede
oslobodenje Bosne i Hercegovine.
Odgajen najakom epskom stihu narodnih
pjesama i sam je pisao pjesme o oslobodi-1абк- ој
borbi, ali zrela pjesniCka ostvarenja
dao je u tri velika spjeva: "Lufia mlkrokoz-ma-",
"Gorski vijenac" i "Lazni car бберап
Mali". U osnovi refleksivno-llrsk- i pjesnlk, on
ce to biti i u ovim djelima koja imaju
epsko-drams- ki oblik. U djelu "1_иба mikro-kozm- a"
je osnovna ideja veliianje vrhovnog
uma i postavljenog reda stvari u kosmosu.
U djelu "Scepan Mali", pored avanturiste
koji se izdavao za ruskog cara Petra III,
NjegoS pjeva o Casti i viteSkom moralu
crnogorskog naroda. "Gorski vijenac", naj-bol- je
Njegosevo djelo, napisano u obliku
drame je lirsko-epsk- a meditacija o slobodi i
vrijednosti zivota. U njemu pjesnik glorifiku-j- e
heroizam i osjecanje slobode svoga
naroda. Pametan i trezven, NjegoS je svojim
jezgrovitim stilom u kome ima elemenata
mirnog klasifinog stiha i svjeiine narodne
pjesme, dao djelo ciji pojedini stihovl pred-stavlja- ju
biser u naSoj poeziji.
Blago tome ko dovijek' zivi
Imao se raSta i rod it i
Iz velike skromnosti NjegoS je rekao: "U
velikim narodima geniju se gnijezdo vije", a
da je on roden u najve6em narodu i tada bi
bio najve6i.
Ali "Neka bude Sto biti ne moze"
Branko ALEKSiC
DECA
Kad deca prestanu da postavljaju pitanja,
velike brige podinu.
Cutanje, kao i zlato, mole biti bezvredno.
Ako iivot te6e mirno znadi da se pokvario.
Mogu li glodari da ispituju grile savesti?
(Literaturnajagazeta,
Moskva)
~ЦП% ® ® ® ®
OSLO (Od stalnog dopisnika Vje-snik- a)
— Svjetska zdravstvena or-ganizc- ija
(WHO) odlucila je da ne
objavi izvjeStaj o Stetnom djelovanju
alkohola na zdravlje u zemljama u
razvoju. Od toga Je odustala pod pri-tisko- m medunarodnih proizvodaca
alkohola i alkoholnih pita, koji su
ulozili golema sredstva da bi sebi
osigurali prodor na ta nova trzi-St- a,
Norveska stampa javlja da je nji-ho- v
zemljak Jan Ording, koji je su-djelov- ao
u torn projektu WHO-a- ,
ostao bez posla, postavSi zrtvom bor-b- e unutar visih birokratskih struktu-ra- ,
koje su popustile pod pritiskom te
industrije i vlada, koje je podrzava-ju- .
Ording, koji se sad nalazi u Stoc-kholm- u
na duznosti Sefa Svedskog
Ravnateljstva za socijalne poslove,
kaze da su ga se pokuSali rijesiti na
razlicite nacine, da bi mu na kraju
sluzbeno saopcili da mu nece produ-ljiva- ti
ugovor zbog nedostatka sred-stav- a, premda su upravo NorveSka,
Svedska i Finska, inace poznate po
svojoj restriktivnoj alkoholnoj politi-c- i, zajedno s nekim drugim zemljama
osigurale zdravstvenoj organizaciji
UN joS 200.000 dolara za rad na torn
projektu. Upravo te tri zemlje su i po-tak- le
(i osigurale sredstva) istraziva-nj- a
o utjecaju alkohola na stanovni-Stv- o zemalja u razvoju.
Nepozeljan izvjestaj
Sef norveSkog Ravnateljstva za
zdravlje, Torbjorn Mork, inace bivSi
potpredsjednik WHO-a- , koji je upo-zn- at sa sadrzajem neobjavljivog iz-vjeSt-aja,
izrazava zaljenje Sto ce iz-vjeStaj
ostati u ladici i dodaje da to
nije prvi slucaj da industrija vrSi pri-tisa- k na tu organizaciju. Prije se slic--
IT ®
Najmladoj industrijskoj grani svi-je- ta
— podmorskom rudarstvu —
predstoji blistava budu6nost. Znan-stveni- ci
procenjuju da su prostran-stv- a
na dnu mora i oceana prebogata
rudnim i mineralnim blagom koje
mo2e zadovoljiti potrebe Covjefian-stv- a
"za najmanje 1000 godina".
Iz vodenih povr§ina, koje 6ine vi§e
od 70 posto ukupnog prostranstva
Zemlje, svijet danas u vecim kolifii-nam- a
koristi samo sol, magnezij i
brom, a ispod morskog dna —
naftu. Nafta je, kako se procenjuje,
najznafiajnije blago morskog dna.
ve6 podetkom ovog desetljeca, izvo-- ri
nafte pod morem sudjelovat 6e u
svjetskoj proizvodnji sa 35 do 40
posto.
UVJERLJIVEBROJKE
U vodama svih mora i oceana
rastvoreno je viSe od 300 milijardi
tonatorija, 80 milijardi tona joda, tri
milijarde tona urana, 800 milijuna
tona molibdena, 164 milijuna tona
srebra, 20.000 tona radija. Koliko su
to ogromne kolifcine ilustrira poda-ta- k
da je od 1942. do 1965. godine u
cijelom svijetu izvadeno 66.300 tona
zlata, a rezerve tog plemenitog
metala pod morem iznose viSe od 10
milijuna tona!
Geolozi габипаји da se pod mors-ski- m
dnom nalaze rezerve bakrene
rude dovoljne da zadovolje potrebe
svijeta za 6.000 godina, aluminija za
20.000 a nikla cak za 150.000
Pod pritiskom kompanija za pro-izvodn- ju
alkoholnih pica, WHO
je odusfao od objavljivanja svog
izvjestaja o njihovu poslovanju u
zemljama u razvoju jer bi se ta-k- o
mogli ugroziti inferesi tih
tvrtki
no dogodilo u vezi s proizvodnjom li-jek-ova
kao i industrijama s velikim
stupnjem zagadenja prirodnog okoli-s- a.
Dijelovi nepozeljnog izvjeStaja
objavljeni su u norveskom casopisu
Folket (Narod), koji spominje da
godisnji promet svj§tske industrije
alkohola iznosi 1200 milijardi kruna.
TrziStem gospodare medunarodni
koncerni i nastoje stvoriti nove navi-k- e
u zemljama u razvoju kako bi tu
mogli plasirati svoje proizvode.
Spominje se da je proizvodnja piva
u 46 zemalja (od kojih su 42 u razvoju)
u posljednjih pet godina porasla za
50 posto. Otkako proizvodnja alkoho-la
vise nije pitanje lokalnog trzista,
stvorena je sasvim nova situacija. U
Evropi je trziSte dostiglo tocku zasi-cen- ja
i da bi se povecao izvoz, otva-raj- u se pivovare u drugim zemljama.
Navodi se da je u posljednjih 20 go- dina proizvodnja piva u Aziji porasla
za 518 posto, u Africi za 424 posto,
Sjevernoj Americi 81 posto, i u Evro-pi
194 posto. Istodobno, u zapadnim
zemljama smanjio se broj pivovara.
Golemi profiti
Kao pioniri u toj transnacionali-zacij- i
prodaje piva spominju se po-lumonop- oli: Heineken iz Nizozem-sk- e, Ujedinjene pivovare (Carlsberg- -
buduCnost podmorskog rudarstva
godina. Osim zeljeza, 6ije se zalihe
na kopnu mogu eksploatirati joS oko
sto godina, kopnene rezerve svih
ostalih ruda i minerala iscrpit ce se
za stotinjak godina. Znanstvenici su
izrafcunali dasvaki kubifini kilometar
vode — od ukupno 1.370 miliuna
kubidnih kilometara vode koliko
imaju sva mora i oceani — sadrzi
oko 35 milijuna tona soli i 70 do 80
drugih "elemenata" koji bi ljudima
dobrodoSli, ako bi uspjeli da ih
"izdvoje" i eksploatiraju. Tvrdi se,
takoder, da je morska voda "poten-cijaln- o
gorivo za nuklearne elektrane
buducnosti".
IZVORIHRANEIVODE
Jedno od najve6ih otkrica proSlog
desetlje6a je na6in na koji se
morsko dno preobraiava u kopno —
obrazovanjem planinskih lanaca.
Zahvaljujudi torn novom saznanju,
geolozi se nadaju da6e prona6i nova
rudna nalaziSta na obalama mora i
oceana. Neposrednu komercijalnu
vaznost, medutim, mogu sada imati
samo tzv. "noduli" mangana, rasuti
po morskom dnu nalik na krupne
jabuke i krumpir. Za razliku od
rudafie, manganski noduli ne sadrze
gotovo niSta drugo osim metala —
6etrdesetak vrsta. Procenjuje se da
na morskom dnu ima 1,5 milijuna
tona manganskih modula.
Razvojem suvremene tehnologije,
morsko dno se moze pretvoriti i u
Tuborg) iz Danske i Guinnes iz Veli-ke
Britanije i Irske. Na-polj- u zestokih
pica vode proizvodaci viskija iz Bri-tanije
i SAD, te proizvodaci konjaka
iz Francuske. Prodor se ostvaruje na
tri nacina: izvozom samih proizvoda,
izvozom kapitala i prodajom licenci-ja- .
Tu se osobito isticu proizvodaci du-hansk-ih
preradevina, koji koriste is-kust- va iz prethodnih kampanji za
plasman svojlh preradevina. Rijec je
o cetiri, od ukupno sedam najvecih
svjetskih grupacija: Philip Morris i
Miller, R. J. Reynolds i Heublein, The
Imperial Group te grupacija Rem-brandtRothma-nn.
U njihovu tehni-k- u spada podjela trziSta, plasiranje
viSe razlicitih tipova pica i preuzi-manj- e pokroviteljstva nad sportskim
priredbama U izvjestaju se posebno
spominje kombinacija duhan-pic- e
kojom se potroSnja uzajamno stimu-lir- a
U izvjeStaju se posebno kaze da su
evropske zemlje, ovisne o izvozu al-kohola,
najveca prepreka provode-nj-u prijedloga o ogranicenju medu-narodn- e trgovlne alkoholom, osobito
kad svoj angazman usredotocuju ne
toliko na izvoz proizvoda koliko na
podizanje proizvodnih postrojenja.
Navodi se da je 1980. legalno izveze-n- o pica u iznosu od 70 milijardi kru-na,
od cega osam milijardi otpada na
pivo. U izvjeStaju se kaze da ta ve-leindust- rija radi Sto hoce i da izlije-v- a alkohol u siromaSne zemlje svije-t- a, a joS tome uz podrSku svojih vla-da.
Tako se kao primjer spominje
Danska, koja je svojim Ujedinjenim
pivovarama dala 10 milijuna da bi
podrzala njihov prodor u zemlje u
razvoju dok se za Britaniju kaie, da
je vlada Margaret Thatcher najveci
pokrovltelj britanske industrije du-ha- na
i pica VID HRIBAR
neiscrpan izvor hrane preradom
raznog bilja.
Za 6ovjeka i njegovo potomstvo
mozda je ipak najznaCajnije sazna-nj- e
da se iz mora mogu dobivati
gotovo neogranifcene коНбте slatke
vode 6iju 6e nestaSicu svijet ozbilj-nij- e
osjetiti ve6 krajem ovog deset-Ije6- a.
Voda za pice na kopnu danas
je, kako smatraju znanstvenici, toli-ko
zagadena da od toga svake
godine umire oko pet milijuna djece
i oboljeva gotovo pola milijarde
ljudi.
S. LUKlC
RASIZAM KANADSKI
ISTO KAO HOKEJ"
Dawcf Ahenakew, predsjednik na-tional
ne skupStine kanadskih Indi-jana- ca
je kazao da je "rasizam
kanadski isto kao Sto je Hokejska
nod u Kanadi".
On je to kazao u osvrtu senatora
Richarda Donahoe, koji je rekao da
bi bilo dobro da su sve Indijance
pobili, kao Sto je uradeno u New-foundland- u.
Donahoe je to kazao za vrijeme
razmatranja pitanja ustavnih utvrde-nj- a
indijanskih prava.
Ahenakew je poslije odbio da se
pojavi pred senatskim odborom koji
razmatra to pitanje.