Jedinstvo, December 19, 1961

              X
?
PROSLA JE 1 00 1 NOC
Engleska kolonijalna Sehe- -
rezada prida:
. . . Na obalama Perzijskog
zallva 1 Arapskog mora pos-to- jl
zadarano carstvo. U to-me,
suncem opaljenom kraju,
stoljedima, nlSta se ne mije-nj- a.
Mimo palml prolaze ze-n- e,
zarom prekrivena Ilea.
Starcl sa dugim bijelim bra-dam- a,
s turbanlma na glavl
sjede, srdu kafu 1 рибе na du-gim
dibuclma. Od oaze do oa-z- e
lagano se kredu dugi ka-гамд- п1,
I preko pustinjskog
pijeska, nocu, promidu sjene
beduina.
...Sultanl 1 Selcl upravlja-j- u
zemljom po zakonima iz
vremena Harun Al RaSida.
Pored njih su mudrl engleskl
savjetnici, koji se brinu za o-duv- anje
reda 1 mlra.
. . .Ako se bedulnl nekada
pobune sultanl tra2e pomod
svojlh savjetnlka, 1 opet se
sve umlrl. Starcl 1 dalje srdu
kafu 1 puSe na duge cibuke 1
narglle. Nodna tISina 1 mrak
1 dalje prekrlva oazu. NlSta
se ne mljenja. 999-- u nod
smjenjuje hlljadlta . . .
Interesantna prida. A evo
Sta su u stvarl odlgrava u
Perzljskom zallvu.
U engleskom protektoratu
u El Kuvaltu 1 Katarl proSle
(19G0.) godlne prolzvedeno Je
92 mllljuna tona nafte. To Je
za pet puta viSe nego 1950.
godlne. TroSkovl prolzvodnje
po jednoj tonl iznose oko Je-d- an
dolar. Engleskl monopo-list!
prodaju ovu naftu po 13
dolara po tonl. Kada lsplate
sve troSkove 1 sultanlma njl-h- ov
dio po ugovoru, monopo-listim- a
ostaje dlsta godiSnja
doblt od oko £00 milljuna do-lara.
Rezerve nafte samo u El
Kuvaltu za dva puta su vede
od rezervl Sjedinjenlh Amerl-ckl- h
Drzava. Strudnjacl ra-dun- aju
da te rezerve, El Ku-vai- ta,
Iznose oko osam 1 po
mllljardl tona. Nigdje na svl-Je- tu
nema tako bogatog pod-ru- e
j a naftom kao Sto Je Per-aljs- kt
zallv. Po mliljenju stru-dnja- ka
naftonoena polja pro-stl- ru
se od eJevernoR dljela
PerUkof Mliva sve do Jui-n- of
ciijela Arapskog poluoto-k- a,
fdje eksploatacija nafte
Jo nlje nl podela. Ovdje, u a- -
rmpekim semljama nalazi se
oko dvije trecine cjelokupne
reserve nafte u kapitailed --
kom svijetu. . . Na berzama
kapitaltotldklh zemalja za
svaki kvadratnl kilometar o-- ve
armpeke puetinje vodi se
berb kao nekada nalazlSta
zlata 1 dljamanata.
Tako lagleda Jedna strana
arapekof carstva o kome prl-6- a
Seheresada sa obala Tem-z- e.
Tu Je malo poezlje. Nafta
Je progutala zemlju 10001 no-di.
Posllje vjekovne ekonomi-k- e
datulja 1 deva, u toku ne-koli- ko
posljednjlh decenija 1-z- rasla
Je nova ekonomlka mo-nopollstic- kog
kapltala, kojl
Je ovaj dlo arapskog svijeta
udlnio svojom kljudnom pozl-cljo- m.
Plemena arapsklh pustlnja
vise ne spavaju mlrnlm snom.
Onl se otlmaju lspod utlcaja
vjerskih fanatlka 1 agltatora,
onl hoce nesto novo u svome
zlvotu. Pustlnja podlnje da se
budl 1 dlze se na ustanak, ka-kvo- ga
JoS nlje bllo u njenoj
hlstorljl.
Epoha 1001 nodi zavrSena
Je. Stanovnlcl oaza 1 nomadl
najzabacenijlh krajeva Ara-pskog
poluotoka znaju o do-gadjaj- lma
u Jemenu, Alziru 1
Tunlsu. Pustlnja lz toga lzvo-- dl
svoje zakljucke. Bez obzlra
na ustaljene konzcrvativne.
patrljarhalne obldaje 1 navl-k- e,
na svemod sultana 1 njl-hov- lh
engleskih savjetnlka,
na stalnu opasnost bombar-dovan- ja
lz zraka, bez obzlra
na zegu od 50 stepenl, araps-k- a
plemena prelaze u nastu-pan- je
protiv monopollsta na-fte,
kojl gospodare njlhovom
zemljom. A to znadl prlje sve- -
ga protiv Engleza, za dljlm
ledjlma se nalaze Sjedinjene
Drzave Amerike.
U tome dljelu arapskoga
svijeta, tj. na obalama Perzi-jskog
zallva 1 na Arapskom
poluotoku, oslm luke Aden sa
ckollcom Englezl formalno
nemaju kolonlja. U stvarl, o-- nl
na terltoriji od 600 hiljada
kvadratnih kllometara, dva
puta vedoj nego, Sto Je sama
Engleska, u nlzu malih arap-sklh
drzavica gospodare po
svojoj voljl preko sultana 1
Seika, lsto onako kao Sto su
nekada gospodarili u Indljl
preko maharadza. Sultanl 1
Selcl na racun nafte d&'lva-J-u basnoslovne novce. Tako
na pr. u londonsklm bankd-m- a
samo upravljaci El Ktt-val- ta
sultan 1 njegovi razni
Selcl lmaju fantastidnu svotu
od dvije mllljarde dolara.
Svakl od njih gospodar Je nad
zlvotom 1 smrtl svojlh poda-nik- a.
All nl Jedan od njih ne-mo- ze
udlnitl nl koraka bez o-dob- renja
engleskih savjetnl
ka, kojl rukovode unutraS-njo- m,
vanjskom 1 flnancljs-ko- m
politlkom El Kuvalta. I-- sti
ovaj slstem engleskl upra-vlja- dl
sprovode 1 u druglm
svojlm protektoratima arap-skog
svijeta. Zato u Londonu
1 mole boga da nod nad rap-ski- m
svijetom ostane vjecna.
A to lsto dinl i sultan Jemna
kojl, uzgred budl redeno, sa-mo
u prljestolnicl ima u svo-me
haremu preko stotinu Se-na.
Oslm toga u svakome gra-d- u
svoga sultanata lma po Je-dan
harem, dok njegovi be-dui- ni
zive strahovito bljedno.
RaskoS sultana 1 Seika u ara-pskom
svijetu moze se upore-di- ti
samo sa raskoSl nekadaS-nji- h
indijsklh maharadza.
Sve ovo snose mlzerno plade-- nl
arapskl radnicl, bedulnl 1
felasl, zaposleni na bogatlm,
izvorima nafte, od dljlh prl-ho- da
engleskl 1 drugl mono-poll- stl
lzvlade najvedi dlo. ,
Engleska Je poslije drugog
sv'jetskog rata lzgubila Indl-J- u,
Burmu, Egipat, Sudan, I-r- ak,
Palestinu 1 druge pozicl-J- e
u Azijl I Africl. U Londo-nu
smatraju da oduvanjem
poziclja nad bogatim Izvori-ma
nafte u Perzijskom zallvu
1 Arapskom poluotoku 1 podl-zanje- m
prolzvodnje skoro na
sto milljuna tona godlSnJe
treba da nadoknade pretrp-ljen- e
gubitke. Izvorl u El Ku-valtu
1 Kataru daje desetinu
cjelokupne prolzvodnje nafte
u kapltallstidkom svijetu. O-duvan- jem
sadasnjeg tempa
prolzvodnje 1 ukljudlvanjem
u eksploataclju novih lzvora
nafte, rejon Perzljskoga zall-va
1 Arapskog mora mote da
dostigne prolzvodnju u zem-lja- ma
centralne Amerike 1
time da izblje na prvo mjesto
u kapltallstidkom svijetu. Sa-ml- m
tlm blla bi povedana 1
polltldka uloga Engleske u
kapltallstidkom svijetu.
LJudl kojl sjede u engles-kl- m
mlnlstarstvima smatraju
da Je oduvanje njihove vlastl
u podrudju Perzijskog zaliya
1 Arapskog mora lakSe nego
u ma kojem drugom dljelu
BUskog Istoka. I zato nlje
sludajno da ldeja "druge In-dij- e",
tj. da se gubitak Indl-J- e
nadoknadl Perzljsklm za-llv- om
1 Arapsklm poluotokom,
Javlja sada Jednlm od glav-nl- h
faktora kojl utlde na brl-tans- ku
polltlku u Azijl. U vezl
s tlm nlje bez interesa napo-men- utl
da se sin danaSnJeg
predsjednlka engleske vlade
pojavljuje kao dlrektor Jedne
englesko-arapsk- e kompanlje.
Tako Je 1 Churchill nekada
svome slnu Raudolfu povje-rava- o
najodgovornlje funkcl-J- e.
All kako pretvoritl u zlvot
ldeju o "drugoj Indljl"? Ka-ko
postldl produzenje 1001 no-di?
Engleskl drtavnlcl ved sto-tinu
godlna prave razne ko-(Nasta- vak
na str. 4)
MRSAVA POBJEDA USA
U PITANJU KINE
SJed. Drzave su JoS Jedan-p- ut
sprijedlle prlmanje NR
Kine u Ujedinjene Naclje. Za
ameridki prijedlog glasalo Je
48 drzava, protiv (tj. za prl-manje
Klne u UN) 36, a 20 In
se uzdrzalo od glasanja. Uje-dinjene
Naclje imaju 104 dla-n- a,
Sto znadl da je za amerid-ki
prijedlog glasalo manje od
polovlce; mnogl delegatl su
glasali protiv volje (pod pritl-skom- ),
a drugl su se lz istih
razloga uzdrzall od glasanja.
Za ameridki prijedlog glasala
je 1 Kanada, iako je to na
Stetu njezinlh Interesa.
Amerldka pobjeda u UN u
ovom pltanju znadl nastavak
one polltlke koja je dosad
prouzrokovala napetost na
Dalekom Istoku. Jedna od ne-posred- nlh
posljedica de bltl
pojadanje ameridke oruzane
lntervenclje u Juznom Vljet-nam- u.
Za prlmanje Kine u UN
glasale su ove drzave:
Afganlstan, Albanija, Bu-gars- ka,
Burma, BJeloruslJa,
CeJIon, Cehoslovadka, Dans-k- a,
Etiopija, Finska, Qana,
Gvineja, Indija, Indonezlja,
Irak, Jemen, Jugoslavija,
Kambodza, Kuba, Madjarska,
Mall, Mongollja, Maroko, Ne-pal,
Pakistan, Poljska, Ru-munjs- ka,
SSSR, Slera Leone,
Somallja, Sudan, Sirija, Sve-dsk- a,
Ukrajlna, UJedinjena
Arapska Republlka, UJedinje-na
Kraljevlna (Britanija).
Govor Hruscova
(Nastavak sa str. 1)
jadanja naSe modi koja sc u
cjellnl nalazi u sluzbl mlra".
HruSdov se zatim ponovo
zalozio za rjeSenJe njemadkog
pitanja u cllju likvidaclje o-sta- tka
drugog svjetskog rata.
On Je prltom odbaclo amerid-k- u
ldeju o stvaranju medju-narodn- og
koridora lzmedju
Zapadne NJemadke 1 zapad-no- g
Berlina. Sovjetski preml-Je- r
je rekao da je ova ldeja
neozbiljna, nerealna 1 da ne
pomaze rjesavanju problema.
On Je istakao da de sovjetska
vlada branlti rjesenje proble-ma
zapadnog Berlina putem
njegovog pretvaranja u slobo-d- ni
grad sa slobodnlm prila-zim- a
kojl se mogu korlstitl Je-dl- no
u sporazumu s vlaetlma
NJemadke Demokratske Re-publl- ke.
ClTAJTE !
SlRITE
"JEDIHSTVO"!
Sк1Л!ТД I
more
Prije nekog vremena sovje-tska
javnost blla je upoznata
podetkom reallzacije proje-kt- a
"lzmjene tokova" dvlju
sibirsklh rljeka — Pedore 1
Videgde. Dvije snazne brane
(samo brana na Pederi bit de
dugadka 12 km!) sabirat
de njihove vode koje ved ml-liju- ne
godina teku prema sje-ve- ru
i usmjeravatl lh kroz Je-dan
kanal prema rljeci Kami
(pritoci Volge) koja tede pre-ma
Jugu! Cetrdeset 1 Jedna
milljarda kubldnlh metara
vode povedat de prolzvodnju
elektrana na Volgl za 11 ml-lljardl
kllovatsati godlSnJe, a
tome de Slro-k- a,
danas suSna podrudja
u donjem toku Volge.
Je to, medjutim, tek
%W WJ ;f 4rjjrpij fiywyviv 4 !1ВШ 51г'Г
I fr
" "&
STRANA 3
U SJENI ivet Treceg Re
- njemackoj
VITEZOVI 2EUEZN0G КШ2Л
U DANASNJOJ VLADI
KUKASTOG
SvrS
Ako se zna da Je Schroder ved godinama mini-st- ar
unutraSnJlh poslova, treba 11 se onda dudltl
Sto se danas na delu pollclje 1 u aparatu nalaze
brojni policajcl kojl su harall po okuplranlm zem-lja- ma i kojl danas u svojoj bljesnoj mrznjl mlsle
na revanS. Treba 11 se duditi Sto takva policija ne
progoni naclstldke ratne zlodince, nego, naprotiv,
gonl antinaclste? Takva policija lde ruku pod ru-k- u
s prayosudjem koje se "iskazalo" u sludaju
Vradarldr ♦
Prvl mlnlstar obrane, Theodor Blank, nlje, do-du- Se,
bio lstaknuti naclst, all Je lpak bio naclst,
a u ratu Je od obidnog vojnika, nesumnjivo za za-slu- ge
postao natporudnik Wehrmachta i stekao
odlikovanja. Prl stvaranju prvih oflclrskih kad-ro- va
nove armije bio Je Slroke ruke, tako da su
kljudne polozajr zauzeli general! vjernl Hltleru.
Tada je vladao kriterij da one rijetke oficlre an-gazlr- ane
u zavjeri i atentatu na Hitlera 1944. go-di- ne treba lskljudltl, Jer bl sluzill — loS prl
mjer!
U MINISTAKSTVU VANJSKIII POSLOVA
85 I'OSTO BIVSIII NACISTA
NJegov nasljednlk, Franz Josef Strauss, Jedan
od prvlh i najutjecajnljih u vladi danas, navodno
sutraSnJl kancelar, nosllac Je temeljlte regenera-clj- e
njemadkog mllitarizma 1 revanSizma koji za
tu svrhu od saveznika uporno trazi l atomsko o-ru- 2je.
Kad Je postao mlnistar obrane 1 kad je
konvenlralo da bude prikazan dovjek "novog
duha", u biografijama Je bllo istaknuto da Je u
bio samo porudnlk u protuavionskoj obranl u
BavarskoJ. U novijim medjutim,
priznato Je da je JoS kao student prlpadao nacls-tldk- oj
organlzaciji, a da Je od 1939. do 1945. bio o-fi- cir
u svim vellklm ofenzlvama u FrancuskoJ, na
Donu, kod pa u okupaclonlm trupa-m- a
u DanskoJ, a 1 u FrancuskoJ.
Nema, dakle, skrupula da na nafvlSem polozaju
u Bundeswehru podrzava Jednog generala Heu-singe- ra,
dlana vrhovnog Staba Hitlera, kojl Je
posluzio Hltleru u optuzlvanju oficira atentatora
u Julu 1944. godlne, te da istog Heusingera dogu-r- a
1 na vlsokl polozaj u vljedu Atlantskog pakta.
Generala Hansa Speldela, adjutanta marSala Ro-me- la,
a prlje Sefa Staba u ofenzlvl protiv Francu-sk- e
1 u okuplranoj FrancuskoJ, Strauss Je dogurao
do komandanta atlantsklh snaga za centralnu
Evropu. Danas Je glavni lnspektor, tj. efektlvnl
komandant dltave njemadke armije, general
Forsch kojl Je kao sovjetski zarobljcnlk bio sudjen
na 23 godlne zatvora, Jer je, kao komandant 1 Sof
Staba 18. armije na Ukrajinskom frontu, IzvrSlo
odVratna nasllja, preseljavao stanovniStvo, odre-djlv- ao
kaznene ekspedicije ltd. Ima 11 smlela uop-d- e
nabrajati druge generate Bundeswchra kad su
glavni takvi?
Bududi da Je Schroder, naclst 1 blvsl SS-ova- c,
sada postao minister vanjsklh poslova, JoS de ma-nje
skrupula bltl s naclzmom u torn mlnlstarstvu.
Jednom objektivnom analiiom utvrdjeno Je da 85
posto vlicg kadra tog mlnistarstva dolazl lz naci-stldk- lh
redova. Nlje nlkakva tajna da su na delu
54 zapadnonjemadke ambasade ill poslanstva
inozemstvu blvSl naclstldkl diplomati.
Ameridki vlsokl komeear u Zapadnoj NjemadkoJ
McCloy konstatirao Je: "Tisude blvSih naclsta
preuzete su u sluibu 1 vedlnom zauzimaju vteoke
poloiaje koje su i prlje zauilmall". Rekao je to
trenutku lzvjesne zabrlnutostl. All nlSta nije udl-nje- no
da se to ne dogodl i ne — razvije. Danas Je
1 mnogo gore. BIRSKO
Ob cc tcci natrag — Gigantski gradjevinski
pothvati promijenit cc klimu u Sibim — Umjctno
vcliko kao Jugoslavija — Vodcna magistrala
od kruga do Kaspijskog mora.
s
oko
k navodnjavatl
JoS
Sve
"I- -
УгеИд
kao
kao
ra-tu
biografijama,
Staljlngrada,
kod
polarnog
predlgra velldanstvenog "pro-Jek- ta
Davidov". NJegov tvo-г- ас
svoje ga Je vrljeme o-va- ko
ocrtao:" Zadatak sa-st- ojl
tome da velike vodene
tokove zaledjenlh tundri
sjevera skrenemo suSna
podrudja Centralne Azlje.
Predlazem da na utoku
IrtlSa Ob lzgradl slstem
brana kojl bi razinu Oba po-dlg- ao
za 60 metara. Ob bl ta-da
kroz korlta svojth pritoka
potekao natrag prema Jugu'M
MORE STVORENO
COVJECJOM
KUKOM
Kao najmarkantnlji podvig
"projekt Davidov" predvidja
stvaranje takozvanog Slbirs-ko- g
mora. To Je stvarl og-rom- no
akumulaclono Jezero,
KRI2A
(
u
u
u
se
u
lz
u
se
u
u
Jezero, dlja Je sjeverna gra-ni- ca
ved gotova; sadinjava Je
JoS 1957. godine dovrSena bra-na
kod Belogorja. Za njezinu
izgradnju trebalo Je maknutl
40 mllljardl kubldnlh metara
zemlje i ugradltl 10 mllljuna
kubldnlh metara betona. VI-so- ka
Je 78 metara, a dugadka
52 kilometra.
Na torn mjestu sada se sa-bi- ru
vode Oba. Ta Je rljeka u
svom predJaSnJem prlrodnom
toku blla glavna rljeka zapa-dnog
Sibira. Dugadka je 3656
kllometara, a izvlre u AltaJs-ko- m
gorju. Najvaznija Joj Je
pritoka IrtlS; s njome se spa-J- a
kod Belogorja. Tu Je Ob
ved Slrok 3200 metara, a IrtlS
800 metara. Vodene mase
koje su ranlje svake godine
icha u zapadno
stvarnosti
e t a k )
U Zapadnoj Njemadkoj lma 1180 nacistidkih, fi-Ionaclst-idklh,
mllltaristidklh i revanSistidklh or-ganiza- cija,
pa dak i neklh stranaka takva karak-ter- a
koje Stampaju 340 raznlh listova 1 dasoplsa
s tirazom od 1,600.000 prlmjeraka. Spomenut demo
samo Stranku Reicha kpju vodi SS-ofl- cir Mein-ber- g,
blvSl pripadnlk Hlmmlerove tjelesne garde.
Htjeli smo, medjutim, spomenuti i Jednu llegal-n- u,
manje poznatu organlzaciju koja se nazlva
"Treue Ring" (vjernl krug), a koja Je za lzbore
1957. svojlm Sefovima grupa" uputila okruznlcu
"NaSa taktika u predizbornoj kampanji". Tu Je
bilo redeno da utjecaj naclzma raste u zemljl i da
de dodl das ponovnog uspona na vlast, pa da up-ra- vo
zato na izborima treba poduprijetl Adenau-erov- u
krSdansku demokraclju. Narodlto su istak-nu- te
zasluge Adenauera kojl Je omogudio da N1-Jem- cl
opet doblju oruzje. Velidan je Strauss i is-takn- uta
njegova lzjava da "Bundeswehr mora da
sluzi iskljudivo lntereslma Njemadke 1 da mora
obnovlti mod Reicha". Ovo Je zanimljivo: "NaS
pokret 1 ne mora da se sluzbeno legalizira u svo-Je- m
razvitku. U sadaSnjem perlodu naSi funkcl-ona- rl
zauzimaju utjecajne polozaje u KrSdansko-demokratsk- oj strand, u drzavnom aparatu i u
Bundeswehru. Bit de vam dana specijalna infor-macl- ja
s time u vezl. Adenauerova pobjeda pred-stavl- ja
orudje da postlgnemo svoj cilj. Oslanja-Ju- di
se na baze koje Je stvorlla Adenauerova po-llti- ka
modi demo kasnije provoditi svoju vlastltu
polltlku. I dodl de vrljeme kad de Evropa bltl uje-dlnje- na
pod njemadklm rukovodstvom."
STVAUNOST KOJA ZABRINJAVA
Nlje osobito vazno da 11 svl nacistl u danaSnJem
aparatu Zapadne Njemadke zalsta spadaju u taj
"Treue Ring" 1 da 11 J e tadno ono Sto ta okruznica
kaze o vezama sa Straussom, njegovim lzjavama 1
garancljama danim vodjama te organizaclje (go-vor- io
lm Je o prltlsku na Amerikance da dobije
atomsko oruzje 1 o vaznostl NATO za obnovu Re-icha).
SuStlna tih nekollko redenica lz navedene
okruznlce lzraz Je Jedne nepobltne stvarnosti. Ta
stvarnost u znaku Je nelskorljenjenog ill zapravo
duboko ukorljenjenog nacizma u danaSnjoJ Za-padnoj
Njemadkoj kojl lma svoje ciljeve, prema
demu svljet ne mo2e bitl indlferentan.
Samo se u takvoj Njemadkoj moglo dogodlti ono
Sto se dogodllo s Lazom Vradaridem. Mozda Je 1
trebalo da se to dogodl, pa da se svjetska Jav-no- st,
1 u zemljama koje se danas smatraju savez-nica- ma
Zapadne Njemadke, odjednom potrese I
zamlsll. Da se zamlsll ne samo nad apsurdnom dl-njeni- com
da Je Jedan borac otpora, Jedan vojnlk
oslobodlladkog rata protiv nacistidkih Invuzora 1
satrapa, kakvlh historija ne pamtl, mogao bltl
uhapSen u namjerl da mu se sudl. Da se. zamlsll 1
nad postojanjem pollcljsko-sudskl- h organa koji
su to mogll lzvestl. Strahota Je u odstutnosti, u
nepbstojanju bllo kakva oejedanja vlastite kriv-n- je
1 odgovornostl za sve ono Sto se zblvalo u pro§-lo- m
ratu.
Kako da se sve to objasnl drukdije nego tako da
se nacizam danaSnje Zapadne Njemadke ne sas-to- ji
Iskljudivo od kadrova 1 funkcionara nacietld-k- e
proSlostl nego da J e to neSto mnogo dublje, Sire
i kobnije. Radl se o Jednom mcntalitetu i Jednom
moralu kojl stojl na nacistidkoj podlozl. Taj psl-holo- Skl
1 moralnl kontlnultet nesumnjivo je mno-go
vaznljl nego 11 kontlnultet kvazl jurldldki, od
Tredeg Reicha do Bonna, koji se u Vradaridevom
sludaju htio afirmlrati.
A tu se, sama od sebe, pogotovu naglaSava od-govorn- ost
onih saveznika kojl su omogudlll taj
kontlnultet zbog svojlh SpckulacIJa .
SPECTATOR
M ORE
utjecale u 750 km dugi Opski
zaljev 1 dalje u SJeverno mo-re,
gotovo Je nemogude pre-dodi- ti:
lznosile su oko 350 ku-bldnlh
kllometara!
Slbirsko more, kad se pot-pu- no
lspunl vodom, bit de du-gad- ko
blizu 2000 kllometara 1
protezat de se sa jedne stranc
uzduz Oba, a s druge uzduz
IrtlSa, ISima i Tobola prema
Jugu. Prema proradunima,
njegova de povrSlna lznosltl
250.00 kvadratnih kllometara,
Sto odgovara povrSlnl Jugos-lavlj- e!
To nlje sve. Davidov Je pla-nlr- ao
1 koriSdenJe voda druge
po velldlnl slblrske rljeke, ls-todn- jeg
Jenlseja, kojl sada
takodjer tede prema sjeveru.
JenlseJ treba da bude zausta-vlje- n
kod svoga spajanja s ri-Jek- om
Angarom — negdje na
polovicl svoga toka, kod Je-nisejs- ka.
Kanalom duglm viSe
stotina kllometara de zatim
njegove vodene mase bitl us-mjer- ene
takodjer prema Sl- -
м
birskom moru.
Juznu granlcu Slbirskog
mora tvorl Turgajska vlsora-va- n.
NJezine u tercijaru for-mlra- ne
brdine krlve su Sto za-padno-sib- irske
rljeke danas
teku prema sjeveru. Lanac
malih Jezera Juzno od Turga-j- a
JoS i sada svjedodl da su u
pradavna vremena te rljeke
tekle prema Jugozapadu. Tu
ogromnu prarljednu dollnu
zeli Davidov lskorlstltl za Iz-gradnju
1200 kllometara du-g- og
kanala, kojl bl vodlo pre-ma
zapadu do Anxlskog Jeze-ra!
Dovod tlh sllnlh vodenlh
masa u Aralsko jezero bit de
to potrebniji, Sto de ono us-ko- ro
izgubltl vode Sir Darje.
Ta de se rljeka, naime, nakon
Sto se izgradi jedna velika
brana, korlstitl iskljudivo za
navodnjavanje sadaSnJe Ka-zahstan- ske
pus tinJ e.
SuvlSak vode iz Slbirskog
mora tedl de, dakle, u Aralsko
(Nastavak na str. 4)
vr"f
t
t
%l
Л ч