Novosti, July 19, 1945

              3 w
l
V
3
i
-- SI
BTRANA2
NOVOSTI
Published every Tueadav Thundav and Sarurdar by the
Novoeti Publisbing CompanT
In the Croatian Language
blaži rvala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registar Office for the Citr oi Toronto
on the 24th dar of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcdde Street VVest Toronto 1 Ontario
Telepkone : ADeladde 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne Tračaju
Nova poljska vlada
Nova i demokratska poljska država od "Curzonove Unije
do rijeka Odre i Niesse od čehoslovačke granice pa do Balti
ka je na pomolu Biti će veća i industrijalno bogatija od pred
ratne poljske države
Stara Poljska kojom su vladali poljski panovi u većini
slučajeva najamnici stranih interesa nestaje S njom nestaje
ne samo starih poljskih granica nego i starog sistema vlada
nja Nestaje bogatih grofovskih imanja 19000 poljskih grofova
koji su držali u svojim rukama 43 po sto cijelokupne obradive
zemlje i u ropstvu do deset milijuna siromašnih seljaka nes
taje režima nasilja i žandarskog kundaka pomoću kojeg su
se poljska gospoda držala na vlasti i proganjala druge naro
de u starim poljskim granicama Sa svim tim nestaje i "Cordon
sanitaire" kojeg su poljski vlastodršci pomoću zapadnoeurop-ske
reakcije podržavali protiv Sovjetskog Saveza služeći im
kao odskočna daska za oružani napad Svega toga nestaje i
radja se nova demokratska poljska država koja neće biti u
rukama poljskih panova nego pravih narodnih predstavnika
koja neće biti "Cordon sanitaire" protiv Sovjetskog Saveza
već most izmedju Sovjetskog Saveza i zapadno europskih dr-žava
kao najbolji zalog stabilnog mira boljeg i sigurnijeg ži-vota
za sve narode Europe
I samo razumljivo je da su se protiv takve poljske drža-ve
pa ma bila ona i veća i bogatija od stare borili poljski
reakcionarci u Londonu Kad su govorili o "poljskoj slobodi"
onda su mislili na slobodu poljske privilegisane klase Kad
su se zalagali i branili Poljsku onda nisu branili interesa poj-sko- g
naroda nego svoje ogromne posjede i svoju vlast
Zahvaljujući konstruktivnoj i narodnoj politici Sovjetskog
Saveza poljski narod isto kao i jugoslavenski narodi riješili
su se ovog puta svojih dosadašnjih gospodara i počeli no-vim
životom sretnijim i sigurnijim u svojoj proširenoj poljskoj
državi u kojoj će narod biti bogat a bivši panovi izvlašteni
narodu otete zemlje
Koji je to Šarić iz Chicaga?
Bilo je to 24 lipnja ove godine kad je 2upa Presvjetlog
Srca Isusova u So Chicagu slavila otvorenje "crkvenog parka"
Na tom slavlju prikupile su se sve stare i poznate domo-branske
perjanice doglavnici poglavnici zaglavnici fratri po-povi
i ostali povjerenici ustaško-domobransko- g pokreta u
Sjedinjenim Državama
Tu je bio neki gosp Nikšić koji je u svom govoru pote-pa- o
domobrancima rekavši: Tko dom svoj brani taj je do- -
mobranac" Našao se tu i onaj domobranac Luka kalanj koji
Je prije rata paradirao u domobranskoj uniformi po Chicagu i
drugdje gosp Veić koji je rekao na tom slavlju da "svaki Hrvat
misli na Nezavisnu Hrvatsku Državu" — naravno onu Paveliće-v- u
pa onda Rev Sorić Rev Grubišić Rev Ardas Rev Spiro
Rev Čabo Rev Ćuturić i mnogo drugih rdeverendisima —
jedan gori od drugog
Našao se tamo i gospodin Šarić I baš taj Šarić nas zani-ma
više nego druge otvorene domobranske perjanice jer biti
će to onaj N D Šarić član i glavni odbornik HSS iz Amerike
onaj Šarić koji je snama svojevremeno polemizirao kad smo
kritikovali nezdravu politiku ovdašnjeg vodstva HSS onaj
šarić koji je na 27 ožujka u Hrvatskom Gla3u afirmirao lojal-nost
Seljačke Stranke u Americi i Kanadi dr Mačeku Kmjevi-ć- u
i Košutiću nazivajući ih "vrlim demokratama" a nas "ljevi-čarsko- m
braćom koja trikovima misli zavesti nas zrele ljude"
Onaj isti šarić koji je bio na sjednici glavnih odbora HSS iz
Amerike i Kanade održane sredinom ožujka og u Windsoru
i tamo kako kaže urednik Hrvatskog Glasa održao lijepe go-vore
itd
Taj šarić a da koji drugi bio je i na tom domobranskom
slavlju u So Chicagu pak je izmedju ostalog rekao:
"Seljačka Stranka Kolaži i Domobrane! bez razlike kako
su se gledali u prošlosti moraju da zaborave politiku i složno
porade za dobro nam nove domovine Amerike kao i Hrvatske"
Kud će suza neg na oko — kaže naša narodna poslovica
Tom šariću bi rekli da je dosljedan politike starog vodstva
HSS iz domovine Tamo su bili zaboravili na prošlpst i na
političke razlike ujedinili se i ujedinjeno radili protiv oslobodi-lačkog
pokreta našeg naroda pak je samo logično da se nji-hovi
slijedbenici i u ovim zemljama ujedine
Kao "slijedbeniku" politike braće Radića šariću nije bilo
mjesto medju domobrancima Šarić nije trebao poći na to slav-lje
i tamo govoriti ako je dosljedan Radićeve politike
I kod nas u Kanadi našlo bi se takvih Sarića koji bi isto
kao i američki Sarić radje pošli na saradnju i sa crnim djav-lo- m
nego sa ljudima koji zagovaraju oslobodilački pokret u
kraju i maršala Tita Srećom takvih Sarića nema medju širo-kim
članstvom Seljačke Stranke osim par na vrhovima pak
će biti teško polučiti taj "ujedinjeni front" HSS-ovac- a Kolaša
i Domobranaca o kojem govori šarić Ako do takvog jedinstva
i dodje onda će to biti jedinstvo vodstva ne i svijesnih člano-va
Seljačke Stranke koji sve više uvidjaju da je staro vodsto
stranke u kraju izdalo i Radićevu liniju i narodne interese
kad so našlo u jednom taboru sa domobrancima i ostalim ne-prijateljima
našeg naroda
!P5
U
Fašista:— Hoćeš li bar poštovati odluke vječitoga?
Pošto je narod vječit ja sam ovdje po njegovoj odluci!
Medju organiziranim radnicima
Kanade kipi val nezadovoljstva
protiv nazadne politike federalnih
vlasti prema radnicima Diljem
zemlje nemalo u svim važnijim
industrijama a naročito onima ko
je imaju naskoro biti prilagodje- -
ne proizvodnji za mirno doba na-stala
je potpuna stagnacija Reak-cionarni
poslodavci podstreknuti
kolebljivim držanjem federalne
vlade izazivaju nezadovoljstvo
medju radnicima krše njihove
ugovore i provode sistematsku
kampanju za uništenje zanatsko
unijskog pokreta
To je slučaj naročito u Windso-r- u
gdje se nalazi ključ automo
bilske industrije Kanade a i ključ
organizirane snage radnika Auto-mobilski
kralj Ford poduzima sve
u svojim snagama za skršenje
CIO unije automobilskih radni-ka
i time polaganje temelja za op-ću
navalu na zanatsko unijski po-kret
diljem zemlje
činjenica da je federalni mini-star
rada Mitchell odbio objaviti
rezultate nagodbenog odbora o
sporu izmedju Forda i njegovih
radnika nimalo ne doprinosi ri-jelen- ju
krize u toj velikoj automo-bilskoj
industriji Trinaest hiljada
radnika Fordovih tvornica željno
isčekiva izvještaj ako dotični nije I
radnicima povoljan CIO lokal
200 će biti primoran provesti gla-sanje
da li da se izadje na štrajk
Nakon je punih 16 mjeseci strp-ljivo
podnosila sve Fordove maki-nacije
unija automobilskih radni-ka
sada odlučno traži da kralj
Ford klekne i potpiše novi ugovor
koji će uključiti "close shop" tj
potpisati garanciju da neće biti
diskriminacije izmedju radnika i
onih koji se vraćaju iz vojske
U Chrvslerovim tvornicama se
razvija slična situacija Pitanje
se i tu postavlja kao i kod Forda
To je najbolji razlog da će 4000
Chrvslerovih radnika listom podu-pirati
Fordove radnike ako budu
prisiljeni izaći na štrajk Jedini
razlog zašto Fordovi radnici do
danu nisu još Izašli na štrajk je
činjenica da nije objavljen izvje-štaj
suca Richards-- a koji je bio
na čelu nagodbenog odbora koji je
saslušao obje strane
"Sigurnost automobilskih i svih
drugih radnika je ugrožena naro-čito
zato što federalno zakonodav-stvo
prema radnicima nije dovolj-no
Tome je potrebno ozbiljno sta-ti
na kraj želimo U da radnici bez
straha gledaju u budućnost" izja-vii
{ AIav Pflrnf £1n nntartt -- -~ v v - VJ
"Pošto je rat protiv Japana još
uvjek u toku i pošto planovi za
industrije za mirodob-sk- e
potrebe nisu više samo dobra
zamisao nego stvarnost poslodav-ci
svim silama nastoje medju rad-ništvo
unesti
metež nebi li na taj način uni-štili
njihovu kolektivnu snagu iz-raženu
preko svojih zanatskih
Ja smatram da bi vlusti
uvesti takovo za-konodavstvo
prema radnicima i
NOVOSTI Zašto je naš medjunarodni
položaj danas tako jak
ime vječitoga
Talijanski list "Bilanca" da je vječiti odredio dosadaš
nje granice izmedju nas — Jugoslavije i Italije
Jugoslaven:— Unionaši traže svoja prava
njihovim zanatskim unijama koje
će biti u najboljem Interesu naro-da
Ontarija i Kanade
"Ja se potpuno slažem sa pred
lozima J B Salsberga (člana on-tarijsk- og
parlamenta) za donoše-nje
progresivnog zakonodavstva
prema radnicima Zanatske unije
bi stoga trebale mobilizirati sve
svoje sile za javni pritisak koji će
vlasti prisiliti da uvedu takovo
zakonodavstvo Najmanje razloga
za zatezanje sa takovog
zakonodavstva ima pak provinci
jalni premijer Drew Kao član
provincijalnog parlamenta ja ću
se odlučno boriti za uvadjanje ta-kov- og
zakonodavstva podupirati
svaku akciju u tom pravcu" re
kao je Mr Parent
Slične izjave dali su mnogi
drugi vodje kanadskog zanatsko
unijskog pokreta Staviše kampa-nja
za donošenje progresivnog
radničkog zakonodavstva uzela je
već toliki zamah da je to pitanje
postavljeno na dnevni red nemalo
svih unija diljem zemlje Niz naj-većih
kanadskih unija je provin-cijalnom
premijeru Drew uputilo
zahtjev za uvodjenje takovog
Na čelu kampanje su
dabome automobilski električar-sk- i
i majnerski radnici svi dijelo-vi
snažnog CIO zanatsko unij-skog
pokreta
LPP Član provincijalnog par
Napisao: STJEPAN RADIĆ
Malo poslije toga što je buknu-la
boljševička revolucija održao
sam u Hrvatskom saboru govor u
kojem sam kazao: U Moskvi sja
sunce u Beču je mjesečina a u
Pešti pomrčina
Medjutim se boljševičko sunce
silno zakrvavilo To su skrivili
gospodski' osvajači Kao bez
svake pameti i bez duše militari-sti
i kapitalisti podigoše protiv
Sovjetske Rusje najprije češke
legionaše koje strahovito naoru-žaše
tako obilno pomogoše nov-cem
da smo ih mi a Jo3
više su oni sebe smatrali jedinim
gospodarima Sibirije i tobože
evropske Rusije A
medjutim to su bile samo zvijeri
u spodobi ljudskoj su ime
osramotili za stoljeća i pokazali
se nevrijednim lika čovječjega
skog parlamenta I jedan od vodja Zapadnim osvajačima to nije
automobilskih radnika u Vindso-- hU Hnita T nMli na mVit
W I nimtfnfii wa miVntr CAlfalra I
preobrazbu
neizvjesnost zbrku
i
uni-ja
tre-bale
neposredno
pile
donošenjem
i
i
za-konodavstva
i držali
spasiteljima
ćesko
radnika I Kolćaka iz Sibirije I
Denjikina iz Ukrajine 1 Vrangela
sa Krima i Judenića od Baltičkog
mora i direktno britansku vojsku
od Arhangeiiska Zaratiš na Ru-siju
bez navještaja rata I protiv
pravu proglasiš
nad Rusijom blokadu to jest za-branu
svakog prometa s njom To
je trajalo preko dvije godine Ru-sa
je poginulo više nego u svjet-skom
ratu a uništeno je željeznica
mostova zgrada žitka i blaga
-- ~HII
lamenta J D Salsberg uputio je
premijeru Drew otvoreno pismo u
kome traži donošenje zakona za
zaštitu radničkih interesa a zanat-skim
unijama uputio je pismo u
kome im izmedju ostalog predla-že:
"Potreba za uvodjenje progre-sivnog
radničkog zakona u našoj
provinciji je danas veća nego ika-da
prije Sa sviju strana je očito
da bi se snažni poslodavačkl kru-govi
i interesi htjeli vratiti na
predratne okolnosti u odnosu po
slodavaca prema radnicima pa i u
pogledu radnih i platežnih odnosa
u industriji Sva nastojanja rad-ništva
da izvojšte priznanje unija
vlastitog izbora unljske sigurno-sti
i ljestvicu pristojnih nadnica
nailaze na žestoki otpor od strane
stanovitih poslodavačkih krugova
Potrebno je uslijed toga da aktu-jem- o
bez svakog daljnjeg čeka-nja"
Obećavši u svom pismu radnici-ma
da će u provincijalnom parla-mentu
povesti žestoku borbu za
donošenje zakona o zaštiti radni-ka
i njihovih interesa Salsberg u
svom pismu nastavlja:
"Pozivam sve zanatske unije I
druge radničke organizacije pro-vincije
da zatraže od premijera
Drew i njegovog ministra rada
Daljr neposredno uvadjanje novog
radničkog zakonodavstva H
j
dvadeset puta više nego u svjet-skom
ratu Antanta je na to po-trošila
milijarde sve za volju ru-skim
gospodskim izbjeglicama s
kojima je htjela obnoviti carsku
tiraniju
Tu su boljševici u očajnoj bor-bi
prekoračili svaku mjeru Preko-račili
su je ne samo prema go-spodskim
napadačima nego i pre-ma
svojim ruskim seljacima U-zim- ali
su im i otimali sve bez
svakoga milosrdja Da to nisu u-či- nili
bila bi propala ova radni-čka
i seljačka Rusija i došla bi
Rusija carska i gospodska sto
puta gora od stare Seljaštvo je
obranilo Rusiju — koja je sad u
istinu njegova — za sebe i svo
ju djecu
O svem tom mi nismo imali ni
pojma Mi smo samo čitali godspo-dsk- e
laži i bljuvotine sto puta od
urnije od onih što ih rigaju na hr-vatski
seljački narod beogradski
vlastodršci i njihovi sluznici u Hr-vatskoj
Mi nismo znali što je ali
mi nismo vjerovali da je ono što
gospoda lažu prema radničkoj i
seljačkoj Rusiji
Medjutim Je krvavo boljševičko
sunce obasjala maglica pacifizma
čim je bila rastrgana sotonska m-re- ža ruskih carista i svih njihovih
pomagača Počeo se obnavljati sve-ukupni
gospodarski rad i pravi
prosvjetni život Rusija je raspu-stila
svoju stajaću vojsku i uvela
sistem milicije ili narodne obrane
Priznala je pravo
Pi5e: MIHAJLO S PETROVIĆ
Zašto mi danas imamo vrlo po-voljni
medjunarodni položaj?
Za to što smo u svojoj unutar-njoj
i u svojoj vanjskoj politici
našli pravi put i zauzeli stav koji
se nameće snagom svoje neodolji-ve
unutarnje logike
Ovo ne znači da smo mi već ri-ješili
sva naša pitanja ni da ćemo
ih riješiti bez poteškoća i bez no-vih
napora Ali to svakako znači
da ćemo ih sigurno riješiti i da je
povoljno riješenje već u izgledu
Nasuprot ovome oni koji nisu
zadovoljni razvojem dogadjaja u
naJoj zemlji oni koji se sa nama
parnice i iruue aa nam stvore Ka-kve
bilo smetnje svi oni koprcaju
se u unutrašnjim protu-slovlji- ma
jos lutaju po mračnom lavirintu
doba na izmaku
Zbog toga u svakom novom
problemu koji se postavi mi vidi-mo
poteškoće ali vidimo i riješe-nje
ili bar znamo kakvo riješe-nje
želimo Naši protivnici — ne--
prijatelji naših naroda — medju-ti- m
vide samo teškoće a ne vide
riješenja
Uzmimo prvo jedan primjer iz
tek nedavne prošlosti Narodno
oslobodilački pokret zasnovao je
svu svoju politiku i svu svoju ak-tivnost
na vjeri u zdrave snage
naroda Jugoslavije na vjeri u op-ravdanost
borbe
za slobodu i za uništenje fašizma
i svih njegovih ostataka
Takav stav nametao se svojom
logikom On nas je doveo do stva-ranja
narodne oslobodilačke voj-ske
i jugoslavenske armije koja
je najveći vojnički uspjeh ovog
rata on nas Je doveo do potpu-nog
oslobodjenja svih krajeva Ju-goslavije
do oslobodjenja naše
braće koja su prije rata bila po-robljena
i do stvaranja nove na
rodne vlasti
Ta vjera u zdrave narodne sna
ge i u opravdanost
borbe protiv svih oblika fašiz-ma
osigurava nam i daljni pra-vilan
razvitak naše nove države
što je bilo sa onima koji su tu
vjeru odbacili sa onima koji su
prezali od vlastitog naroda koji
su se posredno ili neposredno po-gadj- ali
s neprijateljima koji su
mislili da se i sa fašizmom može
napraviti dobar pazar?
Ako nisu ostavili kosti u kak-vom
Svapskom jarku oni su mo-rali
bježati zajedno sa neprijate- -
ljom ili se daleko negdje u tudji-n- i
sa velikim titulama na pasusi-ma
spremaju za lake je po bjelo-svjetskim
hotelima ili za čistače
prljave obuće
Prva činjenica koja nam osi-gurava
povoljan medjunarodni po-ložaj
to je pravilan stav u našoj
unutrašnjoj politici Pored armi-ja
velikih sila ml danas imamo
najbolju l najnezavisnlju vojsku
na europskom kontinentu Mi smo
se potpuno oslobodili od svih tra-gova
fašizma Udarili smo zdrave
temelje nove zaista demokratske
narodne vlasti pa smo čak osigu-rali
I mogućnost uspješnije i re-lativno
brže gospodarske obnove
Četvrto putovanje Radića u Rusiju
medjunarodnome
samoodredjenja
bezkompromisne
bezkompromis-ne
svim svojim narodima i takvima
kojih ima samo sto ili dvije sto hi-ljada
koji su skroz nepismeni Pri-znala
je svojemu seljaštvu pravo
na zemlju i pravo na sve plodove
slobodnog seljačkog rada Boljše-vička
revolucija pretvara se u ra-dničku
i seljačku demokraciju
Medjutim u Velikoj Britaniji
preuzima vladu radnička stranka
i odmah bezuvjetno priznaje So-vjetsku
Rusiju U Francuskoj se
niši militaristička većina i prvaci
pobjedonosne ljevice redom izja-vljuju
da će poput Engleske be-zuvjetno
i oni odmah priznat! Ru-siju
U taj čas dobivam poziv iz
Moskve i od seljačke internaciona-l- e
i od drugih političara Odmah
stvaram odluku da se odazovem i
ujedno si mislim pa da i nisam do-bio
poziv išao bih da vidim ne
carske generale carske diplomate
i carističke zastupnike nego onu
novu Rusiju koju je stvorila odva-žnost
lenjingradskih radnika po-žrtvov- nost
moskovske sirotinje i
neslomiv slobodarski duh ukraji-nskih
sela one nove Rusije u ko-joj
se ne pita ni za Poljaka ni za
Židova ni za pravoslavca ni za
Turčina nego za čovjeka Pa to
je ono isto što I naša čovječanska
i republikanska Hrvatska samo
je Sovjetska Rusija mnogo mnogo
veća i mnogo je više postavljena
te zrake s njezina čela padaju na
sve kontinente Ali kad ta velika
starija sestra jol jučer sva krvava
(Prenos na str 3)
Četvrtak 19 jula 1945
Naša je zemlja svakako jedan
od onih dijelova Europe koji su u
ratu najviše stradali i bili najviše
opustošeni pa ipak i u pogledu
ishrane na primjer mi danas bo-lje
stojimo od mnogih europskih
zemalja koje u vrijeme rata nisu
toliko stradale kao mi a prije ra- ta su bile privredno jače od nas
Ni jednu zemlju u Europi nije
rat bacio u tako strašan monetar-ni
kaos kao našu Mi smo po oslo-bodjen- ju zatekli devet raznih mo- neta od kojih je svaka u raznim
krajevima imala razne vrijedno-sti
Pa ipak ni u jednoj zemlji
nekad okupirane Europe mone- tarno stanje nije danaa povoljni-je
l jasnije nego kod nas Ako
usporedimo monetarnu situaciju
kod nas sa onom u Grčkoj na
primjer onda ćemo tek vidjeti ko-liki
smo uspjeh mi postigli i ako
smo oslobodjenl kasnije nego Gr-čka
Ove dvije na prvi pogled para-doksalne
ali u stvari sasvim lo
gične činjenice najbolji su dokaz
zdrave životne snage naše nove
države
Uzmimo sada naše vanjske od
nose Napoleon je nekad rekao da
je vanjska politika jedne zemlje
odredjena njezinom geografijom
Ne samo želje narodne već i geo-grafija
Jugoslavije uči na% da os-novica
naše vanjske politike mo-že
biti samo prijateljstvo sa Rusi-jom
i sa drugim slavenskim zem-ljama
Koliko god smo puta u na-šoj
političkoj historiji odstupali od
ovog pravila protivno volji naro-da
toliko se puta taj pokušaj za-vršio
katastrofom Danas je ovo
osnovno pravilo sprovedeno u dje-lo
bolje i potpunije nego ikada
Prvi put u historiji sveslavenske
zemlje nalaze se čvrsto povezane
medjusobom iskrenim prijatelj-stvom
i zajedničkim težnjama
Pored toga mi smo danas sa
veznici povezan! savezom stvore-nim
na bojnom polju sa svim os-talim
velikim silama svijeta sa
Velikom Britanijom Sjedinjenim
Državama i Francuskom NI taj
savez nije nikakva proizvoljna
kombinacija ni privremeni politi-čki
manevar Protivno volji pred-ratnih
vlastodržaca Jugoslavije
on je logično proizašao iz potre-ba
našeg geografskog položaja i
još u većoj mjeri iz čvrste volje
naših slobodoljubećih naroda I
taj je savez zaloga naših vanjskih
odnosa usprkos sitnih privreme-nim
I od protivnika vještački iza-zvanim
incidentima kao što su na
primjer oni sa Trstom 1 Koruš-kom
Ml smo danas u boljim odnosi-ma
sa svima susjedima nego što
smo ikada bili Ni to stanje nije
stvoreno nagodbama i dugim pre-govorima
već je takodjer sponta-no
nastalo blagodareći neodoljivoj
logici našeg osnovnog stava
Spor sa Italijom oko Trsta nije
niukoliko u protuslovlju sa ovim
tvrdjenjem On nije potekao iz
sukoba interesa talijanskog naro-da
l naših naroda On je vještački
stvoren od elemenata kojima j
stalo do sporova medju saveznici-ma
Ovi elementi nisu do sad us-pjeli
niti sa jednim od svojih mno-gobrojnih
sličnih pokušaja pa ne-će
uspjeti ni sada Taj spor je
pored toga posljedica unutrašnjih
protuslovlja sadašnje talijanske
države posljedica sukoba izmedju
talijanskog naroda i jedne grupe
političara koji još pokušavaju
spasiti za fašizam ono što misle
da se još spasiti može
Spor oko Trsta ne samo što nije
znak jedne slabe točke u našem
vanjskom položaju već naprotiv i
sam taj spor pokazuje koliko je
naš medjunarodni položaj jak
Nasuprot onome što je poslije
prošlog rata bilo mi smo danas u
stanju braniti naše interese da ih
branimo odlučno i nepokolebivo
Pa ne samo to mi smo u sta-nju
te interese i da obranimo Za-što?
Za to što Je logika same
stvari za to što su tok dogadjaja
i historija na našoj strani
Na našoj su strani ekonomske
potrebe cijelog onog kraja na na
šoj je stran] pravda na našoj su
strani osnovni principi radi kojih
su u ovom ratu desetine milijuna
naroda dali svoje živote
Oni koji našu tezu osporavaju
nemogu to činiti a da ne dodju u
sukob i sa zakonima ekonomije i
sa pravdom i sa osnovnim princi-pima
na kojima počiva zgrada
Ujedinjenih Nacija
To nije slučaj samo po pitanju
Trsta tako stoji stvar i po svim
ostalim pitanjima koja interesira-ju
našu zemlju
Za to je danas naš medjunarod-ni
položaj povoljniji nego što je
ikada bio