Nase Novine, June 02, 1982

              ff--- -, i-+'vi;i,'('V"'-
'iA ' ' '' 'лЈ 1,л ' '' ''",&,'№ Jii ; iViri .'A, л y-- f, 'i i 11 i - i -- I.
, x - ч, -- t"i ', с;л v , ;
~v 8- - NASE NOVINE, April 14, 1982.
1'ш."ЈјМ'.и"Ј!т,ииЈДИ.; тКВиЈПпг 'MWIWIUMWIMMMIHI
V j® ТЧ H гСЈ
se uvijek muvljern izmedu zidovu sabackog
Narodnog muzeja i medu dokumentima i stu-dijam- a. Zanima me suvremeni dozivljaj povije-sno- g trenutka u drugoj polovini 18. stoljeca kada
je srpski narod bio u raljama zivota pod okupaci-jo- m dvaju golemih carstava. supersila onoga doba,
u procijepu izmedu turskih i autrijskih velikodr-zavni- h apetita.
Sto se zbivalo u torn zrvnju sa Sapcem i sjeve-rozapadno- m Srbijom?
CARSKI 3ANDICARI
Na drzavnoj gramci na Savi. Sabac je bio stra-tegijsk- o uporiste. Kada je pod Turcima, njegovu po-sad- u sacinjavaju pjesadijski i konjicki odredi lo-kal- ne vojske, zatim domaci i carski janjicari, koje
turski dvor voli sto dalje odgurnuti od prijestolnice.
Vojnici pogranicnih gradova napustaju sluzbu
zbog neredovitih placa. Sultanova vlada nareduje
da se ti lutajuci jamaci (regrutij, pod prijetnjom
smrtne kazne. vrate u svoje tvrdave i garnizone.
Civilno stanovnistvo podijeljeno je prema vjeri
na ahaliju (narod. ljude) i raju. Iznad njih je vojvoda
i kadija, predstavnici upravne i sudske vlasti.grad-sk- i muhzir (sudski pozivar koji privodi optuzene
sudu) i grupa pandura. Vojvoda nadzire zak&pce
pojedinih prihoda:' bazdara, katrandziju. muhtesi-b- a
i tahrnisciju (sluzbenika za javni red i poredak
i zakupca monopola przenja i tucenja kave). kasap-ag- u
i zakupce voska i soli. Tu je i muslimansko
uceno svecenstvo, ulema: imam, hatib, vaiz i mude-ris- .
Srednji gradanski s-lo-j bavi se zanatima. Musli-mansk- a sirotinja i Cigani zive u predgra'dirna i ri-bolo-ve
na Savi i po barama. Ima i trgovaca-'krscan- a. Srba u turskoj sluzbi, Jevreja. Gradsko
stanovnistvo ima vocnjake i basce-- i bavi se povr-tlarstvo- m
i zemljoradnjom.
BECKI SPI3UN
Profesor muslimanske vjerske skole, muderis
Sejh Hadzi Jahja, jedan od najvidenijih duhovnika,
.muti za racun svojih privatnih interesa i pljacka
vakufska dobra.
Ima kuge, ratnih razaranja, velikih kisa, popla-va- ,
pomora stoke, nasilja. nerodice i prebjegavanja
preko granice. I bist glad i mnogoje mnozestvo
kako oblaci skakavaca koji prozdiru kukuruz,
proso i sirkov.
Austrijski uhoda oficir Peretic. koji njuska i krstari vaznim srbijanskim putovima pripremaju-c- i becku invaziju, izvjestava o golemim neprohod-ni- m blatistima koja se ni na konju ne mogu pe-gazit- i. Obradive zemlje je malo. najvise je zasijano
kukuruza i prosa, bilo je svinja, ovaca i goveda,
konja u zaprezi, sto je u onovremenoj Srbiji rijet-kos- t. Seosko stanovnistvo zivi u drvenim kucama
pletarama.
Obaveze potcinjenog stanovnistva, naroda. sa-stoja- le su se od placanja dzizje (licnog poreza) ili
haraca, licnih i zemljisnih taksa i desetaka od pro-izvod- a, drzavnih dazbina i tereta u korist muhafiza
Beograda (zapovjednika tvrdave). Osim dzizje. tri-bute.,
glavarine, koju placaju rjemuslimanski poda-nic- i muslimanske drzave (popovi i kaluderi bili su
oslobodeni), a iznosila je 2,5 esedi-gros- a; obveznik
haraca morao je placati jos 6 para zakupcu dzizje
i 2 pare pisaru koji je preracunavao monete.
PROCES C1TLUCEN3A
Covjek suvremena svijeta kao da se moze uziv-je- ti
u sve te fantasticne nijanse davanja L podava-nj- a
u sve te divote podredivanja i pljackanja.
U studiji o sabackoj nahiji, Ftadmila Trickovic
kaze da je proces citlucenja (cifluk, vrsta feudalnog
posjeda) s citluk-sahibija-ma
(stvarnim vlasnicima
zemlje koju obraduju kmetovi. cifcije) i subasama
u selima. koji su prodirali u svakodnevan zivot na-roda.
bio pracen mnogom samovoljom i istjeriva-nje- m svakovrsnih obijesti nad potcinjenima; vrije-da- o
je patrijarhalni moral seoskog stanovnistva,
dovodio do ostrih sukoba i ubojstava pa je zapam-- '
cen u narodu kao najvece nasilje i najomrazeniji
proizvod turskpg sistema. .
, Granicnim podrucjem haraju domaci i srijem-sk- i
hajducw turski camdzije pretvaraju se u savske
gusare. razbojnicima postaju . raskiceni clanovi
gradskih posada i nezadovoljni pjacenici pasa.
IST06NA POLITIKA
Kada je car Josip II god. 1780. aktivirao austrij-sk- u istocni politiku, uzeo je u obzir ocajno stanje
i buntovno raspolozenje krscank pod Turcima, na-daju- ci se da ce mu pomoci u osvajanjjma na Bal-kan- u. Ratnim pripremama pridruzuju se i pojedini
Srbi iz Turske. U Sapcu se vec nalazi austrijski
covjek iz Mitrovice koji snima situaciju. Uhode
ispituju tursku vojnu mod Pisu se izvjestaji o po-pris- tu buduceg rata. Vazu se ekonornske mogucno-st-i
Velike Porte (predsjednistva furske vlade, dvo- -
ЕЈЗЈЗЕИЗНШШН
ra) Srpski svestenici vode tn auslrijske vojne mi-si]- e
prerusene u manastirske momke. Zemunskog
majora Liderskrona vodi pop Stojanoviciz podrio-sko- g
sola Grabovca. Austrijskog zaustavnika i uho-d- u vodi kaluder manastira Nikolja.
Narod u Srbiji pnzeljkuje rat krscanskih care-v- a
protiv Carigrada i raspolozen je da ustane na
oruzje. Uhode izv)estavaju da je narod na mukama,
da ni krst nema mira. Pohod protiv Turske ce-kal- o
je sve, i malo i veiiko, kakoli ozebao sunce.
STISNUTA GUSA
U Carigrad su stizali izvjestaji o antiturskom
raspolozenju raje.,U Sabac je stigla carska zapovi-je- d
jda taj narodni pokret treba stisnuti za gusu.
Ferman je# upozoravao da je kaurin glavu dignu-ho- .
da je cfaur, tj. krscanin, nemusliman, na noge
ustaho. Novi ferman je naredivao da sc pogranic-n- a raja razoruza. Nasta strahovlada spahiiskih
momaka. cuvara citluka po selima: oduzima se,
pljacka i pretresa. Nasilja na svakom koraku. Sve
je vise bjegunaca preko Save, najcesce kod Beogra-da
i Sapca. Od srpskih izbjeglica, uaustrijskom Ba-nat- u
1788. osniva se Mihaljevicev frajkor (dobrovo-Ijack- i
odred) od 1 bataljona sa 4 cete i 486 boraca.
Narod u Srbiji odaziva se proklamaciji feldmar-sal- a
Lacyja i u trenutku objave rata Turskoj, 9. 2.
1788, stavlja jse na stranu austrijskog cesara.
Sabacko muslimansko stanovnistvo strahuje od
pobune raje i od Milialjevicevog frajkora koji iz
Zabrezja osmatra Sabac. Vojvodin sin Mustafa sa
SO ljudi nije se-probi- o do Beograda. Ibrahim-ag- a
pise janjicarskim prvacima da je nahija puna
velikih gomila razbojnika s njemackim zastava-ma- .
Bosanski valija obecava pomoc.od 5 barjaka
serdengecdija (obicno janjicarskih dobrovoljaca
sto srljaju-- u otvorenu smrt, turskih kamikaza) i 19
barjaka u pripravnosti, a stize samo jedno malo
odjeljerije.
PORCDA UEBA
Josip II nareduje da rat otpocne osvajanjem
Sapca. Komandant tvrdave Mehmed-ag- a kapituli-r- a
za cetiri dana. Zarobljene vise oficire: zapovjed-nike,tvrdav- e,
kadije, hodze, age i barjaktare, feld-mars- al Mitrowsky salje u Segedin sa sledovanjem
od 4 - 24 forinti mjesecno i porcijom Ijeba; nize
oficire i vojnike, cehaje (pomocnike funkcionara),
pisare. buljubase. odabase (zap'ovjednike placeni-ck- e
vojske) i cause salje u Arad sa sljedovanjera od
4 krajcare dnevno. ;
Prilikom opsade Sapca. kojom je car Josip II
,zapovijedao osobno, Austrijanci su imali 5 rnjrtvih
i 1 1 ranjenih vojnika, dok su Turci imali 7 ranjeni-ka- ,
a njihovi mrtvi i ranjeni spaljeni su upozaru
ili su za vrijeme borbe' baceni u Savu. Zaplijenjeno
je 18 vecih i manjih topova, 17 zastava, 454 puske,
212 pistolja, 204 sablje, 146 nozeva, zatim topovske
duladi i baruta.
Medu srpskim dobrovoljcima Vuk je zabiljezio
da je. kao strazmester, Sabac opsjedao i vozd
srpskog ustanka Karadorde Petrovic, k6)i je potom
dezertirap iz frajkora, uvrijeden sto i pored rana
nije bio odlikovan.
NECESTIVO CARSTVO
Za vrijeme borbi obilazio je Macvu. Posavinu i
Pocerinu backi vladika Jovan Jovanovic i pozivao
narod na vjernost i poslusnost austrijskom cesaru
i zaklinjao dobrovoljce da ce ratovati za becku, ca-revi- nu pod uvjetom da ih se opskrbi hranom, pra-ho- m
i olovom.
Svi treba da ustanu protiv glavnog neprijatelja
i vraga kad vreme poiste.
Svi treba da se zakunu vsemilostivejstemu na-sem- u caru do svoje zadnje kaplje krvi.
Zapisano je da su Srbi kolima, marvom i potre-bito- m ranom' spomoscestvovali. da protiv bivseg
oarstva oruzije podignuli jesu i d.a su austrijskoi
vojsci i generalu Csernellu slali pjesadiju i konja-nik- e da bi sebe i potomke.ot necestivago carstva
izbavili.
Medutim. velikoj sili puca prsluk za jedan mali
narod, i on vec u okolnostima dvovlasca pocinje
gubiti vferu u Austriju. A kadaona. raspusti Sla-vons- ki frajkor i pocne povlaciti svoju vojsku iz Loz-nic- e
i Lesnice, jave se bolni odfecf i zaredaju pro-test- n pisma knezova, kaliidera i arhimandrita.
Ukazivano je na sve strahote ako se carska vojska
povuce. Bila bi to ocevidna pogibelj celoga zivus-cag- o naroda, bio bi to gubvtak cjelokupne imovine
i razorenije svjetih cerkvej i monastirov. To ne
bi smjelo da se dogodi narodu koji je s tolikim
zelanijem htio pomoci krscaYiskom carstvu. Sada
je tome narodu potrebno 1000 pjesaka i 200 katana
(konjanika).
Dakle, konkretna pomoc blagocestivago carja.
DRUGA POTENCI3A
Molbe su ostale bez odgovora. Pod pritiskom
Prusije, unutrasnjih sunrotnosti i sloma reformi
Josipa II otpocela je nova politika Beca. Srbija je
ostala na cjedilu. Povlacenie trupa postaje nemi-novnos- t.
Kf;o i bjezanje .' iroda prema Savi napu-stanj- e sela u strahu od turske osvete. Srpski fraj-kor,
koji je u pocetku rata bio prethodnica, sada
je arijergarda. zalaznica koja brani odstupanje.
Ostaju ocajanja l rasulo, dezerterstva i hajduci-ja- .
Seljaci opet moraju davati govece, iebac i pice
gladnim cetama bivsih frajkoraca.
Jos jednom pokusavaju narodni prvaci nesto
postici diplomatskim putem poslije vijesti o tur-sko- m pokolju u Pozarevcu. Kolovoza 1790. potpisuje
molbu Srpskom narodnom saboru u Ternisvaru 20
duhovnika i 46 knezova i oberknezova Jadra, Rade-vin- e
i Macve. Mole becki dvor da ih ne preda Tnr-cim- a. obavezuju se da ce sarni za carev racun ra-tovati
i zemlje osvajati s malom cesarskom po-mosci- ju u oruziju i municiji. Ako to ne moze, voljni
su prijeci u pogranicne carske predjele i prikljuciti
se svojoj jednovjernoj braci. Mole Bee da uspori
tursko napredovanje prema granici. Ako ni to ne
moze, onda mole da im se pruzi tajna pomoc u
prahu i olovu, kakvu su Crnogorci dobili. Vise vole
lzginuti nego da ih Turci sijeku kao marvu.
Budu li, protiv ocekivanja, liseni pravedhe i
pred cijelim svijetom zasluzene carske rmlosti i.za-stit- e, oni izjavljuju da ce biti prisiljeni pod protek-cij- u druge potencije pribegnuti.
PROPISTAO. NAROD
Tako je becki dvor upozoren da ce Srbi zatraziti
zastitu druge velike sile: Rusije. Bit ce to jos jedna
iluzija malog naroda pred carskom ikonom veli-ke
sile: tlapnja, samoobmana. zabluda i opsjeria.
Medutim. sve je bilo rijeeno konvencijom u
Reinchenbachu i sve su iluzije pale. Preostalo je
samo iseljavanje pod rukovodstvom komandanta
Beograda grofa Wallisa.
Sabac 6 bio jedno od zbornih mjesta emigraci-je- .
Prota Mateja je napisao: Koza mi se i sada jezi
kad se opomenem onoga narodnog preselenija, jer
jost se dobro opominjem kako je narod pistao i
rnucio se.
Iz svjedocanstva ocevidaca shvacaju se straho-vit- i
prizori narodne nesrece: prema narodu nije
bilo obzira, bilo je birokraskog bezdusja, umirao
je od gladi, hladnoce i druge bijede. U izbjeglickom
zimovalistu u Asanji po dvanaest leseva zakapano
je u jednu jamu.
UUTA PSOVKA
Austrijsko-tursk- i mirovni ugovor, zakljucen u
Svistovu, primljen s ogorcenjem i ljutom psovkom.
ocijenjen je u srpskom narpdu kao becka prevara,
kao izigrana vjerhost, uzaludno stradanje, opome-n- a narastajima, kao oporuka buducim generacija-m- a da vise nikad, tko je Srbin. Nemcu ne veru-je- .
Odredbom sporazuma o miru Austrija je u roku
od 60 dana morala predati Turskoj i Sabac, osim
Beograda i Smedereva. Austrijska posada dvadeset
je dana rusila gotovo sve sto je podignuto za pro-tekl- e tri godine. 575 ljudi demontiralo je i demoli-ral- o sabacka utvrdenja i gradevine kako bi pukov-ni- k Oesterreicher mogao predati grad §ehsuvaru
Abdi-pas- i, kojega je ovlastio Becir-pas- a, novi mu-hafi- z Beogra4a, da preuzme Sabac.
POIONULE LADE
Turcima su predani zaplijenjeni topovi i muni-cij- a. U znak prijateljstva Austrijanci su im osta-vil- i citave cetiri oficirske zgrade i cetiri velike ka-sar- ne od kamena i pokrivene crijepom, jednu pe-kar- u, dvije nove barutane, dvije velike konjusnice
i jedna velika kola.
Bilo јб jutro i 40 je turskih vojnika zaposjelo
beogradsku kapiju sabacke tvrdave, dok se austrij- ska posada. s vojnom glazbom na celu. ukrcavala
na carske lade.
Adieu!
Narodu su, pak (za neko vrijeme), ostale potonu-l- e lade.
Zivko Vnuk
("Vjesnik")
даввгтвшвв дзшгшвЕЕпсазв BES2S1