Nase Novine, June 02, 1982

              Dr. Mirko Markovi6:
Kod autora, koji pretenduju da budu
naufinici, recimo — istoriCari, ne ide
zajedno sa njihovim zvanjem, da jednu istu
pojavu u raznim periodima izlazu kontradik-torn- o,
Sto ce reci: neistinito. To se deSava
burzoaskim novinarima — i to ne svima, ali
naucniku, pa јоб ako nosi titulu "akademi-ka- "
— to se ne bi smjelo desiti. Medutim,
baS to se "desava" Vladimiru Dedijeru.
Opisujuci svoj prvi susret sa Titom u
proijece 1 938. godine kao i njihov razgovor u
topCiderskom parku kod Beograda, V.
Dedijer u "Sjecanjima" (1953.) izmedu
ostalog, navodeci Titove rije6i, piSe: "Pitao
me da li bih ja iSao na taj kongres"? (rijec je
o svjetskom omladinskom kongresu koji je
trebalo da se odrzi u New Yorku —
primjedba M.M.) "ZnaS jezik — nastavio je
Tito... a mogao bi joS neke stvari da svrSiS".
Dalje Dedijer nastavlja: "Govoreci o frakcio-naSko- m
radu izvjesnih partijskih aktivista u
Americi — Mirka Markovlca i njegovih
istomiSljenika, Tito mi je rekao: "Ako ga
slufiajno sretneS negdje na svom putu, kazi
mu, kao i svima ostalima koji su s njim, u
moje ime, da ne prave gluposti. Kazi mu da
mu to рогибијет ja, Tito, sekretar Central-no- g
komiteta".
Dakle, krupna poruka, nemasta, i to preko
po6etnika — novinara, koji tada nije ni bio
6lan Partije. Osim toga, tih dana i godina u
Partiji (i Komlnterni) Josip Broz je bio
poznatiji pod imenom Valter. Ali V. Dedijeru
to ne smeta da fantazira.
Ova neistinita pricica (bar onim dijelom
koji se odnosi na mene) ponavlja se u
beogradskoj "Politici" u viSe navrata, a koja
su u Dedijerovim izmiSljotinama traiila
potvrdu svoje "teze" o tome kako je "Tito bio
protiv Mirka Markovica".
Zahvaljujuci 6injenici Sto uredniStvo "Po-litik- e"
u nekoliko navrata nije objavilo moj
odgovor na neistinu, iako je to bilo бак
duzno po zakonu o Stampi, neistina se
ponavljala i ponavljala.
Medutim, 6injenice su sledece:
1. U vrijeme Dedijerovih "topCiderskih
рпба" ja sam se nalazio u Spaniji — u
sastavu XV Internacionalne brigade, u kojoj
sam — u svojstvu komandanta атепбкод
bataljona "George Washington" bio od 1946.
godine. U proijece 1938. bio sam na
Aragonskom frontu (Ebro).. Drug Valter
(odnosno Tito) je tih godina, a i kasnije (kao
prije), uvijek znao moje "mjesto boravka",
Sto potvrduju bar dvije fiinjenice:
a) prilikom prolaza kroz Pariz — za Spaniju,
javio sam se rukovodstvu KPJ, koje je
Kanadske vlasti se i dalje segaju sa
pitanjem ratnih zlo6inaca.
Uskoro ce se navrsiti 37 godina od
kada je svrsio drugi svjetski rat. U
Kanadu je doslo — prema zidovskim
informacijama — vise od hiljadu
osoba koje su u vrijeme rata, u
raznim evropskim zemljama, vrsile
ubojstva. Samo osmorica su vrace-n-a
natrag. To se dogodilo 1945. i
1946. godine. Poslije nista. Bilo je
obecanja, ali to su ostale prazne
rijeci.
Ali pitanje ipak nece da side s
dnevnog reda.
Zidovske organizacije stalno pok-rec- u
to pitanje, a nekad to stigne i u
stampu.
To je ranije trazio i federalni
narodni zastupnik Robert Kaplan.
On je prije dvije godine postavljen za
ministra (Solicitor - General). Pre- -
Mm w
'~X' '- - r" '.-- ? & ?.'
.
II. ТД
'U
~- - T"TZJ-zrji- P~ WMt'Jj W Л 1 1Л J %
1i ---
. H f i 'frr 1 Л (
'.-cei-ved
64 BROAD STREET, new york. standard
Mir uNiTt: cc.i'.iiiT:; jcu~hjla, v.j.= гт
лз:о MAaxovic --165 i-:- ': .ато:; av:
N£ VY0S4'C:TV
'сиз ?i7:crrs мол f:? :£igcracy m? 'jn-'t- c
.uonq A'Jc.R ica'is of 31-j;:;1- ; aim mimu';--- ; extract on azci!VE3 пч r-:co'iti- o.v a.;a.;:
OF tIATICtUL U.I OftO'I.l 3Y NATIONAL Co .!'.! Г7
YUGOSLAVIA STOP P-'A-SE
AC0£PT MY FR Hi 3l S7
CONGRATULATIONS.. JAVA
JL2L SL.
1Q1 Т0.ечг. рт1р. eUmainqiirt.a. R.U3IOinAit pr—mlM
ieiGDuOnet ilAHOViJ 6-l- Oil aCA.CVia-nCATION-S Ine.Inl.l.pli(io-4'41irt..1uo'Ui.njmr.r;rtl!jiti.f-- .if
Minister Savica Kosanovic cestita iz Londona Mirku
Markovicu
raspravljalo mojoj funkciji Spaniji.
Dakle, politifiki sekretar CK KPJ — Gorkic
organizacioni sekretar — Tito, znali su, da
sam poslije rada na americkom kontinentu
preSao Spaniju kao dobrovoljac redovi-m- a
Inter-brigad- a;
b) na moje mjesto SAD (konkretno: za
glavnog urednika "Slobodne re6i") to isto
rukovodstvo poslalo je iz Pariza Srdu Pricu,
tako da je tih vremena od kojih datiraju
Dedijerove prifie S. Prica bio SAD. Jasno,
da je Tito znao za to, ali to nije znao
"istoriiar".
2. Poslije Spanije raznih peripetija)
vratio sam se SAD krajem 1939. godine.
Cijelo to vrijeme bio sam vezi sa Valterom,
tj. Titom, 6emu svjedoci njegov telegram
Carigrada na moje ime SAD. Sto se
tiCe mog rada SAD, njega je Tito, joS
toku rata, ocijenio sa Ordenom Bratstva
JedinstvasaZlatnim vijencem. (Koliko mi je
poznato, бак ni manja odlikovanja nijesu se
davala frakcionaSima onima Sto prave
gluposti. No, vjerujemo da "istori6ar" V. D.
ni to ne zna).
PoSto sam "Politici" saopStio ove fiinjeni-c- e,
umjesto da ih objave — oni su ih
tendirao je da je doslo njegovo
vrijeme da ce poduzeti mjere. AH
stvarje ostala gdjeje bila. Kad su ga
ponovo posjetili na njegova ranija
obecanja, rekao je da RCMP (fede-raln- a
policija) vodi istragu nekoli-cin- i
ratnih zlodinaca da vidi da li
mogu biti deportirani. Kad istraga
bude gotova, "kanadske vlasti ce
diskusirati sa svojim evropskim
kolegama da li ce biti vrijedno
otpodeti takav postupak".
Kaplan je rekao da ce RCMP
pokusati da utvrdi da li ratni zlodinci
mogu biti deportirani zapadno-evropsk- e
zemlje da im one sude.
Zasto samo zapadno-evropsk- e
zemlje?
Kako pravilno tvrdi zidovska orga-nizaci- ja
Canadian Holocaust Re-membrance
Association, vecina rat
f ." '--
it','
X~h~l. J
at at tim -- _
= t j ч.јз
1 н 1 ,v 1 7 н
1 T V i Z i 0
I I Z
= X C 3 A .! 0 V I C
~1 1 Ilk . f Ihi оПци! ! j.' . th. fll.
r
. IM-- I
o u
i i
u u
u
u
(i
u
u
o i
iz u A
u u
i
i
i
o
u
u
(izgleda) onako "privatno" predali V. Dedije-ru.
Poslije toga dolazi do onoga kada autor
demantuje samoga sebe... U "Omladinskim
novinama" (20.oktobra 1979. strana 140 V.
Dedijer opet "pri6atop6idersku рпби", ali se
ovoga puta ne radi o meni, ve6 o Srdi Prici —
ono kao o "frakcionaSu koji pravi gluposti".
Nazdravlje! Ovdje "istori6ar" Иб! na onog
madioni6ara, koji izSeSiravadi 6as prepelicu
a 6as zabu. SmijeSno i glupo.
Tu istu varijantu "top6iderske рпбе" — sa
Srdom Pricom, V. Dedijer ponavlja i u
6asopisu "Duga" (1979.g.).
I da je na tome ostalo, ja ne bih ni
demantovao V. Dedijera, poSto je sam sebe
demantovao. Mislio sam: valjda je "istori-баг- "
napokon doSao do istine. Kad, ono,
vraga: V. Dedijeru nije ni stalo do istine. On
ima neki vlastiti kriterijum morala... Eto,
sada — u Prvoj knjizi "Novi prilozi za
biografiju Josipa BrozaTita", strana 597-59- 8
V. Dedijer objavljuje onu svoju prvu verziju
"iz Top6idera", koju je javno demantovao u
"Dugi" i "Omladinskim novinama". Sad sam
opet ja, a ne S. Prica. Odista se moze re6i
onako po narodski: "kuku istoriji koju piSe
Vladimir Dedijer".
nih zlodinaca u ovoj zemlji nisu
Njemci vec "kolaboratori" iz drugih
zemalja, a mnogi su iz istodno-evropski- h
zemalja (Ukrajinci, Eston- -
ci, Latvijci itd.). Da li ce oni biti
izruceni, kada i kome?
Izrucenje nekih ratnih zlodinaca
trazio je Sovjetski Savez. Traiila je
Jugoslavia. Traiila je Holandija.
Traiile su i druge zemlje. Njihovi
zahtjevi su bili dobro potkrepljeni.
Ali nista se nije dogodilo.
"Istraga" kao sto je sadasnja bilo je
mnogo, ali one nisu posluiile za
drugo nego zabasurivanje. Tako ce
biti i ovaj put... Trla baba Ian, da joj
prode dan...
Ljudi ipak traie... Pogledajmo §to
je kazao torontski advokat David
Humphries:
"Ne radi se o osvecivanju. Citajte
April 14, 1982, NASE NOVINE --3
Napad na
australsku politi- -
ku premaSSSR
SYDNEY (Tanjug) — Utjecajni
sidnejski "Morning Herald", jutarnji
list najve6e tiraze na kontinentu,
napao je politiku australijske vlade,
kojom se ogranicavaju znanstvene i
kulturne veze sa SSSR-o- m uvedene
poslije sovjetske vojne intervencije
u Afganistanu.
Kao neposredan povod uvodniku
u ovom listu, posluzila je odluka da
se jednom od vodecih sovjetskih
znanstvenika na podrucju istraziva-njazemno- g
plina, koji je u Sydneyu
sudjelovao na sastanku Meduna-rodno- g
saveza za plin, onemogu6i
samo dan kasnije da govori na
godiSnjoj konferenciji australijskog
udruzenja za plin, jer mu je, navod-n- o,
istekla viza. Zabrana ukazivanja
gostoprimstva liCnostima iz SSSR,
naime, ne vazi i za njihovo sudjelo-vanj- e
na medunarodnim dogadajima
u Australiji.
Nazivajudi takav stav vlade hipo-krizijo- m,
uvodnifiar iznosi podatak
da je u protekle dvije godine od
donoSenja restriktivnih mjera sovjet-ski-m
gradanima ipak odobreno viSe
od 600 viza za ulazak u Australiju, i
to u najvecem broju trgovcima.
Istodobno, australijska publika os-ta- la
je bez zadovoljstva da vidi
lenjingradski balet i niz umjetni6kih
grupa iz SSSR koje su morale
odgoditi vec zakazana gostovanja.
Australia je, inace, iz ovogodiSnje
zetve ve6 prodala SSSR-- u dva mili-ju- na tona zita, i pored restrikcija.
ANTISLOVENSKE
DEMONSTRACIJE U TRSTU
TRST (Tanjug) — TrS6anski faSis-t- i
"obogatili" su posljednjih dana
svoj repertoar protuslovenskih pro-vokaci- ja.
Na poziv voda Omladinske
fronte, organizacije koja djeluje u
sastavu faSistiCkog talijanskog soci-jalno- g
pokreta, veci broj ufienika
nekih talijanskih Skola zaposjeli su
uCionice i sprije6ili odrzavanje nas-tav- e.
Pod parolom "Protiv dvojezifi-nos- ti
i za talijanstvo Trsta" pripad-ni- ci
faSisticke omladinske organiza-cije
poveli su dio daka na ulice grada
traieci od odgovornih vlasti da
onemogude uvodenje dvojezifinosti,
odnosno, da se sprijeci upotreba
slovenskog jezika u javnosti.
svjedodanstvo i osvjedodite se o
zamasnosti ovih zlodinstava. Jedan
covjek (u Torontu) odgovoran je za
smrt stotina osoba, ali on slobodno
sece naokolo i uiiva slobodu koju je
nijekao stotinama osoba. Zlobinci
su ovdje u nasoj sredini.
"Ova stvar je veca od proiaznog
interesiranja za znatan dio na§eg
stanovnistva. Ljudi jos trpe fizi6ke i
psiholoske posljedice. Ovi ljudi
imaju pravo da бији za§to ubojice
njihovih obitelji ne mogu biti Kai-njen- i.
Zamasnost ovih zlodina je
takva da nikad nece biti zaborav-Ijena- ".
Kaplan i drugi ministri uzaludno
poku§avaju da se opravdaju §to nisu
nista poduzeli da se ubojice kazne,
ali historija ce njih kazniti za taj
propust... ZamaSna je to stvar...