Nase Novine, February 02, 1983

              2-- NASE NOVINE, November 23, 1983.
Povodom jedne oprostajne vecen
ч- - Jtttt. j 1- - . ' E &ЗУЛХГЛ f t lit . ts ' S ' V
bhM I "" .''..-- . РШ§ : S -- ,.м V ~fe ' V. Wi
$ г' шжшштжтшмжжшшћ
'!&А
Stjepan Miotic (6ita svoj govor) i njegova supruga Marija
sa poklonom dobijenim od Вобка Mladenovica (levo)
predsednika IzvrSnog odbora "NN"
Sredinom oktobra meseca imali
smo jedno lepo, a i vrlo znadajno
oproStajno vede. Iz na$e sredine je
otiSao drug Stjepan MioSid, poSto je
odludio da se sa svojom suprugom
Marijom nastani u Vancouveru.
Osedamo se neobidno. U toku
proteklih detrdeset godina, drug
MioSi6 je bio na svim sastancima
redakcijskog i IzvrSnog odbora, kao i
svih drugih odbora koji su se brinuli
za odrzavanje i Sirenje naSeg lista.
Skoro trideset godina je bio glavni i
odgovorni urednik. Ni kada je otiSao
u penziju nije prestajao, kao 6lan
redakcije, intenzivno da doprinosi
svojim znanjem i dugogodi§njim
iskustvom u uredivanju lista. 6la-no- vi
Uredivadkog i IzvrSnog odbora
su se generacijski , kao i prema
svojim mogudnostima da doprinesu
listu, smenjivali, a Stjepan MioSid je
neprekidno snosio odgovornost ure-divadkog
posla, kao i drugih odgo-vorni- h
zaduzenja u vezi izlazenja
"Nag in novina".
imajudi sve to u vidu, kako nam ne
bi bilo neobidno njegovo odsustvo-vanj- e
iz na§e sredine. U torn smislu
su odrzali i lepe govore BoSko
Mladenovid, kao predsednik IzvrS-no- g
odbora "NN" i Marjan Kruzid,
kao jedan od najstarijih drugova i
saradnika Stjepana MioSida i naSeg
lista. Svakako da se u prigodnim
govorima prilagodenim ovakvim
svedanim prilikama, ne moze ni
izbliza prikazati bogata radna bio-grafi- ja
i zasluge jednog pozrtvova-no- g
druStvenog radnika kakav je
drug MioSid. Sredom, vreme za to
jo§ nije do§lo. Svojim radom i dra-goceni- m
doprinosom on je i dalje
prisutan, i ostao je aktivan dlan
naSeg redakcijskog odbora. U sva-ko- m
broju mogu se na6i sadrzajni
tekstovi o poiitidkoj i ekonomskoj
чаШШШШШШВ8Ш&
situaciji u Britanskoj Kolumbiji, kao
i o mnogim znadajnim dogadajima
na svetskoj poiitidkoj sceni.
OpraStanje sa Stjepanom MioSi-6e- m imalo je simbolidan karakter.
Nisu izostale uobidajene formalnos-t- i
povodom ispradaja jednog dugo-godiSnj- eg
druga i saradnika iz naSe
sredine: svedani govori, uz zakusku,
predavanje poklona u ime IzvrSnog
odbora, prisni razgovori; a sa druge
strane, nismo imali utisak da smo
se sakupili radi jednog oproStaja.
Govor koji je torn prilikom odrzao
drug MioSid, kao oproStajni, bio je
slidan bezbrojnim govorima koje je
on u raznim prilikama, u toku
proteklih decenija, drzao. U njemu
je sadrzana poruka o znadaju nastav-Ijanj-a
ozbiljnog rada na oduvanju i
kirenju naSeg lista, o njegovoj
istorijskoj ulozi na Sirenju bratstva i
jedinstva medu jugoslovenskim na-rodim- a,
negovanju etnidke kulture i
maternjeg jezika, i iznad svega o
razvijanju svesti kod radnih ljudi da
se ukljude u borbu za svoja prava.
Bio je to govor diji se nastavak
podrazumeva i koji se zbog toga
pamti, kao i svi prethodni govori
druga MioSida, kao i njegova dos-ledno- st,
neumornost i pozrtvova-nos- t
u radu na Sirenju prog res ivne
Stampe. Taj govor nas je, kao i svi
prethodni, potstakao i obavezao na
izbiljan rad i zadatke koji su pred
nama i pred svi ma onima koji de
nastavljati taj rad. Pripremajudi
materijale koji nam redovno stizu iz
Vancouvera i zahvaljujudi kojima
imamo celu stranu u listu posve-den- u
Britanskoj Kolumbiji, jo§ vi§e
shvatamo za§to oproStajno vede sa
drugom MioSidem nismo doziveli
kao oproStaj. Sve §to je u vezi njega
samo je kontinuitet na§eg rada.
Katarina KOSTlC
Ш1111111111111111ШШШ1 iLliJ DDlJiJ "Hssiiiiiiiiiniiiniiiiiiiiiiiiiiiime
= Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., =
= 119 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. =
= IZDAVACKI SAVET: Boiidar Pavkovid, MiloS Grubi6, Josip Kova6i6, Stanko S=
= 1 Mudteka, Milena Boiid, Ana Djurovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Ц = iDivjakovid, Djuro Maljkovid, Ivan Pribanid, Mile Baljak, Ilija Bubalo, Pavao 5
= J Radmanid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Ц
S ' Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Srdjan Bodid, Peko
Ц Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacicb. =
ES REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic, (Giavni l odgovorni urecmiK; = S Stjepan Mioiid (dru§tveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i =
E knjtievnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (hteratura
EE i umetnost za decu), BoSko Mladenovic, Anka Nozinid, Rudi GregoraS, Miles'
= Vukdevid, Pero Kovadevic, Adela Polancec. =
= STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), =
= Boto Spadek (New York), Frank Fuduric (Vancouver), Josip Stanic — Stanios S
E (Rim, Italija), Lepa Teofanovid (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Pariz, јјз
55 Francuska). S 5 SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan =
Ц Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac == § (reportaze l price iz useljenickog zivota). =
S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar =
5 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Cirid, Strahinja Maletic, Novica Milid. HE
HE Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. =
HE Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. 55
E "Nase novine" izlaze sryedom. Pretplata iznosi $25.00 godi§nje; pojedini primjerak E 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su Ц
5= prethodili listovi: "Novosti", "Srpski glasnik", "Edinost", 'Slobodna Misao", S
5 "Pravda", i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu j5j
EE prethodili u Sjedinjenim Drzavama. HE
Ш Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci lzrazavaju ps
§§ misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. HE
IIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUllllllllllllllllllllllllMIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIli
Napad na Skolstvo
Rafiuna se da je u trodnevnom
Strajku B.C. uCiteljasudjelovaloviSe
od 90 posto, a to je viSe nego se
o6ekivalo, jer ovo je bio prvi put da
oni izlaze na ulice.
Njihov voda Kin (Kuehn) je po
svrSetku Strajka izjavio da udruzenje
u6ivelja u pojedinim mjestima treba
da potpise ugovor sa skolskim od-bori- ma.
On je takoder rekao da ce
provincijalni izdaci zaskolstvo iduce
godine biti isti kao i u ovoj godini.
Njega je zbog toga napao premijer
Bill Bennett. Zna6i, vlada ostaje kod
svog programa smanjivanja izdataka
za Skolstvo.
Vlada je jo§ proSle godine smanji-l- a
broj ucitelja za 1 .000, a pomocnog
osoblja 500 (bibliotekara, savjetnika
i drugog osoblja za djecu). Smanjila
je i mnoge programe. Izdaci za
specijalne djefije programe za djecu
smanjeni su za 20 milijuna dolara.
Smanjeni su izdaci za koledze.
Vladin program za budude pred-vid- a
otpuStanje joS 3.000 u6itelja
Broj ибетка u razredima treba biti
povecan, a programi ucenja sma-njeni.
Pojedini Skolski odbori gube
pravo da sudjeluju u odredivanju tih
programa (to ce 6initi ministarstvo).
Ministarstvo 6e obradivati koliko
pojedini §kolski odbori mogu da
potroSe. Sve glavne odluke o §ko-lam- a
i koledzima donosi6e minis-tarstvo
u Viktoriji. Pomoc univerzi-tetski- m studentimacebiti smanjena
za 40 posto, a to zna6i da mnogi
siromaSni studenti пебе mo6i da se
dalje Skoluju.
Zna6i, u6itelji moraju da se i dalje
bore.
Slijedece je napisao Martin R.
Haase iz Chestera, Nova Scotia, u
listu Globe and Mail 9. novembra:
Svaki citalac zna da Sjed. Drzave
vode rat protiv Nikarague. Ne mora-ju
da cuju Daniela Ortegu da je tako.
To je zlodinacki rat voden prvenst-ven- o
po placenicima, a opravdava se
velikom lazi. Sandinisticka vlada
nije izabrana, ali uziva podrsku
ogromne ve6ine stanovni§tva i nji-hov
zivot je mnogo bolji od kad je
sru§en "demokratski" Anastasio
Somoza.
Sistematski i povecani napad
Reaganove administracije na Nika-ragu- u
je mnogo veci zlo6in od
obaranja Spijunskog aviona po Ru-sim- a.
Hiljade nevinih Nikaraguana-caj- e
ubijeno, a preko 50.000 seljaka
je izgubilo domove i usjeve zbog
akcija koje financiraju i pokrecu
Sjed. Drzave. Nikaragua mnogo pati
od ekstremnih provokacija. Ali kad
je poduzela neke mjere protiv baza s
kojih je napadana, Sjed. Drzave su
imale smjelosti da kazu da ta vrsta
"agresije" nece biti dozvoljena.
Атепбке grupe su spremne i бекаји
na izgovor da робпи bombardirati.
Kad Sjed. Drzave tro§e milijarde
na naoruzanje, i podupiru vojne
diktatore po cijelom svijetu, to se
naziva obranom, a kad Nikaragua
doprema oruzje da se brani, ona
izgraduje "ratnu ma§inu".
Nikaragua ne predstavlja vojnu
opasnost za Sjed. Drzave — ona je
opasna samo zato sto sluzi kao
primjer, a to je ono sto Reagan i
njegovi militaristi i multinacionalni
podupiraci ne podnose.
ClTAJTE I SlRITE
SVOJU STAMPU
Kako
obavjestavaju
, U demonstracijama protiv nukle-arno- g
naoruzavanja 22. oktobra
sudjelovalo je vi§e od 100.000
Kanadana. Ali dnevna Stampa je
smanjila na 40.000 i 50.000.
U Torontu je bilo 30.000 demon-stranat- a,
a torontska Stampa je rekla
da ih je bilo 17.000. Canadian
Broadcasting Corporation je najprije
kazala 20.000,-- zatim 15.000, onda
17.000. A njezin radio je rekao 20 do
30 hiljada.
U Vancouveru je bilo 10—12
hiljada, a Stampa je najprije kazala
4.000, poslije 3.500.
U Montrealu je bilo 35.000 de-monstran-ata,
a Stampa je rekla da ih
je bilo samo 3.500.
Tako je bilo i u ostalim mjestima
gdje su demonstracije odrzane.
Dnevna stampa, radio i televizija
пебе da njihovi 6itaoci i sluSaoci
upoznaju pravo raspolozenje na-rod- a.
Bogatasi пебе da se zna da se
ljudi odupiru srljanju u rat.
Petnaestog novembra prestao je
da izlazi list The Columbian, najsta-rij- i
list Britanske Kolumbije.
Bez posla je ostalo 190 novinara i
Stampara.
List je izlazio u New Westmin-ster- u
pune 123 godine. Posljednjih
godina zapao je u dug od preko 7
milijuna dolara.
Njegov danaSnji vlasnik kaze da
ga nije dobro vodio.
To moze da bude jedan razlog.
Glavni je svakako to Sto se New
Westminster spojio s Vancouverom,
postao njegovo predgrade, a u
Vancouveru je ve6 prevladao mono-poliza- m
u Stampi. Danas u Vancou-veru,
gradu od milijun stanovnika,
izlaze dva dnevna lista. Sun i
Province, jedan pripada izdava6koj
kudi Thompson, drugi izdava6koj
ku6i Southam, a oba se nalaze u
istoj zgradi i Stampa ih ista kompa-nij- a.
Nema velike razlike u njihovom
drzanju.
Torontski list Globe and Mail sada
dolazi u Vancouver, ali se priprema
u Torontu. To je "nacionalni" list i
pripada Thompsonu. Thompson je
danas vlasnik nekih 50 dnevnih
listova u Kanadi. Thompson i Sout-ham
su podijelili zemlju izmedu
sebe. 2rtve toga bili su listovi
Journal iz Ottawe i Tribune fz
Winnipega. Drzava ih je zbog toga
tuzila (ovih dana treba biti donijeta i
sudska odluka o tome).
Danas milijuni Kanadana Citaju
ono Sto hoce Sa6ica bogataSa.
(Posebno smo spomenuli kako su
43 б!апа uredniStva lista Province
izjavila da nemaju niSta s uvodni-ko- m
koga je taj list objavio protiv
Strajkuju6ih radnika B.C.)
Moze se slobodno гебј da je i list
The Columbian zrtva monopolizma,
poput mnogih drugih listova.
Zasad nema zaStite od monopo-lizma.
Prije par godina Trudeauova vlada
je uspostavila komisiju da provode
istragu o monopolizmu. U komisiji
su bili i neki istaknuti novinari i oni
su predlozili nekoliko korisnih mjera
da se zaustavi taj proces. Ali to je
ostalo mrtvo slovo na papiru.
Cuvajmo svoju Stampu! Samo
preko nje mozemo doznati istinu.
S. MIOSlC