Nase Novine, March 22, 1978

              MrtL №№%' sti'faSh .!'? $ t ,A :.'№'ЊШ'.%: "-
- J ' ".' ,&. ,. 'k; '.''"
ii т
'Л№ 4 '!,:£
?!
„ Posljednje vrijeme bllo je dosta
komentara u dnevnoj Stampi o
sporu u francuskoj Ijevici. Naime,
radi se o, zajedni6kom izbornom
programu Hi platformi, kako se to
kaze u Sjedinjenim Drzavama. Prije
kojih pet godira doSlo ]e do spo-razu- ma
izmedu komunista, soci-jalis- ta
i takozvanih lijevih radikala
da u opdlnskim i parlamentarnim
izborlma nastupe sa zajednickom
platformom. To je отодибНр da
Ijevica dobije znatno ројабапје
medu gradanima. Sve tri stranke
pojadale su svoj polo2aj u raznim
gradovima i pove6an je broj njiho-vi- h
poslanika u parlamentu kao i
broj gradskih vijecnika i nadelnika.
DosadaSnja ispitivanja javnog
mnijenja, ili "ankete", kako to neki
sada kazu, otkrila su da vecina
Francuza 2ele imati novu vladu
sastavljenu od socijalista, komu-nista
i radikala. Proricana je pobje-daovi- h
triju stranaka,u slijede6im
parlamentarnim izborima koji 6e se
odrzati u martu 1978.
Komunisti su trazili od svojih
saudesnika u koaliciji, da se izbor-n- i
program usvojen prije pet godi-n- a
nadopuni i osavremeni. Oni
tvrde da druStvene promjene izis-kuj- u
nacionaliziranje jo§ nekojih
mdustrija i privrednih institucija,
da bi nova vlada mogla Sto efektiv-nij-e
rjeSavati nagomilane proble-m- e.
RadniStvo trail da se naciona-Jizir- a
6eli6na i joS nekoje druge
industrije kao i korporacije koje
kontroliraju vainegrane privrede.
Komunisti zagovaraju te zahtjeve i
traie da se uklju6e u izbornu plat-form- u
Ijevice. Socijalisti I lijevi
radikali seprotive dodavanju tih
prijedloga ranije usvojenoj platfor-mi.
Mnoge grane francuske privrede
nalaze se u kaosnom starrju. Mnogi
radnici izgubili su posao i mnogi-m- a
јоб prijeti otpuStanje. Inflacija
proidire radnifike zarade i njihovo
stanje se pogorSava. Nezadovoljst-v- o
raste. Prema vijestima iz Pariza,
FRANCUSKA: APEL MARCHAISA
B
Pariz (Tanjug) General n I se-kret- ar
KP Francuske Georges
Marchais ponovio je u nekoj tele-vizijsk- oj
raspravi spremnost KPF
da sa Socijallstl6kom strankpm i
Pokretom lijevih radikala sudjeluje
u lijevoj vladi pod uvjetom da se
vrate zajedni6kom programu Ijevi-ce
i prilagode ga suvremenim
potrebama.
On je pri torn ukazao da "ijevica
ne mole pobijediti bez jasne pers-pektiv- e.
Da bi se ostvarila promje-n- a,
potreban je druStveni progres,
demokratske reforme i viSe slobo-d- e.
Treba dodao je da ljudi
najzad dobiju samoupravfjanje".
Samoupravljanje kao program-sk- a
orijentacija, koju je KP Fran-cuske
pofiela da prihva6a tokom
proSle godine, osoblto je doSlo do
izrazaja u zahtjevima delegata na
nedavnoj nacionalnoj konferenciji
partije. Pokazalo se da oni dolaze
komunisti shva6aju sve te nevolje u
kpjima se zemlja nalazi i tvrde da bi
Ijevica trebala imati dalekosezniji
program i ve6a ovla§6enja da bi
mogla udovoljiti potrebama radniS-tv- a
u slu6aju da pobijedi u slijede-6i-m
izborima i dode na vlast.
Jedan americki novinar intervjui-ra- o
je 6asnika jednog lokala Gen-erate
Konfederacije Rada u jednom
pokrajinskom бвНбпот gradicu
kojem prijeti zatvaranje tvornice,
pa prida §to je sve saznao o
sbrigama koje mufie tog radni6kog
prvaka lijeve opredjeljenosti. je
medu ostalim rekao:
"Zamislite si kakav bismo do6ek
imali medu radnicima. Oni traze
ve6e pla6e. Oni vl§e ne zele nikakve
oskudice. Oni ce po6eti govoriti da
je Ijevica isto Sto i desnica. To je
Sto ce oni re6i. I uzet ce 20 godina
da se ponovo dobije njihovo povje-renj- e.
Mi ne moZemo riskirati
njihovo razodarenje".
Radni6ki vode u torn pokrajin-skom
mjestu I komunisti i soci-jalisti
— smatraju da bi Ijevi6arska
vlada, ako bi doSlo do pobjede u
sliiede6im izborima, morala osigu-ra- ti
radnicima posao, a to ne bi bilo
тодибе bez nacionalizacije. Medu-,ti- m,
vodstvo Socijalistifike stranke
protivno je torn prijedlogu. Ono je
u strahu da bi u torn slu6aju izgu-bil- o
podrSku takozvanih srednjih
slojeva gradanstva. Nekima je,
izgleda, viSe stalo do ministarskih
pozicija nego do radni6kih proble-m- a.
Novinar citira.unijskog prvaka
koji je rekao:
"Ja ne zelim pasti na koljena
pred celiSnom tvomicom i re6i
mojim drugovima da radi saveza
Ijevice napuste svoje zahtjeve. Lje-vi6ars- ka
vlada bez nacionalizirane
беМбпе industrije bila bi poput
dobitka novog automobila na lutri-j- i,
ali bez gasolina".
Francuski unijaS je dalje rekao:
"Mi nastojimo re6i radnicima da
bez razlike kako izbori ispadnu, to
уsшtzsшsЗzSтдza KHSHSGlit8B9i £99
Iz partijske baze, prvenstveno od
radnifike klase u poduzedima.
Otuda sekretar Central nog komi-tet- a
KP Francuske Jean Colpin, u
intervjuu koji je objavio centralni
partijski organ "Humanite"", izvla6i
zaklju6ak da бе se "uspjeh na par-lamentarnim
izborima graditi u
poduze6ima". Colpin je, s tim u
vezi, ukazao na "Slroku politiku
otvaranja koju partija primjenjuje",
i naveo "goleme mogu6nosti djelo-vanj- a
komunista u poduze6lma".
On je ovo ilustrirao primjerom da
je Komunisti6ka partija "uzela u
obzir ideje sindikata CFDT o samo-upravljanj- u"
i; dodao da je "na toj
bazi usvojila projekt o radn!6klm
savjetima". Posrijedi su "radni6ki
savjeti odjeljenja i sluzbi". Oni 6e,
kako istodobno u parlSkom "Mati-nu- "
ukazuje sekretar komislje za
samoupravijanje Socljalisti6ke
stranke Gerard Fuchs, bit! "prvi
korak ka samoupravljanju".
пебе promijeniti sve preko побГ.
' Ovo je pravilno. Ako bi savez
Ijevice pobijedio u izborima i doSao
na vlast svezanim rukama, naSao bi
se u polozaju da ne bi mogao ispu-ni- ti
ni najosnovnije potrebe radniS-tv- a
pa bi neminovno doSlo do razo-багепј- а.
Kako se vidi po izjavi unij-sko- g
vode, radnici bi izgubili po-vjere- nje
u Ijevicu i to bi bio teSki
udarac za 6itav radni6ki pokret.
Ako bi Ijevica zaista pobljedila u
dolaze6im izborima i bez valjanog
programa doSIa na upravu Fran- -
JU2NOAFRICKA REPUBLIKA
EBBf 1
Beograd — Rasisti6ka Juznoafri-бк- а
Republika danas je jedina diia-v- a
na svijetu u kojoj se na vlast i
nalazi ilegalna politi6ka "stranka".
Rije6 je o "Savezu burske bra6e
(Boer's Broederbond), ekstremnoj i
тобпој sekti "bijeloga establiS-ment- a"
koja je u tajnost otISIa po
"svetom nacionalnom zadatku" I
koja u svojim rukama ргаМбпо
drzi svu vlast i sve konce aparhaj-d- a.
Prema dosta pouzdanim procje-nam- a,
Savez burske bra6e danas
4broji viSe od 12 tisu6a 6lanova po
principu "masonskih loza" organi-zirani- h
u oko 700 "беПја" Sirom
Juznoafri6ke Republike. Nema ni-jedn- oga
sluZbenog dokumenta u
kojemu se spominje postojanje
"stranke", nijednoga telefonskog
imenika u kojemu se mole ргопаб!
adresa neke "6elije", nijednoga
6ovjeka koji 6e priznati i koji smije
javno priznati da je б!ап ove "orga-nizacfje- ".
Zna ipak, da su 6lanovi "Sa-veza"
i predsjednik vlade John Vor-st- er
i predsjednik Republike Niko
Diderich. "Savezu" pripada I vjSe
od polovine ministara, direktora
Skola i rektora sveu6il№ta, najve6i
broj 6lanova parlamenta i crkvenih
velikodostojnika, menadieri bana-k- a
I financijskih korporaclja, viSe
od polovin6 oflcirskog kadra i svi
clanovi generalStaba. Zna se i to da
je predsjednik "stranke" pd 1974.
Gerit Violjen, rektor afrikanskog
sveu6iiiSta u Johannesburgu.
"Savez" je u strogoj tajnosti
osnovalo godine 1918. 37 Istaknu-ti- h
burskih biznismena (Burl su
Juznoafri6ki bijelci nizozemskog
porijekla), sa zadatkom da se
suprotstayi "poplavi engleskog je-zi- ka
I kulture" i da u strogoj kon-spiraci- ji"
pripremi teren za 6ln "na-cionaln- og
oslobodenja" od koloni-jaln- e
vlasti Britanaca.
"Burska bra6a" god. 1948. orga-nizlra- ju
izbornu pobjedu svoje i
danas viadajuce Nacionalisti6ke
stranke, ali i dalje ostaju u ilegal-nost- i:
podzemnim metodama os-voje- na vlast — zaklju6uju oni —
najefikasnije 6e se i sa6uvatl istim
podzemnim metodama.
Ova po faSisti6kim receptima
ustrojena sekta — kako se komen-tir- a
u redovima Juznoafri6koga
oslobodila6kog pokreta ANC
postala je "drzava iznad diiave" i
glavni kreator rasisti6ke "filozofi- -
д-...r-f-
writ, wi, l "-- 'ii тмм&џ ni mini mill hi цц i,n mm u if --
i n r — r - ---
м — т ' "-f- ""-'-"
„ ;A s JA V;,i'' ,w кфчи "u --L
,
ч
И1 l '_.'
, l.'Ei
1 '
A-o-.' ' w- - to 'ifcv'jjv
On
вшл tBA
—
— —
—
H
;
ove
se,
—
.ј-.лјј- т nj awi.mi.i iJrrf iH mi in тцчи.)
x
.! 4.
cuske, ona bi bila nemocna da
rijeSi gorude probleme s kojlma se
zemlja suodava. Ona bi izgubila
povjerenje radniStva i bez toga se
ne bl mogla odrzati ha vlasti. Kako
komunisti izgleda shva6aju situa-cij- u,
to bi bio teSki poraz od kojeg
se radniCki pokret ne bi mogao
dugo godina oporaviti. To je, zaSto
oni, insistiraju da Ijevica poprimi
valjani program koji bP jam6io
barem osnovu za rjeSavanje teSkih
druStvenih problema.
M. Pogledic
je", koja je nebijelca, a crnca prije
svega, proglasila "defektnim i infe-riornim- ".
Sastanci "celija" odrzavaju se
svake sedmice. Datum i mjesto
skupa "brat" — "bratu" saopcava
usmeno: nipoSto pismeno ili tele-fons- ki.
Na konferencije se odlazi
obazriyo i nikada u grupi. Po tekstu
zakletve, sve ono Sto bude Szgovo-ren- o
na sjednici "6elije" predstav-Ij-a
tajnu s kojom se "odlazi u
grob". Na tim i takvim skupovima
kreira se politika Juinoafridke Re-publike,
odreduju granice сглабке
neslobode i ugnjetavanja, postav-Ijaj- u
i razrjeSuju rektori i vojni ko-manda- nti,
imenuju ministri i mo6ni
"bosovi" kapitala... Naknadne par-lamenta- rne
"rasprave" i "odluke"
vlade gola su farsa i samo su igra
po scenariju s tajnih sastanaka
"burske bra6e".
Mistika i prizvuk faSizma izbijaju
i iz glavne politi6ke lozinke ovog
"Saveza":. "NaSa snaga je u naro-d- u,
snaga naroda je u nama".
Vuk Draskovid
("Vjesnik")
Najzad uzenija
na Zapadu
Rim (Tanjug) — Cetlri godine
bile su potrebne Itallji da bi uspori-l- a
ili zaustavila neke negativne
tokove koji su joS od svjetske ener-gets- ke
krize poceli ozbiljno ugro-zava- ti stabilnost njene nacionalne
privrede. Tek proSle godine, zahva-Ijuju- di obilatim inozemnim kredi-tim- a
i rigoroznim mjerama koje su
provedene u oblasti uvoza i izvoza
neka od kriznih zariSta talijanske
privrede privremeno su sanirana.
Galopiraju6a stopa inflacije, ko-ja
se kretala na oko 22 posto, u
1 977. godini smanjena je na oko 1 2
posto puStaju6i i izvjestan . rast
nadnica i zarada zaposlenih u
okvirima koje ,je precizirao Medu-narod- ni monetami fond — najvedi
kreditor talijanske lire.
Zahvaljuju6i rekordnom izvozu
koji je u nekim mjesecima prelazio
vrijednost od, oko 280 milijuna
dolara, trgovinski deficit je sma-nje- n
sa 5,4 milijarde — koliko je
iznosio u novembru 1976. godine,
na 2,4 milijarde dolara na po6etku
ove godine."
Italija je sa 20 milijardi dolara
sigurno najzaduzenija zemlja Zapa-d- a. Sto je najgore 6etiri milijarde
dolara dugovanja prispjevaju za
otplatu ve6 idu6ih mjeseci.
i tS?S4?ih'4 ,a
jitfbl S 'f t ttfU WG ,!,:iiha'B Hrtau'Hi&t&H&SrWStfS; j .
!вл--зТ.- - дздсуадад a!aaw№ww удуг: „gqrftqfyffzyppfHimqt.ivwlnivrir ''"гоппммтмТд
?l[5B3
'if
!
HI