Nase Novine, March 22, 1978

              rt;:2zz-A:- Ki де&~~-~-- ~ — r-?rr-r- --w — к-.-,- ™--...- лгАл1чЛ%м#4Л '.Sjw;ir
.,
":v:V"
' ' J JII —5 rJ,,' Д V) - !V ,
ft f" J'?
KKVrff. f "i B№V''
.--
„... J .. ,
1 1;,1, 4"' 'M- - , i- -
. Ул. и.ч.-- l mvj "чн Wvi. ' v '
,
""' " - &:шуфт..-1:ж::- & у- - 1 w H
. &лШ&ј 4i ,. ."(? У г&чмг1!'!' Toronto: January 25, 1978
fr' Tv, Jif.J . (' ,. t y' y'rn '" v hf ,
"7 'r
' v.'vi.sЛ tA+ -
, ,. -- j 'J it л №'i ( ' '
( Г~~ ИШШП 'teisko шгшјпДшп] s rt
I
(!l
Sidac Bergen
ESBSS
s I J
O problemima dalekog kanads-ko- g
sjevera, Arktika, opSlrno se
pisalo u ргоЈјебе i Ijeto proSle godi-n- e,
naro6ito u povodu IzvjeStaja.
suca Thomasa Bergera koji je u to
vrljeme bio objavljen.
Sredlnom ovog mjeseca objav-ljen
je i drug! dio Bergerovog izvje-Staj- a,
u kojem su konkretizirana
njegova opazanja, saznanja i zak-Iju6- ci
do kojih je doSao nakon sko-r- o
. dvogodiSnje ' istrage na lieu
mjesta. Ova istraga je bila potreb-n- a
u vezl Izgradnje cjevovoda — za
naftu I prirodnl plln — бегтш su se
usprotlvill domorodcl (Esklmi,
neSto juznije, Indijancl) pa je na
osnovu istog odgodena izgradnja
glgantskog cjevovoda kroz Mac-kenzie
dolinu.
izvjeStaja suca Bergera se vidi
da su domorodcl ne samo protiv
jednog takvog projekta ve6 da Cita-v- u
stvar smatraju р1јабкот, otima-6lno- m
njlhove zemlje I zavlfiaja, I
ukoliko se prije syega po torn
pltanju ne nagode sa Ottawom —
oni пебе ni da бији za neki
cjevovod nlti za bijele ljude. Njlhov
zahtjev je dvostruko.opravdan, jer
bi se postavljanjem cjevovoda ne
samo uniStio njlhov пабЈп zivota
vec bi s vremenom, i za posljedicu,
i sami nestali. To je jasno i onima
kojisu planirali taj projekt, pa ipak
su htjeli silom da ga ostvare ili ce
ga joS ostvariti.
Kao privremeno rjeSenje spora
Berger je predlozio da se postavlja-nj- e
cjevovoda odgodi za deset go-di- na
kako bi se domorodcima dalo
vremena da sami odluce o svojoj
sudbini, kao i dazakonskim putem
dobiju pravo na zemlju koja se u
nekoj tamo dalekoj Ottawi smatra
"kolonijom", nedim nejasnim za
§to se samo zna da postojl.
drugom dijelu svojeg izvjeStaja
sudac Berger naglasava upravo
ovo, nalme, da je davanje prava
domorodcima na zemlju prloritetno
i da se tek potom moze pomiSljati
na.razne projekte i eksploataciju
Sjevera.
lako zalihe nafte i plina pred-stavlja- ju
pravo bogatstvo za Kana-d- u,
kao i neku garanclju za budud-nos- t,
razni financeri na to nit ne
pomiSljaju ve6 zele da to bogatstvo
iskoriste I unovfie Sto prije, pa je
лжУ& mwt± i I 8kl"
Published every Wednesday
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y
Telephone: 961-801- 8, Area Codo
Urednlk - Editor '
Anton Kostelac
Rodakcllskl odbor — Editorial Board
Anton Kostelac, Katarina Kostl6, Ing. Ranko
Skorlc, Vladlelav Gacl6-Po5- a, Stjepan MloSI6
Tehnldko obllkovanje — Technical assembly
Graphic Line, Toronto ,
Second Class Mail Registration 0378
aSJ T " г--
Пг" тл-5ЧГ- Ж ;i
S Ш 1 i
i,
iz
U
IV J
by
10 St.
2L8
416
No.
KW --ri,i~
ve6 pala odluka da se postavi cje-vovod
koji bi zaobilazio Mackenzie
dolinu — tzv. Alaska Pipeline — all
je I to do§lo pod udar domorodaca i
joS se nezna kako ce stvar zavrSiti.
U svakom slucaju domorodcl su
ti koji imaju pravo da odlu6e o svo-joj
buducnosti i sudbini, premda
se sudac Berger pribojava da ce ih
bezobzima bijela sila sa juga
kad-ta- d na ovaj ili onaj na6in zbri-sa- ti
sa Ilea zemlje. To 6e, pored
ostalog, Qvlsiti i o Siroj masi blje-laca,"- 'o
svijesti, jer svi ipak nisu
pohlepni za bogatstvom sjevera
vec zele da ti ina6e divni ljudi sa
vje6itog leda zive slobodno i da
opstanu.
A. K.
Veliki kanadski proizvoda6 nikla
Inco Ltd. iz Sudburyja, Ontario,
ostaje kod svoje prijaSnje odluke
da otpusti oko 3.000 radnika Sto
treba da se dogodi tokom iduceg
mjeseca. Oko 350 radnika Incoa
koji ce bit! otpuSteni za stalno pri-pada- ju
rafineriji nlkla u Port Col-borne- u,
Ontario, pa oni cak nemaju
na osnovu 6ega ni da pregovaraju
sa kompanijom.
Za suproino rjeSenje zalaze se
unija pri ovoj kompaniji (United
Steel workers of America), all bez
uspjeha. Kad su vidjeli da ni jedna
vlada — ni federalna nl provincijal-n- a
— ne namjeravaju obuzdati
Inco, unionist! su rijeSili da se bore
sami. Tako su nedavno JoS jednom
doSli kod ove тобпе kompanije sa
nizom pTIjedloga usvajanjem kojih
bi se Izbjegio otpuStanje radnika,
barem vecine, ali Inco je sve njlho-ve
prijedloge odbio.
Inco Je, naime, odluCio da odseli
"u tople krajeve' u Gvatemalu i
Pretplata: $15.00godiSnJe, pojodlnl prlmjerak 40contl,
avfonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godlflnjo,
rodovnom postom (u kuvortl) $25.00 godlSnje.
Novcane doznake samo бокот I pofitanskom (HI
bankovnom) doznafilcom (Monoy Order) na Ime llsta
("Na§e novlno") III Izdava6a (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 por year.
Advertising rates on request.
Money should be sent by cheque or Monoy Order
In name of "Na§d novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potplsanl clancl sadrzo mlslen]o njlhovlh autora.
Rukoplsi so ne vracau
"Nafio novlne" su naeljednlk, u Kanadi: "Jodlnatva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodno
Mlall" i "Borbo", u Sed. Driavama. "Narodnog
Glasnlka" I listova koji su mu prothodlli.
Premda se je o tome govorilo i
pisalo mjeseclma, tek je proile
jesenl proveden uvid u potrebu
odobravanja televizijskih programa
u Kanadi, koji bi specifidno sluzili
potrebama etniCkih grupacija u
zemljl.
Kanadska Komisija za radio, te-leviz- iju
I telekomunikacije do§la je
torn prilikom do zaklju6ka da ima
regija u Kanadi u koji ma su ovakve
stanice potrebne i bile bi korisne.
Tako je za po6etak, nadamo se,
prva takva stanica odobrena u To-ron- tu iako 6e mozda ргоб! јоб godi-n- a dana prije nego Sto se ova zami-sa- o
ostvari,
Naime, s obzirom na nafiin pos-lovan- ja
u Kanadi — jer I televizija je
"biznis" — postavlja se pitanje
kome 6e biti povjereno rukovode-nj- e
ovim pozamaSnim I odgovor-ni- m
poslom. Kandidata, naravno,
ima, i oni su poznati u ovom dijelu
Ontarija, kako sa radio programa,
tako i sa televizijskih. To su: Dan
lannuzzi, izdava6 talijanskog dnev-nik- a
u Torontu "Corriere Canade-se- ",
Johnny Lombard!, vlasnik
radio stanice za etnicke emisije
(CHIN), i poslovni 6ovjek Leon
Kosar koji svake godine organizira
u Torontu folklomi festival.
U Sudburyju
ptopalo ftшга
Indoneziju, o бети ina6e ne
govori, vec se neuvjerljivo "Izgova-ra- "
kako je od strane kompanije
utroSeno puno novaca da bi se
sprijefiilo zagadlvanje okoline i da
na te stvari viSe ne moze da troSi.
Kompanlja nije pristala ni na naj-vazn- iji
prijedlog, na plan za ranije
penzioniranje jednog broja radnika
kako zbog otpuStanja ne bi stradall
oni mladi.
Unija je, pored toga, predlozila
obucavanje i preorijentaciju jednog
broja radnika na kjoji nacin bi
nekih 900 ljudi ostalo uposleno, ali
kompanija ni to nije usvojila. Nju
bi to "koStalo prevlSe", a Јпабе
svatko zna da je radna snaga u
Gvatemali jeftinija, a u Indoneziji
joS jeftinija, pa zaSto da ne pode-m- o
tamo? To, i ekspanzija poslova,
osnovni su razlozi zbog kojih Inco
investira u svijetu. Vlada pak ne
poduzima niSta, jer ni sama viSe ne
zna Sto 6e bit! od ekonomlje zem-lje,
buduci da se istu nikada nije ni
planiralo vec je oslonac bio na pro-daj- u
sirovina i poluproizvoda koji-m- a
Kanada zaista oblluje, ali se
pokazalo da se na taj na6in ne
moze napredovati, pogotovo ne u
danaSnjem zamahu орбе tehnike,
napretka, svjetskog trziSta i opcih
potreba i zahtjeva.
U Kanadi se sve viSe zapostavlja
rudarska industrija i razvija se
samo ondje gdje investiraju strane
zemlje, a za primjer imamo B.C.
gdje ce velike rudokope otvoriti
n јетабко-ta- l i jansko-japans- ki tru-sto- vi.
Kanadi 6e od toga ostati
rupe pod zemljom, pa je I tojavno
seljenju Incoa u svijet.
To je samo jedan djeli6 kanadske
bilance rada, pogreSnog rada, iz
беда 6e radnici Ipak neSto nauciti,
a posebno oni iz Sudburyja. a:k.
Sto se nas ti6e, prva dvojlca sva-kak- o
imaju Iskustva u ovom radu, a
na osnovu беда ce jednom od njih
копабпо biti ukazano povjerenje
zavisit ce, valjda, od onoga Sto su
po torn pitanju uradili do sada i Sto
mogu da ob-ебај-и za budu6nost.
Nije nam, naravno, poznato po
kojem kriteriju 6e eventualno biti
odobrena dozvola za emitiranje
etnidkih programa, ali prema uvje-tim- a
spomenute komisije, 60 posto
tih programa mora biti na jeziku
pojedine etni6ke grupacije. Uosta-lo- m,
Sto viSe tim bolje.
Citava stvar 6e, обекије se, nai6i
na otpor jednog dijela Kanadana,
jer 6e se zbog ovoga morati "likvi-dirat- i"
— svakako na prijemu
putem kabla — neki TV programi iz
susjedne Amerike, iz Buffaloa. No,
ni to nije ono копабпо Sto nas
zanima, ve6 sama zamisao ovog
multiprograma, narav Istog, korist
i op6i rezultati. Znamo, jer smo i
samo etni6ka grupacija, da su
ovakvi programi potrebni, da ima
bezbroj ljudi koji se, biio privreme-no
bilo trajno, mogu sluziti samo
svojim jezikom i da je ovo jedinst-ve-n
na6in da se zadovolje i njihove
kulturno-druStven- e i druge potre-b- e.
lako uvjeti ovih programa posta-vlje-ni
od strane komisije zauzimaju
nekih 12 strana, nisu nam poznati
detalji istih, ali se nadamo da oni
sadrze sve one pozitivne kompo-nent- e
na osnovu kojih 6e se putem
tih programa ispoljavati sve ono
Sto je korisno za pojedine grupa-cije
kao i za ovu veliku kanadsku
zajednicu, sve onp Sto 6e ljude
zbliziti, Sto 6e doprinositi орбет
razumijevanju, upoznavanju raznih
kultura i obicaja, razmjeni istih,
bratimljenju, Sto ce — i trebalo bi
— doprinositi op6ekanadskom poj-m- u
viSenarodne zajednice koja
moze i treba da postoji kao takva.
Ukratko, od ove ideje бе biti kori-s- ti
ukoliko se sve ne svede na
posao radi posla, na svojevrstan
propagandizam, prosje6nost i dru-g- o,
i pozitivnost programa 6e
svakako ovisiti od onih koji za iste
budu zaduzeni. U meduvremenu,
odobravanje jedne ovakve TV stani-ce
svakako pozdravljamo.
A. K.
Mnogi politi6ari i radni6ke yode
osudili su ovih dana ministraza
imigraciju i uposlenje, Buda Cul-len- a,
zbog izjave da bi Kanada tre-ba- la
smanjiti besposleni6ku po-то- б,
kao I strogo nadziratl mini-mal- ne
nadnice!
"Ne6uveno je, cin!6no i okrutno
na takav na6in tretirati nezaposlene
koji trpe ve6 zbog same te 6injeni-ce- ",
rekao je federalni zastupnik
NDP iz Sault Ste. Marie.
Minister rada za B.C. je pak
rekao da je nevjerojatno da su mi-nimal- ne
р!абе neka smetnja trgo-vi- ni
i poslu. Jedan drug! (iz Quebe-ca- )
je rekao da bi svako smanjenje
primoralo ljude da traze gradsku
ротоб. A joS jedan dodaje da bi na
taj пабЈп Imali ve6i dohodak oni Sto
primaju besposleni6ku ротоб od
bnih koji radeza minimalnu pla6u.
Sve bi ovo 6ovjek mogao mirno
sluSati kad bi se radilo o nekoj
siromaSnoj zemljl, ali da se u
Kanadi neSto odbija od minimuma
— to je ne6uveno.
~?IFfirtJSSfoi?'y 'w' n-vrwvrrxi-
H™ n— i,iu i игчпв1иччв. sty. л. j- -4 va