Nase Novine, January 12, 1977

              ,j.ih)UJtl(,'№iW1WrtlMtfA'i™ yilHKJl,f-WMir4.MIAlfc'M1w- ii
r №ОД; rtfl јмпм мијгл
llJtj(iai&M%iM4 ,Мн, .,. 4v dii wxr. ,l J.
iii
аитнштишиииттшинииннттмшнншнтпнтптнти IttH March 23, 1977 AKTIUNOSTI UFWU UKIDANJE BESPOSLENlCKE POMOCl
Znadajne pobjede poljoprivrednlh
teiaka
DanaSnje dnevne novine donaSa-j- u
vijesti, da je izmedu UFWU I
Timstera potpisan ugovor mira i
sporazuma, kojim se Timteri povla-d- e
iz organizacionog pothvata u
poljoprivredi u Kalifornlji I da se taj
predjel djelovanja prepuSta isklju-div- o
UFWU, AFL-CI- O. Ugovor Hi
sporazum potplsali su: Frank E.
Fitzsimmons za Timstersku Unlju i
Cesar Chavez, za UFWU AFL-CI- O,
obojica glavni predsjednici svojih
Unija.
U svojem IzvjeSdu o rezultatu
glasanja za Inicijativu br. 14, u iz-borl- ma
proSlog novembra, nagla-si- o
sam, da je za inicijativu glaso-val- o
oko 2 milijuna i 300 tisuca
glasada, Sto je stvarno bllo 40%
svih predanih glasova, a protlv,
60%, Sto je u stvari bllo samo oko
10% razlike. Takoder sam nagla-si- o,
da de taj veliki broj glasova za
inicijativu (usprkos toga, Sto ista
nije bila usvojena) imati velikog
odjeka u cijeloj drzavi opcenito, a u
agrl-industr- iji poseblce.
Taj veliki broj glasova, prouzro-di- o
je, da su vode timsterske unlje
odmah (akoprem ne javno) doSli u
vezu sa vodstvom UFWU, sa
namjerom, da se dode do sporazu-ma,
po kojem bi AFWU ostala
jedini dimbenik u organizaclji teza-k- a
u poljoprivredi, a timsteri da
budu dimbenik na polju saobracaja
(trokovi), I u stovaristlma (packing
sheds and warehouses).
U meduvremenu, bllo je sabota-ge
od straneagri-industriski- h pred-stavni- ka
u zakonodavnom tijelu u
Sacramentu, u samom odboru Cal.
Farm Labor Relations Boarda, gdje
jevecina dlanova dali ostavke, a na
njihova mjesta idala ostavke, a nai
tome slidno. Jedne nodi otvorena
je pucnjava na ured UFWU u
Imperial Valley (okolica B raw ley) I
tome slidno.
Na izborima, koji su odrzani,
usprkos sabotage reakclje, UFWU
dobili su 90% glasova. Timsteri su
podeli zatvarati svoje urede I otpuS-ta- ti
$400-50- 0 tjedno pladene orga-nizato- re
I zaustavili sav organ iza-clo- ni
rad medu tezaclma. U stvari,
sada ostaje samo јоб jedan ugovor
sa timsterima I to BUD ANTLE Co.
najvece agrl-industrijs- ko poduzece
(proizvodnja salate), koji je u krije-pos- ti
јоб od 1961. g.
Timsteri su povukli sve ostale
Ш,! 1 1 1 1 M 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J I f 1 1 1 f M 1 1 1 f 1 1 1 M 1 1 1 1 1 J 1 1 1 1 f f J 1 1 1 1 1 f f 1 1 1 1 1 1 1 ] 1 1 1 1 1
petlclje (trazbine) za glasanje u
poljoprivredi, te put sada ostaje
otvoren za organlzlranje I uplslva-nj- e
u UFWU.
Prva pobjede UFWU — pravo
teladkog glasanja za unlju
Svakako, vazno je napomenutl,
da je u stvari prva pobjeda za
poljoprivredne teiake bila u tome,
sto se je u drzavi Kalifornlji (prva I
jedlna od 50 drzava SAD) uzako-nii- o
pravo da tezacl u poljoprivredi
doblju ista prava glasovanja za
uniju, koje pravo su radnlci Indust-rie
u SAD dobili jos polovicom
tridesetih godina, Sto se u glavno-m- e
moze prlpisati skoro neplsme-ni- m
tezaclma, latinskog porijekla,
koji su Zrtvovali mnogo toga, uklju-dlv- Si
desetak iivota, za to pravo.
Uzelo je nekoliko desetljeda, a da
se do ovoga dode. Istina, bllo je
velikih irtava I od strane fllipinskih,
kao I klneskih teiaka, koji su
doprinjeli svojim elanom.
Druga pobjeda —- kapltulaclja
timstera
Timsteri su utroSili preko sedam
milijuna dolara od dlanarine clano-v- a
svoje unlje, a koliko se milijuna
dolara radnlckog jiovca utroSilo od
strane agri-lndustrij- e, ne zna se, a
da se osujeti pravo na organizacije,
najnize pladenih radnika u SAD.
Ipak — konadno je doslo vrijeme,
da se pruza prilika za organizaciju I
malo boljl iivot onima, koji sve nas
hrane.
Tek sada potinje prava borba
Koliko su god ove djelomicne
pobjede znacajne, to Ipak ne
smijemo zaboravitl, da ce sada tek
podeti borbe: za ugovore, nadnlce,
radne uslove, pravo organizatora u
saobradaju sa tezaclma, pravo na
pritu2be protiv bezakonja (grievan-ces),
socljalnazaStlta (social secu-rity),
zdravstvene zaStlte, Skole za
djecu I mnogo viSe toga. Jedna je
stvar jasna: poslodavci-veleposjed-ni- ci
nede promjeniti svoju dud, jer
vele naSi: Vuk dlaku mjenja, all dud
nikada. Profit je najglavnijl, bllo
u industrijl ill agri-lndustrl- ji. Ipak,
sa slogom u unlji, borba de biti
mnogo uspeSnlja. Cestltamo teza-clma
na dosadaSnjim uspjeslma, a
nastojati demo ih podupirati koliko
nam bude mogude i u bududnosti.
Antun Gerlach,
Pasadena, Calif.
f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 1 f I f J 1 1 ] 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ! 1 1 1 1 1 f 1 1 1 f 1 1 м 1 1 1 1 1 E 1 1 1 1 Ј'
в Hi ДД bi D
. U New Yorku je 4. marta otkrivena memori- - 1 i jalna plaketa Nikoli Tesli, na kuci u kojoj je nekad j
1 stanovao, na adresi: 49 West 27th Street, j i1 PMearcnyhattSaunt.tonIstui sguenoetrkarlinlii nkaofinezlnuilk SMFRanJhatVtaansaa [=
1j Veskovi6.Goste je pozdravio predsjednik Jugosla- - j vensko-Ameri6ko- g Komiteta za proslave ameri6- - j ke 200-godiSnji- ce dr. Bogdan Magli6.
Plaketa je narjinjena od bronze, veli6ine 35 sa
§ 25,5 in6a. U gornjem lijevom uglu smjeSten je j
j Teslin lik. A tekst glasi ovako:
1 UOVOJJEKUClZlVIO NIKOLA TESLA I
1856 — 1943 1
veliki jugoslavensko-amerldk- l naudnik Ш
i izumitelj dijasu otkridana polju
izmjenidnestrujedoprlnjelanapredku s
§ SJedlnjenih Drzava I ostalog svljeta.
§ Jugoslavensko-amerlC- kl Komltet Ц
1 za proslavu 200-godlSnjl- ce. §}
illllllllllllllllllllllllllll llllllllllllllllllllllllllllllllllllinilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
e: Preko pola milijuna radni-ka
u Americi izgubit ce
krajem marta mjeseca bes-poslenl6- ku
pomoc. Ako pak
predsjednik Carter i Kongres
proved u u djelo svoj sadaSnji
plan, gubitkom ove pomoci
bit ce pogodeno joS milijun I
pol radnika.
Naime, sadaSnja dodatna
besposleni6ka ротоб traje
26 tjedana, pored 36 nor-malni- h,
Sto ukupno iznosi 65
tjedana. Carter i Kongres
zele da taj period svedu na
52 tjedna, Cime bi tisucama
ts radnika bila ukinuta pomoc. E Za period duzi od 52
tjedna zalaze se i AFL-CI- O, dok se Carterovim prijedlo-go- m
ide na skracivanje peri-od- a
za 13 tjedana.
U vrijeme izborne kampa-nj- e
demokrati su, izmedu
ostalog, obecavali da ce
ез
iiiitiiiiiinitiiiittiiiifif uiitiiiiiiiiiiii iiitiiiiiiiiiiiiiit itim
Pise:
(Slijedede je nastavak ranijem
naplsu §to je IziSao u "NaSim novi-nama"- ).
Kad smo se vratili iz Cramona,
dosli smo u Hazad, Kentucky. Ja
sam ostao da kupujem stvari, a
zenu i ljude koji -- su bili s nama
poslao da-nad- u kudu. Stvari sam
kupio za 420 dolara.
Dobio sam kudu odmah do Grge
Dearborna, koji je Imao zenu iz
Kentuckyja. Ostali ljudi nastanili
su se kod prijatelja, kao I zena, dok
se nismo uselili u tu kudu gdje smo
ostali do jula 1922. godine. All bez
razloga dopadoh u nepriliku. Na-ime,
pltt boss (tako se zove glavni
nadglednik u rudniku) optuJio je
sve kucegazde da su prodavali
plde. Serifovl ljudi su donijeli pide
koje su sakupill i stavlll na trljem
moje kude. Kad je dosao Seif Hall,
pitao sam ga koliko de mi pladati, a
on je odgovorio da je to kompanlj-sk- a
kuda. Ja mu rekoh da sam ja tu
kudu iznajmio, pladam najamninu i
imam pravo na stanovanje u njoj.
Nitko, rekoh, ne mo2e dirati u nju.
Tada mi on rede da me nede stavitl
u zatvor ako mu platim 300 dolara.
Rekoh mu da nemam novaca za
takve stvari, da de mi zena roditl.
On rede da vidi da mi je potreban
novae, pa je trazio samo 55 dolara
— I Slobodan sam. All 2ena Grge
Dearborna veil da je isla kod
upravitelja I IzvojStl-l- a
za mene i svog muza jamdevinu.
I na tome je stvar ostala.
U augustu mjesecu sam obolio
od tifusa. Citav radni logor se bio
zarazio vodom iz bunara. I u to
vrijeme, usred nodi, zena ml je
rodila. Kad je dijete dolazilo ja joj
nisam mogao pomodi. Plakao sam,
plazio na rukama i koljenlma.
Trazio sam nekog Petra, da dozove
Mandu, паби zenu u torn mjestu.
Ivana sam poslao po doktora. Za
petnaestak minuta on je stigao.
Dijete se rodilo u najboljem redu.
Posllje toga doktor je dolazio
svakl dan. Jedan moj prijatelj me je
htlo lljediti nekom travom, all
doktor je dolazio svaki dan. Jedan
moj prijatelj me je htlo lijedltl
nekom travom, all doktor je naredio
da idem u bolnicu. Sam je naredio
na stanlci da vlak podeka, da Ima
bolesnlka, pa su me na noslllma
odnljeli na vlak. Sa mnom su, do
bolnlce u Louisvllleu, isla naSa dva
dovjeka.
{;#%тшштт&&?.
№ I— II ,,£ШШШШЖШШ
nastojati pomo6i
— a sad se eto vidi na
koji nafiin se "pomaze".
iiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiniif iiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiifEiiiiiiiiiiiiiM iiiTiiMiiiiiiiiiiinitisitiiiiiiif
J0SIZ
Nikola
Vukelid
kompanijskog
мшт&тЈштуЛгСктл штшшштшштшжтшшт
besposle-nim- a
MOGZMMU
KENTUCKYJU
Kad mi je zdravlje okrenulo
nabolje vratio sam se kudi. All, tu
me je dodekao Serif I rekao da
moram u zatvor na osnovu §est
optuibi, svaka po 300 dolara. Tada
sam ved imao nadimak Big Nick.
Sudac me je pitao da li imam
advokata. Rekao sam mu da
nemam. On mi je tada naSao
jednog koji de me branlti za svega
50 dolara. Pitao me je da II sam
dosao iz bolnlce. Rekoh da jesam.
Zatim je htlo da zna da li sam
dovoljno zdrav da idem u zatvor.
Rekao sam mu da de me nositi iz
zatvora mrtva ako to udine. On mi
je odvratio da idem kudi i dekam
poziv na sudenje.
U to vrijeme su odselili Dear bo r-n- ovi.
Pomagao sam i pri utovaru, a
za 2enu potplsao mjenicu na 500
dolara. Kad je do5lo do sudenja,
Serif je doveo optuiene ljude meni
u kudu. On je potpisao optuibe.
Ljudi su mu rekli da nede dodi na
sudenje. Tako sam se tamo naSao
sam. Sudac proziva druge, a njih
nema. Mene javnl tuillac okrlvljuje
da sam nedozvoljeno pravlo alko-h- ol
i traJio za mene tri godine
zatvora. Sudac je pitao za svjedo-k- e,
a on kaze da Ih nema. Potom je
sudac preporudio porotl da me ne
pronade krlvlm. Ponovo sam se
morao javiti kod tuzloca, jer je
kompanija povukla svoju jamdevi-nu,
pa sam morao platitl 500 dolara
ill Idi u zatvor.
Za putovanje u Jugoslaviju Hi bilo
GLOBE TOURS,
1066BloorS. W.
Toronto, Ont.
Phone 531 -- 3593
EAST-WE- ST TRAVEL,
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone 424-990- 7
rmxf. S'i TO.. WкШ,.
Drvodjelski radnik u
Clevelandu pred
pravljenjem molbe za
besposlenidku pomod.
I stavill su me u zatvor. A jednog
dana dosao jedan dovjek i pita da li
sam ja Big Nick. Pita me da II
poznajem njegovog brata Boba.
Rekoh da ga poznajem, na Sto je on
uplatio 500 dolara jamdevine i
puSten sam kudi. Tada sam se
preselio u kudu Dearbornovih, gdje
je bilo sve Sto ml je trebalo. U zlmi
smo krstili dijete, i baS u pripremi
za krstitke nepa2njom jednog sta-na- ra
doSlo je do pozara, pa smo
krstitke odrzali u prljateljevoj kudi.
Sve sam opet morao kupovati
iznova. Mislio sam da de mi
dodijeliti drugu kudu, ali jedna
zena me je optuZivala da sam.
pekao rakiju, pa mi je nisu dali.
Zato sam se opet obratlo dovjeku
koji je jamdlo za mene i rekao mu
da ne mogu dobiti kude pa idem u
Minnesotu. Kad bude sud, dodi 6u
natrag. On mi rede da otidemo kod
advokata u Hazad. Tu smo kod njih
trojlce uredili da se njegova
jamdevina dlgne, za Sto sam platio
150 dolara. Zatim Izidemo na ullcu.
Opazlm tu nekog Parkera i pltam
gdje bi se moglo dobiti neSto za
plti. Dobili smo rakije I podastill
sve ljude koji su se naSli u lokalu.
Zatim pltam Paula, koji je jamdlo
za mene, gdje bi iSli da proslavimo.
Idemo, veil, u pod rum sudnice,
pored pedi za grijanje. Tako smo
pili rakiju, pozdravlll se, i ja sam
otiSao kudi.
Sud je bio gotov, ja sam bio
osloboden svake krivnje.
koju drugu zemlju. obralite se na
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone 277-262- 6 V.