Nase Novine, June 05, 1986

              нвнар!! 'K
.$—"— iWil
iAn лл(. '.. .. sЈЖ
t иц ;v
ft .n., '- - .iSrVA'M --.ii- ,'Jt4H. : X '. ', ', „ iSti . „
'--
-';.
r™'." "C4:Hl_LV' '.. II - :,. .'.';!
Mgr. Rado GENORIO, direktor Instituta za geografijo
Univerze Edvarda Kardelja u
Ljubljani
JLOV.
A
Iseljenistvo jugoslovenskih naroda
u Argentini паба istorijografija prak-ticn-o
nije obradivala. Isto tako nije
bilo predmet razmatranja, ako izdvo-jim- o
nekoliko diskusijskih priloga,
na dosadasnjim jugoslovenskim i
medunarodnim naucnim skupovima,
koji su obradivali razli6ite aspekte
jugoslovenskog iseljenistva u svijetu,
ili samo zivot i rad najpoznatijih ise-ljeni- ka
— predstavnika nauCnog, kul-turn- og
i politickog djelovanja u zem-ljam- a
useljenja. Na ovom mjestu ce-m- o,
zato, opsirnije govoriti o dopri-nos- u
jugoslovenskih iseljenika u Ar-gentini
za razvoj narodnooslobodi-lack- e
borbe u domovini. Ukljucivanje
slovenskih iseljenika u jedinstvenu
frontu jugoslovenskog iseljenistva za
narodno-politidk- u i materijalnu
podrsku NOB razvijalo se u toj zemlji
na specifican nacin: bilo je odraz raz-lidit- ih subjektivnih i objektivnih pri-lik- a
u samom iseljenistvu, isprepleta-ni- h
sa dinamikom razvoja i promjena
u svijetu i na unutra§njo-politicko- j
sceni Argentine.
U samom pocetku razmatranja ove
kompleksne problematike treba na-glas- iti da je nase iseljenistvo u Ar-gentini
pred sam rat bilo podeljeno
u nekoliko druslava, medu kojima ni
najveca nisu brojala vise od par sto-tin- a
clanova. Bilo je u teskom eko-nomsko- m
i politiSkom polozaju. Si-tuac- ija iseljenistva u Argentini bila
je u sustini drugacija od one u Sjever-no-j
Americi ili na drugim mjestima u
svijetu. Borba iseljenika za svestrano
priznavanje NOB, njihovo ukljuciva-nj- e
u antifasisticki pokret i njihov
udio u izgradnji nove Jugoslavije, po-veza- ni
su s velikim zrtvama progre-sivn- e
kolonije.
Da bi se lakse razumjela suslina te
borbe, potrebno se poblize upoznati
sa prilikama u iseljenistvu pred odlu-бијис- е
dogadaje.
I
Prvi kontakt Slovenaca s Argenti-nom- ,
odnosno Juznom Amerikom, da-tir- a
od druge polovine proslog vijeka.
U pojedinim grupama iseljenika iz
HabsburSke monarhije, koji su u na-veden- om periodu, na inicijativu ar-gentins- ke vlade naseljavale ogromna
agrarna prostranstva zemlje, nala-zim- o
takode prve Slovence iz Primor-ja- .
Ipak je iseljavanje sve do Prvog
svjetskog rata bilo neznatno u po-reden- ju
s tadasnjim masovnim iselja-vanje- m Slovenaca u SAD. U periodu
1876-191- 0. dolazi jedva desetina cje-lokupn- og austrijskog iseljenistva na
zemlje Juzne Amerike1.
Nekoliko godina nakon Prvog svjet-skog
rata iseljavanje Slovenaca i dru-gi- h
jugoslovenskih naroda u Argen-tin- u
uzelo je velikog maha. Masovni
"exodus" je poceo nakon rapalskog
ugovora,kojijezasjekaokrivi£nugra- -
1Rado Genorio, Geografski aspekt izselje-vanj-a
iz SR SJovenije v Juzno
Ameriko, InStitut za geografijo
Univerze Edvarda Kardelja v
Ljubljani, Tipkopis, strana 9.
2Juan Radovich, Regionalni vidik izselja-vanj- a
iz SR Slovenije v Juzno
Ameriko, Rodna gruda, br. 7,
Ljubljana 1983, strana 26.
3Juan Radovich, La immigracion Yugoslava
n la Argentina, Buenos Aires,
1983., Tipkopis, strana 14.
JXJGOSL.A
NOM INOWE
WIJE
nicnu crtu izmedu nove Drzave Srba,
Hrvata i Slovenaca i Italije. To iselja-vanje
se povecavalo poslije marsa
"crnokosuljasa" na Rim, da bi dosti-gl- o vrhunac krajem dvadesetih godi-na.
Tada su primorskom stanovnistvu
bila uskracena sva prava i ono
osudeno na privredno i kulturno pro-padanj- e. Prema podacima italijanske
drzavne statistike, u periodu od 1926.
do 1934. godine iz slovenackog dijela
"Julijske krajine" u Argentinu se ise-lil- o
10.989 osoba. Pravi broj iselje-nika
je bio znatno veci, jer su se neki
iseljavali bez dozvole vlasti, iako je
nije bilo tesko dobiti. Fasisticka
vlada je u skladu sa svojom
politikom od narodivanja cak podsti-cal- a
iseljavanje. Koliko je bilo ma-sov- no iseljavanje iz Julijske krajine
u Argentinu, pokazuje nam porede-nj- e
s brojem iseljenika iz Dravske ba-novin- e,
odnosno kraljevine Jugosal-vij- e.
U periodu 1919-193- 9. iz Dravske
banovine u Argentinu iselilo se 3.197
osoba, vratilo ih se 1.079, takb da je
selidbeni saldo iznosio 2.119. Za Jugo-slavij- u
je saldo iznosio 29.412 (gleda-juc- i
44.396 iseljenih i 14.984 registro-vani- h
povratnika)2. Po zvanicnim ar-gentinsk- im statistikama u periodu
1920-194- 0. u drzavu se doselilo 56.053
Jugoslovena, a iselilo 22.728, tako da
je saldo iznosio 33.3253. U tim broj-kam- a
nije uzeto u obzir mnostvo Slo-venaca
i Hrvata sa podrucja koje je
tada pripadalo fasistickoj Italiji. U
godinama svjetske ekonomske rece-sij- e
doseljavanje u Argentinu jako je
opalo. Doseljavanje su konacno pre-kinu- li
dogadaji koji su svijet gurnuli
u drugi svjetski rat.
Masovno iseljavanje u pomenutom
vremenu brojno je ojacalo zajednicu
iseljenika. Pred drugi svjetski rat u
Argentini je bilo oko 25.000 Slovena-ca,
odnosno oko 80.000 jugosloven-skih
iseljenika i njihovih potomaka.
Slovenacku zajednicu su tada veci-no- m
predstavljaii doseljenici iz Pri-mor- ja
(oko 90%). Veliki Buenos Aires
postaje za vecinu mj esto nj ihovog bo-rav- ka
i drustvenog rada.
Medu iseljenicima iz primorskih
krajeva bili su uglavnom radnici iz
Vipavske doline, Gbriskih brda, te
okoline Trsta i Gorice, vecinom su to
bili mladi ljudi nadahnuti velikom
mrznjom prema fasizmu. Mnogi od
njih su bili proganjani zbog udesca u
naprednom radni£kom pokretu, ili su
bili zbog djelovanja u domacim kul-turni- m
i prosvjetnim drustvima izlo-ze- ni
neprekidnom proganjanju fasi-stic- ke policije,udarcima "skvadri-sta"- 4,
paljenju i uni§tavanju licne
imovine, biblioteka i inventara dru-stav- a,
koja su obicno pripadala
okviru "'Ljudskega odra" i "Prosve-te"- .
Na prvoj priredbi za pbmoc slove- -
4Skvadrist: pripadnik naoruzanih faSisti-6ki- h
odeljenja.
5Priredbu je organizovao (na inicijativu
"Jugoslovenskog patronata u pomoc zr-tvama
evropskog faSizma") "MeddruStve-ni- h
odbor" slovenskih dru§tava: D.K.D.
"Ljudski oder", G.RD.S. "NaS dom" i I.D.
"Tabor". Na priredbi je uzeo udeSde Pavle
Golja, predstavnik slovenskih knjizevnika
na medunarodnom kongresu PEN klubo-va- ,
koji se istodobno odrzavao u Buenos
Airesu.
°Novi list, Buenos Aires, 15. august 1936.,
broj 140, strana 2.
nackim i hrvatskim zrtvama fasizma,
koja je bila 6. septembra 1938. god. u
Buenos Airesu, izmedu ostalog je na-glasen- o:
"Zbog fasizma smo morali u
svijet. Mi nismo obiCni iseljenici, mi
smo izbjeglice, odnosno bolje receno,
prognanci. Dom smo morali ostaviti
zbog politi6kog i privrednog priti-ska..."- 5
Nekoliko dana prije pomenute ma-nifestac- ije pozivao je "Novi list":
"...neka bude priredba jednodusan
krik protesta naseg iseljenistva pro-ti- v ugnjetavanja i jasan dokaz soli-darno- sti
i ljubavi do progonjene bra-c- a, kojim smo duzni pomagati."6.
BEOGRAD , marta (Tanjug) — izru-cenj- e
ratnog zlocinca Andrije Artu-kovic- a
Jugoslaviji i predstojece sude-nj- e
i dalje su predmet pisanja svjet-ske
stampe.
Vecina sredstava informacija u svi-jetu
uglavnom objektivno predstavlja
bivseg ministra unutrasnjih poslova
"Nezavisne Drzave Hrvatske" ukazu-juc- i
na fa§isticki karakter nekada-snj- e
kvislinske tvorevine i na zlodjela
Artukovica, svrstavajuci ga medu
najvece zlocince drugog svjetskog ra-ta.
Strana stampa, radio i televizija,
pozivajuci se na razne izvore, izvje-stavajuda- je Artukovicinicirao, orga-nizira- o
i pocinio masovne pogrome
Srba, Zidova, Roma i Hrvata, da je ne-posred- no
svojom intervencijom po-sla- o
u smrt 1293 osobe i da je odgova-ra- o
za smrt stotina tisuca Nevinih lju-di.
Navodi se takoder, da ce mu se u
Zagrebu suditi za najteza krivifcna
djela, — za ratne zlocine protiv civil-no- g
stanovnistva i ratnih zaroblje-nik- a
koja spadaju u grupu delikata
protiv covjecnosti i medunarodnog
prava. Tako pisu medu ostalima
"New York Times", "Pravda", "Le
Monde", "Rude Prvo", "Times" i dru-gi.
Neki listovi u svijetu, medutim is-polj- ili
su i druga6iji pristup cijelom
slucaju.
Tako se, na primjer, stjece dojam
da je Stampa jednog broja zemalja
(Austrija, Svedska, Italija i posebno
SR Njemacka) dosta suzdrzana u pre-zentiran- ju
6injenica u povodu izruce-nj- a
Artukovica Jugoslaviji i iduceg
sudenja. S druge strane, Jugoslavia
je veoma prisutna u sredstvima infor-miranj- a
tih zemalja, naroCito kada se
radi o njenim unutrasnjim teskoca-ma- .
Ima i listova cije se pisanje ne bi
moglo svrstati u kategoriju objektino-sti- .
Tako je, na primjer, zapadnonje-ma6k- i
"Sueddeutsche Zeitung" obja-vi- o
na vidnom mjestu pismo sekre-tar- a
usta§ke organizacije "Ujedinje-ni- h
Hrvati Evrope" Ivana Loze, ciji je
predsjednik Zarko Odak, osuden u
SR Njemackoj zbog pravljenja eks-plozivn- ih
naprava i njihova odasilja-nj- a
u Jugoslaviju. Ta cinjenica, koja
svjedoci o teroristickom karakteru
organizacije "Ujedinjeni Hrvati
Evrope", nije smetala listu "Sued-deutsche
Zeitung" da njezinu fun-kcione- ru
ustupi svoje udarne stupce.
Insekti - hrana
buducnosti?
Istrazivaci s meksickog Nacional-no-g sveucilista smatraju da bi ljudi
trebali poceti razmisljati o prehrani
insektima i drugom netradicional-no- m hranom, kako bi poboljsali svo-j- u
prehranu i ustedjeli novae. ,,Meso
je vrlo skupo i ako zelimo u organi-za- m unositi dovoljno proteina, treba
poceti razmisljati i o drugim stvari-ma- ,
ukljucujuci insekte", rekao je
savjetnik za program prehrane na
meksickom Nacionalnom sveucilistu
Luis Alcantara.
Prema Alcantarinim rijecima,
znanstvenica Nacionalnog sveucilis-t- a Julieta Ramos napisala je knjigu
pod naslovom „Insekti kao izvori
proteina u buducnosti". U toj knjizi
opisano je stotinu vrsta insekata
koji ljudima mogu osigurati potreb-n- e
bjelancevine i vitamine.
Drugi znacajan izvor bjelancevi-na- ,
rekao je Alcantara, mogle bi biti
biljke. Naveo je da postoji oko pet
tisuca vrsta biljaka bogatih proteini-m- a
koje ljudi, zasad, ne koriste kao
hranu.
OME SMETA SUDENJE
ARTUKOVICU
U tekstu se, inace, iznosi niz kleveta,
lazi i uvreda na racun Jugoslavije i
jugoslavenskih naroda, ukljucujuci i
hrvatski narod. Autor pisma Ivan
Lozo uzima u zastitu zlocinca Artuko-vica.
Ide dotle da tvrdi kako Artuko-vi- c
nije kriv.
Na slican nacin reagirale su i neke
usta§ke organizacije ili pojedinci u
nekim zemljama. Tako je pred americ
koma ambasadom u Canberri u Au-strali- ji,
oko 4500 pripadnika neprija-teljsk- e
emigracije (procjena austral-sk-e
televizije) demonstriralo zbog iz-ruce- nja Artukovica Jugoslaviji. Tim
povodom reagirala je australska tel-vizi- ja
ostrim komentarom podsjeca-juc- i
na to da je Artukovic zbog svojih
zlocina prozvan Himmlerom Balka-na- ,
i da je kriv za stotine tisuca nevi-nih
ljudi. Dojam je da ustaskim emi-granti- ma
najteze pada ne to Sto ce An-dri- ja
Artukovic poslije toliko godina
stati pred lice pravde, nego sto ce na
sudenju pred cijelim svijetom po-nov- no
razgoliti cinjenice o ustaskim
i "Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj" kao
sistemu genocida uperenog protiv 6o-vje- ka
i naroda, ukljucujuci i sam hr-vatski
narod.
Uglednim svjetskim listovima nisu
pomakle cinjenice koje ukazuju na
pravi karakter djelovanja ustaske
emigracije i koje nedvosmisleno upu-cuj- u
na to da se nastavak faSistidke
ideologije u ovo vrijeme manifestira
kao terorizam.
Neke zemlje, medutim, i dalje pru-zaj- u
gostoprimstvo ustasama, cetni-cim- a
i drugim kolaboracionistima iz
Jugoslavije. Visegodisnje iskustvo
pokazuje da je moguce provesti mjere
koje njihovu teroristtfku aktivnost
mogu sasjeci u samom korijenu. Isku-stvo
je takoder pokazalo da toleran-ta- n
stav prema takvim aktivnostima
ohrabruje medunarodni terorizam.
Gledanje kroz prste takvoj aktivnosti
koja nema nikakve veze s politikom
ili ideologijom — osim fasisti6ke —
stedi i onim zemljama koje terori-stim- a
pruzaju utociste. Sve viSe do-lazi
do izrazaja 6injenica da zemlje
iz koje se puca moze doci u iste nepri-lik- e
kao i zemlja na koju se puca. Do-gadaji
posljednjih mjeseci i tjedana
to su ponovno potvrdili.