000290 |
Previous | 3 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ч' Г.Ј л . ч- - Т --1 '' . 4i '.' ' 1 " "4" "ГЈ
"'
June 1,1983, NAfiE NOVINE --3 (1
jt.
. s Mil ovor Trudeau Veslaqanjaii
Mnogi Kanadani se ne slazu s
pogledima koje ]e iznio premijer
Trudeau u svom "Otvorenom pis-mu- ",
a neki su mu i odgovorili.
Na primjer, doktori Gabor Mate i
Thomas Perry iz Vancouvera u
opSimom Clanku u listu The Sun
kazu da je Trudeauovo pismo "uvre-da- "
(insult) onim Kanadanima koji
se protive probama "krstarecih"
raketa (Cruise missile) u Kanadi.
Oni smatraju da je Trudeau krivo
prikazao argumente protivnika tog
oruzja. On trazi da oni "zavezu
usta".
Kako se moze tvrditi da je
protivljenje probama "krstare6ih"
raketa "licemjerstvo" i "anti-ameri-kaniza- m?
Zar protiv Reaganove rato-bo- me
politike ne istupaju i Amerika-nc- i,
i to ne samo obifcni gradani vec i
ljudi koji zauzimlju, ili su zauzimali
visoke drzavne polozaje, kao Sto su
bivSi ameri6ki admiral Eugene Car-roll,
pa Herbert Scoville, bivSi
direktor istrazivanja Central Intell-igence
Agency, Edmund Muskie,
bivSi drzavni sekretar, William Col-by,
bivSi Sef CIA, George McBundy,
bivSi savjetnik sigurnosti, Robert
McNamara, bivSi sekretar obrane,
itd.
Mate i Perry kazu da oni "nisu
pacifisti", niti zagovaraju da se
samo Zapad razoruza. Oni se samo
boje da ce Trudeauova politika
"pridonijeti da naSa zemlja, i svijet
budu odvedeni u nuklearni rat".
Oni nepravilno uporeduju Sovjet-s- ki
Savez s Reganovom Amerikom,
ali pobijaju argumenat da je Sovjet-s- ki
Savez postigao "superiornost" u
nuklearnom oruzju.
DIJAMANTI PREKO
GRANICE
LUANDAJanjug - Angolskl organi sigur-nosti
pohvatali su grupu krimlnalaca koji su
se bavili ilegalnlm IznoSenjem i prodajom
dijamanata iz Angole. UhapSene osobe dio
su §iroke mreze preprodava6a, 6iji se
ogranci nalaze prije svega u Portugalu,
Belgiji i Sjedlnjenlm Ameri6klm Drzavama.
Ilegalna trgovina dljamantlma predstavlja
"sabotazu protiv mlade angolske privrede"
ocjenjuje sluzbena angolska agenclja NGOP
i precizlra da cjelokupnl devizni prillv zemlje
po6iva na Izvozu nafte, dijamanata I kave.
Prema procjenama koje je nedavno objavila
angolska Stampa, vrijednost dijamanata koji
se samo u toku jedne godine ilegalno iznesu
radi preprodaje u Llsabonu, najvecem
evropskom trzlStu dijamanata, Iznosi oko
120 mllljuna dolara. UKupna stetaznatno je
veca zato Sto se angolski dljamantl ilegalno
prodaju I u mnogim druglm evropsklm
gradovlma.
"
Naporan rad, ako aktivira fioveka i
pozitivno ga okupira kao lifinost, pruzajuci
mu pri torn zadovoljstvo, nije Stetan, ve6
koristan stres.Hans Seli, kanadski lekar
бебкод porekla, koji je stres definisao kao
svaki fizicki ili psihiiki napad na organizam,
sto izaziva posebnu odbrambenu reakciju,
pi§e kako je on od poCetka studija, sa 18
godina робео da ustaje u Cetiri sata I radi do
§est sati uveSe. Ni kasnije, nikada nije
menjao to svoje radno vreme, niti smanjivao
optere5enja koja mu takav posao donosi, all,
posao mu je uvek Cinio zadovoljstvo, pa zato
on i tvrdi da je takav stres pravi eliksir zivota.
(To pokazuju i proufiavanja nafiina zivota
stogodiSnjaka: svi su oni naporno radili,
takoreci do poslednjeg dana svoga zivota).
Sport je, takode primer da naporan rad
zadovoljavaju6i osnovnu Covekovu potrebu
za kretanjem, predstavlja najbolji ventil za
mnoga zivotna osujedenja, nagomilanu
agresivnost i zivotne neugodnosti.
Табпо je da je SSSR postavio
nove rakete (SS-20- ), ali to nije
"first-strik- e" oruzje. Mnogi struc-nja- ci
se slazu da sada postoji
ravnoteza (rough parity) u oruzanoj
snazi dviju velesila.
Opasnost predstavlja "first strike"
oruzje, a to su Cruise missile i
Pershing 2, koje Sjedinjene Drzave
namjeravaju postaviti u zapadno-ev-ropsk- e
zemlje.
Mate i Perry tvrde da "nema
obrane" od tog oruzja. Ne preostaje
drugo nego da i druga strana napravi
isto oruzje. Sovjeti ce to sigurno
u6initi ako Sjedinjene Drzave posta-v- e
Cruise i Pershing u Evropu.
Oni postavljaju pitanje "ZaSto ne
prihvatiti nuklearno zamrzavanje?"
To sada zagovaraju i mnogi
istaknuti Amerikanci, jer uvidaju da
Reaganova politika vodi u nuklearni
rat, jer misle da ga mogu dobiti.
Na kraju Mate i Perry upuduju
Trudeau slijedece pitanje: "ZaSto vi
prih vacate i opravdavate politiku
koja je agresivna, opasna, i koja je,
StaviSe, odbadena po mnogim Ijudi-m- a
koje se ne moze smatrati
pacifistima ili lutkama Kremlja?
"Da li je to zbog povecanog
pritiska Bijele kuce kome se ne
mozete oduprijeti?
"U torn slucaju zelimo vas podsje-tit- i
na rije6i koje je Pierre Elliott
Trudeau napisao protiv odluke Les-ter- a
Pearsona da prihvati amerifcku
nuklearnu politiku 1963. godine: "Mi
ne smijemo biti eho ili satelit bilo
koje druge drzave."
"Ili, da li ste vi gospodine, onda
bili anti-Amerikana- c?"
S. Miosic
Stradanje dece u
Kampu6iji
Oko sezdeset odsto dece u provincijama
oko Pnom Pena pati od teSkih oblika
neuhranjenosti, a Kampuclji 6e u ovoj godini
nedostajati 130.000 tona hrane da prehrani
stanovniStvo. Ovo su podaci do kojih je do5-l- a
grupa eksperata UN ispitujudi uslove is-hra- ne
i poroizvodnje hrane u Sest od 20
provincija u Kampudiji u februaru i martu.
Prema izjavama predstavnlka humanitar-ni- h
organizaclja u Bangkoku Kampuclji je
neposredno potrebna pomoc od 20 miliona
dolara kako bi se poboijSall uslovi proizvod-nj- e
i ishrane stanovnistva.
Sastanak desetorice sefova zapad- -
noevropiskih diplomacija u Bonnu
pokazao da se neslaganja sve vise
produbljuju
BONN (Od stalnog dopisnika "VJesnika")
— Sastanak Sefova ili vlada 10 zemalja
Evropske zajednice, ipak 6e biti odrtan u
predvidenom гоки, t}. 6. i 7. juna u
Stuttgartu. Vlada SR Njemadke potvrdila Je
taj datum I tako demantirala vljesti Sto su se
pojavile u nekim listovima da 6e zapadno-evrops- ki
satanak na vrhu biti odgoden.
Pretpostavke o odgadanju bile su poteg-nut- e
raspisivanjem prijevremenih Izbora u
Velikoj Britaniji i Italiji. No, Helmut Kohl je
dobio uvjeravanja da ce obje 6lanice unato6
predizbornim kampanjama, sudjelovati u
radu sastanka Evropske zajednice.
No, problema je u Zajednici toliko mnogo
da je teSko povjerovati da bi ih dvodnevni
sastanak u Stuttgartu mogao prevladati.
Sastanak na vrhu u Stuttgartu svakako 6e
joS jednom nedvosmisleno potvrditi duboku
krizu odnosa koja vlada medu Clanicama
Evropske zajednice. I zato je sasvim moguce
da je vlada kancelara Kohla zeljela odgoditi
taj sastanak. No, s izuzetkom Belgije I
Nizozemske ostale Clanice nisu htjele
prihvatiti odgodu.
Ocekivanja
SR Njemafika je mnogo ocekivala od
sastanka u Stuttgartu. Smatrala je da ce na
to torn sastanku biti definitivno potvrden
medunarodni ugled kr§cansko-llberaln- e vla-d- e
koja je pobijedila na izborima pocetkom
marta. No, zelje su jedno, a stvarnost
zapad noevropskog zajedniStva neSto sasvim
drugo. Mogli bismo slobodno reel da je kriza
odnosa u Evropskoj zajednici u punom toku.
NajviSe je problema s tzv. "zelenom
Evropom", tj. sa cijenama poljoprivrednih
proizvoda. Zatim je vrlo aktualno pitanje
financiranja budzeta Zajednice budu5i da
Velika Britanija nije prihvatila kvote koje su
joj bile odredene smatrajuci ih neadekvatni-m- a.
Velike su razlike u misljenjima treba II
Zajednicu prosiriti sa sadaSnjih 10 ilanica
na 12, tj. §to da se radi sa Spanjolskom i
Portugalom koje zele prijem u 6lanstvo.
Kakvi odnosi vladaju u Zajednici najbolje
ilustrira detalj sa posjetom saveznog kance-lara
Kohla, Parizu. Najavljeno je da 6e se na
francusko-пјетабк- ој granici u ponedeyak
okupiti nekoliko tisuda francuskih poljopriv-rednik- a
da bi javno izrazili neslaganje s
politikom koju SR Njemafika zastupa kada
su u pitanju cijene poljoprivrednih proizvo-da.
Naime, najveci kamen spoticanja su
razlifcita mi5ljenja o tome kolike trebaju biti
kompenzacije proizvodadima poljoprivred-nih
proizvoda. .
lffi%¥ts#M "Здте!. IT: ' М.дшј-ЈгМ- т fSf1тЈМх13Ј°У јКјЗДјдЧ.ЈптГупт Ш?ђШ&Ћ ftSSa
PRVI KANADSKO-AMERlCKO-SOVJETS- KI FESTIVAL
PRIJATELJSTVA
Pocetkom maja meseca u Windsoru je odrzan Kanadsko-amerifiko-sovjet-s- ki
festival prijateljstva povodom boravka delegacije Mirovnog komiteta
Sovjetskog Saveza. ч
Inicijatororganizovanja ovog festivala je Canada — USSR Association i to
je privi stepen u nastojanjima da se razviju prijateljski odnosi i proSiri saradnja
izmedu t'ri zemlje.
Festivalu je prisustvovalo 200 delegate iz raznih mesta Kanade i Sjedinjenih
Drzava i oni su se sporazumeli da se sledecl festival oddi u Sjedinjenim
Drzavama, a zatim u Sovjetskom Savezu.
i
U takvoj situaciji dosta duboke krize,
vlada kancelara Kohla 6ini sve kako bi
sprijeclla neuspjeh sastanka desetorice u
Stuttgartu.
ZapadnonjemaCkl minister vanjskih pos-lov- a
Genscher pozvao sve ambasadore
zemalja 6lanica zapadnoevropske zajednice
koji su akreditirani u Bonnu, upozorlvSi ih da
bi eventualni neuspjeh u Stuttgartu mogao
imati teSke politi£ko-ekonoms- ke posljedice
Pripreme
Genscher je posebno inzistirao na tome
da treba potpisati "sveSanu deklaraciju o
evropskom Savezu" koji su zajedno pripreml-l- i
Sefovi zapadnonjemafike i talijanske
diplomacije. Ta deklaracija inzistira na
politi6kom jedinstvu Zapadne Evrope.
Okupljeni u dvorcu Gymnich, nedaleko od
Bonna ministri vanjskih poslova zapadnoev-ropske
desetorice pripremali su sastanak u
Stuttgartu. Prema prvim informacijama koje
su se mogle 6uti u glavnom gradu SR
Njemacke, najvece teSkoce i dalje ostaju
oko financiranja Zajednice i kompenzacija
poljoprivrednih proizvodaCa.
Francuzi i Talijani smatraju da su sada§-nj- e
kompenzacije vrlo niske, a Zapadni
Nijemci ne zele prihvatiti nova pove6anja, jer
bi tada na njihova leda pao najve6i dio
financijskog teretaza veci budzet Zajednice.
Saznaje se da je u dvorcu Gymnich bilo
rijeCi i o Mitterrandovom prijedlogu o
stvaranju novog medunarodnog monetarnog
sistema. Zapad попјетабка vlada gleda na
taj prijedlog s mnogo sumnjicavosti i nije
previse oduSevljenja da ga prihvati.
Gensher je zelio ovog vikenda ostvariti
barem minimum napretka u jedinstvenosti
stajaliSta medu zapadnoevropskom deseto-rico- m,
no sude6i po svemu, razlike su i dalje
ostale na snazi, a mozda su бак i nesto vece
nego Sto su bile uo6i sastanka.
Dakako, razgovaralo se i o skorom susretu
najrazvijenijih industrijskih zemalja Zapada
u Williamsburgu i 5ini se da je o torn pitanju
postignut najvefii stupanj suglasnosti. M-inistri
vanjskih poslova zapadnoevropske
desetorice smatraju da se u Williamsburgu
trebaju dogovoriti o modalitetima prevlada-vanj- a
ekonomske krize i o zajedni6koj borbi
protiv nezaposlenosti. Suglasni su i u
stajaliStu da bi svako novo ogranicenje u
privrednoj razmjeni i trgovini s Istokom
nanijelo velike stete prvenstveno zemljama
Evropske zajednice.
Davor$OSl6
LIMA, maja (Tanjug) — Preko stotinu
hiljada radnika obustavilo je u mesecu maju
rad u Limi protestirajuci protiv vladine
ekonomske politike i zahtevajudi povecanje
plata.
Radnici gube strpljenje, jer vlada nije u
stanju da otvori perspektive za obnovu i
ozdravljenje", saop§teno je u Generalnoj
konfederaciji rada, jednoj od 6etiri sindikal-n- e
centrale koja je ve6 pristupila pripremama
za opSti nacionalni §trajk Sirom Perua
sredinom ovog meseca.
Do opSteg zaoStravanja druStveno-politi6-ki- h
odnosa dolazi u jeku privredno-finansij-sk- e
krize koja je zahvatila Peru — pogoden
inafie teSkim sezonskim letnjim nepogoda-ma- ,
sa milionskom Stetom 5irom zemlje —
kao i nereSenih problema sve oStrijih sukoba
na jugu, zbog dvogodiSnje akcije regile i
terotista.
Ministar finansija Rodriges Pastor apelo-va- o
je sada na "patriotsku svest svih
produktivnih snaga zemlje za ve6u discipl-ine'
kako bi se sagledale teSkode u "najtezoj
godini ovog veka". Odbijanje vlade da u
maju odobri uobicajenu periodiinu povisicu
nadnica i plata, kao i novi talas otpuStanja
sa posla, izazvall su medutim, duboki revolt
i talas Strajkova, posebno u Limi.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 20, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-06-01 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000205 |
Description
| Title | 000290 |
| OCR text | Ч' Г.Ј л . ч- - Т --1 '' . 4i '.' ' 1 " "4" "ГЈ "' June 1,1983, NAfiE NOVINE --3 (1 jt. . s Mil ovor Trudeau Veslaqanjaii Mnogi Kanadani se ne slazu s pogledima koje ]e iznio premijer Trudeau u svom "Otvorenom pis-mu- ", a neki su mu i odgovorili. Na primjer, doktori Gabor Mate i Thomas Perry iz Vancouvera u opSimom Clanku u listu The Sun kazu da je Trudeauovo pismo "uvre-da- " (insult) onim Kanadanima koji se protive probama "krstarecih" raketa (Cruise missile) u Kanadi. Oni smatraju da je Trudeau krivo prikazao argumente protivnika tog oruzja. On trazi da oni "zavezu usta". Kako se moze tvrditi da je protivljenje probama "krstare6ih" raketa "licemjerstvo" i "anti-ameri-kaniza- m? Zar protiv Reaganove rato-bo- me politike ne istupaju i Amerika-nc- i, i to ne samo obifcni gradani vec i ljudi koji zauzimlju, ili su zauzimali visoke drzavne polozaje, kao Sto su bivSi ameri6ki admiral Eugene Car-roll, pa Herbert Scoville, bivSi direktor istrazivanja Central Intell-igence Agency, Edmund Muskie, bivSi drzavni sekretar, William Col-by, bivSi Sef CIA, George McBundy, bivSi savjetnik sigurnosti, Robert McNamara, bivSi sekretar obrane, itd. Mate i Perry kazu da oni "nisu pacifisti", niti zagovaraju da se samo Zapad razoruza. Oni se samo boje da ce Trudeauova politika "pridonijeti da naSa zemlja, i svijet budu odvedeni u nuklearni rat". Oni nepravilno uporeduju Sovjet-s- ki Savez s Reganovom Amerikom, ali pobijaju argumenat da je Sovjet-s- ki Savez postigao "superiornost" u nuklearnom oruzju. DIJAMANTI PREKO GRANICE LUANDAJanjug - Angolskl organi sigur-nosti pohvatali su grupu krimlnalaca koji su se bavili ilegalnlm IznoSenjem i prodajom dijamanata iz Angole. UhapSene osobe dio su §iroke mreze preprodava6a, 6iji se ogranci nalaze prije svega u Portugalu, Belgiji i Sjedlnjenlm Ameri6klm Drzavama. Ilegalna trgovina dljamantlma predstavlja "sabotazu protiv mlade angolske privrede" ocjenjuje sluzbena angolska agenclja NGOP i precizlra da cjelokupnl devizni prillv zemlje po6iva na Izvozu nafte, dijamanata I kave. Prema procjenama koje je nedavno objavila angolska Stampa, vrijednost dijamanata koji se samo u toku jedne godine ilegalno iznesu radi preprodaje u Llsabonu, najvecem evropskom trzlStu dijamanata, Iznosi oko 120 mllljuna dolara. UKupna stetaznatno je veca zato Sto se angolski dljamantl ilegalno prodaju I u mnogim druglm evropsklm gradovlma. " Naporan rad, ako aktivira fioveka i pozitivno ga okupira kao lifinost, pruzajuci mu pri torn zadovoljstvo, nije Stetan, ve6 koristan stres.Hans Seli, kanadski lekar бебкод porekla, koji je stres definisao kao svaki fizicki ili psihiiki napad na organizam, sto izaziva posebnu odbrambenu reakciju, pi§e kako je on od poCetka studija, sa 18 godina робео da ustaje u Cetiri sata I radi do §est sati uveSe. Ni kasnije, nikada nije menjao to svoje radno vreme, niti smanjivao optere5enja koja mu takav posao donosi, all, posao mu je uvek Cinio zadovoljstvo, pa zato on i tvrdi da je takav stres pravi eliksir zivota. (To pokazuju i proufiavanja nafiina zivota stogodiSnjaka: svi su oni naporno radili, takoreci do poslednjeg dana svoga zivota). Sport je, takode primer da naporan rad zadovoljavaju6i osnovnu Covekovu potrebu za kretanjem, predstavlja najbolji ventil za mnoga zivotna osujedenja, nagomilanu agresivnost i zivotne neugodnosti. Табпо je da je SSSR postavio nove rakete (SS-20- ), ali to nije "first-strik- e" oruzje. Mnogi struc-nja- ci se slazu da sada postoji ravnoteza (rough parity) u oruzanoj snazi dviju velesila. Opasnost predstavlja "first strike" oruzje, a to su Cruise missile i Pershing 2, koje Sjedinjene Drzave namjeravaju postaviti u zapadno-ev-ropsk- e zemlje. Mate i Perry tvrde da "nema obrane" od tog oruzja. Ne preostaje drugo nego da i druga strana napravi isto oruzje. Sovjeti ce to sigurno u6initi ako Sjedinjene Drzave posta-v- e Cruise i Pershing u Evropu. Oni postavljaju pitanje "ZaSto ne prihvatiti nuklearno zamrzavanje?" To sada zagovaraju i mnogi istaknuti Amerikanci, jer uvidaju da Reaganova politika vodi u nuklearni rat, jer misle da ga mogu dobiti. Na kraju Mate i Perry upuduju Trudeau slijedece pitanje: "ZaSto vi prih vacate i opravdavate politiku koja je agresivna, opasna, i koja je, StaviSe, odbadena po mnogim Ijudi-m- a koje se ne moze smatrati pacifistima ili lutkama Kremlja? "Da li je to zbog povecanog pritiska Bijele kuce kome se ne mozete oduprijeti? "U torn slucaju zelimo vas podsje-tit- i na rije6i koje je Pierre Elliott Trudeau napisao protiv odluke Les-ter- a Pearsona da prihvati amerifcku nuklearnu politiku 1963. godine: "Mi ne smijemo biti eho ili satelit bilo koje druge drzave." "Ili, da li ste vi gospodine, onda bili anti-Amerikana- c?" S. Miosic Stradanje dece u Kampu6iji Oko sezdeset odsto dece u provincijama oko Pnom Pena pati od teSkih oblika neuhranjenosti, a Kampuclji 6e u ovoj godini nedostajati 130.000 tona hrane da prehrani stanovniStvo. Ovo su podaci do kojih je do5-l- a grupa eksperata UN ispitujudi uslove is-hra- ne i poroizvodnje hrane u Sest od 20 provincija u Kampudiji u februaru i martu. Prema izjavama predstavnlka humanitar-ni- h organizaclja u Bangkoku Kampuclji je neposredno potrebna pomoc od 20 miliona dolara kako bi se poboijSall uslovi proizvod-nj- e i ishrane stanovnistva. Sastanak desetorice sefova zapad- - noevropiskih diplomacija u Bonnu pokazao da se neslaganja sve vise produbljuju BONN (Od stalnog dopisnika "VJesnika") — Sastanak Sefova ili vlada 10 zemalja Evropske zajednice, ipak 6e biti odrtan u predvidenom гоки, t}. 6. i 7. juna u Stuttgartu. Vlada SR Njemadke potvrdila Je taj datum I tako demantirala vljesti Sto su se pojavile u nekim listovima da 6e zapadno-evrops- ki satanak na vrhu biti odgoden. Pretpostavke o odgadanju bile su poteg-nut- e raspisivanjem prijevremenih Izbora u Velikoj Britaniji i Italiji. No, Helmut Kohl je dobio uvjeravanja da ce obje 6lanice unato6 predizbornim kampanjama, sudjelovati u radu sastanka Evropske zajednice. No, problema je u Zajednici toliko mnogo da je teSko povjerovati da bi ih dvodnevni sastanak u Stuttgartu mogao prevladati. Sastanak na vrhu u Stuttgartu svakako 6e joS jednom nedvosmisleno potvrditi duboku krizu odnosa koja vlada medu Clanicama Evropske zajednice. I zato je sasvim moguce da je vlada kancelara Kohla zeljela odgoditi taj sastanak. No, s izuzetkom Belgije I Nizozemske ostale Clanice nisu htjele prihvatiti odgodu. Ocekivanja SR Njemafika je mnogo ocekivala od sastanka u Stuttgartu. Smatrala je da ce na to torn sastanku biti definitivno potvrden medunarodni ugled kr§cansko-llberaln- e vla-d- e koja je pobijedila na izborima pocetkom marta. No, zelje su jedno, a stvarnost zapad noevropskog zajedniStva neSto sasvim drugo. Mogli bismo slobodno reel da je kriza odnosa u Evropskoj zajednici u punom toku. NajviSe je problema s tzv. "zelenom Evropom", tj. sa cijenama poljoprivrednih proizvoda. Zatim je vrlo aktualno pitanje financiranja budzeta Zajednice budu5i da Velika Britanija nije prihvatila kvote koje su joj bile odredene smatrajuci ih neadekvatni-m- a. Velike su razlike u misljenjima treba II Zajednicu prosiriti sa sadaSnjih 10 ilanica na 12, tj. §to da se radi sa Spanjolskom i Portugalom koje zele prijem u 6lanstvo. Kakvi odnosi vladaju u Zajednici najbolje ilustrira detalj sa posjetom saveznog kance-lara Kohla, Parizu. Najavljeno je da 6e se na francusko-пјетабк- ој granici u ponedeyak okupiti nekoliko tisuda francuskih poljopriv-rednik- a da bi javno izrazili neslaganje s politikom koju SR Njemafika zastupa kada su u pitanju cijene poljoprivrednih proizvo-da. Naime, najveci kamen spoticanja su razlifcita mi5ljenja o tome kolike trebaju biti kompenzacije proizvodadima poljoprivred-nih proizvoda. . lffi%¥ts#M "Здте!. IT: ' М.дшј-ЈгМ- т fSf1тЈМх13Ј°У јКјЗДјдЧ.ЈптГупт Ш?ђШ&Ћ ftSSa PRVI KANADSKO-AMERlCKO-SOVJETS- KI FESTIVAL PRIJATELJSTVA Pocetkom maja meseca u Windsoru je odrzan Kanadsko-amerifiko-sovjet-s- ki festival prijateljstva povodom boravka delegacije Mirovnog komiteta Sovjetskog Saveza. ч Inicijatororganizovanja ovog festivala je Canada — USSR Association i to je privi stepen u nastojanjima da se razviju prijateljski odnosi i proSiri saradnja izmedu t'ri zemlje. Festivalu je prisustvovalo 200 delegate iz raznih mesta Kanade i Sjedinjenih Drzava i oni su se sporazumeli da se sledecl festival oddi u Sjedinjenim Drzavama, a zatim u Sovjetskom Savezu. i U takvoj situaciji dosta duboke krize, vlada kancelara Kohla 6ini sve kako bi sprijeclla neuspjeh sastanka desetorice u Stuttgartu. ZapadnonjemaCkl minister vanjskih pos-lov- a Genscher pozvao sve ambasadore zemalja 6lanica zapadnoevropske zajednice koji su akreditirani u Bonnu, upozorlvSi ih da bi eventualni neuspjeh u Stuttgartu mogao imati teSke politi£ko-ekonoms- ke posljedice Pripreme Genscher je posebno inzistirao na tome da treba potpisati "sveSanu deklaraciju o evropskom Savezu" koji su zajedno pripreml-l- i Sefovi zapadnonjemafike i talijanske diplomacije. Ta deklaracija inzistira na politi6kom jedinstvu Zapadne Evrope. Okupljeni u dvorcu Gymnich, nedaleko od Bonna ministri vanjskih poslova zapadnoev-ropske desetorice pripremali su sastanak u Stuttgartu. Prema prvim informacijama koje su se mogle 6uti u glavnom gradu SR Njemacke, najvece teSkoce i dalje ostaju oko financiranja Zajednice i kompenzacija poljoprivrednih proizvodaCa. Francuzi i Talijani smatraju da su sada§-nj- e kompenzacije vrlo niske, a Zapadni Nijemci ne zele prihvatiti nova pove6anja, jer bi tada na njihova leda pao najve6i dio financijskog teretaza veci budzet Zajednice. Saznaje se da je u dvorcu Gymnich bilo rijeCi i o Mitterrandovom prijedlogu o stvaranju novog medunarodnog monetarnog sistema. Zapad попјетабка vlada gleda na taj prijedlog s mnogo sumnjicavosti i nije previse oduSevljenja da ga prihvati. Gensher je zelio ovog vikenda ostvariti barem minimum napretka u jedinstvenosti stajaliSta medu zapadnoevropskom deseto-rico- m, no sude6i po svemu, razlike su i dalje ostale na snazi, a mozda su бак i nesto vece nego Sto su bile uo6i sastanka. Dakako, razgovaralo se i o skorom susretu najrazvijenijih industrijskih zemalja Zapada u Williamsburgu i 5ini se da je o torn pitanju postignut najvefii stupanj suglasnosti. M-inistri vanjskih poslova zapadnoevropske desetorice smatraju da se u Williamsburgu trebaju dogovoriti o modalitetima prevlada-vanj- a ekonomske krize i o zajedni6koj borbi protiv nezaposlenosti. Suglasni su i u stajaliStu da bi svako novo ogranicenje u privrednoj razmjeni i trgovini s Istokom nanijelo velike stete prvenstveno zemljama Evropske zajednice. Davor$OSl6 LIMA, maja (Tanjug) — Preko stotinu hiljada radnika obustavilo je u mesecu maju rad u Limi protestirajuci protiv vladine ekonomske politike i zahtevajudi povecanje plata. Radnici gube strpljenje, jer vlada nije u stanju da otvori perspektive za obnovu i ozdravljenje", saop§teno je u Generalnoj konfederaciji rada, jednoj od 6etiri sindikal-n- e centrale koja je ve6 pristupila pripremama za opSti nacionalni §trajk Sirom Perua sredinom ovog meseca. Do opSteg zaoStravanja druStveno-politi6-ki- h odnosa dolazi u jeku privredno-finansij-sk- e krize koja je zahvatila Peru — pogoden inafie teSkim sezonskim letnjim nepogoda-ma- , sa milionskom Stetom 5irom zemlje — kao i nereSenih problema sve oStrijih sukoba na jugu, zbog dvogodiSnje akcije regile i terotista. Ministar finansija Rodriges Pastor apelo-va- o je sada na "patriotsku svest svih produktivnih snaga zemlje za ve6u discipl-ine' kako bi se sagledale teSkode u "najtezoj godini ovog veka". Odbijanje vlade da u maju odobri uobicajenu periodiinu povisicu nadnica i plata, kao i novi talas otpuStanja sa posla, izazvall su medutim, duboki revolt i talas Strajkova, posebno u Limi. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000290
