Nase Novine, February 09, 1983

              8— NASE NO.VINE, November 30, 1983.
ZaSto je ubijen Ourekovid
Ubojstva i ucjene uvijek su pratili "predizbornu aktivnost" ustaSke emigracije
Ubojstvo Stjepana Ourekovica
(57) u Vulfrathausenu kraj Minhena i
komedija sa Strajkom gladu koju je
priredio sa svojim prijateljima Miro
ВагебЈб (ubica ambasadora Vladi-mir- a
Rolovica) u Svedskoj, gdje
izdrzava kaznu dozivotnog zatvora,
zanimala je dio informativnih sred-stav- a
zapadne i ustaSke emigracije
samo desetak dana.
Toliko da se iskoristi јоб jedna prilika i
ponove stare teze o tome kako "jugoslaven-sk- a
tajna policija" nastavilja sa nesmiljenim
likvidacijama svojih politidkih i ideoloskih
protivnika u inozemstvu. "Tajna", naravno,
samo zato Sto je sa stajaliSta propagande taj
termin mnogo golicaviji nego kad bi se
jednostavno reklo: sluzba sigurnosti. Jer da
potonja postoji i da je, bez iznimke,
zasnovana na zakonu, pa tako i jugoslaven-ska- ,
to zna gradanin bilo koje dr2ave.
Jednako tako zna da sluzbu sigurnosti ima i
njegova zemljai daje, na ovaj ili onaj nadin,
pod kontrolom druStva i njegovih organa. Ali
"tajna", e to je ved neSto drugo, neSto Sto
upuduje na mutne, ilegalne poslove i
implicira krSenje ljudskih sloboda u najma-nj- u
ruku makar kao takva i nepostojala.
No, prilika je iskoristena i za ponovno
skretanje paznje zainteresirane "meduna-rodn- e
javnosti" na minijaturne ustaSke
emigrantske organizacije u raznim zemljama
koje bi da steknu status medunarodno
priznatih protivnika socijalisticke Jugosla-vij- e,
cijene6i da sadaSnja ekonomska kriza u
zemlji pruza barem kakve-takv- e mogucnosti
da se Stogod na tu temu uSidari.
BORBA ZAPRESTI2
I Ourekovidevo ubojstvo i BareSiceg Strajk
gladu sami po sebi ne predstavljaju nista
znadajno jer i ubojstava i navodnih Strajkova
i protesta po zatvorima, kada je rijed o naSoj
neprijateljski orijentiranoj emigraciji, ima
stalno. U kontekstu trenutnih zbivanja
unutar ustaSke emigracije i stalnog nasto-janj- a
pojedinih grupa i grupacija da steknu
prestiz i vlast, ta su dva dogadaja medutim
karakteriksticna. Pokazuju naime joS jedan-p- ut
da je upravo borba za vlast i vlastiti
polozaj spiritus movens svih njihovih akcija,
a "ideoloSka i politidka konfrontacija s
rezimom u Jugoslaviji" najdeSde samo
pokride i lazna legitimacija za zivot na tudi
габип.
ZaSto je dakle Strajkao gladu BareSid,
zaSto je ubijen Ourekovid?
Prije pokuSaja da se odgovori na ta pitanja
treba ponoviti da je borba za prestif medu
najrazliditijim grupama i grupacijama ustaS-ke
emigracije neprestana i nesmiljena, o
cemu svjedode ne samo desti medusobni
fizidki obraduni i likvidacije pojedinih dlano-nov- a
ove ili one grupe nego i stalna borba da
se jedna od mnogobrojnih ustaSkih "vlada"
zajedno sa svojim Sefovima nametne kao
glavna i vodeda.
"Hrvatsko narodno vijede", kojim ruko-vod- e
dr Mate MeStrovid i Mirko Vidovid, prvi
kao predsjednik "sabora", najveda je orga-nizaci- ja
medu njima (oko 4000 dlanova) i
posljednjih je godina ispoljilo snazno nas-tojan- je
da upravo ono postane taj rukovo-de- 6i
i koordinirajudi faktor u redovima
ustaSke emigracije. Tzv. sabor zblizenja,
odrzan prije dvije godine u Torontu u
Kanadi, trebao je u torn pogledu biti veliki
korak naprijed, ali su kasnija zbivanja a
posljednji dogadaji posebno, pokazala da od
svega skupa nede biti niSta. StoviSe, kako se
HNV upravo spremadaodrfi svoj 5. "sabor",
na kojem se izglasava tko de u sljededem
dvogodisnjem razdoblju biti na vlasti, borba
za medusobni prestiz ne samo unutar HNV-- a
nego i medu pojedinim ustaSkim emigrant-ski- m
grupama dobila je na intenzitetu.
Cinl se da su BareSidev Strajk gladu i
Ourekovidevo ubojstvo s torn situacijom u
ustaSkim redovima izravno povezani.
KOMEDIJA JEZAVRSENA
Krenimo od "sludaja BareSid". Kao Sto je
poznato, on je u travnju 1971. godine na
bestijalan nadin ubio u Stockholmu naSeg
ambasadora Vladimira Rolovida. Uhvaden je
i osuden na dozivotnu robiju, ali su njegovi
prijatelji iz tzv. "Hrvatskog drZavotvomog
pokreta" organizirali otmicu jednog Sved-sko- g
aviona sa 90 putnika i iznudili zamjenu
za BareSlda. Poslije dugogodiSnjeg borav- -
Ijenja u Paragvaju i SAD prije otprilike detiri
godine, uhapSen je u Paragvaju, izruden
SAD a iz SAD je poslije sudenja 1980.
izruden Svedskim vlastima, naSavSi se tako
opet on kraj brave u zemlji iz koje je pod
prijetnjom odmazde neduznim avionskim
putnicima bio prisilno puSten. Od tada do
danas ved je viSe puta protestirao zbog
navodno loSeg tretmana u zatvoru, prijetio
vlastima, da bi prije pedesetak dana donio
odluku o stupanju u Strajk gladu. Kad je uz
pomod njegova advokata "Strajk" dospio na
stranice novina, BareSid je postavio uvjete
koje je trebalo ispuniti ako se ne zeli da
gladovanjem ode u smrt. Trazio je skradenje
kazne, vikende i godiSnje odmore, da nede
biti izruden Jugoslaviji kad mu kazna
istekne, i dakako, da u zatvoru odrzi
konferenciju za Stampu na kojoj bi iznio
svoje poglede na svjetska zbivanja i Jugo-slavij- u.
Svedske vlasti, dakako, na to nisu trznule,
a BareSid je nastavio Strajk, zaprijetivSi da de
se njegovi prijatelji osvetiti svakome onome
koji bi mu na silu dao hranu, jer se u
Svedskoj javnosti i o tome podelo pridati.
Potom je napisao testament u kojem je za
svoju bududu smrt izazvanu gladovanjem
optuzio Svedskog premijera Ulofa Palmea i
jugoslovensku vladu, a kad je ministar
pravosuda odbio da s njim razgovara,
pogotovu u prisutnosti njegovih prijatelja iz
"pokreta", BareSid je — podeo jesti.
Komedija je tako zavrSena a cilj koji si je
postavio "Hrvatski driavotvorni pokret" ipak
samo djelomidno ostvaren — za njih se dulo
joS jedanput. DoduSe, mad je imao dvije
oStrice, jerse Svedska televizija potrudila da
gledaocima prezentira filmski materijal iz
vremena ubojstva naSeg ambasadora i
otmice aviona, Sto u javnosti, dakako, nije
moglo izazvati pozitivne reakcije. Dapade.
Uza sve to, i ministar pravosuda Uve Reiner
jasno je toj javnosti dao do znanja da je
zapravo rijed o teroristima i da nikakvim
sentimentalnostima nema mjesta.
Tada je BareSid opet nestao s novinskih
stupaca. "Hrvatski drzavotvorni pokret"
pokuSao je da njegov sludaj "internacionali-zira- "
organizirajudi protestne demonstracije
pred konzularnim predstavniStvima Svedske
u Sidneyu, Melbournu i Camberi, ali je
pokuSaj neslavno propao jer su njihovi
"idejni istomiSljenici", svrstani u druge
grupe, malo marili za njihove probleme.
Imaii su svoj: kako iskoristiti ubojstvo
Stjepana Ourekovida, do kojeg je upravo
doSlo, za vlastitu "promidbu".
SMRTONOSNA POPULARNOST
Naime, pripadnici pojedinih ekslremnih
antijugoslavenskih emigrantskih organiza-cij- a
u Australiji, posebno tzv. "Hrvatski
oslobodiladki pokret", podeli su zbog uboj-stva
Ourekovida s kampanjom prijetnji
jugoslavenskim predstavniStvima i pojedin-cim- a
zaposlenim u Australiji, a pred
konzulatima SR Njemadke organiziranjem
protestnih demonstracija. Ourekovidevu je
smrt trebalo sada valjano iskoristiti za svoj
radun i malo je tko mario za BariSidev sludaj
i njegove prijatelje. Zauzvrat, ovi u svojoj
"Stampi" nisu ni rijedi napisali o —
Ourekovidu.
No ubojstvo Stjepana Ourekovida u pod-rum- u
njegove izdavadke kude "Hrvatska
knjiga" u Vulfrathausenu kraj Minhena (Sest
hitaca u glavu iz dvaju piStoIja razliditih
kalibara i udarac sjekirom po glavi) posluzilo
je ne samo ustaSkoj emigraciji za njene
politidke Spekulacije nego i nekima drugi-m- a.
Treba, medutim, redi, manje nego se
moglo odekivati s obzirom na pompu koja je
oko Ourekovida stvorena i vaznost koja mu je
pridavana kad je u svibnju proSle godine
nestao iz Jugoslavije kao direktor INA—
Marketinga, a potom se pojavio u ustaSkim
emigrantskim krugovima kao stjegonoSa
borbe protiv "komunistidkog rezima u
Jugoslaviji". Ved smo tada napisali da
drugog izbora i nije imao. Kao pljadkaS
druStvene imovine, dakle notorni kriminalac,
bio bi izruden naSoj zemlji; kao politidki
protivnik mogao je egzistirati, ali je, dini se,
slabo procijenio rizik koji je takvo opredje-Ijenj- e
sobom nosilo. Odito, nije poznavao
milje s kojim se tako brzo i naoko tako
srdadno slizao.
Kao Sto je poznato, poslije bijega iz
Jugoslavije Ourekovid se podeo baviti "izda-vaStvom- ".
Stampao je ukupno pet svojih
"romana" (Komunizam, Velika prijevara, Ja
Josip Broz Tito, Slom ideala ili ispovijest
Titovog ministra, Crveni menadzeri i Sinovi
orla — o dogadajima na Kosovu — i objavio
niz dlanaka i intervjua u raznolikim biltenima
i listovima ustaSke i druge neprijateljski
raspolozene emigracije. U propagandne je
svrhe bio iskoriSten do maksimuma, i tko se
imalo razumije u te poslove, neizbjezno je
morao zakljuditi da se tako golema "knji-zevn- a"
produkcija nije mogla realizirati bez
svesrdne pomodi najrazliditijih strudnjaka
stranih obavijeStajnih sluzbi.
Cini se da ga je upravo ta pcpularnost na
kraju i stajala glave. Premda prividno
neopredijeljen ni za jednu od ustaSkih
grupa, Ourekovid se, uz nastojanje da zadrzi
samostalnost, ipak naslanjao na HNV. Sa
stajaliSta odnosa koji vladaju unutar ustaSke
emigracije, to je odito bio loS potez, iz dva
razloga. Prvo, Sto je njegov polozaj zbog
novca kojim je raspolagao i popularnosti
koju je stekao sve viSe mirisao na zelju da
postepeno postane liderski. Drugo, Sto u
vrhu HNV, gdje su "izbori" pred vratima, za
Ourekovida nije bilo mjesta, a postojala je
ozbiljna Sansa, kako se procjenjuje, da
dobije najvedi broj glasova.
Ourekovid je, dakle, odjednom podeo
mnogima smetati. Raznim "pokretima" i
njihovim "vladama" prije svega, jer im je
popularan, bogat i novi suparnik najmanje
trebao. MeStrovidu i Vidovidu, u torn
kontekstu, vjerojatno najviSe, jer ako su
procjene o Ourekovidevoj popularnosti u
redovima HNV todne, to je samo moglo
znaditi da bi barem jedan od njih morao
otidi, a doSlo bi i do selidbe centrale iz
Amerike u Evropu (ondje gdje je Set), a s
centralom, razumije se samo po sebi, i
riznice."
SIN DEMANTIRAN
Razloga da se Ourekovid makne s pozor-nic- e
bilo je, eto, viSe nego dovoljno, a
hvalospjevi i tuzaljke u njegovo ime i za njim
izredene na sprovodu u Minhenu, narodito
od dra Ivana Jelida, koji ga se nije mogao
nahvaliti premda je inade stavljao rezerve u
pogledu Ourekovideva ustaStva "jer je jedno
vrijeme bio i komunista", bile su viSe
okrenute vlastitioj propagandi nego zalu za
pokojnikom. Zajednidko vijorenje ustaSkih i
albanskih zastava na torn pogrebu bilo je
ipak samo fasada. Svatko je brinuo o svojim
poslovima. I dr Ivan Jelid i rukovodilac
albanske emigracije Emil Kastrioti i ratni
zlodinac i svedenik iz Salzburga Vilim
Cecelja i njegov svedenidki kolega Dominik
SuSnjara i mnogi drugi.
Jasno je da nitko od njih nije mogao redi
kako je Ourekovid mozda zrtva njihovih
medusobnih obraduna ili da ga je mozda
ubio netko iz koristoljublja, jer je, zna se,
samo od prodaje svojih "romana" zaradio
desetke tisuda DM, nego se, da bi se
saduvao obraz, moralo posegnuti za sverje-Savajudo- m
formulom — Ourekovida je ubila
"jugoslavenska tajna policija".
Tu je tezu iznio i Ourekovidev sin Damir na
konferenciji za Stampu, koju je odrzao u
Minhenu poslije odeva ubojstva tvrdedi dak
da je viSe sati prije nego je pronadeno tijelo
njegova oca "tajna policija" telefonirala
njegovoj majci, koja se nalazi u Jugoslaviji, i
obavijestila je o ubojstvu!? Dakako, tajna je
policija njegova oca stalno pratila i Sikani-ral- a.
Bio je medutim demantiran na lieu
mjesta, jer je predstavnik za Stampu
ministarstva unutraSnjih poslova izjavio
kako nema dokaza da se iza ubojstva
Stjepana Ourekovida nalazi "jugoslavenska
tajna policija" i da minhenska policija ni na
koga ne sumnja, a savezni je tuiilac odbio
da komentira tvrdnje "Hrvata na Zapaau" da
je njihovih 30 sunarodnjaka umrlo u posljed-njih
15 godina pod sumnjivim okolnostima u
SR Njemadkoj, precizirajudi da se "ne moze
mijeSati u politidke Spekulacije".
EPIZODAUIGRI
Dok se tako ustaSka emigracija svih tela i
grupa bjesomudno trudila da krivnju za
ubojstvo Stjepana Ourekovida prebaci na
"jugoslavensku tajnu policiju", zapadno-njemadk- a
je policija, kako je javila agencija
UPI, ponudivSi 3000 DM nagradeza pomod u
rjeSavanju ubojstva, izjavila da je izgleda
Ourekovid "pogubljen", da sumnjaju da
ubojstvo ima politidku pozadinu i da je
mozda vezano za aktivnosti hrvatskih izbjeg-lic- a
u Zapadnoj Njemadkoj.
Neki su listovi, u Austriji i Italiji primjeri-ce- ,
tezu o "tajnoj jugoslavenskoj policiji" u
sludaju Ourekovida podrzali. I to je, uglav-no- m
sve Sto je na ovaj ili onaj nadin
zanimalo svijet o Ourekovidevu ubojstvu.
Nidega novoga, mnogo staroga, a ponajviSe
(narodito zbog Ijetnih mjeseci bez ozbiljni-ji- h
dogadanja — ako, naravno, izuzmemo
ratove koji bjesne) o "jugoslavenskoj tajnoj
policiji". Jer, Sto je tajno ved je golicavo.
Ako je joS rijed o policiji, a onda policiji iz
jedne socijalistidke zemlje, eto i senzacije.
Zaboravlja se pri tome da je terorizam
stalno prisutan u redovima ekstremne
emigracije svih podrijetala i da se najdeSde
obija o glavu stanovnika zemalja dije in
vlasti nekritidki toleriraju ili dak i pomazu.
Rat u emigrantskom podzemlju naime
doista bijesni i samo naivni mogu vjerovati
da "tajna sluzba" neke drzave moze bez-briz- no
vrSljati po tudim teritorijama i pucati
po svojim politidkim protivnicima.
Ubijaju se oni medusobno, a zajednidke
aktivnosti kao Sto je fabriciranje oglasa i
poziva da se u turistidkoj sezoni ne
posjeduje Jugoslavia, jer de se ondje svaSta
dogadati (jedino Sto javno ne govore to je:
bit de mrtvih), ucjenjivanje i prijetnje
inozemnim turistidkim i putnidkim agenci-jam- a
i govori na grobovima ubijenih samo su
fasada za toboznje zajedniStvo.
Cesto pak ni tu posrijedi nije jedinstvo
nego su "zajednidke akcije" rezultat spret-no- g
dirigiranja i vudenja konaca drugih
snaga iz pozadine za vlastite i sasvim druge
potrebe.
Ourekovid je zato bio samo epizoda u
cijeloj igri. Osobno je nastojao da postane
"vrlo znadajna lidnost", ali to za kratke
emigrantske karijere niti je bio niti su mu
dozvolili da to postane. Bio je samo u
podetku izvjesno "osvjezenje", izvjesno je
vrijeme i dobro kontirao, ali kad na neka
pitanja koja su mu postavljana i putem
emigrantske Stampe nije mogao odgovoriti
(zaSto, pitali su ga, piSe romane, a ne iznosi
na vidjelo dokumentaciju s kojom navodno
raspolaze, jer bi tek to bio pravi dokaz za
njegove tvrdnje o djelatnosti rezima u
zemlji), njegova je slava podela tamnjeti.
Na kraju je ubijen.
Doista, bilo bi ga smijeSno sahraniti a ne
tvrditi da ga je likvidirala UDB-- a. Sto bi na to
rekli mnogi emigrantski poslodavci.
NiStavaznije
od pregovora
Nacelnik Medunarodnog odjelje-nj- a
CK MSRP Oula Horn upozorio je
da bi poremecaj globalne vojne
ravnoteze izmedu Istoka i Zapada
prouzrocio hladan rat iz kojeg bi bilo
teze izaci bez vojnog sudara nego
pedesetih godina.
Stoga po misljenju ovog visokog
madarskog partijskog funkcionara,
objavljenom u listu "Magyar Hirlap",
ni Istok ni Zapad nemaju ozbiljnijeg
ni veceg zadatka nego da pregova-raju- ,
ne narusavajuci pritom sadas-nj- e
stanje u kojem ni jedna strana
nema premoc.
dSb
-
4 y f '
. . A Л I
A . . " iV ГЛ i I £!
'
- Ozmio si se? ((il;im! Yulm'S
da (V li priili iicknliko (hum hili niiioflo
lopo . . .