Nase Novine, February 09, 1983

              IJudi I organizacije
170. GODlSNJICA rooenja
(Pozdrav Ljuba Mijaca)
fill ШђшШ
Postovani gosti, Dragi prijatelji!
Od sinoc su otpofieli dani kultur-n- e
manifestacije, to jest susreti ise-Ijeni- ka
iz Crne Gore sa ovog
istocnog dijela Amerike i Kanade
ovdje u Detroitu.
U domadinstvu drustva "Bese"
sinoc u PIN sali u Hemtramiku
odrzan je banket sa bogatim kultur-ni-m
i zabavnim programom, posve-ce- n
kulturnom i sportskom radu
ovog drustva, kao i obidajima i
tradiciji Malisora. A danas u doma-cinstv- u
drustva "Lovcen" nastavlja
se na3 program.
Otvarajuci ovu svecanost u danaS-n- ji
dan koji je posvecen 170 godis-nji- ci
rodenja Petra II Petrovica
Njegosa, zelim da se sa osobitom
cascu i postovanjem zahvalim svima
Varna i da Vas bratski srdafcno
pozdravim. Pozdravljam: predstav-nik- e
kulturnog i javnog zivota naSeg
grada Detroita, predstavnike пабед
dragog zavicaja Jugoslavije, pred-stavnike
crkveno skolskih opstina,
predstavnike jugoslovenskih iselje-nicki- h
drustava iz Cikaga, Njujorka,
Montreala, Toronta, Windsora i
Detroita, kao i sve uvazene, drage i
prisutne goste.
Pozdravljam Vas u ime koordina-ciono- g
odbora ove kulturne man-ifestacije,
i izrazavam zadovoljstvo
na Vas ovako masovan odziv i
prisustvo da u zajednici proslavimo
ovaj veliki i casni jubilej.
Osnovni motiv da obelezavamo
ovu godiSnjicu, divnu i 6asnu u
istoriji naseg naroda, je prije svega
osjedanje i poStovanje prema Nje-gos- u
i njegovom dijelu, kojeg smo i
mi iseljenici poneli sa sobom po
svijetu, pa smo bili duzni da to
ufiinimo, jer Njegos i Crna Gora 6ine
te jedno.
Medutim, proslava 170 godiSnjice
rodenja Njegosa nije organizovana
da bi se romanticarski razmetali
velifiinom proSlosti i starom slavom,
vec da okupi iseljenike iz Crne Gore,
jer kada se obradamo NjegoSu mi
govorimo o njemu kao o simbolu i
pojmu koji je usao u istoriju, a na§e
saznanje u narodni ep, u umjetnost i
predanje, i kao Stozer okupljanja i
izvora vjere i pregalastva. Jer ovakvi
datumi i jubileji su zgodna prilika da
se prikaze kulturno dostignuce i
stvaralastvo i nas u iseljeniStvu, da
imamo svoje stablo i svoj koren.
Zelim da se posebno zahvalim
nasim akademcima slikarima: Savu
Radulovicu, Savu Rakocevicu i Arsu
Ivanovicu na Пбпот prisustvu i
prilozenim slikama, kao i Nikoli
Gvozdenovicu, jer bez Vasih rado-va-sli- ka nasa izlozba bi bila siro-mas- na
i mala. Takoder, velika hvala
profesoru Vladislavu Tomovicu na
pripremljenoj temi o Njegosu. Mno-g- o
hvala Dr. Milanu Vuk6evicu,
sahovskom velemajstoru iz Klivelan-d- a
koji je bez pogovora prihvatio da
podrzi i pomogneovu manifestaciju.
Hvala nasoj estradnoj umjetnici
Branki Scepanovic-Popovi- c, koja je
specijalno za ovu priliku doSIa iz
Jugoslavije. Hvala voditeljima jugo-slovenskih
TV 6asova u Cikagu,
Torontu i Detroitu, kao i radio
Sasovima na pomoci i reklami.
Velika hvala Margareti Radulovi6,
Sonji Janjich, Jovanki Kostich,
Marsi Ka§6elan, Danici Paich i
drugim osobama koje su u ma ko-je- m smislu doprinele da ova mani-festaci- ja uspije. Hvala drugovima iz
Njujorka na aktivnom zauzimanju;
Vuksanu Suskav6evicu, drugovima
iz Cikaga sa kojima sam najviSe
kontaktirao: Marsenicu i Pantovicu,
iz Toronta: Vudinicu, Aleksi6u i
Rasovi6u, kao
.
i svima njihovim
clanovima i prijateljima. Mnogo
hvala na pozdravnim pismima i
telegramima i to: Bemardu Luketi-cu- ,
Pittsburgh, Odboru "Nikole
Tesle" Lakavana, Branku Mihicu, iz
Toronta, Ljubu Vukmanovicu iz Ka-forni- je.
Usled izvjesnih neodekivanih ali
nametnutih problema na ime ve6e
sale i prostora, to se ovo nase
slavlje odvija u izuzetno sku6enom
prostoru, pa to nas obavezuje da
budemo skromni, ali nas ne osloba-d- a
obaveze da budemo dobri doma-6in- i.
Naprotiv, ova proslava nije ni
dvorska ni drzavna, nije proslava
bilo koga pojedinca ili grupe, to je
skup i proslava svih iseljenika iz
Crne Gore, sa nasom bra6om Jugo-sloveni- ma
i prijateljima Amerikan-cim- a
i Kanadanima pa nam je zelja
da se svako od Vas osje6a doma i
domacinom.
Prof. dr. Vladislav— Bato Tomovic (levo) i Savo Radulovic, slikar
"Vukovi dani" u Melburnu
Nema tome ni mesec dana kako je
11. oktobra australijski Parlament
osudio antijugoslovensku emigra-cij- u
na ovom dalekom kontinentu.
Na pitanje clana Parlamenta Luisa
Kenta: kako vlada gleda na cinjeni-cu- ,
i da li je uopste obavestena, da
se od pre nekoliko meseci na
jednom domu hrvatskih iseljenika u
Melburnu vije ustaska zastava, a
iznad ulaza stoji natpis "Dom Ante
Pavelica", odgovorio je ministar u
cijem se resoru nalaze i ove nemile
pojave. U stvari, pomenuti ministar
je dom o kojem je rec licno otvorio
na prigodnoj svecanosti. Samo,
tada na njemu nije bilo fasistickog
obelezja ni imena ozloglasenog
Pavelica. Zato se ministar tako ostro
ogradio od ovog gesta hrvatskih
iseljenika, izjavivsi ne samo da ga
ne priznaje, vec ga i najostrije
osuduje. Luis Keng, Jugoslovenima
u Australiji poznatiji kao Bata Kent,
boravio je nedavno u nasoj zemlji, u
svojoj staroj domovini. U svojstvu
clana australijske parlamentarne de-legaci- je,
posetice Italiju, Spaniju i
Grcku pa je u Jugoslaviju navratio —
"za svoju dusu", zajedno sa supru-go- m
Verom.
Pitamo: kako laburisticka vlada
zaista gleda na antijugoslovensku
emigraciju?
— Neprijateljska emigracija sada
nema podrsku vlade, kao sto je to
bio slucaj 60-i- h godina, kada su na
vlasti bili konzervativci — kaze Luis
Kent, prvi "stranac" izabran za clana
australijskog Parlamenta. — Jer i
Australijanci znaju da oni koji su
neprijatelji svoje otadzbine ne mogu
biti prijatelji ni zemlje . u kojoj
trenutno zive. Ponosan sam, medu-tim,
sto mogu da kazem da 95 odsto
nasih ljudi koji zive u Australiji
nema nikakve veze sa emigracijom.
O neprijateljskoj emigraciji se go-tov- o
ne bi ni pricalo da nije
senzacionalisticke stampe, koja se
svake takve pojave dokopa i pise o
njoj nasiroko. Nama, naravno, nije
milo sto postoje — bez obzira koliko
su malobrojne — te sacice neprija-telj- a
Jugoslavije i njenog naroda, ali
nas to narocito i ne zabrinjava. Jer,
otkad postoji ova zemlja, postoje i
njeni neprijatelji...
Vise nego o antijugoslovenskoj
emigraciji, Luis Kent voli da prica o
Jugoslovenima u Australiji. Ima ih,
veli oko 350.000 hiljada na ovom
dalekom kontinentu. Vredno rade,
casnozive i ne zaboravljaju praznike
svoje stare domovine.
Australijska vlada nema nista
protiv, cak i podstice jezicki i
kulturni razvoj useljenika, jer u
Australiji zivi oko 70 raznih nacio-nalnos- ti
kaze nam Bata Kent. Nama,
Jugoslovenima, poreklom, to naro-cito
odgovara, jer nam omogucava
ne samo da sacuvamo i negujemo
kulturno naslede stare domovine,
vec i da saradujemo sa ostalim
narodima s kojima zivimo.
Ovogodisnjoj proslavi 40. roden-dan- a
Republike, koja ce trajati tri
dana (25, 26. i 27. novembra)
prisustvovace desetine hiljada Jugo-sloven- a
sirom Australije. Tako je,
barem, bio prethodnih godina na vec
tradicionalnim balovima, piknicima i
folklornim festivalima.
I dok proslava 29. Novembra me-d- u
Jugoslovenima u Australiji vec
ima tradiciju, tradicjja se tek stvara
u "Vukove dane" odrzane prosle go-di- ne
prvi put. Dok je lane u
pripremanju ovog kulturnog doga-daj- a
ucestvovalo 13 iseljeni6kih
organizacija, ove godine u pripre-mam- a
ucestvuje 40 jugoslovenskih
November 30, 1983, NASE NOVINE --S
iseljeni6kih organizacija. Lane je
bilo 30 hiljada posetilaca, sada se
ocekuje vi§e.
"Vukovi dani" traju od osmog do
13. novembra. Da bi "Dani" bili
dostojni Vukovog imena — vele Vera
i Luis Kent — i pripreme su
dugotrajne i ozbiljne., Isticu, pri
torn, kao veliko olaksanje, pomoc
Matice iseljenika Srbije, pomoc i
ucesce jugoslovenskih kulturno-umetnick- ih
drustava, pevaca, glu-maca- ...
Ne zaboravljaju ni zelju
najveceg dela Jugoslovena da i
daleko od starog zavicaja ostanu
deo njega, proslavljajuci znacajne
datume iz njegove istorije.
M.KUBUROVIC
Stasam vidio u Kubi?
Francisco Fuentes iz grada Tor-rent- e, Spanija pise:
"Nedavno sam posjetio Kubu i zelim da kazem sta sam tamo vidio i sta nisam vidio.
"Vidio sam varosi bez vojnika i
policajaca naoruzanih automatskim
puskama. Vidio sam zgrade u ko-jima
su ljudi muceni u vrijeme
Batistina rezima a danas su pretvo-ren- e
u skole i koledze.
"Vidio sam crne i bijele ljude koji
se medusobno postuju."
"Nisam vidio gomilanja ljudi na
burzama rada. Nisam vidio gladne i-od-rpane
djece. Nisam vidio da ljudi
traze hranu u kantama za otpatke ili
starije osobe da prose jer svi
Kubanci imaju penziju. Nisam vidio
beskucnike da spavaju po klupama."
"Drugim rijecima, nisam vidio
traga nezaposlenosti, gladi i siro-mast- va
— ruznih odlika propada-juce- g kapitalizma."
Historijase ponavlja
Ovo je napisao Claude Douglas u
listu Sun iz Vancouvera:
"Historija se ponovila?"
"Neville Chamberlain se povratio
iz Njemacke maSuci komadicem
papira "mir u naSe vrijeme."
"Jack Munro je dosao natrag iz
Kelowne s izjavom "Mi smo se
nagodili, vratite se na posao, Strajk
je okoncan, mi smo se rukovali."
(Britanski premijer Chamberlain
je hvalio mir nakon sastanka sa
Hitlerom. Jack Munro se "nagodio"
s premijerom B.C. o okoncanju
strajka.)
U Salvadoru je opet (viSe se ne
zna po koji put) ubijeno vi§e od
stotinu civila. Vlasti kazu da su to
"subverzivni" elementi. Dosad je u
toj zemlji ubijeno vi§e od 35.000
osoba." New York Times" pi§e da
desnicarske ubojice financiraju bo-gata- si.
Neki od tih bogatasa zive u
Sjed. Drzavama. Americke vlasti
znaju za njihovu aktivnost. Uboji-cam- a
rukovodi obavjestajna sluzba
u kojoj vaznu ulogu igra desnidarski
voda Roberto d'Aubuisson. Na slici:
Zrtve umorstva u Zaragozi, El.
Salvador.
SARADNIK I PETAR I
Januara meseca 1984. napunice
se 280 godina od pojave prvin
novina u Rusiji. Car Petar Veliki
doneo je 16. decembra 1703. ukaz o
izdavanju novina u Moskvi, a januara
iduce godine iziSao je prvi broj
"Vjedomosti" (Sluzbenih novina).
Zanimljivo je da je i Petar Veliki bio
saradnik lista. On je, boraveci u
Holandiji, naucio holandski jezik, pa
je odabirao zanimljive 6lanke iz
holandskih novina i prevodio ih za
"Vjedomosti".