Nase Novine, February 09, 1983

              2- - NASE NOVINE, November 30, 1983.
FILMSKO UPOZORENJE
U nedjelju 20. novembra svijet je
upozoren na opasnost nuklearnog
rata. Jade nego ikada prije. Ljudima
je redeno da nuklearni rat treba
sprijediti. Treba se boriti protiv
priprema za takav rat. Ako do njega
dode stradati demo svi — cijeli
ljudski rod. Alternative nema.
Na nuklearnu opasnost upozorio je
ameridki film The Day After (Dan
kasnije). Gledalo ga je vi§e od 100
milijuna Amerikanaca. Gledali su ga
i Kanadani. Djelovao je porazno.
Drzi se da be se mnogi gledaoci
prikljuditi onima koji se bore protiv
nuklearnog oruzja. Toga se boje i
Reaganovci — oni navodno node da
samo sprijede takav rat. Ali tko
moze da im vjeruje? Gomilanje
oruzja je pripremanje za rat. Sto ga
vi§e ima, to je veda opasnost!
Film je izazvao veliku diskusiju.
Sudjelovali su i Reaganovci: drzavni
sekretar (ministar vanjskih poslova)
Shultz, pa Henry Kissinger su
branili Reaganovsku politiku pri-prema- nja
rata. Medu protivnicima te
politike bio je i biv§i sekretar obrane
McNamara. Najbolje se drzao nau-cenja- k
Karl Sagan.
Diskusira se i u Kanadi. Na jednom
televizijskom programu u Vancou-ver- u
69 posto je glasalo za jedno-stran- o
razoruzanje Kanade. Ali
jednostrano razoruzanje ipak nije
rjeSenje, mada bi bilo korisno.
Glavni neprijatelj mira je Reagan ova
Amerika. Ona treba da zamrzne
nuklearno naoruzanje, pa da ga
smanji, zatim ukine. Takve mjere 6e
provesti i Sovjetski Savez — svjetski
mir 6e onda biti spaSen.
Reaganovci Sire propagandu da je
za sadaSnju medunarodnu napetost
kriv Sovjetski Savez. Ali nije li
napetost nastala od onda kad je
Reagan do§ao na polozaj predsjed-nik- a
Sjed. Drzava? I nije li on
zapodeo trku u nuklearnom naoru-zanju- ?
(Ameridki Kongres je upravo
odglasovao 250 milijardi dolara za
vojne svrhe!) Nije li napao Grenadu?
Nije li odgovoran za rat u Libanonu?
Ne prijeti li Nikaragui? Ne namjede li
raketno-nuklearn- o qruzje Zapadnoj
Evropi? Ne kodi li Zenevske prego-vor- e
o ogranidenju nuklearnog oruz-ja?
I joS mnogo drugog. Reaganovci
imaju razloga da se brane. Ameridki
narod podinje da uvida tko je kriv za
ratnu opasnost. Od njega i zavisi da
li de dodi do nuklearnog rata.
Nadajmo se da de taj narod okondati
ReaganoviStu na izborima u novem-br- u
idude godine.
Na kanadskoj televiziji (CBC) u
ponedeljak, dan poslije prikazivanja
filma The Day After, medu udesni-cim- a
diskusije o ratnoj opasnosti
sudjelovala je i grupa sovjetske i
kanadske djece. Sovjetska djeca su
intervjuisana na nekoj djedjoj kempi
u njihovoj zemlji, izrazila su bojazan
da moze da dode do nuklearnog rata
i da ona mogu biti uniStena zajedno
sa sovjetskim narodom. Kanadska
djeca su jednoduSno izrazila suglas-no- st
s sovjetskom djecom. Mladi
Kanadani su takoder osudili pripre-m- e
za nuklearni rat. UtjeSno je da su
I mladi — na jednoj i drugoj strani
— podeli da misle o ratnoj opas-nosti.
A to je ved forma otpora.
Film The Day After je prikazao
kakve strahote nuklearni rat moze da
donese. Bilo je neugodno gledati.
Ali to su bile samo filmske izmi§-Ijen- e
strahote. Film je prikazao
samo blijedu sliku uzasnog razara-nj- a,
pustoSenja i smrti koju bi
nuklearni rat donio. Ljudima zaista
ne preostaje drugo nego da se bore
protiv pripremanja takvog rata. Dru-go
im ne preostaje. Ako se rat ne
sprijedi, milijarde ljudi de poginuti,
a mozda nestane i sav ljudski rod.
Zato svi ljudi treba da sudjeluju u
akcijama za oduvanje svjetskog
mira.
S. MIOSlC
Senat odobrava
nervni plin
WASHINGTON — Senat americ-ko- g
Kongresa odobrio je u noci na
srijedu sa samo jednim glasom
vecine specijalne fondove namije-njen- e
proizvodnji bojnih nervnih
plinova.
Program proizvodnje nervnih pli-nova,
cija je izrada bila obustavljena
1969, stajat ce u iducoj fiskalnoj
godini 124 milijuna dolara, javlja
UPI. Prosle nedelje Predstavnicki
dom odbio je odobriti sredstva za
proizvodnju spornih nervnih plinova,
na kojem inzistira Reaganova ad-ministrac- ija,
tako da ce sada biti
neophodno usuglaSavanje stavova
oba doma americkog Kongresa.
Americki Senat odobrio je 253
milijarde dolara za vojne izdatke u
iducoj godini. To je devet milijardi
manje od svote koju je trazio
predsjednik Reagan.
Ocjenjuje se da ce izglasana svota
biti dovoljna za kompletni program
predsjednika Reagana, u koji je
uvrStena i proizvodnja nuklearnih
raketa i bombardera B-- 1 .
4
jiiiiiiiiiiiii!iiiiimmi ДДј 1)Ј)1ШЈј5 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
E Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. =
= 119Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593— 5025. E = IZDAVACKI SAVET: Bozidar Pavkovic, MiloS Grubic, Vojin Grbic, Josip S
== Kovacic, Stanko Mudzeka, Milena Bozid, Ana Djurovic, Lepa Rajnovid, Borislav S
= NeSkovic, Rozalija Divjakovic, Djuro Maljkovic, Ivan Pribanic, Mile Baljak, Ilija 5
E Bubalo, Pavao Radmanic, 5S PBeotdriocv, icP,ekJoohDnmSitervoevridin, skMi,ilOiLcsuatiosMjaGiuKrceohgviunard,aecAv,.icM,GearVtleaickShtoi,aruLSAe,roaMr,BaarDtciuincShaK.narSatvaannairc,, MSridlijjaann EEE
E REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic, (Glavni i odgovorni urednik) =
E Stjepan Mioiid (drustveno— politifika pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i =
:= knjizevnost), Katarina Kostic (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (literatura E = i umetnost za decu), BoSko Mladenovic, Anka Nozinid, Rudi GregoraS, Milos E
E= VuSkTCAeLviNdI, PDeOroPIKSoNvIaCdIe:viDcu, SAadnelPauPtnoilkan(dCehci.cago), Margaret Stardevid (Los Angeles), S5
:= Bozo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanic — Stanios 3
= (Rim, Italija), Lepa Teofanovit (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Pariz, S
ss Francuska). E = SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan =
S Dolenc (Slovenska Кошбка i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac E S (reportaze i price iz useljenitkog zivota). E:
E DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar =
E Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletic, Novica Milic. E
E Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. E
E Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO. 0378. 5
= "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godisnje; pojedini primjerak E
E 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su is
E prethodili listovi: "Novosti", "Srpski glasnik", "Edinost", '-'Slo-bodna
Misao", =
SS "Pravda", i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu §
55 prethodili u Sjedinjenim Drzavama. rj
S5 miRslejdeankjeciajautoroad.goDvoapriasi zsae nneevproatcpaisjuan. e materijale. Potpisani clanci izrazavaju ==
71
IZ ADMINISTRACIJE
KAMPANJA ZA 200 NOVIH
PRETPLATA PRIVODI SE KRAJU
Dosao je poslednji cas. Kampanju za 200 novih pret- plata, zapocetu u maju mesecu, treba da zakljucimo pos-l- e nase zabave7 3. decembra. Racunajmo na produzenu
sansu za samo jos tri izdanja, do kraja ove godine.
Kao sto smo vec ranije isticali, ishod ove kampanje
uslovljava prosirenje lista na 16 stranica. Toliko novih
pretplata nam je potrebno da pokrijemo povecane tros-kov- e oko izdavanja lista.
A kakav je ishod kampanje? Broj dobijenih novih
pretplata saopsticemo u poslednjem ovogodisnjem izda-nj- u. Ali vec sada mozemo reci da ocekivani rezultat nije
postignut. Kampanja nije uspela.
Sa druge strane, nasa redakcija vec izlazi u susret
zeljama citalaca. "Nase novine" poslednja dva meseca
skoro stalno izlaze na 16 strana. Ucinicemo sve u gra-nicam- a ali tonanseihzavmisoigusacmnoostoiddnaasn. aNstaasvilmisot zoavvaisji koodntisnvuio-tjeith- ,
pretplatnika. Sudbina "Nasih novina" je u rukama onih
koji ih citaju; od njih zavisi koliko je veliki, raznovrstan
i rasprostranjen nas list.
Dragi nasi citaoci i pretplatnici, ako zelite da vas list
izlazi stalno na 16 stranica, ucinite napor, potrudite se
da nalazenjem novih pretplata obezbedite finansijske
izvore za njegov bogatiji i sadrzajniji izgled.
APELUJEMO NA ODBORE ZA STAMPU PO RAZNIM
MESTIMA, KAO I NA POJEDINCE, DA POBOLJSAJU
REZULTAT KAMPANJE ZA 200 NOVIH PRETPLATA
U Torontu je, na sastanku predstavnika desetjugo-slovensk- o
—kanadskih organizacija, osnovan Odbor za
pomoc postradalima od zemljotresa na Kopaoniku.
Posle sire diskusije o inicijativnim koracima iopro-sirenj- u
akcije za sakupljanje pomoci postradalima,
preslo se na izbor Odbora i odgovornih rukovodioca koji
ce poduzeti, i koji su vec poduzeli, potrebne korake za
registraciju Odbora kod nadleznih i za kontaktiranje i
uspostavljanje uske saradnje sa Kanadskim crvenim
krstom.
U Odbor su usli svi predstavnici prisutnih organi-zacija,
za predsednika izabrana je Lepa Rajnovic; sek-retar
Djuro Maljkovic, blagajnik Miro Vucinic.
Odbor za sakupljanje pomoci postradalima od zem-ljotresa
na Kopaoniku poziva predstavnike svih drugih
jugoslovensko —kanadskih drustava, klubova, organiza-cija,
crkveno—skolskih opstina, radio i TVcasove da se
prikljuce i da prosire delatnost odbora na sto veci broj
organizovanih Jugoslovena.
Istovremeno Odbor za pomoc postradalima od zem-ljotresa
na Kopaoniku apelira i na drustva, klubove i
crkveno—skolske opstine po drugim gradovima Kanade
i Amerike da pocnu sa akcijama sakupljanja pomoci i
da doprinesu svoj deo za ublazivanje tragedije koja je
zadesila kopaonicki kraj.
Podrazumeva se da ce drustva ipojedincipo raznim
mestima samostalno sakupljati pomoc za postradale ali
Odbor za sakupljanje pomoci postradalima od zemljo-tresa
na Kopaoniku spreman je da izadje u susret sa
savetima svima koji zele nesto uciniti.
Sva pomoc koja se sakuplja i koja ce biti sakupljena
ide u Jugoslaviji preko Kanadskog crvenog krsta, izuzev
one pomoci sa kojom Odbor za postradale od zemljo-tresa
na Kopaoniku ne bude imao nikakve veze a to su
prilozi pojedinaca i drusrava koji se salju i koja ce se
direktno slati na ziro racune u Jugoslaviju.
Odbor za pomoc postradalima od zemljotresa na Ko-paoniku
upucuje apel svima Jugoslovenima da ucine i
doprinesu sve sto mogu za postradale i da svojom so-lidarno- scu
iraze humana osecanja i ljubav prema zem-lji
rodjenja.