Jedinstvo, October 17, 1961

              I
KOMENTAR
Perspektive
Kakvu perspektivu posta-vljaj- u
pred £ovjc6anstvo li
deri zapadnih sila?
AmeriSki pred3j'cdnik Ke-nnedy
je prije nekoliko da
na najavio dugacak period
borbe sa komunjzmom. "Ve-ci- ni
nas ovdje — rekao jc
Kennedy svojim sluSaocima
na North Carolina Universi-ty
— sudjeno je da proved u
zivot u nesigurnosti, izazo-v- u
(challenge) i opasnosti".
Britanski premijer Mac-mill- an
u svom govoru nr.
konvenciji britanske Kon-zervativ- ne
partije je pozvao
u borbu koja "moze trajati
jo§ jcdilu generaciju, ako ne
i duzc".
Sta ovo znaSi? Zna£i da
Kennedy i Macmillan oce-kiva- ju
da ce se "hladni rat"
(zapoSet 1917. govorom
Churchilla u Fultonu) nas-tavi- t.
To je njihov program.
AH "hladni rat" je vec do-ve- o
svijet na rub ratne pro-valij- e.
Dokle se jo§ mole ici
po torn putu ?
I- -
SocijalistiSki i kapitalisti-£k- i
dru§tveni poredak mogu
da postoje jedan pored dru-go- ga
(koegzistirati) joS do
sta dugo vremena, ali na
drugoj osnovi — tj. da sada-snje
takmie'enje u naoruza-nj- u
zamijeni takmiSenje na
ekonomskom, naucnom i
kulturnom polju. Ako se
proslijedi putem kojim se
Шо dosad, kraj bi mogao
doci vrlo brzo. Medjutim, u
govorima Kennedyja i Mac-milla- na
ncma ni trunka na-d- c
za promjenu. Naprotiv,
svi hjihovi planovi za budu-cno- st
poSivaju na oruzanoj
sili. To jc narofcito jasno u-5i- nio
Kennedy kad je (u is-to- m
govoru) proglasio ame-riSkuvojs- ku
za "6uvara slo- -
bode u cijelom svijetu".
Danas se u Moskvi otvaru
tivndcset i druiji kongres
Kom. partije Sovjctskog Sa-voz- a.
Upozoravamo Citaoce
da prate kakvu ce perspek-tivu
pred Covjecanstvo pos-tav- it
Nikta Hruscov kao pre-dstavn- ik
socijalistifikih siln
svijeta, i kako so ona razli-kuj- e
izmedju Kennedyevc i
Macmillanove perspektive.
tri Г1ЈСС1
Kad su prilikom nedav
nog susreta strani novlnari
u Moskvi upitali premije-r- a
Hruscova da im "u tri
rijeci" kaze sta je najglav-nlj- e
u sadasnjoj situaciji,
on im je uzvratio tri put:
"Mir, mir, mir".
Prvi komunisticki
knndidai
Kanadidat Komunistifke
partije u federalnom izbor-no- m
okrugu Trinity (Toron-to)
jc Leslie Morris.
Primajuci nominaciju
Morris jc izjavio da ce KP
u idudim izborima istupaH
kao pobornik mira, socijali-zm- a
i nacionalne nezavisno-sti- .
t- - 4" w
ffL4№ttU':..-.JJ- W
Trideseta godina izlaienja
Izlazi svakog utorka i petka
GodiSnja pretplata:
га Kanadu 6 dolara,
ostah zemlje 7 dolara
Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- H, Ontario
Telefon EM 3-16-
42
VOL. XIII. No. 75 (1169) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 17, 1961 PRICE 8c PER COPY
NEZASITNO
SUGLASNOST PRIVREMENOM SEHRETARU
Sjedinjene Drzave Jugoslavija
Galama u Sjed. Vrzavama prodajc vojmh aviona .Jugoslaviji
i treuiranja jugoslavcnskih pilota— Todorovic rait objaSnjcnjc
amenekog stava — Holla za zito neusUSana — Senator Hum
ph reg odgodw posjet
Sjedinjene Drzave su Ju-goslaviji
prodale izvjcsan
broj (u nekim Uvjc§tajima
se kaze 130, drugim 145,
trecim 150) aviona na mla-z- ni
pogon (Sabre F-8-6).
Ovo se doznalo nakon je
ameri6ki major H.C. Knicker
bocker digao galamu protiv
treniranja pet jugoslavens
kih pilota na avionskoj bazi
Perrin u Teksasu. Do toga
je opct do§lo otud sto se na
istoj bazi treniraju zapad-nonjema6- ki
i kineski (Cang
Kaj-sekov- i) piloti, koji su
negod6vali zbog prisustva
jugoslavcnskih pilota u "ru-ski- m
uniformama i sa crvc-no- m
zvijezdom na kapi".
Nijemci i Cang Kaj-§ekov- ci
su izjavili da su to "komu-nist- i,
protiv kojih cc so oni
jednog dana morati boriti".
Jugoslavenski piloti su pos-Hj- e
toga morali obu6i ame-ricik- e
uniforme, ali Nijemci,
Cang Kaj-§ekov- ci i njihovi
Unijc u Saskatclicwanu
protiv nuklearnog
oruzja
GodiSnja konvencija Fe-derac- ijc
rada u provinciji
Saskatchewan "e izjasnila
protiv nuklearnog naoruza-nj- a
Kanade.
Kanada treba da sc
odrcce nuklearnog
oruzja
"Toronto Daily tSar" u u-vod- niku
"Let Canada Take
the Initiative" izraSava su-glasn- ost
sa zahtjevom da se
Kanada odrekne nuklearnog
oru2ja tc predlazc da ona
za to dobijc i druge zemlje
i da podnese prijedlog u UN.
Osnovan komitct za
prijatcljstvo sa
Kubom
U Vancouveru je osnovan
komitet za prijateljstvo sa
Kubom (Canadian-Cuba- n
Friendship Committee).
Predsjednik komiteta A.
Storm je izjavio da ce se ko-mitet
starati da se kanadska
javnost istinito obavje§tava
o dogadjajima u Kubi.
2DRIJELO
j4.
ameri6ki.istomi§ljenici se ni-s- u
umirili. Major Knickerbo-cker
je izjavio da se tadi o
o "izdaji" i pozvao senatora
John Tower-- a da interveni-§e- .
To je dovelo do toga da
je ameri6ko ministnrstvo ob-ra- ne
izjavilo da su avioni
prodani Jugoslaviji jo§ u vri-jem- e
Eisenhowera, a Ken-nedy
se njim slo2io.
To je prvo, a irugoj je o-v- o:
Iz Beograda javljaju (As-sociated
Press) da su se od-no- si
izmedju Jugoslavije
i Sjedinjenih Drzava ohla-dil- i
do te mjere da jc ju-goslavcn- ska
vlada zatra2ila
od Sjed. Drzava da objasni
svoje stanovi§te prema Ju-goslaviji.
Zahtjev Jc postavio pod-predsjed- nik
vlade Mijalko
Todorovic u razgovoru sa a-meri6- kim
ambasadorom Ge
Tz tredtinijskog pohrcta
FULTON OT
Ministar pravosudja Ful-ton
je izjavio da ne samo da
nece smjenlti visokog fun-kcioner- a"
RCMP Macllelanu
zbog govora u Halifax-u- , u
kome je poduprao razbijaC-k- u
kampanju protiv Mine-Mi-ll
unije, ncgo on to odob-rav- a.
Drugim rijocma, to je
politika vlade.
Macllelanovo istupanjc
osudili su i neki clanovi par-lamen- ta,
koji u policijskom
mjeSanju u poslove unija vi-de
veliku opasno?t; ako se
to sada dozvoli protiv Mine-Mil- l,
s vremenom ce biti u- -
Dogadjaji po svijetu
јајшии
0 UN
Sovjetski Savez i Sjedinjene Drzave su se sporazu-- ,
mili da buduci generalni sekretar Ujedinjenih nacija
bude Burmanac U Thant. Jos' treba da se rijeSi pitanje
podsekretara tj. koliko ce ih biti i u kakvom ce odnosu
oni biti sa sekretarom.
i
zbog
Prema nekim vijestimc,
U Thant je za podsekretaro
predlozio Amerikanca Ralph
J. Bunchc, Georgi P. Arka-djev- a
od Sovjetskog Saveza.
Herman de Sa iz Brazilije,
Mekki Abas iz Sudana i
Konstantina A. Stavropouloa
iz Gr6ke. Po ovom prijedlo- -
Jgu u sekretarijatu bi bila 3
predstavnika zapadnog blo- -
Premijer Dicfenbaker
potvrdjujc pismo Osmc
konvencijo SJK
Premijer John G. Die-fenbak- er
je potvrdio pri-mit- ak
pisma Osme konve-ncij- e
Saveza Jugoslavens-ki- h
Kanadjana povodom
sadasnje medjunarodne
situacije i u'oge Kanade.
orge Kennan.
Povod t6me je bio napa-d- aj
атепбке Stampe na Ju-goslav- iju
zbog njezine ulogc
na Beogradskoj konferenci-j- i
neutralnih zemalja, osobi-t-o
govor kojega je na njoj
odrzao predsjedmk Tito.
Jugoslavija je prije vi§e
mjcseci zatrazila od Sjed.
Drzava 500.000 tona zita, a-- li
jo§ nije dobila odgovor.
Ameri5ki senator Humph-rey
je otkazao posjet Jugo-slaviji
kad je doznao da ga
Tito nece primiti, a Tito je
to uradio zbog toga sto je
Humphrey izjavio da Jugo-slavija
nije slobodna zemlja.
Na§ komentar: Ovo su no-- vi
dokazi da атзпШ impe-rijalis- ti
nisu prijatelji Jugo-slavije.
Na drugoj strani Ju-goslavija
se izolirala od svo-ji- h
istinskih prijatelja, soci-jalistiSk- ih
zemalja. Zato jc
njezin medjunarodni polo-z- aj
nestabilan.
Ш KARTE
potrebljcno protiv svih uni-ja.
(Svracamo pozornost £i-tao- ca
na pismo filanova
Mine-Mi- ll unije osnivakoj
konvenciji Novo demokrats-k- o
partije u Niagara Falls,
koje donosimo na strani 3).
U Montrealu Strajkuju
gradjevinarski radnici.
U Torontu, timstei-sk- a u-ni- ja
jc izvojevala prayo da
njezini Clanovi ne prelazc
strajkaske straze.
Karpenteri u -- Torontu su
dobili poviSicu od 15 centi
do maja 1962.
PR06LAS SVJETSKOG VIJE6A MIRA
Svjetsko vijece mira na zasjedanju u Variavi poz-val- o
je sve narode i vlade da rade za "mirno rjesenje
svih problema, prije svega njemackog, zakl jucenjem mi-rovn- og
ugovora."
Mirovni ugovor treba (1) priznati postojanje dviju
njemackih drzava, (2) potvrditi sadasnje njemackegra-nic- e
kao konacne, (3) pretvoriti Zap. Berlin u stobodni
i neutralni grad, ciji ce status i veze sa vanjskim svijetom
garantirati cctiri velike sile i UN.
ka, dva od neutralnih drza-va
(U Thant i Abas) i samo
jedan od socijalistiSkih dr-zava.
SSSR trazi jos jedno-g- a,
ali Sjed. Drzave ne pri-staj- u.
Sovjetski Savez tako-dje- r
predlaze da generalni
sekretar treba da aktuje u
suglasnosti sa podsekretari-m- a,
do£im Sjed. Drzave ka-z- u
da je dovoljno da se s
njima savjetuje.
Sirija je primljena u clan-stv- o
UN. Sada UN ima 101
£lana.
Sjed. Drzave namjerava-j- u
sprijeciti primanje N. R.
Kine na ovom zasjedanju
UN prijedlogom da se ime-nu- je
komitet koji ce "prou-Ш- "
ovo pitanje. Medjutim,
prema izvje§taju "N. Y.
Timesa", Sjed. Dr2ave јоз
nisu uspjele dobiti nikoga
da podnese takvu rezoluci-ju- ,
pa ce morati da je pred-loZ- e
same. Prijedlog sigurno
nece dobiti vecinu.
Tuniski predsjednik Bour--
guiba je izjavio da je novi
sukob izmedju Tunisa i Fran
cuske neizbjeSiv ako Fran- -
cuska ne napusti Bizertu.
U Sovjetskom Savezu os-tr- o
kritiziraju namjeru Sje-dinjenih
Drzava da posalje
trupe u Juzni Vijetnam.
Moskovski radio kaze da ce
to "ozbiljno komplicirati si--
tuaciju u torn podruSju".
Sovjetski list "Krasnaja
zvezda" kritizira planove a-meric- kog
ministra obrane
McNamare za "ideolosko
odgajanje americke vojske
u duhu mrznje prema Sov-jetskom
Savezu, ројабапјс
antikomunisti6ke histcrije i
iznudjivanjc novih sredsta-v- a
za trku u naoruzanju".
Taj program predstavlja o-pas- nost
ne samo za sve mi-roljub-ive
narode nego i za
sam ameri£ki narod, jer je
"faSizacija armije, a zatim
Sirokog kruga omladine bre-meni- ta
opasnoscu fa§izacije
cijele drzave."
Jedna medjunarodna 1st- -
razna komisija je optuzila
francuske parasutiste za
strijeljanja mladih nenaoru- -
2anih Tuni2ana, iznaka2iva
nje tjelesa ubijenih, zakopa- -
vanje zivih ljudi i druga
zlo5instva. Komisiju je pre- -
dvodio britanski advokat
Gerald Gardiner.
Dr. Hewlett Johnson de
kon katedrale u Conterbury.
Engleska, , izjavio jc na bri-tansk- oj
televiziji da je 'ko-muniz- am
evandjelje (gos-pel)
Isusa Krista".
U Kubi se uporno radi
na savladjivanju nepisme-nost-i.
Arijesti kaiu da su do-b- ri
izgledi da ce se ostvariti
Castrova parola: "Iduce go-di- ne
Kuba nece imati nijed-no- g
nepismenog covjeka".
Prije revolucije vecina sta-novnis- tva
je bila nepismena.
Broj nepismenih na koncu
prosle godinc smanjen jc na
1 milijun.
г Уг,јУДг5)ИДИЈИИИИИИИИИ и
Ekonomsko cudo je u Istoonoj
a ne u Zapadno] Njemackoj
Pise :
"Pio§lo je sesnacst godina
od kad su umukla oruzja
Drugog svjetskog rata", ka-ze
jedan istocnonjema5ki pi-sa- c.
"Ali — nastavlja on —
NjemaCka јоб nema mirov-no-g
ugovora. Propust da se
potpi§e miroTii ugovor i
zbog toga nastala situacija
mogu biti iskorisceni za nu-klear- ni
pakao — treci svjet-sk-i
rat."
Zapadne drzave su dosad
ne samo odbijale prijedloge
Sovjctskog Saveza i Njema-k- e
Demokratskc Republikc,
nego su svojim ratobornim
govorima raspirile mrznju
protiv ovih miroljubivih dr-zava
i 6itavog socijalistiCkojj
svijeta.
Imperijalisti zovu predlo-ze- ni
mirovni ugovor prijet-njo- m.
Ako postoji neka pri-jetn- ja
ona occvidno dolazi
od imperijalistiSkih sila, pri-je
svega novo organizirane
zapadnonjemaSke armije,
kojom komanduju Hitlerovi
generali. Ova armija je da-nas
пајјаба vojna sila nato-vski- h
(NATO) sila u Evrop.
Planovi bonskc vlade su
dobro poznati. Oni su usm-jere-ni
na stvaranje uslova
koji bi omogucili otvoreni
napad na Njemacku Demo-kratsk- u
Republiku, najprije
izazvati gradjanski rat, za-tim
preci na oruzanu intcr-vencij- u.
PoCelo je sa laznom
propagandom da Njemackoj
Demokratskoj Republici
"prijeti glad" i da ce se nje-zin
rezim "raspasti", zatim
jc slijedilo organiziranje
masovnog bjegstva u "zapa-dn- u
slobodu". Ovu provo-kacij- u
su organizirali zapa-dnonjema£- ki,
ameri6ki, bri-tanski
i francuski agenti.
Spijunska i podriva(ika dje-latno- st
protiv NDR iz Za-padnog
Berlina provodi se
godinama i predstavlja oz-bilj- nu
opasnost za mir.
Medjutim, u augustu ove
godine provokatorima je za-da- n
tezak udarac. Zasluga
za brzo i uspjeino provodje-nj- e
mjera pripada radni6
kim sinovima i kecrima u u-nifo- rmi,
koji su poduprti po
narodnoj miliciji. Provoka-tor- i
su bili potpuno onemo-gucen- i.
Walter Ulbricht, predsje
dnik drzavnog savjeta NDIi
rekao je 18. augusta: "Mili-tarist!
su napravili кгирпч
pogre§ku; oni su strpljivos:
uzeli za slabost."
NjemaSka Demokratska
Republika je radniSka i sc-1јаб- ка
drfava, miroljubiva
drzava. O njoj se malo go--
vorilo. Ako smo sto 5uli ri- -
jetko jc bila istina. NDR sc
obiSno prikazuje kao zapu-sten- a,
zaostala zemlja, u ko-j- oj
narod nije Slobodan. Is-tovrem- eno
Zapadna Njema-бк- а
se proglalava "ekonom- -
Moskva. — "Ako zapad-ne
drzave priznaju postoja-nje
NjemaSke Demokratskc
Republikc i granicu na Odri
i Nisi, one nista ne rizikuju
osim iluzijc podgrijavane u
Bonnu u
sThe", kaze list "Izvjestije"
u izvjestaju iz Bonna.
U uvodnom dlanku "Izv- -
M. IJeder
skim Cudom."
Istina je pak da je NDR
poSela od.ntfega, dok je Za-padna
Njemacka posjedo-val- a
sve sirovine i odbijala
da i§ta dade istocnoj zoni.
Pa ipak danas industrijska
proizvodnja u NDR je tri
puta veca nego jo bila 1936.
godine na torn teritoriju 1 Sa-mo
u kemijskoj industriji
NDR zauzima drugo mjesto
u svijetu raCunajuci po sta-novniSt- vu.
Industrijske gra-n- e
privrede su moderne i te-hni£- ki
na visini. U opcoj
proizvodnji NDR zauzima
pcto mjesto.
Gdje je onda "ekonomsko
Cudo" danasnjice? Nije li to
NjemaSka Demokratska Re-publika?
Ali najupadniji jc razvi-ta- k
samih ljudi. Sve §to oni
rade temelji se na mini, me-djusobn-om
razumjevanju i
bratstvu. Nestalo jc sovini- -
stiike,
ske filozofije Ni6ea (Ni-etch- e)
i Spenglera.
Danas NDR, po prvi put u
пјетабкој historiji, Nijem-ci,
osobito mladji, bratime
se sa Afrikancima i Azijci-m- a,
sa svim narod ima svije
ta. Oni su otvorili vrata svo- -
jih univcrziteta omladini iz
nerazvijenih zemalja, koji
besplatno sticu visoku nao-brazb- u.
Radni5ka klasa NDR, u- -
jedinjena sa seljaStvom i
inteligencijom, odusevljeno
marSira naprijed k punoj
pobjedi socijalizma. Oni su
skupo platili svoju slobodu,
poSev od Bismarckovih
zakona,
kroz dekade
borbe dok nisu oslo-bodje- ni
od Hitlerovog kata-strofalno- g
rata.
Njemacka radnidka klasa
ima dobar rekord u borbi
protiv militarizma. Jo§ 1870.
godine ona jc imala svoje
predstavnike u Reichstagu-- u
(parlamentu), koji su ener-giCn- o
protcstirali protiv pru-sko-francusk- og
rata koji je
onda vodjen.
RadniCka klasa u NDR jc
danas ujedinjena. Da jc ta-kv- o
jedinstvo postojalo
1932.—1933., moida ne bi
bilo doslo do Hitlerovog rata
i milijuni irtava bili bi spa-sen- i.
Nel NDR nije militaristi-бк- а
dr2ava. Njezini ciljevi
su miroljubivi kao i svih os-tal- ih
socijalisti5kih zemalja
Oni nece zadati prvi udarac
za zapocimanje novog rata.
Historija je na njihovoj stra-ni.
Svi ljudi dobre volje u svi-jetu
odbacit de impcrijalisti-6k- e
planove za novi svjetski
rat.
Ne smijc biti rata zbog
Berlina!
(Prevod s englcskog)
jestijc" pisu : "Sovjetska
vlada je spremni da u6est-vuj- c
u pregovorima izmedju
Istoka i Zapada radi mirnog
regulisanja aktuelnih politi-6ki- h
problema i u pn'om re-d- u
rjesenja pitanja potpisi-vanj- a
njemaJkog mirovnog
sporazuma. Ako zapadne
(Nastavak na str. 1)
list o njemackom
propagandistiCke
militaristiCko-filistin- -
an-tisocijalisti- 5kih
antimpcrijalis-ti6k-e
Sovjetski problemu