Jedinstvo, September 08, 1961

              '
&
" ijw 'yj'T-wvijpe-jar-t-'-
—. ~ЈГтг-ЈМШФ%ј~- " (DPfW '."wlJi?
5TRANA 4
V
Trst. — Drugo zborova-nj- e
slovenskih izvoljenih po-krajins- kih in ob5inskih sve-tovalc- ev
trzaikega ozemlja
ter goriske in videmske po-kraji- ne
sprejelo je £etiri re-s- ol
ucije.
V prvi resoluciji ugotav-Ijaj-o.
da je bil zakon za slo-vens- ko
solstvo sprejet 16 let
po svetovni vojni in skoraj 7
let po podpisu Londonske
spomenice o soglasju, da gre
za prvi zakon, ki naj S5iti v
smislu Siena 6 republi§ke u-sta- ve
obstoj in razvoj na§e
narodnostne manj§ine, da je
sDreieti zakon za slovensko
Solstvo iz nas-lednj- ih
razlogov: prviiS, ker
ni njegova veljavnost raz-tegnje- na
tudi na Videmsko
pbkrajino, kjer Zivi dobrSen
del slovenske manjsine; dru-gi- 5
ker dopusCa tolma6enja,
ki so lahko v Skodo slovens-kem- u
solstvu, tretjifi — ker
ne zagotavlja v zadostni
men samobitnosti slovens-keg- a
solstva in ne upoSteva
njegovega posebnega znafca-ja- „
£etrti6 — ker ne nudi
vsem solnikom, ki so aoigo
бакаН na ureditev svojCga
sluzbenega razmerja, olaj-§a- v, da svoj polozaj sedaj
urede. Slovenski svetovalci
pozivajo vlado in parlament,
da pospeSi sprejem vseh ti-st- ih
zakonpv, ki so potrebni,
da so, bo mogel Clen 6. repu-bliSk- c
ustave dejansko tudi
izvajati. Nadalje pozivajo,
da sp v parlamentu odobre-n- i
solski zakon takoj objavi
v Uradnem listu in копбпо,
da se sprejmejo k iz glaso-vanem- u
zakonu o slovens-ke- m
solstvu §c dodatne za-kons- ke
doloSbe, ki bodo od-prav- ile
vse dosedanje
Копбпо svet-ni- ki
v svoji resoluciji zahte-vaj- o
priznanje vseh visoko-solski- h
in di- -
plom in spriceval.
Druga resolucija, ki so jo
svetovalci sprejeli, pa zade-v- a
popis prebivalstva po na-rodno- sti.
V tcj resoluciji u-gotav- ljajo, da so §e zive po-sledi- ce
fa§istic"nega raznaro-dovanj- a
in da Se obstajajo
do slovenske
manjSine, da republiSka us-tav- a
i mednarodne pogodbe
priznavajo narodnostnim
manjsinam pravice ter jam-£ij- a
ohranitcv etniSnega
гпабаја, neglede na §tcvilo
njihovih pripadnikov in da
predlagani sistem popisa po
Doslej je veljalo mnenje, da se
je na Zemljl razvilo iivljenje preJ
700 all 800 milij. let, britanski geo
log Arthur Holmes z edinbur&ke
univerze pa zatrjuje, la je zbral
podatke, po katerih so obstajali na
naScm planetu primitivni organiz-m- i
Je prod tremi milijardami let
(ta je pribliino polovica domnevn
starosti Zemlje).
Ob Zgornjem jezeru v Kanadi so
wlkrili v apneniastlh plasteh pod
iclezno rudo fosilno ostanke, ka-terih
starost so ugotovili po dobl
razpadanja radioaktiTiega svinca,
ki so ga zasledili v oTcollikih kam-nitl- h
plasteh. Po teh merit-a- h bi
bila kanad&ka najdba stara 25 ml-lljar- de
let. Po podobni metoii so
raziskali kamenine pri Bulwayu v
Julni Rodeziji. Londonski podatek- -
cilali smo s intcrcsom clanak
Dr. Vladka Mareka o lirvatskom
knjilevnom jeziku. U mnogim stva-rim- a
koje je uteo na pregled Ma-fe- k
je bez dujbe Upravan, ali u
oenovno] stvari, radi koje je na-pis- ao
clanak, on je u labludi. O
to] sttari femo se pozabaviti ma!
niie, ovdje Iclimo tti'i da sc slaie-m- o
s Macekom kad argumentlra
protlv driavnih odredaba na pita-nj- u
Jezika i pratopisa, bez razlike
da li su te odredbe dolazile od stare
austro-ugarsk- e vlade, vlade kralja
Alekrndra, ili bilo koje drugc vla-de.
Vidjtli smo kakovu kasu via-di- ne
odredbe o jeziku i pravopisu
mogu etvoriti kad uraiimo kaSu
koja t-- e pojaila u jeziku kad je
kralj Aleksander pomou policije i
iandarmcrije uveo "reformu jezi-ka.
Јоч nl do danas se nisu uspjeli
potpunoma otresti od te kaSe, ako
prem e cine neka nastojanja u torn
pbglrdu.
--Ma?ck je u teSkoj zabludi kad
argumentlma protir principa fonet-sko- g naina piinja u hrvatskom
i srpskom jeziku, to Jest, sastav-ljanj- a
rijefi od slova prema aktuel- -
SLOVENSKI 0 D M
SLOVENSKO ZBOROVANJE TRSTU
pomanjkljiv
po-manjkljiv- osti.
srcdnjosolskih
diskriminacije
narodnostni pripadnosti ne
bi dal resnicne slike o Stevi-l- u
Slovencev, ki zive v Itali-j- i.
Zato slovenski obiinski in
pokrajinski svetovalci iz
treh obmejnih pokrajin za-vra6a- jo
popis po narodnosti
all jezikovni pripadnosti.
Hkrati poudarjajo, da je
mnogo vaznejSe od popisa
5imprej izvesti ustavna do-1об- На
in mednarodne pogo-db- e,
kajti edino tako bodo
pogoji za dejansko, pravno
in socialno enakopravnost
med obema tu zive6ima na-rodo- ma, zagotovljdni.
Tretja resolucija, ki so jo
sprejeli, obravnava dezelno
avtonomno. v resoiuciu ju
гебепо, da se ob6inski in po-krajinski
svetovalci pridru-zuiei- o
raznim akcijam za
gimprejsnjo ustanovitev av-tonom- ne
dezele s posebnim
statutom Furlanije-Julijsk- e
krajine. Obenem zahtevajo,
da se v ustavni zakon o usta-novit- vi te avtonomne deze-le
vnesejo tudi dolo6ila, ki
jih predvidevata 3. in 6. 61en
republiSke ustave in ki bodo
v skladu z besedilom in du-ho- m
posebnega statuta Lon- -
donskega sporazuma.
Cetrta resolucija' se tic"e
umetnega naseljevanja istr-ski- h
beguncev na sloven-ske- m
etnicnem ozemlju. V
njej ugotavljajo, da oblast-v- a
in ustanove kljub odIo2-nem- u
nasprotovanju priza-deteg- a
slovenskega prebi-valstva
nadaljujejo s siste-maticni- m
i nafcrtnim nase-ljevanjem
italijanskega 2iv-lj-a
v slovenske kraje. Slo-venski
svetovalci predvsem
poudarjajo, da se to nase-ljevan- je izvaja z drfavnimi
sredstvi, ne da bi to terjale
gospodarske razmere in ce-l- o
proti volji vefcine samih
istrskih beguncev. Svetoval-ci
ponovno obsojajo ravna-ni- e
oblastev in ustanov, ki
ofiitno teze, da se z mnozic"-ni- m naseljevanjem umetno
spremeni sestava slovenske?
ga etnicnega ozemlja, kar
je naju6inkovitej§e sredstvo
za raznarodovanje avtohto-neg- a
prebivalstva. Ker se
vse to dogaja v kriCem nas- -
protju z natan5nimi navodili
Posebnega statuta in duha
3. in G. Siena ustave, pozi-vajo
slovenski svetovalci ob-las- ti
in ustanove, da takoj
prenchajo z naseljevanjem
istrskih beguncev v sloven-ske
kraje.
3,2 milijarde let. Fosili kanadskih
in afrUkih najdb vsebujejo celidna s nitke glavic, razne alge in prepro-st-e
organlzme, podobne bidkarjem.
Ker te alge niso na zacetni raz-voj- ni
stopnji, je moralo po Holmo-sovc- m
mnenju obstajatl zivljenje
£e prej.
Seveda je vpraJanje, ali je bila
Zemlja takrat £e dovolj hladna, di
so je moglo na njej razviti iivlje-nje.
Xa to je odgovoril materaatik
Gould, ki dromi, da je zemeljska
povrSina eploh kdaj bila zelo vro-13- L,
Vo njegovem mnenju je bll na-stan- ek
Zemlje zelo poiasen proces.
Cetudi je bila kdaj v staljenem,
torej teko?em stanju, o 6eme
Gould dvoml, se je tanka "kola",
ki se je morala izoblikovati na po-vrSin- l,
zelo zgodaj ohladila, da к z
je na njej moglo razviti iivljenje.
Macek o
nom zvuku. tako da se a uvijek iz-g- ot to
ara a, o se utijek izgovara o
gdjegod se naSao u jednoj rij'ecl, t
je uiljek c, a ne da bi se na jednom
mjestu izgovarao kao "ки, na dru-go- m
kao V, na treem kao "&"
a ponekad se ne bi nikako izgova-rao,
kao sto je to u jezicima koji
se ne slu2e s fonet skim principom
pianja.
I'o Macekotoj tvrdnji bolje bi bi-l- o
da je ostalo pravilo takozvanog
etimoloskog pisanja, to jest, pra-vilo
da se u glavnom rijeci pisu
kako se pisanje jedne rijeci pojavi-l- o i
u historijl bez razlike kako se
tu rijec' sada izgovara.
Macekova osnovna zabluda, svoj-stve- na
mnogim burioaskim, a Jo5
vile predburioaskim Intelektualci-ma- ,
proizlazi iz toga sto oni drie
da je pisani jezik osnovnl, i prema
tome jedino pravilni jezik, docim
je gotoreni jezik sekundaran, pa
se stoga ima ravnati prema pisa-no- m
jeziku, a ne obratno. Ovo su
pogrdni pojmovi koji re odgova-raj- u
aktuelnom razvitku jeziku. Pi-sani
jezik nije i ne moZe biti drugo
nego odraz govomog jezika, i za
Zivljenje pred tremi milijardami let
Osvrti
E V I
"Bcrlinska" kriza
Janko Gramporfan
Pustite vendar te ljudi,
gredo naj kamor hofejo;
eij zemla njihova td id,
po njej Slovani joiejo.
Cim vei jih na4 zapad zbeii,
tm prej bo kriza reSena;
Derlln se s tem ovobodi,
beseda bo vteleSena.
Kdo bi izpolnil upe vsem,
bogovi jih ne morejo;
ne feil krize bojnl Slem
obljub ne, cele gore jo.
Po celem eretu krize so,
radi pohlepnosti ljudi;
pri nekih polne raize so,
veiina pa gladu trpi.
Pri nas za vei "Berlmov" je,
2e ljudi brez kruha, del a;
ta kriza vei trpinov je,
kot nemSkih prizadela.
Ob njih globoko vzdihnimo,
da nam se' bodo usmilill;
to krizo zdaj napihnimo,
ker njo smo mi zakrivilil
(I'rosTeta1)
NovaknjigaT. Seli--
skara: "Ljudje z
rdciim evetom"
Nova knjiga pisatelja To-ne- ta
SeliSkarja je iz§la v po-Sastit- ev
dvajsetletnice vsta-j- e
jugoslovanskih narodovte
dni pri "Dolenjski zalozbi"
pod naslovom "Ljudje z rde-6i- m
evetom". Knjiga obsega
pisateljevo 2etev partizans-ki-h
Srtic in reportaS, ki jih
je posredno ali neposredno
sam do2ivel, deloma v Can-karje- vi
brigadi, deloma v
18. diviziji, nekaj pa jih je
napisal takoj po kon&mi
vojni. Zbirka teh drobnih
Crtic je verna' in prisrSna po-do- ba
'ljudi z rdeSim eve-tom",
to se pravi partizanov
in skromnih, ncznanih par-tizansk- ih
zaveznikov Sirom
po na§i domovini. Iz vse
knjige veje1 nasmejan opti-mize- m,
pa najsi je zaplet
dogajanj §e tako tragiSen.
Vsak, ki je preiivljal te na-S- e
hude in veliSastne 2ase
na boji§5u, bo v tej knjigi
na§el in spoznal svoj lastni
obraz i z vescljem bo prebi-ra- l
knjigo, ki jo je napisal
partizan partizanu. Morda
niso vse Srtice umetni§ko po-vse- m
izklesane, so pa se
napisane iz gorefcega srea in
plemenitim namonom, po-da- ti
v teh vrsticah podobo
6asa in podobo ljudi, ki so se
rvali z viharji tistih Sasov.
Crtice kot so "Mati na raz-potju- ",,
"Kokos", "Partiza-n- i
in umetniki",, "Koline"
ali pa "DeZela zlatih sre"
pa so pravi biseri pristnih in
soJnih partizanskih povesti.
MODKKM VNUK
Vnuk se je mucil t doma£o ajo:
"Dedek, It mi izracunal to nalogo
ulomki, tl bom razloiil, kaj je
zvocni zid."
knjizevnom
je govoreni jezik osnovni, a pi-sani
t-ekund-arni,
i u samoj narai
stvari takorekuc klipe za govore-ni- m
jezikom, fak i pod najpovolj-niji- m
uslovima za pisani jezik, to
jest, kadse jezik malo mijenja kro
dugo vrijeme, a ne da bi pismeni
jezik mogao prvdvoditi i sluiitt kao
kroj za jezik u aktuelnom govoru.
Osnovni zadatak gramaticara je-s- ip
da pronadju zakone jezika, ono
Sto je osnovno, iio I skladno u
njemu, ito ima jczicnog smisla na
onovu jezika kako se istl razvio,
onda da iz toga povuku pravila
gramatike, a nikako ne da iz vana
nametna jeziku neka pravila, bez
razlike koliko "logicno, "razum-no- "
i "bolje" ira ta arbitrarno skr-pan- a
pravila izgledala. Tamo gdje
se gramaticari, obicno iz politikih
razloga, toga ne drie, tu nastupaju
"problem! jezika", ne prirodnlm
razvitkom samog jezika, nego nao-paki- m
pacanjem u Isti.
Kad je rije£ o elimoloikom pra-vil- u
pisanog jezika, onda nam en-gles- ki piani jezik moze stuziti kao
naj bolji primjer, jer se pravilo etl-moloik-off
pUanja vie rabilo u en- -
шмшшшшмммм
Misioneri
Na teritoriji portugalske
kolonije Angole, tamo gdje
se danas vodi oslobodila2ka
borba, u luci grada Luande
moze sd jo5 i danas vidjetl
jedna kamena klupa. S te
klupe je nekada katolicki bi-sk-up
blagosiljao nasilno po-katoli6- ene
crnce, koji su kao
robovi ofpremani u Ameri-k- u.
(Brod, kojim je preve-ze-n
u Ameriku prvi trans-port
robova-crn?c- a zvao se
"Isus".) Pri tome je crkVa
za svakog pokrstenog crnca
naplacivala taksu od trgov-c-a
robljem.
Vremena su se mijenjala,
A
Britanski Casopii "Tribune" ob-jav- io
je cJanak Davida Boultana
u kojem su izneseni glavni prob
lem! Latinske Amerike, bogato
potkrijepljenim mnogim podacima.
Donosimo ovdje dio tog ilanka.
Latinska Amerika, fijih 200 ml-Iiju- na
stanovnika iivi na bogato j
povrSini dva i pol pnta vcioj od
SAD, trpi od monokulturnog ka-rakte- ra
evojih privreda, od velikt
zavisnosti od izvoza; teska joj je
nepismenost, vladaju glad i boles-ti- ;
Continent pati od veoma nis-ko- g
prihoda po stanovniku, od
sve vece inflacije I pada с1јпл na
svjetskom triLStu, ophrvan je pro-blemo-m
platan] a po-rez- a
i razlikaraa izmedju poloiaja
Sacice bogatih (koji obiJFno kon-trolira- ju
zemlju) i siromasnih, ko-ji
su nekada Sutjeli ali su se nji-hov- e
masc eada ustalasale.
Manje od dva posto stanovnika
Latinske Amerike posjeduje' 50
posto citavog njenog bogatstva.
U Cileu, na primjer, jedan posto
stanovnika drzi 43 posto zemljil--
ta. U Paragvaju na 5 farm! otpa
da 94 posto ukupne povrsine.
Oko 80 posto stanovnika nema
nista drugo nego trosne kolibe' u
kojima 2ii, ci-sl- o uz nesigumu
milostinju vlade ili bogatih vele-posjednick- ih
klasa koje posjeduju
njihorc kufe.
Prihod po stanovniku u Central-no- j
Americi ide od 100 dolara go-diSnj- e
u pismenoj, relativnoj
Kostariki do 55 dolara
godiSnje u Nikaragvi.
U toku 1960. petostruko brie se
povecalo stanovnistvo Latinske A-mer- ike
nego £to je rasla ukupna
proizvodnja' robe i ueluga.
Xepismenoat je ogromna — pro- -
Senator Ellender (Democrat,
Louisiana): General, I do not
want to get into any kind of
an argument, but we are now
in my opinion reaping a lot of
trouble from things we have
done in the past Of course, I
voted to build strong defence
around the periphery of Kussia,
and here the people are squeal-ing
like stuck pigs because of
the incident in Cuba right r.cst
to our door, but we have been
doing that to Russia for the past
seven or eight years, have we
not?
General Thomas B. White
(Chief of Staff, U.S. Air
gleskom jeziku nego u bilo kojem
drugom. Za to i vidimo da je engle-sk- i
pisani jezik zamrseniji od bilo
kojeg drugog (ovdje, dakako, nije
rijec' o I idcograf-sko- m naftnu pisanja), jer se podr-zaj- e
pisanje koje je nekad bilo i
vec odavno izgubilo svaki razumni
smisao. Xa primjer, rijec" "knight"
se izgovara "najt",
se izgovara (pribliino) "sajkolo-dii- ",
"bow" џе na jednom mjesto
izgovara "bau", na drugom "bo",
"bough" i "bow" ee u jednom smi-slu
izgovara jednako, ali u drugom
railicito, tako da pisani jezik pre-stavl- ja
pravu Sikaru, i ovjek mo-r- a
svaku pisanu rije? poscbice nau-ci- tl
izgovoritl, a ito je Jos tele,
zapamtiti kako se svaku posebice
pise, bez razlike koliko neizreenih
slova u njo] bilo i kako se zvukovi
glagola, pa i suglasnika, u isto]
rijeci mljenjali.
Najumniji ljudi u Engleskoj i
Americi su si ve godinama razbl-ja- li
glavu kako da uvrdu raclonal-n- u
reform u engleskog pianog je-zika,
sto nije tako jednostavno, Jer
u engleskom govoru Ima najmanje
"ицјш'М-- "- - — tSL,
i§6ezavale su stare i nastaja-l- e
nove" forme rada misiona
ra, prosirivala se njihova
djelatnost, ali je suStina os-ta- la
neizmijenjena : misio-na- ri
su ostajali uvijek vjerne
sluge kolonizatora. Pod ma-sko- m
licemjernih parola o
prema "crnom
bratu", kome oni toboze do-no- se
"svijetlo istine", o "ci-vilizators-koj
misiji bijelog
Sovjeka", misionari su pro-duiav- ali
da slu2e grabeilji-vi- m
cilje.vima kolonijalnih
dr2ava, da doprinose oboga-civanj- u
kolonizatora i same
crkve. Dovoljno je-- ako se
MEDJUNA ItODNA TR1B1NA
LATINSKA AMERIK
izbjegavanja
pros-peritetn- oj
Hllllllllltlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltlltllllllllllllllllllll:
Peripherial
hieroglifskom
"psychology"
milosrdju
sjedno iznosi preko 50 posto, a
dostiie i 89 posto и Haitiju, 70
posto u Bolivijf, Gratemali i Hon-duras- u.
UN sii procjenill da je La-tinsk- oj
Americi potrebno јоЛ 500
000 ufitelja oenomih skola 1 ista
toliko novih ucionica da bi doob-razoran-ja
doslo nekih 19 miliju-n- a
djece.
Vise od polovine stanomika La-tins- ke
Amerike nodovoljno je is-hranje-no;
viSe od polovine pati od
neke infektit-n-e ill ielufane bole-ti- ;
vise od polovine ne spava' a
krevetima. VL§e od polovine radi
— kada radi — pod polufeudalnini
uvjetima na posjedima koji ne pru-iaj- u
nikakvog izgleda za bolji ii-vo- t.
SiromaSne zemlje Latinske A-meri- ke
guSe ogromni budietl za
vojne operacije — negdje dostiiu
i 50 posto oplih budieta — u ve-il
koj mjeri zato Sto SAD vrSe na
njih ipritisak da izgrade antikomu- -
nistitke sile. U diktaturama vojne
sile imaju veoma malu ulogu, mo--
Ida i nikakvu, u "zaustavljanju
komunizma": njih zapravo u pot re-bljav- aju
da bi potcinjavali narod.
StanovniStvo Latinske Amerika
udvostmcilo se od 1920. do 1936.
i sada se poveava tem pom od 2.5
posto godisnje — najbriim u svl-Jet- u.
Prosje?an iivot u Latinsko] A-mer- ici
iznosi manje od 45 god in a.
U Sjed. Driavama on dost He 70
godina.
Latinska Amerika je dobi la ma-nje
od tri posto ukupne pomoci
koju su SAD dale inozemstvu od
jula 1915. do jula 1960. U torn
razdoblju Evropa je dobila 41,1
posto. Daleki 1st ok 17,2 posto, a
Hllski istok 11,3 posto.
Question's
(=
Ггсе): Yes Sir.
Senator Ellender: We havo
built up armies in Laos. Wo
have built up armies in Iran. We
have built up armies all round
the periphery of Russia, and we
are bound to expect retaliation.
Senator Chavez (Democrat,
New Mexico1; : We also have an
air base within 150 miles in
Turkey.
General White: I think all
these things we have done ara
in the best Interests of the frej
world and of the United Statea.
(From the US Senate Ap-propriation
Hearing, April
26th 1961)
42 osnovna razlicita zvuka, a nuz-gredn- ih
i viJe, za koja nema slova,
pa bi bio potreban novi alfabet ч
novim sIoima, koja bi slulila kao
znakovi za zvukove za koje sada
nema posebnih slova. Nurgrtdno
receno, za mnoge strance je poteS-koC- a
kod ucenja engleskog Jezika
1 ta, Sto ne primjeuju razlifite
zvukove u engleskom jeziku kojih
u njihotom jeziku nema, a pisani
jezik im u tome ne pomaie, nego
ih brka, jer ima slucajeva gdje cov-je- k
cuje pravilni izgovor date rije-ci,
pa namjesto da se toga drii, on
ju pokusava izgovoriti prema ono-n- e
kako je napisana, dridi da je
napisana rijec pravilnlja od izgo-vore- ne
rijeci kako ju je luo. Pa fak
ni u engleskom jeziku, kraj najpu-nije- g
obzlra prema etimologiji, ne
mole u svim slucajevima zadriati
!ti naJin pisanja nekih rijefi, koje
dolaze iz istog korjena, all se sada
drugacije pi?u i drugacije izgova-raj- u,
kao na primjer "Kirk" i
"Church", koje dolaze od njemacke
rijeci "Klrche" (crkva).
Xamjerno se zavufi u takotu li-kar-u
pisanja po onima koji su se
rillMlllllllMI,im ,„,,,„-- =
jeziku i pravopisu
i kolonije
napomene da je znatni dio
kapitala Vatikana, koji do-sti- 2e
visinu od nekih 12 mi-lijar- di
dolara, uloien u ko-lonije,
gdje je eksploataci-j- a
u raznim preduzecima u-vij- ck
davala visoke profite.
Nije kod afri6kih naroda
slucajno nastala poslovica o
misionarima: "Kada su oni
do§li k nama imali su bibliju
a mi zemlju ; sada je biblija
паба — a zemlja njihova".
U vrijeme prvog prodira-nj- a
i osvajanja kolonija u
Africi katoli5ki misionari
prevodili su u krScanstvo ne
samo zarobljene crnce-ro-bov- e,
nego i djecU koju su
odvodili od roditelja i odga-ja- li
na plantazama u duhu
ropske poslusnosti. Misiona-ri
su kupovali djecu na trzi-§t-u
kao Sto se kupuje svaka
druga roba. Tako je npr.
katoliCka misija u Bukumbi
(Istocna Afrika) imala 120
"slobodno kupljene" djecft
розНје sluzbene zabrane tr-govi- ne
robljem. Ova su dje
ca na farmama misionara
vr§ila najtee radove.
Koncem 19. vijeka misio-nari
su робеН da podizu f
§kole. Bijelim goSpodarima'
bili su potrebni u rudarstvu,
transportu i drugim poduze- -
dima urodjenici pismeni i o-dgo- jeni
u duhu pokornosti.
[Crkva je svesrdno preuzcla
na sebe ulogu pripremanja
takvih kadrova. Domoroci
koji su posjecivali bilo kak-v- a
uJili§ta prisilno su pokr
§tavani, a glavni odgojni
metod u misionarskim §kola-m- a
bile su tjelesne kazne.
Do nedavna crkva je bila go-to- vo
potpuni gospodar u o-bl- asti
prosvjecivanja, a i da-nas
katoliSka crkva drzi u
Africi u svojim rukama јоб
vile od 30 hiljada osnovnih
§kola u kojima u5i vi§e od 3
miliona djece.
Nastajanjem samostalnih
afriSkih drzava uloga misio-nara
u Skolstvu nema viSe o-n- aj
iskljuSivi zna6aj. To ne
znaJi medjutim da su misio-nari
digli ruke. Ne, oni samo
mijenjaju svoju taktiku, tru- -
de se u prvorn redu, da pri-kri- ju
svoje veze sa kolonija-listim- a.
Po uputstvima svog
vrhovnog rukovodstva misi-onari
se staraju da ukazu
vi§e paznje "socijalnim pro-blemim- a"
koji iskrsavaju
pred mladim afriCkim dria-vama.
Uporedo s tim misio-nari
svesrdno podrzavaju
nove teorije i parole koloni-jalist- a
koje imaju za cilj o-6uv- anje
njihovog utjecaja u
Africi. Tako npr. oni na §i-ro- ko
propagiraju teoriju "e-vropsko-af-riike
saradnje",
koja pod firmom "harmoni-cn- e
saradnje", "partnerstva-ravnopravnosti- "
izmedju bi-jej- ih
i crnih, i toboznje te2-nj- e
bijelih da afri6ki narod i
podju putem "slobode i pro- -
uspjeli izvuci iz nje bilo bi zaist.n
smijeJno. To bi bilo kao iracanje
na rjmske glomazne brojke, koje su
kocile raztitak matimatike, i odba-ci- tl
arapske brojke, koje su dale
najvecu jrdnostavnost i pogodnost
za razutak matematike koji bi bio
nemoguj pod skucenim rimkim
brojkama.
Fonetski prlnclp pisanja je na]-tel- a
blagodat za hrvatski i srpskl
jezik. Vuk Karadiil je taj princip
najbolje objasnlo kad je rekaol
"I'iJi kao ttj govoris a citaj kao
Sto je naplsano", Tisati po ovom
principu ne znaci niti iz daleka ka-ko
Ma?ek pogreSno misli da se sva-ku
nakaradu iz govora mora uvesti
u knjiZevni jezik. Za dokaz da ne
mora biti tako neka nam sluil pri-mjer
gdje se narod kroz dugo vri-jeme
sluiio s rijecju "birtija" ill
"bircuz" (Wirtshaus) za kremu, pa
ipak ta rijec nije uiedena u knji-iev- ni
Jezik, iako je vladalo fonet-k- o
pravilo pisanja, a u slucajevi-ma
gdje se pUalo u dijalektu, ili
pak doslovno citirao neciji govor,
uiljek se pNalo "birtija" ili "bir-cuz- ",
a nikako ne "Wirtshaus", jer
to vec" ne bi bilo citlranje onoga Sto
je bilo receno, niti M to razumjeli
oni koji ne znaju njemacki.
(Xastavak na str 6)
t ччгрг-- л №& -
gresa" ne zna6i nista drugo
nego produzenje eksploata-cij- e
africkih naroda u novoj
formi.
Nastajanjem i razvija-nje- m nacionalne industfije
u novooslobodjenim afri5-ki- m
zemljama razvija se i
raste i domaca radni6ka kla-s- a.
Katoli6ke misije trude se
svim sredstvima da stave
pod svoj utjecaj rastucu ra-dniS- kq klasu. S tim ciljem
oni stvaraja u Africi krscan-sk- e
sindikate, кгббапзке om-ladins- ke
organizacije, save-z- e
2ena i radnike klubove
da bi u trudbenidke mase u-ni- jeli zabunu i pomutili svi-je- st
o njihovim pravim na-cional- nim
i socijalnim inte-resim- a.
Ni predstavnici evangeli-бк- е
crkve ne izostaju od
kafoli6kih misionara. Svjets-k- i
luteranski savez gradi u
Etiopiji veliku radiostanicu
koja ce vrSiti propagandu
na teritoriji 6itave Afriko.
Dvije trecine izdataka oko
izgradnje ove radio-stanic- e
Ipreuzele su na Sebe ameriC- -
ke crkve Velika sredstva ko-ja
su sakupljena u Evropi i
Americi ц tzv. "Fond pomo-ci"
trose se na izdavanje ra-zne
propagandne literature
na jezicima afri6kih naroda.
Interesantna ,je promjena
Lkoja jp nastala posljcdnjih
nekoliko desetljeca u redo-vim- a
crkvenih vrhova koji
rukovode radom misionara.
Naime, ranije je stoljedima
vladao tzv. "nacionalni" pri-ncip
u odabiranju misiona-ra,,
tj. u belgijske kolonije
slani su misionari Belgijanci,
u francuske kolonije misio-nari
Francuzi itd. Ovo je sa-mo
jo3 vi§e potvrdjivalo po-vezan- ost
crkve sa kolonijal-ni- m
vlastima. Pdslije II svje-tsko- g
rata taj "nacionalni"
princip je odbaSen. Koloni-jaln- e
vlasti робе1е su poma-ga- ti
i u veliko financirati
rad misionara bez razlike
na njihovu vjeroispovijest i
nacionalnost. Engleske kolo-nijal- ne
vlasti робе1е su jo3
do rata prve da sprovode ta-kv- u
politiku, a njih su slije
dili najprije Belgijanci a za-ti- m
Francuzi.
Pojedinci i organizacije
raznih misionarskih dru3ta-va- ,
pa £ak i raznih crkava
sve vise prilaze ka stvaranju
"jedinstvenoga fronta" za
borbu protiv nacionalno-- os-lobodila- ikog
pokreta Afri-kanac- a.
Kao sredstvo u ovoj
borbi misionarskim organi-zacijam- a
slu2i tzv. "mlada
crkva", koja je pred sebe
postavila zadatak da u redo-v- e
misionara uvue domoro-c- c.
Crkvena lica afri6kog
porijekla postala su prikla-d- ni
"posrednici" izmedju a-fri6- kog
stanovni§tva i kolo-nizatora.
Razumije se, da
kljuCnc pozicijc u crkvi,
kao i ranije, ostaju u ruka-ma
bijelih misionara. Izrni-jcni- li
su se samo nazivi tipi-c- ni
za ideologc neokolonija-lizma- ;
mjesto "gospodin"
— "partner", mjesto "gos-podst- va
bijele rase" — "ev-ropsko-afri- 6ka
saradnja".
mjesto inostrane krscanske
misije — "mlada crkva".
Takva sredstva i metodi
kojima se sluze kolonizatori
preko misionarskih i crkve-nih
organizacija imaju za
cilj da pod ovom ili onom
firmom sacuvaju pozicije
kolonijalista, da zadrfe po-kr- et
afrrtkih naroda za ne-zavisn- ost
i progrcs. No sve
te mahinacije imperijalista i
njihovih sluga — misionara
— ne mogu ostati dugo sak-riven- e,
jer iza pravedne, o-slobo- dilakc
borbo naroda
Afrike, koja se pretvorila u
nczadr2ivu lavinu, stoji da-nas
citavo napredno, miro-ljubi- vo
Sovjccanstvo.
M.V.